Embed Size (px)
Citation preview
MA
NA
GE
ME
NT
MA
LIH
TV
RT
KI
MA
NA
GE
ME
NT
MA
LIH
TV
RT
KI
2. D
IO2.
DIO
KA
DR
OV
IRA
NJE
KA
DR
OV
IRA
NJE
Ljud
i su
najv
ažni
ji re
surs
u p
oduz
eću
PO
DR
UP
OD
RUČČ
JA P
LAN
IRA
NJA
JA
PLA
NIR
AN
JA
RA
ZV
OJA
LJU
DS
KIH
RE
SU
RS
AR
AZ
VO
JA L
JUD
SK
IH R
ES
UR
SA
��pl
anira
nje
potr
eba,
plan
iranj
e po
treb
a,��
izvo
ri,
izvo
ri,
��m
etod
e os
igur
anja
pot
rebn
ih k
adro
va,
met
ode
osig
uran
ja p
otre
bnih
kad
rova
,��
razv
oja
kadr
ova
i njih
ovih
per
form
ansi
, ra
zvoj
a ka
drov
a i n
jihov
ih p
erfo
rman
si,
��ko
mpe
nzac
ije,
kom
penz
acije
, ��
radn
i odn
osi,
radn
i odn
osi,
��zaza
šš tita
i un
aprje
tita
i una
prjeđđen
ja k
valit
ete
radn
og
enja
kva
litet
e ra
dnog
žž i
vota
.iv
ota.
Rad
ni o
dnos
i R
adni
odn
osi
��R
adni
odn
os je
spe
cifi
Rad
ni o
dnos
je s
peci
fi ččan
odn
os k
ojeg
zas
niva
ju z
apos
leni
an
odn
os k
ojeg
zas
niva
ju z
apos
leni
i p
oslo
dava
c.
i pos
loda
vac.
��
Zap
osle
ni (
posl
oprim
ac: f
izi
Zap
osle
ni (
posl
oprim
ac: f
izi čč
ka o
soba
, poj
edin
ac)
pris
taje
ka
oso
ba, p
ojed
inac
) pr
ista
je
da
da ćć
e ra
diti
za r
ae
radi
ti za
račč u
n i p
o na
lozi
ma
posl
odav
ca.
un i
po n
aloz
ima
posl
odav
ca.
��P
oslo
dava
c (f
izi
Pos
loda
vac
(fiz
i ččka
ili p
ravn
a os
oba,
pod
uzet
nik,
odn
osno
ka
ili p
ravn
a os
oba,
pod
uzet
nik,
odn
osno
po
duze
podu
zećć e
) se
oba
vezu
je d
a e)
se
obav
ezuj
e da
ćće
za o
bavl
jeni
rad
e
za o
bavl
jeni
rad
za
posl
enom
e pl
atiti
una
prije
d do
govo
renu
nak
nadu
(ili
za
posl
enom
e pl
atiti
una
prije
d do
govo
renu
nak
nadu
(ili
na
knad
u pr
ema
unap
rijed
dog
ovor
enim
krit
eriji
ma)
te
nakn
adu
prem
a un
aprij
ed d
ogov
oren
im k
riter
ijim
a) te
pr
euzi
ma
odgo
vorn
ost z
a nj
egov
u do
brob
it za
vrij
eme
preu
zim
a od
govo
rnos
t za
njeg
ovu
dobr
obit
za v
rijem
e ra
da.
rada
. ��
Stu
panj
em u
rad
ni o
dnos
zap
osle
ni p
osta
je
Stu
panj
em u
rad
ni o
dnos
zap
osle
ni p
osta
je čč
lan
lan
orga
niza
cije
or
gani
zaci
je --
podu
zepo
duzećć a
kao
spe
cifi
a ka
o sp
ecifičč n
e za
jedn
ice.
ne
zaj
edni
ce.
RReg
rutir
anje
egru
tiran
je
--pr
ivla
priv
laččen
je, p
ridob
ijanj
e po
treb
nih
kadr
ova,
enje
, prid
obija
nje
potr
ebni
h ka
drov
a,
NNa
tem
elju
pla
nova
i pr
ogra
ma
razv
oja
ljuds
kih
resu
rsa,
u p
rvom
ra
tem
elju
pla
nova
i pr
ogra
ma
razv
oja
ljuds
kih
resu
rsa,
u p
rvom
red
u pl
anov
a ed
u pl
anov
a po
treb
a za
ljud
skim
res
ursi
ma
u od
repo
treb
a za
ljud
skim
res
ursi
ma
u od
ređđen
om p
erio
du, p
oduz
een
om p
erio
du, p
oduz
ećć e
pris
tupa
e
pris
tupa
re
grut
iranj
u ka
drov
a. R
egru
tiran
e (p
rivu
regr
utira
nju
kadr
ova.
Reg
rutir
ane
(priv
učč e
ne)
kadr
ove
obi
ene)
kad
rove
običč n
o se
pod
vrga
va
no s
e po
dvrg
ava
proc
esu
sele
kcije
(ka
da ih
ima
vipr
oces
u se
lekc
ije (
kada
ih im
a vi
šš e n
ego
e ne
go šš
to p
oduz
eto
pod
uzećć u
treb
a, a
li i d
a bi
se
u tr
eba,
ali
i da
bi s
e us
tano
vilo
njih
ove
kval
itete
i po
tenc
ijale
), te
nak
on to
ga r
aspo
usta
novi
lo n
jihov
e kv
alite
te i
pote
ncija
le),
te n
akon
toga
ras
poreređđ
uje
na p
oslo
ve
uje
na p
oslo
ve
i uvo
di u
pos
ao.
i uvo
di u
pos
ao.
II zvo
ri pr
ibav
ljanj
a po
treb
nih
ljuds
kih
resu
rsa
(kad
rova
):
zvor
i prib
avlja
nja
potr
ebni
h lju
dski
h re
surs
a (k
adro
va):
unu
tra
unut
rašš n
jinj
ii i v
anjs
ki.
vanj
ski.
U
U
prav
ilu tr
eba
bala
nsira
ti va
njsk
e i u
nutr
apr
avilu
treb
a ba
lans
irati
vanj
ske
i unu
tra
šš nje
izvo
re, s
tim
da
odno
s i p
ristu
p nj
e iz
vore
, s ti
m d
a od
nos
i pris
tup
zavi
si o
d si
tuac
ije u
nuta
r po
duze
zavi
si o
d si
tuac
ije u
nuta
r po
duzećć a
, situ
acije
na
tra,
situ
acije
na
tržž ii
šš tu
rada
, kak
o i s
trat
etu
rad
a, k
ako
i str
ate
šš kih
ki
h op
redj
elje
nja
podu
zeop
redj
elje
nja
podu
zećć a
. a.
Uku
pna
prim
anja
koj
a im
aju
Uku
pna
prim
anja
koj
a im
aju
finan
cijs
ku
finan
cijs
ku
vrije
dnos
t koj
a za
posl
eni p
rimaj
u za
svo
j vr
ijedn
ost k
oja
zapo
slen
i prim
aju
za s
voj
rad,
odn
osno
po
osno
vi r
ada.
ra
d, o
dnos
no p
o os
novi
rad
a.
Kom
penz
acije
(u
brut
o iz
nosu
) K
ompe
nzac
ije (
u br
uto
izno
su) čč e
sto
esto
ččin
e i
ine
i pr
eko
50%
, a u
usl
upr
eko
50%
, a u
usl
užž n
im d
jela
tnos
tima
i ni
m d
jela
tnos
tima
i pr
eko
70%
tro
prek
o 70
% tr
ošš k
ova
podu
zeko
va p
oduz
ećć a
. a.
