35
Nafta Nafta (Opeste odlike)

Nafta

Embed Size (px)

Citation preview

NaftaNafta(Opeste odlike)

NaftaNafta(Opšte odlike)

NaftaNafta- Nafta je gusta tečnost tamne boje i neprijatnog mirisa.

(Opšte odlike)

NaftaNafta- Nafta je gusta tečnost tamne boje i neprijatnog mirisa.

- Sastav nafte je jako složen i sastoji se iz raznih organskih jedinjenja.

(Opšte odlike)

NaftaNafta- Nafta je gusta tečnost tamne boje i neprijatnog mirisa.

- Sastav nafte je jako složen i sastoji se iz raznih organskih jedinjenja.

- U najvećoj meri naftu čine alkani, cikloalkani i aromantični ugljovodonici.

(Opšte odlike)

NaftaNafta- Nafta je gusta tečnost tamne boje i neprijatnog mirisa.

- Sastav nafte je jako složen i sastoji se iz raznih organskih jedinjenja.

- U najvećoj meri naftu čine alkani, cikloalkani i aromantični ugljovodonici.

- Nafta je nastala u dužem vremenskom periodu taloženjem biljnog i životinjskog materijala u zemlji, pod uticajem pritiska i toplote.

(Opšte odlike)

Nafta- Primetno je da najviše nafte ima u najsunčanijim delovima planete (recimo oko ekvatora…).

Nafta- Primetno je da najviše nafte ima u najsunčanijim delovima planete (recimo oko ekvatora…).

- Što je nafta dublje u zemlji veći je pritisak, tako da pri bušenju može doći do naglog izbijanja nafte i gasa.

Nafta- Primetno je da najviše nafte ima u najsunčanijim delovima planete (recimo oko ekvatora…).

- Što je nafta dublje u zemlji veći je pritisak, tako da pri bušenju može doći do naglog izbijanja nafte i gasa.

- Dubina slojeva nafte može biti različita i kreće se od nekoliko metara do više od 5 km.

Nafta- Do nafte se dolazi bušenjem kopna ili mora. Zatim se nafta prenosi sistemom cevovoda do rafinerija ili do velikih brodova (tankera).

Nafta- Do nafte se dolazi bušenjem kopna ili mora. Zatim se nafta prenosi sistemom cevovoda do rafinerija ili do velikih brodova (tankera).

Nafta- Do nafte se dolazi bušenjem kopna ili mora. Zatim se nafta prenosi sistemom cevovoda do rafinerija ili do velikih brodova (tankera).

- Pošto je nafta smeša, preradjuje se postupkom DESTILACIJE.

NaftaDestilacija

NaftaDestilacija- Destilacija je način razdvajanja smeše hemijskih jedinjenja procesom isparavanja, a zatim kondenzovanja smeše.

NaftaDestilacija- Destilacija je način rezdvajanja smeše hemijskih jedinjenja procesom isparavanja, a zatim kondenzovanja smeše.

- Lakše isparljive frakcije (frakcije koje imaju manji broj ugljenikovih atoma) dižu se prema vrhu (kao sto je benzin) a teže isparljive frakcije spuštaju se ka dnu kolone (kao što je ulje za podmazivanje).

NaftaDestilacija- Destilacija je način rezdvajanja smeše hemijskih jedinjenja porcesom isparavanja, a zatim kondenzovanja smeše.

- Lakše isparljive frakcije (frakcije koje imaju manji broj ugljenikovih atoma) dižu se prema vrhu (kao što je benzin) a teže isparljive frakcije spuštaju se ka dnu kolone (kao što je ulje za podmazivanje).

- Jako je bitna za industriju.

Nafta kao izvor energije

Neobnovljiv

- Jedna od mnogobrojnih neobnovljivih vrsta energije.

Jedinica- BAREL je mera zapremine koja se najčešće koristi kao jedinica zapremine sirove nafte. Jedan barel iznosi oko 160 litara sirove nafte.

Jedinica- BAREL je mera zapremine koja se najčešće koristi kao jedinica zapremine sirove nafte. Jedan barel iznosi oko 160 litara sirove nafte.- Prilikom spaljivanja jednog barela nafte prosečno se oslobodi - 6,12 x 10⁹ J (Džula)- ili 1.7 MWh (Megavat Sati)

Korist

- Nakon prerade, koristi se za pogon: automobila, aviona, mašina, itd.- Isto tako, veliku važnost ima u medicini.

Petrohemija

• Oblast koja se bavi hemiskom preradom nafte, radi kasnijeg dobijanja raznih proizvoda• Neki od njih su:-Sirovina za proizvodnju boja i lakova;- Rastvarači;- Parfemi, vosak, šminka;- Boje za kosu;- Deterdženti.

Petrohemijske fabrike

Nafta i okolina

Ugrožavanje

- Svakim danom je sve veća proizvodnja CO₂ i ostalih gasova koji zagadjuju sredinu zbog sagorevanja nafte.

Poblemi sa vodom

- Sprečava fotosintezu, ishranu i disanje.

- Dovodi do smanjenja kiseonika u moru.

- Dovodi do smrti mnogih organizama koji se nalaze u vodi.

Efekat staklene bašte

- Efekat staklene bašte je milionima godina bio koristan za Zemlju, a sad zbog ljudske aktivnosti predstavlja ozbiljnu pretnju za mnoge organizme na Zemlji. - Ovaj efekat predstavlja rezultat povećanja količine zračenja koje ne može biti emitovano u svemir, već ga atmosfera upija i postaje toplija.

Gasovi

- Ugljen-dioksid (CO₂) - smatra se da učestvuje oko 50% u globalnom zagrevanju;

- Hloroflourkarbonati (CFC) - 25% učešća;

- Metan (CH₄) – 12% učešća;

- Azot (|) oksid – 6% učešća.

Efekat staklene bašte

Činjenice

- Koncentracija Ugljen-dioksid u vazduhu raste 0,4 godišnje.

-Sad ga ima 25% više nego pre sto godina.

-U novije vreme, gasovima staklene bašte se pridružuju ostali gasovi

Uništavanje ozonskog omotača

Opšte definicije

- Ozonski omotač je sloj zemljine atmosfere koji sadrži visok procenat ozona (O₃).

- Ovaj sloj upija između 93% - 99% sunčevog ultraljubičastog zračenja.

Smanjenje Na smanjenje ozonskog omotača utiče:

- Azot - monoksid (NO)

- Azot - dioksid (NO₂)

- Atomsk hlor (Cl)

- Atomski brom (Br)

Smanjivanje ozonskog omotača

- Količina gasova koji uništavaju omotač se znatno povećala usled ljudske aktivnosti.

- Svaki od već pomenutih gasova može da u stratosferi izazove lančanu reakciju i da uništi do 100.000 molekula ozona.

- Prosečno, za jednu deceniju, nivo ozona se smanji za 4%.