25
Osnovi INFORMATIKE Uvod Istorija Konstrukcija računara Hronologija Učenik: Jelena Stojanović, III-4 Nastavnik: Dragan Ilić Škola: Prva niška gimnazija “Stevan Sremac” Predmet: Računarstvo i informatika

Osnovi informatike - Jelena Stojanović - Dragan Ilić - Cirilica

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Takmičenje na portalu www.nasaskola.net "biramo najbolju lekciju" februar 2012. godine, Osnovi informatike, Računarstvo i informatika, Jelena Stojanović, III-4 Dragan Ilić, Prva niška gimnazija "Stevan Sremac"

Citation preview

Page 1: Osnovi informatike - Jelena Stojanović - Dragan Ilić - Cirilica

Osnovi INFORMATIKE

Uvod

Istorija Konstrukcija računara

Hronologija

Učenik: Jelena Stojanović, III-4Nastavnik: Dragan IlićŠkola: Prva niška gimnazija “Stevan Sremac”Predmet: Računarstvo i informatika

Page 2: Osnovi informatike - Jelena Stojanović - Dragan Ilić - Cirilica

Uvod

• Među značajnijim prolascima 20. veka svakako su mobilna telefonija, internet, svetska mreža (WWW) i video konferencije.• Ove tehnologije su izmenile procese razvoja drugih proizvoda i način rada savremenog čoveka.• Tokom vremena razvijan je širok spektar alata i tehnika od mehaničkih alata za računanje – Abakusa, preko mehaničkih i elektro-mehaničkih kalkulatora do prvih i savremenih mikroprocesorskih digitalnih računara.

Page 3: Osnovi informatike - Jelena Stojanović - Dragan Ilić - Cirilica

• Na evoluciju savremenog računara presudno su uticale revolucionarne rehnološke promene – od telegrafskog releja, preko elektronske cevi i tranzistora do otkrića integrisanih kola i savremenih mikroprocesorskih čipova velikog stepena integracije koji su omogućili proizvodnju moćnih računara različitih veličina i performansi, vrlo fleksibilnih za raznovrsne primene kreiranja, skladištenja, obrade i distribucije podataka i informacija.

• Osnovni cilj razvoja i primene savremenih sistema je unaprediti poslovne procese i što efikasnije i prikladnije odgovoriti na zahteve potrošača, klijenata, partnera.

• Masovna primena informacionog sistema u radu savremenog čoveka ostavlja duboke etičke i druge posledice na pojedinca i društvo u celini.

Uvod

Page 4: Osnovi informatike - Jelena Stojanović - Dragan Ilić - Cirilica

Istorija • Abakus (sl.1) je najstariji (4000 godina p.n.e u Vavilonu) mehanički alat za računanje, a koristili su ga azijski narodi za aritmetičke operacije.

•Prvi abakusi izrađivali su se od glinenih, ili kamenih pločica koje su pomerane u pesku, na drvenoj, kamenoj ili metalnoj tabli.

•Danas se abakus dizajnira u drvenom okviru sa po 10 kuglica nanizanih na 10 redova paralelno postavljenih žica.

sl.1 Abakus

Page 5: Osnovi informatike - Jelena Stojanović - Dragan Ilić - Cirilica

Istorija

•Paskal je u svojoj 18-oj godini života konstruisao mehanički kalkulator nazvan Paskalin, koji je mogao sabirati i oduzimati.

•Iako preteča računarskog inženjerstva, kalkulator je imao slab komercijalni uspeh, pre svega zbog veoma visoke cene.

•Blez Paskal (1623-1662), francuski matematičar, fizičar i religijski filozof, (1642) je konstruisao mehanički kalkulator, koji radi sa osmocifrenim brojevima.

•Usavršavajući uređaj Paskal je razvio ukupno 15 različitih varijanti mehaničkih kalkulatora.

Blez Paskal

Mehanički kalkulator

Page 6: Osnovi informatike - Jelena Stojanović - Dragan Ilić - Cirilica

Istorija

•Dizajnirao je i izgradio mehaničke računarske mašine na principima prihvaćenim u modernim elektronskim računarima.

•U toku 1820-ih počeo je razvoj Diferencijalne mašine – mehaničkog uređaja koji može izvršavati jednostavne matematičke operacije, ali je nije završio, zbog nedostatka finansijskih sredstava.