Kom
penz
acije
Vrs
te k
ompe
nzac
ijaV
rste
kom
penz
acija
��pl
apl
aćć e
, e,
��be
nefic
ije
bene
ficije
��su
djel
ovan
je u
dob
iti
sudj
elov
anje
u d
obiti
Kom
penz
acija
= P
laK
ompe
nzac
ija =
Plaćća
+ B
enef
icije
+
a +
Ben
efic
ije +
S
udje
lova
nje
u do
biti
Sud
jelo
vanj
e u
dobi
ti
BE
NE
FIC
IJE
BE
NE
FIC
IJE
Raz
liR
azličč
ite v
rste
prim
itaka
, usl
uga
ili p
rava
koj
e za
posl
eni d
obiv
a od
pite
vrs
te p
rimita
ka, u
slug
a ili
pra
va k
oje
zapo
slen
i dob
iva
od p
oduz
eod
uzećć
a a
��--
zdra
vstv
eno
osig
uran
je (
osno
vno
i dop
unsk
o)
zdra
vstv
eno
osig
uran
je (
osno
vno
i dop
unsk
o)
��--
miro
vins
ko o
sigu
ranj
e (o
snov
no i
dopu
nsko
) m
irovi
nsko
osi
gura
nje
(osn
ovno
i do
puns
ko)
��--
žž ivo
tno
osig
uran
je i
osig
uran
je o
d ne
sre
ivot
no o
sigu
ranj
e i o
sigu
ranj
e od
nes
rećć a
a
��--
osig
uran
je o
d os
igur
anje
od
šš tet
a (n
a ne
pokr
etno
j i p
okre
tnoj
imov
ini)
teta
(na
nep
okre
tnoj
i po
kret
noj i
mov
ini)
��--
rjerješš a
vanj
e ili
pom
oav
anje
ili p
omoćć
u rje
u rje
šš ava
nju
stam
beno
g pi
tanj
a av
anju
sta
mbe
nog
pita
nja
��--
osig
urav
anje
sm
jeos
igur
avan
je s
mje
šš taj
a u
obje
ktim
a po
duze
taja
u o
bjek
tima
podu
zećć a
a
��--
prije
voz
na p
osao
ili p
lapr
ijevo
z na
pos
ao il
i plaćć a
nje
tro
anje
tro
šš kov
a pr
ijevo
za n
a po
sao
kova
prij
evoz
a na
pos
ao
��--
osig
uran
je p
rehr
ane
u to
ku r
ada
ili n
akna
da tr
oos
igur
anje
pre
hran
e u
toku
rad
a ili
nak
nada
tro
šš kov
a pr
ehra
ne
kova
pre
hran
e ��
--sm
jesm
ješš t
aj i
brig
a o
djec
i (za
posl
enik
a) z
a vr
ijem
e ra
da
taj i
brig
a o
djec
i (za
posl
enik
a) z
a vr
ijem
e ra
da
��--
pla
plaćć a
nje
ili o
mog
uan
je il
i om
ogućć a
vanj
e be
spla
tnog
odm
ora
i rek
reac
ije
avan
je b
espl
atno
g od
mor
a i r
ekre
acije
��
--pl
apl
aćć a
nje
anje
ččla
nstv
a u
prof
esio
naln
im, k
ultu
rnim
, spo
rtsk
im i
drug
im u
dru
lans
tva
u pr
ofes
iona
lnim
, kul
turn
im, s
port
skim
i dr
ugim
udr
užž e
njim
a en
jima
��--
pla
plaćć a
nje
tro
anje
tro
šš kov
a (d
o)ko
va (
do) šš
kolo
vanj
a i s
tru
kolo
vanj
a i s
tručč n
og u
savr
nog
usav
r ššav
anja
av
anja
��
--na
bavl
janj
e ili
pla
naba
vlja
nje
ili p
laćć a
nje
stru
anje
str
učč n
e lit
erat
ure
ne li
tera
ture
��
--no
vno
v ččan
e po
mo
ane
pom
oćć i
(u
razl
ii (
u ra
zli čč
itim
obl
icim
a i s
ituac
ijam
a)
itim
obl
icim
a i s
ituac
ijam
a)
��--
otpr
emni
ne p
ri od
lask
u iz
pod
uze
otpr
emni
ne p
ri od
lask
u iz
pod
uzećć a
(a
( pod
odr
epo
d od
ređđen
im u
vjet
ima)
ili o
dlas
ku u
miro
vinu
en
im u
vjet
ima)
ili o
dlas
ku u
miro
vinu
��
--st
ipen
dira
nje
(pla
stip
endi
ranj
e (p
laćć a
nje
anje
šško
lova
nja)
dje
ce z
apos
leni
ka
kolo
vanj
a) d
jece
zap
osle
nika
��
--da
vanj
e ili
pro
daja
po
povo
ljniji
m c
ijena
ma
proi
zvod
a po
duze
dava
nje
ili p
roda
ja p
o po
voljn
ijim
cije
nam
a pr
oizv
oda
podu
zećć a
a
��--
dava
nje
ili p
lada
vanj
e ili
plaćć a
nje
odje
anje
odj
ećć e
i ob
ue
i obućć e
(os
im r
adne
odj
ee
(osi
m r
adne
odj
ećć e
i ob
ue
i obućć e
) e)
��
--da
vanj
e na
kor
ida
vanj
e na
kor
i ššte
nje
(bez
nak
nade
ili p
od p
ovol
jniji
m u
vjet
ima)
pro
stor
a ili
op
tenj
e (b
ez n
akna
de il
i pod
pov
oljn
ijim
uvj
etim
a) p
rost
ora
ili o
pre
me
rem
e ��
podu
zepo
duzećć a
a
��--
prav
na i
drug
a st
rupr
avna
i dr
uga
stručč n
a po
mo
na p
omoćć
zapo
slen
ima
zapo
slen
ima
Mot
ivac
ijaM
otiv
acija
Klju
Ključč n
i fak
tor
radn
e us
pje
ni fa
ktor
rad
ne u
spje
šš nos
ti lju
dski
h no
sti l
juds
kih
resu
rsa
resu
rsa
Mot
ivac
ijske
sav
jeti
za m
ened
Mot
ivac
ijske
sav
jeti
za m
ened
žž ere
: er
e:
��1.
Poj
asni
te z
adat
ak1.
Poj
asni
te z
adat
ak��
2. O
sigu
rajte
pov
ratn
u ve
zu2.
Osi
gura
jte p
ovra
tnu
vezu
��3.
Utv
rdite
uzr
oke
u3.
Utv
rdite
uzr
oke
učč i
naka
inak
a��
4. U
ka4.
Uka
žž ite
na
osob
ne d
obitk
eite
na
osob
ne d
obitk
e��
5. P
erso
naliz
irajte
zad
ovol
jstv
o po
stig
nu5.
Per
sona
lizira
jte z
adov
oljs
tvo
post
ignućć aa
��6.
Ohr
abru
jte p
osta
vlja
nje
jasn
ih o
sobn
ih c
iljev
a6.
Ohr
abru
jte p
osta
vlja
nje
jasn
ih o
sobn
ih c
iljev
a��
7. U
skla
dite
pos
love
s o
sobn
im m
otiv
ima
7. U
skla
dite
pos
love
s o
sobn
im m
otiv
ima
��8.
Ukl
onite
nad
zorn
i8.
Ukl
onite
nad
zorn
i ččke
blo
kade
ke b
loka
de��
9. U
klon
ite o
rgan
izac
ijske
pre
prek
e9.
Ukl
onite
org
aniz
acijs
ke p
repr
eke
Per
form
anse
Per
form
anse
Svr
ha p
raS
vrha
praćć e
nja
perf
orm
anse
: en
ja p
erfo
rman
se:
--ne
posr
edno
rea
gira
nje
kako
bi s
e ko
rigira
la
nepo
sred
no r
eagi
ranj
e ka
ko b
i se
korig
irala
od
stup
anja
od
plan
irani
h, o
dnos
no z
adan
ih
odst
upan
ja o
d pl
anira
nih,
odn
osno
zad
anih
pe
rfor
man
si,
perf
orm
ansi
, --
nagr
ana
građđ
ivan
je z
a po
stig
nute
per
form
anse
, odn
osno
iv
anje
za
post
ignu
te p
erfo
rman
se, o
dnos
no
u sk
ladu
s n
jima,
u
skla
du s
njim
a,
--pr
apr
aćć e
nje
rezu
ltata
(ra
da)
zapo
slen
ih, t
e ra
zvoj
en
je r
ezul
tata
(ra
da)
zapo
slen
ih, t
e ra
zvoj
nj
ihov
ih r
adni
h ka
paci
teta
i sp
osob
nost
i, nj
ihov
ih r
adni
h ka
paci
teta
i sp
osob
nost
i, --
djel
ovan
je n
a du
goro
djel
ovan
je n
a du
goročč n
om u
napr
jeno
m u
napr
jeđđ
enju
en
ju
(pob
olj
(pob
olj šš
anju
) pe
rfor
man
si.
anju
) pe
rfor
man
si.
Ele
men
ti ut
vrE
lem
enti
utvrđđiv
anja
per
form
ansi
ivan
ja p
erfo
rman
siN
ajN
ajčč
ee ššćć
i ele
men
ti ko
ji se
kor
iste
ili m
ogu
koris
titi u
utv
ri e
lem
enti
koji
se k
oris
te il
i mog
u ko
ristit
i u u
tvr đđ
ivan
ju p
erfo
rman
si s
u:
ivan
ju p
erfo
rman
si s
u:
��••
kvan
titet
a (o
pseg
) ra
da (
rezu
ltata
rad
a)
kvan
titet
a (o
pseg
) ra
da (
rezu
ltata
rad
a)
��••
fizi
fizi čč
ka k
ondi
cija
ka
kon
dici
ja
��••
kval
iteta
rad
a (r
ezul
tata
rad
a)
kval
iteta
rad
a (r
ezul
tata
rad
a)
��••
stav
pre
ma
posl
u st
av p
rem
a po
slu
��••
pozn
avan
je p
osla
po
znav
anje
pos
la
��••
odno
s pr
ema
sura
dnic
ima
odno
s pr
ema
sura
dnic
ima
��••
sam
osta
lnos
t u r
adu
sam
osta
lnos
t u r
adu
••st
av p
rem
a po
duze
stav
pre
ma
podu
zećć u
u
��••
inic
ijativ
a
inic
ijativ
a
��••
spre
mno
st p
rihva
spre
mno
st p
rihvaćć a
nja
odgo
vorn
osti
anja
odg
ovor
nost
i ��
••sa
mop
ouzd
anje
sa
mop
ouzd
anje
��
••lili čč
nost
zap
osle
nog
nost
zap
osle
nog
��••
koop
erat
ivno
st
koop
erat
ivno
st
��••
spos
obno
st z
a u
spos
obno
st z
a učč e
nje
enje
��
••pr
ilago
dljiv
ost
prila
godl
jivos
t ��
•• sposobnost za vo
sposobnost za vođđ
enje
en
je
��••
sigu
rnos
t si
gurn
ost
��••
izgl
edi z
a na
pred
ovan
je
izgl
edi z
a na
pred
ovan
je
��••
mar
ljivo
st
mar
ljivo
st
Obu
ka i
obra
zova
nje
Obu
ka i
obra
zova
nje
Obr
azov
anje
Obr
azov
anje
je s
tjeca
nje
opje
stje
canj
e općć i
h i o
pih
i općć e
pro
fesi
onal
nih
e pr
ofes
iona
lnih
zn
anja
i vj
ezn
anja
i vj
ešš t
ina
(u o
tina
(u o
dre
dređđen
oj p
rofe
siji,
ali
ne n
a en
oj p
rofe
siji,
ali
ne n
a od
reod
ređđ
enim
, kon
kret
nim
pos
lovi
ma
ili v
ezan
ih u
z ko
nkre
tnu
enim
, kon
kret
nim
pos
lovi
ma
ili v
ezan
ih u
z ko
nkre
tnu
orga
niza
ciju
)or
gani
zaci
ju)
Obu
kaO
buka
je u
smje
rena
na
stje
canj
e zn
anja
i vj
eje
usm
jere
na n
a st
jeca
nje
znan
ja i
vje
šš tin
a ve
zani
h tin
a ve
zani
h uz
kon
kret
ne p
oslo
ve i/
ili k
onkr
etno
rad
no m
jest
o.
uz k
onkr
etne
pos
love
i/ili
kon
kret
no r
adno
mje
sto.