•Čarls Bebidž (1791-1871) britanski matematičar i pronalazač, kojeg sa pravom smatraju ocem računara, dao je fundamentalno rešenje osnova savremenih digitalnih računara.

Čarls Bebidž

Page 7: Osnovi informatike - Jelena Stojanović - Dragan Ilić - Cirilica

Istorija

•Početkom 1830-e Bebidž je počeo pazvoj svoje Analitičke mašine koja je dizajnirana da izvršava mnogo kompleksnije proračune. Uređaj je bio namenjen za izvođenje bilo kog proračuna sa tačnošću do 20 cifara, ali ga pronalazač nikad nije izgradio.Mašina predstavlja prvi pokušaj izrade digitalnih računara, a programirala se pomoću bušenih kartica.

•Međutim 1991. godine britanski naučnici su rekonstruisali Diferencijalnu mašinu, sledeći Bebidžove nacrte i specifikacije. Mašina je radila bez zastoja, automatski računajući isključivo sabiranje brojeva sa tačnošću do 31 cifre.

Analitička Mašina

Diferencijalna Mašina

Page 8: Osnovi informatike - Jelena Stojanović - Dragan Ilić - Cirilica

Istorija

•Danas se smatra “prvim programerom”, pošto je napisala program, tj. manipulaciju simbola prema pravilima, za mašinu koja nije bila izgrađena.

•Augusta Ada King(1815-1852), Lady Lovelace, ćerka Lorda Bajrona, imperator i promoter Bebidž-ovih vizionarskih radova, poznata je pre svega po opisu njegove Analitičke mašine.

Lady Lovelace

Page 9: Osnovi informatike - Jelena Stojanović - Dragan Ilić - Cirilica

Istorija

•Prognozirala je širu primenu računara od samog računanja, na šta su se usmeravali svi njeni savremenici uključujući i samog Bebidža.

•Pristup Lady Lovelace takođe otkriva neke mogućnosti koje ni sam autor nije predviđao.

•U čast Lady Lovelace nazvan je kompjuterski jezik Ada, kreiran u Ministarstvu odbrane SAD, 1980-te godine. Takođe, vojni MIL-STD-1815 je dobio broj po godini njenog rođenja, a hologramski zrak Microsoft autentilnih proizvoda sadrži njenu sliku.

Page 10: Osnovi informatike - Jelena Stojanović - Dragan Ilić - Cirilica

Istorija

Patent je korišćen za popis stanovništva u SAD-u 1890-te godine, a program se svodio na prebrojavanje, čime su izbegnute greške čitanja, a obezbeđena je praktično neograničena memorija za pristup.

Po nagovoru Džona Šav Bilingsa razvio je mehanizam za pravljenje električnog trigera (okidača) – brojača za snimanje informacija.

Koristio je ključnu ideju da se podaci mogu numerički kodirati. Mehanizmi za čitanje bušenih kartica i bušene kartice koristili su statički biroi širom sveta.

Herman Holerit (1860-1929), nemačko-američki statičar, razvio je sistem kodovanja podataka na bušenim karticama i mehanički tabulator na vazi bušenih kartica, da bi brže izvlačio statičke podatke iz miliona sirovih podataka.

Herman Holerit

Page 11: Osnovi informatike - Jelena Stojanović - Dragan Ilić - Cirilica

Историја

•Sa turingovim testom, napravio je značajan i karakteristično provokativan doprinos razvoju debate o veštačkoj inteligenciji: da li će ikada biti moguće izmisliti mašinu koja je svesna i može misliti.

•Alan Turing (1912-1954), otac savremene računarske nauke, definisao je prvi principe modernih računara.

•Formulisao je formalni koncept algoritma i računarstva sa Turingovom mašinom.

Alan Turing

Page 12: Osnovi informatike - Jelena Stojanović - Dragan Ilić - Cirilica

Историја

Genijalno se smatra jednim od najuspešnijih matematičara 20. veka. Radeći na hidrogenskoj bombi, razvio je simulaciju na digitalnim računarima za hidrodinamičke proračune.

Pošto je korišćenje liste potpuno slučajnih brojeva u ENIAC mašini bilo suviše sporo, Von Neumann je razvio način generisanja pseudoslučajnih brojeva, korišćenjem metoda među-kvadrata.