Dok
se
obra
zova
nje
u pr
avilu
pro
vodi
u s
peci
jaliz
irani
m
Dok
se
obra
zova
nje
u pr
avilu
pro
vodi
u s
peci
jaliz
irani
m
obra
zovn
im in
stitu
cija
ma
i izv
an r
edov
nog
radn
og
obra
zovn
im in
stitu
cija
ma
i izv
an r
edov
nog
radn
og
vrem
ena,
obu
ka s
e u
prav
ilu p
rovo
di u
z ra
d i k
roz
rad,
vr
emen
a, o
buka
se
u pr
avilu
pro
vodi
uz
rad
i kro
z ra
d,
dakl
e u
podu
zeda
kle
u po
duzećć u
. u.
Pro
mje
ne n
a tr
Pro
mje
ne n
a tr
žž iišštu
rad
atu
rad
a��
dem
ogra
fske
pro
mje
ne (
pad
nata
litet
a, p
rom
jene
sta
ros
ne s
truk
tur
dem
ogra
fske
pro
mje
ne (
pad
nata
litet
a, p
rom
jene
sta
ros
ne s
truk
tur
e,
e,
pora
st p
rosj
epo
rast
pro
sječčne
sta
rost
i pop
ulac
ije, m
anji
prili
v m
ladi
h u
radn
i
ne s
taro
sti p
opul
acije
, man
ji pr
iliv
mla
dih
u ra
dni
ko
ntin
gent
);ko
ntin
gent
);��
pora
st n
ivoa
obr
azov
anos
ti;
pora
st n
ivoa
obr
azov
anos
ti;
��pr
odu
prod
užž e
nje
traj
anja
obr
azov
anja
; en
je tr
ajan
ja o
braz
ovan
ja;
��ko
ntin
uira
no o
braz
ovan
je, p
oras
t uko
ntin
uira
no o
braz
ovan
je, p
oras
t uččee ššćća a
žž ena
na
tren
a na
tržž ii
šš tu
rada
; tu
rad
a;
��vevećća
(i ra
vnom
jern
ija)
zast
uplje
nost
a
(i ra
vnom
jern
ija)
zast
uplje
nost
žž e
na u
got
ovo
svim
pro
fesi
jam
a;
ena
u go
tovo
svi
m p
rofe
sija
ma;
��
pora
st s
egm
entir
anos
ti tr
pora
st s
egm
entir
anos
ti tr
žž iišš t
a ra
da
ta r
ada ččes
to m
ijenj
anje
zap
osle
nja
u to
ku
esto
mije
njan
je z
apos
lenj
a u
toku
ra
dnog
vije
ka;
radn
og v
ijeka
;��
izra
izra
žž en
nedo
stat
ak o
dre
en n
edos
tata
k od
ređđ
enih
spe
cifi
enih
spe
cifiččni
h pr
ofila
i kv
alifi
kaci
ja
nih
prof
ila i
kval
ifika
cija
��
nedo
stat
ak n
isko
kval
ifici
rani
h ra
dnik
a;ne
dost
atak
nis
kokv
alifi
cira
nih
radn
ika;
��sv
e ve
sve
većća
pros
torn
a i p
rofe
sion
alna
mob
ilnos
t rad
ne s
nage
; a
pros
torn
a i p
rofe
sion
alna
mob
ilnos
t rad
ne s
nage
; ��
inte
rnac
iona
lni m
igra
cijs
ki p
roce
si i
inte
rnac
iona
lna
pov
ezan
ost
inte
rnac
iona
lni m
igra
cijs
ki p
roce
si i
inte
rnac
iona
lna
pov
ezan
ost
trtržž ii
ššta
ta
ra
da;
rada
;��
sve
vesv
e većća
ulog
a in
tern
og tr
a ul
oga
inte
rnog
tržž ii
šš tete
……
Pob
olj
Pob
olj šš
anja
kva
litet
e ra
dnog
an
ja k
valit
ete
radn
og
žž ivo
taiv
ota
��pr
opr
oššire
nje
posl
aire
nje
posl
a��
rota
cija
pos
lova
rota
cija
pos
lova
��ob
oga
obog
aććiv
anje
pos
laiv
anje
pos
la��
podj
ela
radn
og m
jest
apo
djel
a ra
dnog
mje
sta
��fle
ksib
ilno
radn
o vr
ijem
efle
ksib
ilno
radn
o vr
ijem
e��
skra
skraććen
je r
adno
g da
naen
je r
adno
g da
na��
skra
skraććen
je r
adno
g tje
dna
enje
rad
nog
tjedn
a
Str
ateg
ija k
adro
vira
nja
Str
ateg
ija k
adro
vira
nja
��N
akon
pro
voN
akon
pro
vođđ
enja
pre
thod
no n
aved
enih
ana
liza
potr
ebno
en
ja p
reth
odno
nav
eden
ih a
naliz
a po
treb
no
je o
dred
iti s
trat
egiju
kad
rovi
ranj
a, o
dnos
no s
kol
iko
je o
dred
iti s
trat
egiju
kad
rovi
ranj
a, o
dnos
no s
kol
iko
zapo
slen
ika
zapo
slen
ika ćć e
se
posl
ovat
ie
se p
oslo
vati
��R
azlik
ujem
o sl
ijede
Raz
likuj
emo
slije
dećć e
str
ateg
ije:
e st
rate
gije
:
--S
trat
egija
isto
g br
oja
zapo
slen
ika
Str
ateg
ija is
tog
broj
a za
posl
enik
a––
broj
zap
osle
nika
br
oj z
apos
leni
ka
osta
je is
ti, a
li nj
ihov
a kv
alifi
kaci
jska
str
uktu
ra, d
ob, s
pol i
os
taje
isti,
ali
njih
ova
kval
ifika
cijs
ka s
truk
tura
, dob
, spo
l i
sli
sli čč
no s
e m
ono
se
mo
žž e m
ijenj
ati
e m
ijenj
ati
--S
trat
egija
man
jka
zapo
slen
ika
Str
ateg
ija m
anjk
a za
posl
enik
a ––
broj
rad
nika
koj
i su
na
broj
rad
nika
koj
i su
na
neod
rene
određđen
o vr
ijem
e je
uvi
jek
man
ji od
pot
rebn
og il
i en
o vr
ijem
e je
uvi
jek
man
ji od
pot
rebn
og il
i ćće
u e
u bu
dubu
dućć n
osti
biti
man
ji od
pot
rebn
og, a
raz
lika
se
nost
i biti
man
ji od
pot
rebn
og, a
raz
lika
se
zapo
zapo
šš lja
va p
o po
treb
i i to
kro
z ob
like
zapo
ljava
po
potr
ebi i
to k
roz
oblik
e za
pošš l
java
nja
na
ljava
nja
na
odre
određđ
eno
vrije
me
ili u
zim
anje
spe
cija
lizira
nih
tvrt
ki z
a en
o vr
ijem
e ili
uzi
man
je s
peci
jaliz
irani
h tv
rtki
za
zapo
zapo
šš lja
vanj
elja
vanj
e
--S
trat
egija
vi
Str
ateg
ija v
išš k
a za
posl
enik
a ka
zap
osle
nika
––
anal
ize
su p
okaz
ale
da
anal
ize
su p
okaz
ale
da
ćć e u
bud
ue
u bu
dućć n
osti
biti
vino
sti b
iti v
i ššak
zap
osle
nih.
Sto
ga je
pot
rebn
o ak
zap
osle
nih.
Sto
ga je
pot
rebn
o po
duze
ti m
jere
njih
ovog
sm
anje
nja
(otp
upo
duze
ti m
jere
njih
ovog
sm
anje
nja
(otp
ušš t
anje
, ta
nje,
sk
rask
raćć i
vanj
e ra
dnog
vre
men
a, n
epla
ivan
je r
adno
g vr
emen
a, n
eplaćć e
ni r
aden
i rad
……))
SE
LEK
CIJ
A K
AD
RO
VA
SE
LEK
CIJ
A K
AD
RO
VA
Sel
ekci
ja k
adro
va je
pos
tupa
k iz
bora
zap
osle
nika
za
obav
ljanj
e o
Sel
ekci
ja k
adro
va je
pos
tupa
k iz
bora
zap
osle
nika
za
obav
ljanj
e o
dre
dređđen
ih
enih
po
slov
a (r
ad n
a po
treb
nom
rad
nom
mje
stu)
posl
ova
(rad
na
potr
ebno
m r
adno
m m
jest
u)
��In
form
acije
o p
oten
cija
lnom
zap
osle
niku
se
mog
u do
biti
iz:
Info
rmac
ije o
pot
enci
jaln
om z
apos
leni
ku s
e m
ogu
dobi
ti iz
:--
ŽŽiv
otop
isa
ivot
opis
a--
Mol
be z
a za
poM
olbe
za
zapo
šš lja
vanj
elja
vanj
e--
Dip
lom
a, u
vjer
enja
Dip
lom
a, u
vjer
enja
……--
Pre
poru
kaP
repo
ruka
--R
adne
knj
iR
adne
knj
i žžic
eic
e--
Med
icin
skog
pre
gled
aM
edic
insk
og p
regl
eda
--T
estir
anja
Tes
tiran
ja--
Inte
rvju
aIn
terv
jua
--P
robn
og r
ada
Pro
bnog
rad
a--
……
IZB
OR
ZA
PO
SLE
NIK
AIZ
BO
R Z
AP
OS
LEN
IKA
��N
akon
prik
uplje
nih
info
rmac
ija p
otre
bno
je iz
abra
ti N
akon
prik
uplje
nih
info
rmac
ija p
otre
bno
je iz
abra
ti za
posl
enik
a ko
ji za
posl
enik
a ko
ji ćć e
rad
iti n
a ra
spis
anom
rad
nom
mje
stu.
e ra
diti
na r
aspi
sano
m r
adno
m m
jest
u.��
Pril
ikom
oda
bira
treb
a vo
diti
raP
rilik
om o
dabi
ra tr
eba
vodi
ti račč u
na o
zna
nju,
vje
una
o zn
anju
, vje
šš tin
ama,
tin
ama,
sp
osob
nost
i, m
otiv
aciji
, int
eres
u i o
sobi
nam
a ka
ndid
ata.
spos
obno
sti,
mot
ivac
iji, i
nter
esu
i oso
bina
ma
kand
idat
a.
��R
azlik
ujem
o tr
i str
ateg
ije o
dabi
ra z
apos
leni
ka (
Bas
sett)
:R
azlik
ujem
o tr
i str
ateg
ije o
dabi
ra z
apos
leni
ka (
Bas
sett)
:
--Z
apos
liti k
andi
data
koj
i im
a na
jman
je iz
gled
a za
neu
spje
h Z
apos
liti k
andi
data
koj
i im
a na
jman
je iz
gled
a za
neu
spje
h (o
naj k
oji
(ona
j koj
i ćće
ostv
ariti
min
imal
ne s
tand
arde
)e
ostv
ariti
min
imal
ne s
tand
arde
)--
Zap
oslit
i kan
dida
ta k
oji i
ma
najv
iZ
apos
liti k
andi
data
koj
i im
a na
jvi šš
e iz
gled
a za
usp
jeh
e iz
gled
a za
usp
jeh
(ost
varit
i naj
bolje
rez
ulta
te)
(ost
varit
i naj
bolje
rez
ulta
te)
--Z
apos
liti k
andi
data
koj
i im
a na
jman
je iz
gled
a na
neu
spje
h Z
apos
liti k
andi
data
koj
i im
a na
jman
je iz
gled
a na
neu
spje
h i n
ajvi
i naj
višš e
izgl
eda
na u
spje
h (o
naj k
oji
e iz
gled
a na
usp
jeh
(ona
j koj
i ćće
ostv
ariti
e
ostv
ariti
m
inim
alne
sta
ndar
de i
vim
inim
alne
sta
ndar
de i
višš e
)e)
Kon
flikt
ni m
anag
emen
tK
onfli
ktni
man
agem
ent
��M
anag
eri m
oraj
u po
sjed
ovat
i vje
Man
ager
i mor
aju
posj
edov
ati v
ješš t
ine
za
tine
za
rjerješš a
vanj
e ko
nflik
ata.
avan
je k
onfli
kata
.
��P
rem
a is
tra
Pre
ma
istr
ažž i
vanj
ima,
man
ager
i 20%
svo
ga
ivan
jima,
man
ager
i 20%
svo
ga
vrem
ena
tro
vrem
ena
tro
šš e n
a rje
e na
rje
šš ava
nje
konf
likat
a.av
anje
kon
flika
ta.
��M
anag
eri t
reba
ju p
repo
znat
i kon
flikt
e i r
ijeM
anag
eri t
reba
ju p
repo
znat
i kon
flikt
e i r
iješš i
ti iti
ih n
a na
ih n
a načč i
n da
svi
bud
u za
dovo
ljni
in d
a sv
i bud
u za
dovo
ljni
ŠŠto
izaz
iva
konf
likte
?to
izaz
iva
konf
likte
?
��N
eslu
Nes
lušš a
nje
anje
��O
ptu
Opt
užž i
vanj
eiv
anje
��N
epov
jere
nje
Nep
ovje
renj
e
��N
epo
Nep
ošš t
ivan
je p
ravi
lativ
anje
pra
vila
��N
agla
Nag
lašš a
vanj
e st
atus
ne m
oav
anje
sta
tusn
e m
oćć ii
Kak
o sm
anjit
i kon
flikt
e?K
ako
sman
jiti k
onfli
kte?
��B
iti to
lera
ntan
Biti
tole
rant
an
��Iz
bjeg
nite
kon
flikt
ne s
ituac
ijeIz
bjeg
nite
kon
flikt
ne s
ituac
ije
��P
azite
na
vrije
me
rjeP
azite
na
vrije
me
rješš a
vanj
a ko
nflik
taav
anja
kon
flikt
a
��R
azdv
ojite
pro
blem
od
osob
eR
azdv
ojite
pro
blem
od
osob
e
��Iz
bjeg
avaj
te k
ritik
e, p
rijet
nje
Izbj
egav
ajte
krit
ike,
prij
etnj
e……
Kak
o rij
eK
ako
rije
šš iti
konf
likte
?iti
kon
flikt
e?
��P
otre
bno
je r
ijeP
otre
bno
je r
iješš i
ti ko
nflik
titi
kon
flikt
��N
erije
Ner
iješš e
ni k
onfli
kti i
zazi
vaju
joen
i kon
flikt
i iza
ziva
ju jo
ššvevećć e
kon
flikt
ee
konf
likte
��S
man
jite
kont
akte
suk
oblje
nih
stra
naS
man
jite
kont
akte
suk
oblje
nih
stra
na��
Uka
Uka
žž ite
na
zaje
dni
ite n
a za
jedn
i ččke
cilj
eve
ke c
iljev
e��
Reo
rgan
izira
jte p
osao
Reo
rgan
izira
jte p
osao
��S
aslu
Sas
lušš a
jte s
ve s
tran
eaj
te s
ve s
tran
e��
Def
inira
jte p
ravi
laD
efin
irajte
pra
vila
��P
oti
Pot
i ččite
tim
ski r
adite
tim
ski r
ad��
Ne
zapo
Ne
zapo
šš lja
vajte
kon
flikt
ne o
sobe
ljava
jte k
onfli
ktne
oso
be��
……
VO
VOĐĐ
EN
JEE
NJE
DE
FIN
ICIJ
A (
Grif
fin)
DE
FIN
ICIJ
A (
Grif
fin)
��V
oV
ođđen
je je
sku
p pr
oces
a us
mje
reni
h na
en
je je
sku
p pr
oces
a us
mje
reni
h na
pr
idob
ivan
je
prid
obiv
anje
ččla
nova
org
aniz
acije
da
rade
la
nova
org
aniz
acije
da
rade
na
ost
vare
nju
cilje
va o
rgan
izac
ije.
na o
stva
renj
u ci
ljeva
org
aniz
acije
.
VO
VOĐĐ
EN
JE S
E S
AS
TO
JI O
D:
EN
JE S
E S
AS
TO
JI O
D:
��V
odst
vaV
odst
va
��M
otiv
iranj
aM
otiv
iranj
a
��In
terp
erso
naln
ih p
roce
sa, g
rupa
i ko
nflik
ata
Inte
rper
sona
lnih
pro
cesa
, gru
pa i
konf
likat
a
��K
omun
icira
nja
Kom
unic
iranj
a
MO
TIV
AC
IJA
MO
TIV
AC
IJA
��M
otiv
acija
je s
vaki
utje
caj k
oji i
zazi
va,
Mot
ivac
ija je
sva
ki u
tjeca
j koj
i iza
ziva
, us
mje
rava
i od
rus
mje
rava
i od
r žžav
a ci
ljano
pon
aav
a ci
ljano
pon
ašš a
nje
ljudi
.an
je lj
udi.
��N
a m
otiv
aciju
utje
Na
mot
ivac
iju u
tječč u
slij
ede
u sl
ijedećć i
fakt
ori:
i fak
tori:
--In
divi
dual
ne k
arak
teris
tike
Indi
vidu
alne
kar
akte
ristik
e(p
otre
be, s
tavo
vi i
inte
resi
)(p
otre
be, s
tavo
vi i
inte
resi
)
--K
arak
teris
tike
posl
aK
arak
teris
tike
posl
a(v
je(v
ješš t
ine,
sli
tine,
sli čč
nost
zad
atak
a,
nost
zad
atak
a,
zna
značč e
nje
zada
tka,
aut
onom
ija i
povr
atna
vez
a)en
je z
adat
ka, a
uton
omija
i po
vrat
na v
eza)
--O
rgan
izac
ijske
kar
akte
ristik
eO
rgan
izac
ijske
kar
akte
ristik
e(r
adno
mje
sto
i (r
adno
mje
sto
i or
gani
zaci
jska
pra
ksa)
orga
niza
cijs
ka p
raks
a)
PR
OC
ES
MO
TIV
AC
IJE
PR
OC
ES
MO
TIV
AC
IJE
TE
OR
IJE
MO
TIV
AC
IJE
TE
OR
IJE
MO
TIV
AC
IJE
��R
azlik
ujem
o dv
ije o
snov
ne te
orije
R
azlik
ujem
o dv
ije o
snov
ne te
orije
m
otiv
acije
:m
otiv
acije
:--
Sad
rS
adr žž
ajne
teor
ije m
otiv
acije
ajne
teor
ije m
otiv
acije
--P
roce
sne
teor
ije m
otiv
acije
Pro
cesn
e te
orije
mot
ivac
ije
SA
DR
SA
DR
ŽŽA
JNE
TE
OR
IJE
A
JNE
TE
OR
IJE
M
OT
IVA
CIJ
EM
OT
IVA
CIJ
E
��N
aved
ene
teor
ije n
agla
Nav
eden
e te
orije
nag
lašš a
vaju
pot
rebe
ljud
i av
aju
potr
ebe
ljudi
ka
o m
otiv
aciju
za
rad.
kao
mot
ivac
iju z
a ra
d.