John von Neumann (1903-1957), rođen kao Neumann Janos Lajos, mađarsko-američki matematičar, dao je veliki doprinos u brojnim oblastima nauke: teoriji skupova, funkcionalnoj analizi, kvantnoj mehanici, teoriji igara, računovodskoj nauci, numeričkoj analizi, i drugim oblastima matematike.

John von Neumann

Page 13: Osnovi informatike - Jelena Stojanović - Dragan Ilić - Cirilica

Istorija

U nekompletnom radu, kao konsulant na projektu EDVAC, opisao je arhitekturu računara, gde su podaci i programi uskladišteni na jedan memorijski prostor.Razvio je koncept računara opšte namene sa mogućnošću modifikovanja programa. Jednomemorijska arhitektura računara postala je standard, nasuprot hadvarskoj arhitekturi računara gde su svi podaci i programi skladišteni na različitim memorijskim prostorima. Gotovo svi savremeni kućni računari koriste arhitekturu jedinstvene memorije.

Page 14: Osnovi informatike - Jelena Stojanović - Dragan Ilić - Cirilica

Istorija

Uređaj nije radio dobro zbog nedovoljno precizno izrađenih mehaničkih delova. Tokom Drugog svetskog rata, izradio je Z2 računar na bazi telefonskih releja, a godinu dana kasnije, na bazi rashodovanih telefonskih releja, konstruiše Z3, 64-bitni, programabilni kalkulator sa memorijskom i aritmetičkom jedinicom.

Konrad Zuse (1910-1995), nemački inženjer i pionir računarstva, kao prvi pokušaj izrade računara, konstruisao je uređaj Z1- binarni, elektromehanički kalkulator sa ograničenim programiranjem i instrukcijama na bušenoj traci.

Konrad Zuse

Page 15: Osnovi informatike - Jelena Stojanović - Dragan Ilić - Cirilica

Istorija

Njegov svedski najveći uspeh bio je konstrukcija funkcionalnog, prvog, programom kontrolisanog, kompletiranog Turingovog računara – Z3, gde se program skladištio na izbušenoj traci.

Računar Z1

Page 16: Osnovi informatike - Jelena Stojanović - Dragan Ilić - Cirilica

Istorija

Razvoj prvih realnih računara

•Na osnovu ovih računara nadalje su se razvijali realni računari, koji su bili sve bolji i završavali su više funkcija od svojih prethodnika. Realni računari su se razvijali po sledećem redosledu:

•Abc računar•Hadvard MARK•ENIAC•UNIVAC•Računari prve generacije•Računari druge generacije•Računari treće generacije•Računari četvrte generacije•Računari pete generacije•Računari šeste generacije

Page 17: Osnovi informatike - Jelena Stojanović - Dragan Ilić - Cirilica

Историја

Page 18: Osnovi informatike - Jelena Stojanović - Dragan Ilić - Cirilica

Историја

Page 19: Osnovi informatike - Jelena Stojanović - Dragan Ilić - Cirilica

Konstrukcija računaraVremenom konstrukcije računara su se menjale.

Bile su sve manje i korisnije.

Prvi računari su imali konstrukciju veličine jedne kuće, dok danas imamo konstrukciju računara koji staje u dlan.

Današnji računari su pokupili konstrukciju John von Neumann-a

I sa razvojem tehnologije električnih komponenti, imamo konstrukcije računara sa:•Vakuumskim cevima•Tranzistorima•Današnje konstrukcije sa procesorima

Page 20: Osnovi informatike - Jelena Stojanović - Dragan Ilić - Cirilica

Konstrukcija računara

Današnja konstrukcija se zasniva na Hardware i Software, i ulazno izlazne jedinice.

Hardware je deo računara koji sadrži mehaničke delove koji su opipljivi.

Software je deo računara u kome se nalaze programi, i on nije opipljiv Hardware.

Ulazno izlazna jedinica upravlja ulazom i izlazom, (spoljnom memorijom, miš, tastatura, monitor, itd.).