��N
ajzn
aN
ajzn
ačč a
jniji
pre
dsta
vnic
i ovi
h te
orija
su:
ajni
ji pr
edst
avni
ci o
vih
teor
ija s
u:--
Teo
rija
hije
rarh
ije p
otre
baT
eorij
a hi
jera
rhije
pot
reba
--T
eorij
a tr
ostu
panj
ske
hije
rarh
ijeT
eorij
a tr
ostu
panj
ske
hije
rarh
ije
--T
eorij
a m
otiv
acije
pos
tignu
Teo
rija
mot
ivac
ije p
ostig
nućć aa
--D
vofa
ktor
ska
teor
ija m
otiv
acije
Dvo
fakt
orsk
a te
orija
mot
ivac
ije
--T
eorij
a m
otiv
acije
ulo
gaT
eorij
a m
otiv
acije
ulo
ga
Teo
rija
hije
rarh
ije p
otre
baT
eorij
a hi
jera
rhije
pot
reba
��Lj
udsk
a bi
Ljud
ska
bićć a
raz
likuj
u hi
jera
rhiju
pet
pot
reba
. Pot
rebe
su:
a ra
zlik
uju
hije
rarh
iju p
et p
otre
ba. P
otre
be s
u:oo
Fiz
iolo
Fiz
iolo
šš keke
(gla
d,
(gla
d, žž
eeđđ
, skl
oni
, skl
oni šš
te, s
eks
i ost
ale
tjele
sne
potr
ebe)
te, s
eks
i ost
ale
tjele
sne
potr
ebe)
ooS
igur
nost
Sig
urno
st(f
izi
(fiz
i ččka
i em
ocio
naln
a si
gurn
ost i
za
ka i
emoc
iona
lna
sigu
rnos
t i z
ašš t
ita)
tita)
ooD
ruD
rušš t
vene
tven
e(lj
ubav
, prip
adan
je, p
rihva
(ljub
av, p
ripad
anje
, prih
vaćć a
nje
i prij
atel
jstv
o)an
je i
prija
teljs
tvo)
ooP
oP
ošš t
ovan
jeto
vanj
e(u
nutr
a(u
nutr
ašš n
ji fa
ktor
i nj
i fak
tori
--sa
mop
osa
mop
ošš t
ovan
je, s
amos
taln
ost i
to
vanj
e, s
amos
taln
ost i
po
stig
nupo
stig
nućć e
; i v
anjs
ki fa
ktor
i e;
i va
njsk
i fak
tori
--st
atus
, priz
nanj
e i p
ast
atus
, priz
nanj
e i p
ažž n
ja)
nja)
ooS
amoa
ktua
lizac
ija (
Sam
oakt
ualiz
acija
(ra
st, o
stva
rivan
je s
vojih
pot
enci
jala
i ra
st, o
stva
rivan
je s
vojih
pot
enci
jala
i sa
moi
spun
jenj
e)sa
moi
spun
jenj
e)
��N
iN
i žže
potr
ebe
su n
agon
ske,
dok
su
vie
potr
ebe
su n
agon
ske,
dok
su
višše
potr
ebe
e po
treb
e pr
ete
pret
ežž n
o ra
cion
alne
.no
rac
iona
lne.
Teo
rija
tros
tupa
njsk
e hi
jera
rhije
Teo
rija
tros
tupa
njsk
e hi
jera
rhije
��A
lder
fer
razl
ikuj
e tr
i osn
ovna
fakt
ora
koja
A
lder
fer
razl
ikuj
e tr
i osn
ovna
fakt
ora
koja
ut
jeut
ječč u
na
mot
ivac
iju:
u na
mot
ivac
iju:
--E
gzis
tenc
ijaln
e po
treb
eE
gzis
tenc
ijaln
e po
treb
e(p
rvo
treb
a za
dovo
ljiti
mat
erija
lne
(prv
o tr
eba
zado
volji
ti m
ater
ijaln
e i f
izi
i fiz
i ččke
pot
rebe
)ke
pot
rebe
)
--P
otre
be p
ovez
anos
tiP
otre
be p
ovez
anos
ti(o
bite
lj, p
rijat
elji
(obi
telj,
prij
atel
ji ……))
--P
otre
be r
asta
i ra
zvoj
aP
otre
be r
asta
i ra
zvoj
a(s
tvar
anja
i ka
rijer
a)(s
tvar
anja
i ka
rijer
a)
Teo
rija
mot
ivac
ije p
ostig
nuT
eorij
a m
otiv
acije
pos
tignućć aa
��O
va te
orija
je u
smje
rena
na
mot
ivac
iju z
a O
va te
orija
je u
smje
rena
na
mot
ivac
iju z
a ra
d.ra
d.
��O
va te
orija
pol
azi o
d lju
dske
pot
rebe
za
Ova
teor
ija p
olaz
i od
ljuds
ke p
otre
be z
a po
stig
nupo
stig
nućć e
m.
em.
��P
rva
Prv
a žž e
lja lj
udi j
e za
usp
jeho
m, a
dru
ga je
el
ja lj
udi j
e za
usp
jeho
m, a
dru
ga je
žž e
lja d
a se
izbj
egne
neu
spje
h.el
ja d
a se
izbj
egne
neu
spje
h.
Dvo
fakt
orsk
a te
orija
mot
ivac
ijeD
vofa
ktor
ska
teor
ija m
otiv
acije
��N
aved
enu
teor
iju je
raz
vio
Her
zber
gN
aved
enu
teor
iju je
raz
vio
Her
zber
g��
Tem
elji
se n
a fa
ktor
ima
koji
izaz
ivaj
u T
emel
ji se
na
fakt
orim
a ko
ji iz
aziv
aju
zado
voljs
tvo
i nez
adov
oljs
tvo.
zado
voljs
tvo
i nez
adov
oljs
tvo.
��O
dnos
no p
osto
je:
Odn
osno
pos
toje
:--
Intr
inzi
Intr
inziččni
fakt
ori (
mot
ivat
ori)
ni fa
ktor
i (m
otiv
ator
i)––
vode
ve
vode
većć e
m z
adov
oljs
tvu
em z
adov
oljs
tvu
i rad
nom
ang
ai r
adno
m a
nga
žž man
u (iz
azov
an p
osao
, usp
jeh,
m
anu
(izaz
ovan
pos
ao, u
spje
h,
napr
edov
anje
, priz
nanj
ena
pred
ovan
je, p
rizna
nje
……))
--E
kstr
inzi
Eks
trin
ziččni
fakt
ori (
higi
jens
ki)
ni fa
ktor
i (hi
gije
nski
)––
sprje
sprječč a
vaju
av
aju
neza
dovo
ljstv
o ra
dom
, ali
ne u
tjene
zado
voljs
tvo
rado
m, a
li ne
utječč u
na
veu
na v
ećć i
rad
ni
i rad
ni
anga
anga
žž man
(si
gura
n po
sao,
m
an (
sigu
ran
posa
o,
Teo
rija
mot
ivac
ije u
loga
Teo
rija
mot
ivac
ije u
loga
��R
azli
Raz
li ččiti
tipo
vi p
oslo
va im
aju
razl
iiti
tipo
vi p
oslo
va im
aju
razl
i ččite
ite
po
treb
e.
potr
ebe.
��M
otiv
acijs
ka s
truk
tura
pod
uzet
nika
, M
otiv
acijs
ka s
truk
tura
pod
uzet
nika
, m
anag
era
i str
um
anag
era
i str
učč n
jaka
:nj
aka:
--P
oduz
etni
kP
oduz
etni
k(p
otre
be: p
ostig
nu(p
otre
be: p
ostig
nućć a
, izb
jega
vanj
a riz
ika,
a,
izbj
egav
anja
riz
ika,
in
ovac
ija, p
redv
iin
ovac
ija, p
redv
i đđan
jaan
ja……
))
--M
anag
er
Man
ager
(po
treb
a: n
atje
canj
a, m
o(p
otre
ba: n
atje
canj
a, m
oćć i
, afir
mac
ije, s
tatu
sai,
afirm
acije
, sta
tusa
……))
--S
tru
Str
uččnj
aknj
ak(p
otre
ba: u
(pot
reba
: učč e
nja,
aut
onom
ije, s
tatu
som
, en
ja, a
uton
omije
, sta
tuso
m,
pom
agan
jem
dru
gim
apo
mag
anje
m d
rugi
ma
……))
PR
OC
ES
NE
TE
OR
IJE
P
RO
CE
SN
E T
EO
RIJ
E
MO
TIV
AC
IJE
MO
TIV
AC
IJE
��T
emel
je s
e na
pre
tpos
tavk
i da
ljuds
ke p
otre
be
Tem
elje
se
na p
retp
osta
vki d
a lju
dske
pot
rebe
ni
su g
lavn
i uzr
ok r
adne
mot
ivac
ije. P
otre
bno
je
nisu
gla
vni u
zrok
rad
ne m
otiv
acije
. Pot
rebn
o je
uz
eti u
obz
ir i p
erce
pcije
, ouz
eti u
obz
ir i p
erce
pcije
, očč e
kiva
nja
i vrij
edno
sti.
ekiv
anja
i vr
ijedn
osti.
��N
ajzn
aN
ajzn
ačč a
jniji
pre
dsta
vnic
i su:
ajni
ji pr
edst
avni
ci s
u:--
Vro
omov
kog
nitiv
ni m
odel
mot
ivac
ijeV
room
ov k
ogni
tivni
mod
el m
otiv
acije
--P
orte
rP
orte
r --la
wle
rov
mod
el o
law
lero
v m
odel
očč e
kiva
nja
ekiv
anja
--La
wle
rov
mod
el o
Law
lero
v m
odel
očč e
kiva
nja
ekiv
anja
--A
dam
sova
teor
ija n
ejed
nako
sti
Ada
mso
va te
orija
nej
edna
kost
i
Vro
omov
kog
nitiv
ni m
odel
mot
ivac
ijeV
room
ov k
ogni
tivni
mod
el m
otiv
acije
��P
olaz
i od
raci
onal
nog
izbo
ra iz
me
Pol
azi o
d ra
cion
alno
g iz
bora
izm
eđđu
viu
višš e
e
alte
rnat
iva.
alte
rnat
iva.
��P
rilik
om iz
bora
alte
rnat
ive
vrP
rilik
om iz
bora
alte
rnat
ive
vršš i
se
proc
jena
i s
e pr
ocje
na
efek
ata
i zna
efek
ata
i značč e
nja
koja
imaj
u za
poj
edin
caen
ja k
oja
imaj
u za
poj
edin
ca
��V
room
ov m
odel
mot
ivac
iju d
efin
ira k
ao:
Vro
omov
mod
el m
otiv
aciju
def
inira
kao
:
��M
otiv
acija
=M
otiv
acija
=oočč e
kiva
nje
da je
izvr
ekiv
anje
da
je iz
vršš e
nje
mog
uen
je m
ogućć e
x o
e x
očč e
kiva
nja
da
ekiv
anja
da ćć e
e
uslij
editi
nag
rada
x p
rivla
uslij
editi
nag
rada
x p
rivlačč n
ost n
agra
deno
st n
agra
de
Por
ter
Por
ter
––La
wle
rov
mod
el o
Law
lero
v m
odel
očč e
kiva
nja
ekiv
anja
��O
vaj m
odel
def
inira
mot
ivac
iju k
ao s
amo
jeda
n od
O
vaj m
odel
def
inira
mot
ivac
iju k
ao s
amo
jeda
n od
fa
ktor
a ra
dnog
pon
afa
ktor
a ra
dnog
pon
ašš a
nja
i izv
ran
ja i
izvr
šš enj
a ra
dnih
zad
atak
a.en
ja r
adni
h za
data
ka.
��R
azlik
ujem
o de
vet v
arija
bli k
oji o
stva
ruju
sat
isfa
kciju
:R
azlik
ujem
o de
vet v
arija
bli k
oji o
stva
ruju
sat
isfa
kciju
:1.1.
Vrij
edno
st n
agra
deV
rijed
nost
nag
rade
2.2.V
eza
napo
ra i
nagr
ade
Vez
a na
pora
i na
grad
e3.3.
Nap
or z
apos
leni
kaN
apor
zap
osle
nika
4.4.S
poso
bnos
tS
poso
bnos
t5.5.
Per
cepc
ijaP
erce
pcija
6.6.P
erfo
rman
ceP
erfo
rman
ce7.7.
Nag
rade
Nag
rade
8.8.P
erce
pcija
pra
vedn
osti
nagr
ade
Per
cepc
ija p
rave
dnos
ti na
grad
e9.9.
Sat
isfa
kcija
S
atis
fakc
ija
Law
lero
v m
odel
oLa
wle
rov
mod
el očč e
kiva
nja
ekiv
anja
��M
odel
se
tem
elji
na u
tvr
Mod
el s
e te
mel
ji na
utv
r đđiv
anju
fakt
ora
koji
ivan
ju fa
ktor
a ko
ji od
reod
ređđuj
u in
divi
dual
na o
uju
indi
vidu
alna
očč e
kiva
nja.
ekiv
anja
.
Ada
mso
va te
orija
nej
edna
kost
i u s
ocija
lnoj
raz
mje
niA
dam
sova
teor
ija n
ejed
nako
sti u
soc
ijaln
oj r
azm
jeni
��M
odel
istr
aM
odel
istr
ažž u
je u
vjet
e i p
oslje
dice
uj
e uv
jete
i po
slje
dice
ne
jedn
akos
ti i n
epra
vde
koje
poj
edin
ac
neje
dnak
osti
i nep
ravd
e ko
je p
ojed
inac
m
om
ožž e
do
e do
žž ivj
eti p
rilik
om r
ada.
ivje
ti pr
iliko
m r
ada.
��U
kolik
o po
jedi
nac
osje
ti tu
nep
ravd
u on
U
kolik
o po
jedi
nac
osje
ti tu
nep
ravd
u on
m
om
ožž e
:e:
--P
ove
Pov
ećć a
ti sv
oje
napo
reat
i svo
je n
apor
e
--P
ove
Pov
ećć a
ti iz
osta
nak
s po
sla
ati i
zost
anak
s p
osla
--N
alaz
iti o
prav
danj
aN
alaz
iti o
prav
danj
a
Teo
rija
X i
YT
eorij
a X
i Y
��O
snov
a ov
Osn
ova
ovihih
teor
ijte
orij aa
je d
a su
ljud
i je
da
su lj
udi
najz
nana
jznačč a
jniji
res
urs
podu
zeaj
niji
resu
rs p
oduz
ećć a
.a.
��D
va r
azli
Dva
raz
li ččita
pog
leda
na
zapo
slen
e ita
pog
leda
na
zapo
slen
e ––
Teo
rija
X (
nega
tivna
) T
eorij
a X
(ne
gativ
na)
––T
eorij
a Y
(po
zitiv
na)
Teo
rija
Y (
pozi
tivna
)
Teo
rija
X i
YT
eorij
a X
i Y
��M
enad
Men
adžž e
ri im
aju
pret
post
avke
na
tem
elju
er
i im
aju
pret
post
avke
na
tem
elju
vl
astit
og p
rom
atra
nja
zapo
slen
ih u
vl
astit
og p
rom
atra
nja
zapo
slen
ih u
or
gani
zaci
ji.or
gani
zaci
ji.
��P
retp
osta
vke
oblik
uju
njih
ovo
pona
Pre
tpos
tavk
e ob
likuj
u nj
ihov
o po
našš a
nje
anje
pr
ema
zapo
slen
ima.
prem
a za
posl
enim
a.
Teo
rija
X i
YT
eorij
a X
i Y
��T
eorij
a X
tvrd
i da
Teo
rija
X tv
rdi d
a––
Zap
osle
ni
Zap
osle
ni žž
ele
da r
ade
ele
da r
ade
šš to
man
je m
ogu
to m
anje
mog
ućć e
tako
da
men
ade
tako
da
men
adžž e
ri m
oraj
u er
i mor
aju
da ih
kon
trol
iraju
da ih
kon
trol
iraju
––Z
apos
leni
imaj
u m
alo
ambi
cija
i ne
vol
e od
govo
rnos
tZ
apos
leni
imaj
u m
alo
ambi
cija
i ne
vol
e od
govo
rnos
t––
Zap
osle
ni s
e op
iru p
rom
jena
ma
Zap
osle
ni s
e op
iru p
rom
jena
ma
��T
eorij
a Y
tvrd
i da
Teo
rija
Y tv
rdi d
a––
Zap
osle
nim
a ni
je u
prir
odi d
a o
Zap
osle
nim
a ni
je u
prir
odi d
a o
ddbi
jaju
pos
aobi
jaju
pos
ao––
Zap
osle
ni m
ogu
biti
krea
tivni
u r
jeZ
apos
leni
mog
u bi
ti kr
eativ
ni u
rje
šš ava
nju
prob
lem
a i p
ostiz
anju
av
anju
pro
blem
a i p
ostiz
anju
ci
ljeva
org
aniz
acije
cilje
va o
rgan
izac
ije––
Zap
osle
ni s
u sp
rem
ni d
a pr
ihva
te i
tra
Zap
osle
ni s
u sp
rem
ni d
a pr
ihva
te i
tra
žž e o
dgov
orno
ste
odgo
vorn
ost
––Z
apos
leni
imaj
u po
tenc
ijal z
a ra
zvoj
Zap
osle
ni im
aju
pote
ncija
l za
razv
oj
RE
DIZ
AJN
IRA
NJE
PO
SLA
RE
DIZ
AJN
IRA
NJE
PO
SLA
��R
ediz
ajni
ranj
e po
sla
pred
stav
lja p
onov
no
Red
izaj
nira
nje
posl
a pr
edst
avlja
pon
ovno
ob
likov
anje
pos
la.
oblik
ovan
je p
osla
.
��D
vije
su
tem
eljn
e op
cije
red
izaj
nira
nja
posl
a:D
vije
su
tem
eljn
e op
cije
red
izaj
nira
nja
posl
a:--
Red
izaj
nira
nje
poje
dina
Red
izaj
nira
nje
poje
dinačč n
og p
osla
nog
posl
a
--R
ediz
ajni
ranj
e gr
upno
g po
sla
Red
izaj
nira
nje
grup
nog
posl
a
Red
izaj
nira
nje
poje
dina
Red
izaj
nira
nje
poje
dinačč n
og p
osla
nog
posl
a
��R
azlik
ujem
o tr
i na
Raz
likuj
emo
tri n
ačč i
na:
ina:
--R
otac
ija p
osla
Rot
acija
pos
la(r
otira
se
posa
o ka
ko b
i se
(rot
ira s
e po
sao
kako
bi s
e sm
anjil
a do
sada
na
posl
u)sm
anjil
a do
sada
na
posl
u)--
Pro
Pro
šširi
vanj
e po
sla
iriva
nje
posl
a(c
ilj je
obo
gatit
i pos
ao
(cilj
je o
boga
titi p
osao
ka
ko b
i se
sman
jilo
pona
vlja
nje
u po
slu,
a
kako
bi s
e sm
anjil
o po
navl
janj
e u
posl
u, a
po
vepo
većć a
la r
azno
likos
t zad
atak
a)al
a ra
znol
ikos
t zad
atak
a)--
Obo
gaO
bogaććiv
anje
pos
laiv
anje
pos
la(p
ove
(pov
ećć a
nje
kont
role
an
je k
ontr
ole
vlas
titog
rad
a, k
ao i
preu
zim
anje
i di
jela
vl
astit
og r
ada,
kao
i pr
euzi
man
je i
dije
la
man
ager
skih
pos
lova
)m
anag
ersk
ih p
oslo
va)
Red
izaj
nira
nje
grup
nog
posl
a R
ediz
ajni
ranj
e gr
upno
g po
sla
��O
blik
ovan
je ti
mov
a ko
d ko
jih r
azlik
ujem
o:O
blik
ovan
je ti
mov
a ko
d ko
jih r
azlik
ujem
o:
--In
tegr
irani
rad
ni ti
mov
iIn
tegr
irani
rad
ni ti
mov
i ( (
tim d
obiv
a tim
dob
iva
zada
tke
koje
sam
ras
pore
zada
tke
koje
sam
ras
poređđuj
e iz
me
uje
izm
eđđu u
čč lan
ova)
lano
va)
--A
uton
omni
rad
ni ti
mov
iA
uton
omni
rad
ni ti
mov
i(t
im d
obiv
a ci
lj ko
ji (t
im d
obiv
a ci
lj ko
ji tr
eba
ostv
ariti
, a o
stal
o sa
mi d
efin
iraju
i tr
eba
ostv
ariti
, a o
stal
o sa
mi d
efin
iraju
i os
tvar
uju)
ostv
aruj
u)
NO
VI M
OT
IVA
CIJ
SK
I PR
OG
RA
MI
NO
VI M
OT
IVA
CIJ
SK
I PR
OG
RA
MI
(Em
pow
erm
ent)
(Em
pow
erm
ent)
��P
laP
laćć
anje
per
form
anci
anje
per
form
anci
(pla
(plaćć a
nje
po z
aslu
zi)
anje
po
zasl
uzi)
��S
udje
lova
nje
u do
biti
Sud
jelo
vanj
e u
dobi
ti(z
apos
leni
ci s
udje
luju
u
(zap
osle
nici
sud
jelu
ju u
po
djel
i dob
iti)
podj
eli d
obiti
)
��E
SO
PE
SO