Page 21: Osnovi informatike - Jelena Stojanović - Dragan Ilić - Cirilica

Hronologija

1975. godina- firma MITS isporučuje komplet delova za računar Altair 8800. Kupac je morao sam sam sastaviti računar, a imao je memoriju od 1 KB. Ovo je prvi personalni računar. 1975.godina- Paul Allen i Bill Gates stvaraju prvi programski jezik za PC-e. To je bila verzija QBasic-a za računar Altair.1975. godina - Steve Wozniak i Steve Jobs osnivaju firmu Apple Computers.1976. godina - Razvijena je disketa (floppy disk) prečnika 5,25 palca.1976. godine - Intel proizvodi mikroprocesor 8086.1977. godine – Razvijena je prva komercijalna mreža računara ARCNET.1977. godine - Firma Apple nudi PC Apple II, prvi personalni računar sa grafičkim prikazom1978. godine - Epson proizvodi iglični pisač TX-80 koji je bio prvi široko rasprostranjeni pisač za PC.1979. godine - Hayes prodaje prvi modem za PC.1979. godine - U SAD-u je u upotrebi više od pola miliona računara.1979. godine - Intel proizvodi mikroprocesor 8088.1980. godine - Prema narudžbini firme IBM Paul Allen i Bill Gates izrađuju operativni sistem za IBM PC. Ovaj operativni sistem kasnije postaje poznat pod nazivom MS-DOS.

Page 22: Osnovi informatike - Jelena Stojanović - Dragan Ilić - Cirilica

Hronologija

1981. godine - MS-DOS 1.0.1981. godine - IBM proizvodi svoj prvi PC (eng. Personal Computer) IBM PC i prodaje ga sa operativnim sistemom MS-DOS.1981. godine - Hayes proizvodi Modem pod nazivom Smartmodem 300 sa skupom naredbi pod nazivom AT command set. Brzinamodema je bila 300 bps.1981. godine - Hayes proizvodi Smartmodem 1200 brzine 1200 bps.1982. godine - WordPerfect Corporation prodaje WordPerfect 1.0, najpopularniji program za obradu teksta pre pojave Windowsa.1982. godine - Lotus Development prodaje program Lotus 1-2-3, najpopularniji program za tablično računanje pre pojave Windowsa.1982. godine - Osnovana je firma Compaq Computer Corp koja je prva proizvela kopiju IBM PC računara i postala najveći konkurent IBM-u na poslovnom tržištu personalnih računara.1982. godine - Počinje prodaja kućnog računara Commodore 64 koji je postao najprodavaniji model računara svih vremena.1982. godine - Intel objavljuje mikroprocesor 80286.1983. godine - Personalni računar IBM XT.

Page 23: Osnovi informatike - Jelena Stojanović - Dragan Ilić - Cirilica

Hronologija

1983. godine - U SAD-u je u upotrebi više od deset miliona računara.1983. godine - MS-DOS 2.0.1983. godine - Microsoft Windows.1984. godine - Personalni računar IBM AT.1984. godine - Proizvedena je disketa (floppy disk) prečnika 3,5 palca1984. godine - MS-DOS 3.0 i MS-DOS 3.1 (za mreže)1984. godine - Profesor Fred Cohen sa univerzitetaUniversity of Southern California objavljuje prvi rad o računarskim virusima.1985. godine - Firma Microtek proizvodi proizvodi prvi jednobojni skener rezolucije 300 dpi.1985. godine - Intel objavljuje procesor 80386.1985. godine - Microsoft Windows 1.0.1986. godine - IBM-ova tastatura pod nazivom AT ili 101.1986. godine - Compaq proizvodi prvi PC skladan IBM PC-u.1986. godine - u SAD-u je u upotrebi više od trideset miliona računara

Page 24: Osnovi informatike - Jelena Stojanović - Dragan Ilić - Cirilica

Хронологија

1986. godine - MS-DOS 3.2.1987. godine - Windows 2.0.1987. godine - MS-DOS 3.3.1987. godine - U SAD-u je u upoterbi preko četrdeset pet miliona računara.1988. godine - Friedrich Reintzer otkriva tekući kristal.1988. godine - Zvučna kartica SoundBlaster firme Creative Labs1988. godine - MS-DOS 4.0.1989. godine - Intel objavljuje procesor 486DX

Page 25: Osnovi informatike - Jelena Stojanović - Dragan Ilić - Cirilica

LITERATURA

Knjiga Osnovi informatike, autori: Milan Milosavljević, Mladen Veinović, Gojko Grubor.

Vikipedija http://sr.wikipedia.org/sr/%D0%98%D0%BD%D1%84%D0%BE%D1%80%D0%BC%D0%B0%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0