P(z
apos
leni
ci s
u i v
lasn
ici t
vrtk
e)(z
apos
leni
ci s
u i v
lasn
ici t
vrtk
e)
��B
onus
iB
onus
i(r
azni
bon
usi n
a te
mel
ju r
ada)
(raz
ni b
onus
i na
tem
elju
rad
a)
��ŠŠ
kolo
vanj
eko
lova
nje ( (
nagr
ana
građđ
uje
i pot
iuj
e i p
oti čč
e se
zna
nje
i e
se z
nanj
e i
šš kol
ovan
je)
kolo
vanj
e)
��F
leks
ibiln
o ra
dno
vrije
me
Fle
ksib
ilno
radn
o vr
ijem
e
VO
DS
TV
OV
OD
ST
VO
��V
odst
vo m
oV
odst
vo m
ožž e
biti
pro
ces
i oso
bina
e bi
ti pr
oces
i os
obin
a
��K
ao p
roce
s pr
edst
avlja
nep
risiln
i utje
caj n
a K
ao p
roce
s pr
edst
avlja
nep
risiln
i utje
caj n
a dr
uge
kako
bi s
e os
tvar
ili c
iljev
i org
aniz
acije
drug
e ka
ko b
i se
ostv
arili
cilj
evi o
rgan
izac
ije
��K
ao o
sobi
na p
reds
tavl
ja k
arak
teris
tike
koje
K
ao o
sobi
na p
reds
tavl
ja k
arak
teris
tike
koje
im
a ne
ka o
soba
, odn
osno
koj
e im
a im
a ne
ka o
soba
, odn
osno
koj
e im
a po
tenc
ijaln
i vo
pote
ncija
lni v
ođđaa
��V
oV
ođđa
je o
soba
koj
a be
z si
le m
oa
je o
soba
koj
a be
z si
le m
ožž e
nat
jera
ti e
natje
rati
drug
e da
ost
vare
cilj
eve
koje
je o
n po
stav
iodr
uge
da o
stva
re c
iljev
e ko
je je
on
post
avio
VO
VOĐĐ
A
A --
MA
NA
GE
RM
AN
AG
ER
��V
oV
ođđa
je p
ojed
inac
koj
eg d
rugi
slij
ede
a je
poj
edin
ac k
ojeg
dru
gi s
lijed
e
��M
anag
er je
oso
ba k
oja
ostv
aruj
e M
anag
er je
oso
ba k
oja
ostv
aruj
e po
stav
ljene
cilj
eve
post
avlje
ne c
iljev
e
��D
obar
man
ager
treb
a bi
ti i d
obar
vo
Dob
ar m
anag
er tr
eba
biti
i dob
ar v
ođđaa
RA
ZLI
KE
MA
NA
GE
RA
I V
OR
AZ
LIK
E M
AN
AG
ER
A I
VOĐĐ
EE
UT
JEC
AJ
VO
UT
JEC
AJ
VOĐĐ
EE
��V
oV
ođđ
e ut
jee
utječč u
na
drug
e pu
tem
mo
u na
dru
ge p
utem
moćć i
koj
u ra
spol
ai k
oju
rasp
ola
žž uu
��R
azlik
ujem
o 5
tipov
a m
oR
azlik
ujem
o 5
tipov
a m
oćć i
:i:
--le
gitim
na m
oć
(pol
ožaj
vođ
e)
-na
grad
na m
oć
(tem
elji
se n
a m
oguć
nost
i vođ
e da
na
grad
i pod
ređ
ene
za n
jihov
rad
)-
pris
ilna
moć
(san
kcije
, kaz
ne… ukoliko podređ
eni
ne uči
ne k
ako
mu
kaže
vođ
a)-
refe
rent
na m
oć (
vođ
a uz
or)
-st
ruč
na m
oć (
tem
elje
na n
a zn
anju
vođ
e)
Dob
ar v
oD
obar
vođđa
treb
aa
treb
a
��Z
adav
ati z
adat
ke p
rimje
rene
rad
noj g
rupi
Zad
avat
i zad
atke
prim
jere
ne r
adno
j gru
pi
��D
ati k
ompl
imen
t ono
me
tko
ga z
aslu
Dat
i kom
plim
ent o
nom
e tk
o ga
zas
lužž u
jeuj
e
��D
efin
irati
jasn
o ci
ljeve
Def
inira
ti ja
sno
cilje
ve
��D
jelo
vati
kao
timD
jelo
vati
kao
tim
��D
efin
irati
i zad
rD
efin
irati
i zad
r žžat
i se
post
avlje
nih
ati s
e po
stav
ljeni
h st
anda
rda
stan
dard
a
LoLošš vo vođđa
je:
a je
:
��G
ovor
i kol
egam
a da
loG
ovor
i kol
egam
a da
lošš e
rad
ee
rade
��N
ame
Nam
ećć e
svo
j na
e sv
oj n
ačč i
n ra
dain
rad
a
��D
jelu
je b
ez o
bja
Dje
luje
bez
obj
ašš n
jenj
anj
enja
��ČČ
esto
mije
nja
proj
ekte
esto
mije
nja
proj
ekte
��V
odi r
aV
odi r
ačč u
na o
sitn
icam
aun
a o
sitn
icam
a
MO
DE
LI V
OD
ST
VA
MO
DE
LI V
OD
ST
VA
��R
azlik
ujem
o tr
i tem
eljn
a m
odel
a vo
dstv
a:R
azlik
ujem
o tr
i tem
eljn
a m
odel
a vo
dstv
a:
--M
odel
i oso
bina
Mod
eli o
sobi
na
--B
ihev
iora
lni m
odel
iB
ihev
iora
lni m
odel
i
--K
ontin
genc
ijski
mod
eli
Kon
tinge
ncijs
ki m
odel
i
Mod
el o
sobi
naM
odel
oso
bina
��R
azlik
ujem
o tr
i tem
eljn
e fa
ze o
voga
mod
ela:
Raz
likuj
emo
tri t
emel
jne
faze
ovo
ga m
odel
a:--
Teo
rija
velik
ih lj
udi
Teo
rija
velik
ih lj
udi ( (
vovođđ
e se
ra
e se
rađđ
aju,
a n
e aj
u, a
ne
stva
raju
)st
vara
ju)
--R
ani p
rofil
oso
bina
Ran
i pro
fil o
sobi
na(u
spje
(usp
ješš a
n vo
an v
ođđ
a po
sjed
uje
a po
sjed
uje
odre
određđ
ene
osob
ine)
ene
osob
ine)
--S
uvre
men
i pro
fil o
sobi
naS
uvre
men
i pro
fil o
sobi
na ( (
osob
ine
koje
os
obin
e ko
je
suvr
emen
i vo
suvr
emen
i vođđ
a m
ora
imat
i:a
mor
a im
ati:
1.1.U
prav
ljati
paU
prav
ljati
pažž n
jom
njom
2.2.U
prav
ljati
zna
Upr
avlja
ti zn
ačč e
njem
enje
m3.3.
Upr
avlja
ti po
vjer
enje
mU
prav
ljati
povj
eren
jem
4.4.U
prav
ljati
sobo
mU
prav
ljati
sobo
m
Bih
evio
raln
i mod
eli
Bih
evio
raln
i mod
eli
��T
emel
je s
e na
istr
aT
emel
je s
e na
istr
ažž i
vanj
ima
koja
su
ivan
jima
koja
su
utem
eljil
a tr
i stil
a vo
dstv
a:ut
emel
jila
tri s
tila
vods
tva:
--A
utor
itara
nA
utor
itara
n
--D
emok
rats
kiD
emok
rats
ki
--La
isse
zLa
isse
z --fa
irefa
ire
Stil
ovi v
odst
vaS
tilov
i vod
stva
Des
et o
dlik
a lid
era
Des
et o
dlik
a lid
era
-- str
ast
stra
st-- v
izija
vizi
ja-- k
omun
ikac
ijako
mun
ikac
ija-- p
ouzd
anos
tpo
uzda
nost
-- usm
jere
nost
na
cilj
usm
jere
nost
na
cilj
-- vre
dnov
anje
tim
avr
edno
vanj
e tim
a-- z
nanj
ezn
anje
-- poz
itiva
n st
avpo
zitiv
an s
tav
-- usl
uus
lužž n
ost
nost
-- svi
jest
o z
ajed
nisv
ijest
o z
ajed
niččko
m d
obru
kom
dob
ru
Odl
ike
koje
utje
Odl
ike
koje
utječč u
na
to k
akav
u
na to
kak
av ćć
e e lid
er b
iti
lider
biti
-- t
empe
ram
ent
tem
pera
men
t-- o
sobn
ost
osob
nost
-- skl
onos
t rad
u na
seb
isk
lono
st r
adu
na s
ebi
-- spo
lsp
ol-- e
goce
ntriz
ameg
ocen
triz
am-- s
klon
ost k
ontr
oli
sklo
nost
kon
trol
i-- k
ultu
rne
osob
itost
iku
lturn
e os
obito
sti
-- isk
ustv
ois
kust
vo-- k
ompe
tenc
ijako
mpe
tenc
ija
KO
NT
RO
LIR
AN
JEK
ON
TR
OLI
RA
NJE
KO
NT
RO
LA
KO
NT
RO
LA
Efik
asna
kon
trol
a m
oE
fikas
na k
ontr
ola
mo
žž e u
tjeca
ti na
sm
anje
nje
svih
vrs
ta u
tro
e ut
jeca
ti na
sm
anje
nje
svih
vrs
ta u
tro
šš aka
s
aka
s ob
ziro
m d
a on
a us
pore
obzi
rom
da
ona
uspo
ređđ
uje
zada
ne s
ost
vare
nim
vel
iuj
e za
dane
s o
stva
reni
m v
eli čč
inam
a st
vara
juin
ama
stva
rajućć i
i os
novu
za
even
tual
ne in
terv
enci
je.
osno
vu z
a ev
entu
alne
inte
rven
cije
.
Pet
krit
erija
efe
ktiv
ne k
ontr
ole
Pet
krit
erija
efe
ktiv
ne k
ontr
ole
��1.
pov
ezan
ost s
a 1.
pov
ezan
ost s
a žž e
ljnim
rez
ulta
tima
eljn
im r
ezul
tatim
a ��
2. o
bjek
tivno
st (
nepr
istr
anos
t)
2. o
bjek
tivno
st (
nepr
istr
anos
t)
��3.
kom
plek
snos
t (st
upan
j obu
hva
3. k
ompl
eksn
ost (
stup
anj o
buhv
aćć e
nost
i) en
osti)
��
4. p
ravo
vrem
enos
t (os
igur
ati i
nfor
mac
ije u
pra
vo v
rijem
e)
4. p
ravo
vrem
enos
t (os
igur
ati i
nfor
mac
ije u
pra
vo v
rijem
e)
��5.
prih
vatlj
ivos
t (da
li je
zap
osle
ni p
rihva
5. p
rihva
tljiv
ost (
da li
je z
apos
leni
prih
vaćć a
ju il
i ne)
aj
u ili
ne)
Kon
trol
iranj
e m
oK
ontr
olira
nje
mo
žž e p
omo
e po
moćć i
ost
vare
nju
i ost
vare
nju
cilje
va p
oduz
eci
ljeva
pod
uzećć a
, ako
izvr
a, a
ko iz
vršš i
prih
vatlj
ivu
i prih
vatlj
ivu
stan
dard
izac
iju p
erfo
rman
si, a
ko
stan
dard
izac
iju p
erfo
rman
si, a
ko šš
titi
titi
imov
inu
podu
zeim
ovin
u po
duzećć a
i ak
o os
igur
ava
a i a
ko o
sigu
rava
od
rod
r žžav
anje
kva
litet
e pr
oizv
oda
i usl
uge
avan
je k
valit
ete
proi
zvod
a i u
slug
e po
duze
podu
zećć a
. a.
PR
OC
ES
KO
NT
RO
LIR
AN
JAP
RO
CE
S K
ON
TR
OLI
RA
NJA
Odvija se kroz odre
Odvija se kroz određđen
i bro
j eta
paen
i bro
j eta
pa
Koo
ntz/
Wei
hric
h ra
zlik
uju
3 et
ape:
K
oont
z/W
eihr
ich
razl
ikuj
u 3
etap
e:
��1.
pos
tavl
janj
e st
anda
rda
1. p
osta
vlja
nje
stan
dard
a
��2.
mje
renj
e pe
rfor
man
si
2. m
jere
nje
perf
orm
ansi
��3.
kor
ekci
ja o
dstu
panj
a 3.
kor
ekci
ja o
dstu
panj
a
PO
ST
AV
LJA
NJE
ST
AN
DA
RD
AP
OS
TA
VLJ
AN
JE S
TA
ND
AR
DA
��S
tand
ardi
pre
dsta
vlja
ju c
iljan
e ve
liS
tand
ardi
pre
dsta
vlja
ju c
iljan
e ve
li ččin
e s
kojim
a in
e s
kojim
a ćć e
se
e se
ko
mpa
rirat
i oko
mpa
rirat
i očč e
kiva
ni u
ekiv
ani učč i
nak.
Rep
reze
ntira
ju s
e ka
o m
jeril
a in
ak. R
epre
zent
iraju
se
kao
mje
rila
i krit
erij
prem
a ko
jima
se p
rocj
enju
je o
stva
renj
e ci
lja i
i krit
erij
prem
a ko
jima
se p
rocj
enju
je o
stva
renj
e ci
lja i
zada
taka
poj
edin
aca
i org
aniz
acijs
kih
jedi
nica
i po
duze
zada
taka
poj
edin
aca
i org
aniz
acijs
kih
jedi
nica
i po
duzećć a
. a.
Kva
ntita
tivni
sta
ndar
di(m
jerlj
ivi):
K
vant
itativ
ni s
tand
ardi
(mje
rljiv
i):
��1.
fizi
1.fiz
i ččki
(m
ater
ijaln
i) st
anda
rdi
ki (
mat
erija
lni)
stan
dard
i ��
2. v
rijed
nosn
i sta
ndar
di (
stan
dard
i tro
2. v
rijed
nosn
i sta
ndar
di (
stan
dard
i tro
šš kov
a, k
apita
la,
kova
, kap
itala
, pr
ihod
a)
prih
oda)
��
3. k
valit
ativ
ni (
proc
jedb
eni)
stan
dard
i (de
skrip
tivni
, 3.
kva
litat
ivni
(pr
ocje
dben
i) st
anda
rdi (
desk
riptiv
ni,
prog
ram
ski i
cilj
ni)
prog
ram
ski i
cilj
ni)
MJE
RE
NJE
PE
RF
OR
MA
NS
I M
JER
EN
JE P
ER
FO
RM
AN
SI
Pre
dsta
vlja
pos
tupa
k ko
jim s
e ut
vrP
reds
tavl
ja p
ostu
pak
kojim
se
utvrđđuj
e da
li
uje
da li
su
pos
tavl
jeni
sta
ndar
di o
stva
reni
i u
kom
su
pos
tavl
jeni
sta
ndar
di o
stva
reni
i u
kom
st
upnj
u te
raz
lozi
zbo
g ko
jih je
do
stup
nju
te r
azlo
zi z
bog
kojih
je d
ošš l
o do
lo
do
even
tual
nog
odst
upan
ja. E
fikas
nost
ev
entu
alno
g od
stup
anja
. Efik
asno
st
mje
renj
a pe
rfor
man
si z
ahtje
va p
rikup
ljanj
e m
jere
nja
perf
orm
ansi
zah
tjeva
prik
uplja
nje
info
rmac
ija: d
nevn
o, tj
edno
, mje
sein
form
acija
: dne
vno,
tjed
no, m
jesečč n
o,
no,
godi
godi
šš nje
. In
nje.
Info
rmac
ije s
e ob
rafo
rmac
ije s
e ob
rađđuj
u da
bud
u uj
u da
bud
u ko
mpa
tibiln
e sa
sta
ndar
dim
a.
kom
patib
ilne
sa s
tand
ardi
ma.
KO
MP
AR
AC
IJA
ST
AN
DA
RD
A I
KO
MP
AR
AC
IJA
ST
AN
DA
RD
A I
PR
EF
OR
MA
NS
IP
RE
FO
RM
AN
SI
Svr
ha k
ompa
raci
ja je
utv
rditi
: S
vrha
kom
para
cija
je u
tvrd
iti:
1. o
dstu
panj
e os
tvar
enja
od
stan
dard
a 1.
ods
tupa
nje
ostv
aren
ja o
d st
anda
rda
2. v
eli
2. v
eli čč
inu
odst
upan
ja o
d st
anda
rda
inu
odst
upan
ja o
d st
anda
rda
3. r
azlo
g od
stup
anja
od
stan
dard
a 3.
raz
log
odst
upan
ja o
d st
anda
rda
Ods
tupa
nja
mog
u bi
ti ne
gativ
na i
pozi
tivna
. O
dstu
panj
a m
ogu
biti
nega
tivna
i po
zitiv
na.
Pot
rebn
o je
utv
rditi
za
Pot
rebn
o je
utv
rditi
za
šš to
je d
oto
je d
ošš l
o do
ods
tupa
nja
lo d
o od
stup
anja
(s
ubje
ktiv
ni il
i obj
ektiv
ni r
azlo
zi).
(s
ubje
ktiv
ni il
i obj
ektiv
ni r
azlo
zi).
EV
ALU
AC
IJA
PR
EF
OR
MA
NS
I E
VA
LUA
CIJ
A P
RE
FO
RM
AN
SI
AK
CIJ
E
AK
CIJ
E
Pre
tpos
tavl
ja a
nalit
iP
retp
osta
vlja
ana
liti čč
ke i
dija
gnos
tike
i di
jagn
osti čč
ke s
poso
bnos
ti ke
spo
sobn
osti
man
ager
a be
z ob
zira
da
li je
m
anag
era
bez
obzi
ra d
a li
je čč
ini s
am m
anag
er il
i in
i sam
man
ager
ili
spec
ijaliz
irane
slu
spec
ijaliz
irane
slu
žž be.
be
.
Grif
fin r
azlik
uje
3 pr
avca
akc
ije:
Grif
fin r
azlik
uje
3 pr
avca
akc
ije:
1. o
dr1.
odr
žž ava
nje
stat
us q
uo (
kada
su
odst
upan
ja m
ala)
av
anje
sta
tus
quo
(kad
a su
ods
tupa
nja
mal
a)
2. k
orek
cija
dev
ijaci
je (
kada
su
odst
upan
ja v
elik
a)
2. k
orek
cija
dev
ijaci
je (
kada
su
odst
upan
ja v
elik
a)
3. p
rom
jena
sta
ndar
da (
spoz
naja
da
su p
osta
vlje
ni p
revi
soko
3.
pro
mje
na s
tand
arda
(sp
ozna
ja d
a su
pos
tavl
jeni
pre
viso
ko
ili p
reni
sko)
ili
pre
nisk
o)
AN
ALI
ZA
FIN
AN
CIJ
SK
IH
AN
ALI
ZA
FIN
AN
CIJ
SK
IH
IZV
JEIZ
VJE
ŠŠĆĆ
AA
Tko
je s
ve z
aint
eres
iran
za a
naliz
u?
��m
enad
men
adžž e
ri tv
rtke
eri t
vrtk
e
��vl
asni
civl
asni
ci
��ba
nke
bank
e
��in
vest
icijs
ki fo
ndov
iin
vest
icijs
ki fo
ndov
i
��po
tenc
ijaln
i dio
nipo
tenc
ijaln
i dio
ničč a
riar
i
��……
Tem
eljn
a fin
anci
jska
izvj
ešć
a
��B
ilanc
a B
ilanc
a
��R
aR
ačč u
n do
biti
i gub
itka
un d
obiti
i gu
bitk
a
��Iz
vje
Izvj
ešš t
aj o
nov
taj o
novčč a
nom
tije
kuan
om ti
jeku
��Iz
vje
Izvj
ešš t
aj o
pro
mje
nam
a ka
pita
lata
j o p
rom
jena
ma
kapi
tala
��B
ilje
Bilj
ešš k
e uz
fina
ncijs
ke iz
vje
ke u
z fin
anci
jske
izvj
ešš t
aje
taje
Pok
azat
elji
anal
ize
finan
cijs
kih
izvj
ešća
��P
okaz
atel
ji lik
vidn
osti
Pok
azat
elji
likvi
dnos
ti
��P
okaz
atel
ji za
duP
okaz
atel
ji za
dužž e
nost
i en
osti
��P
okaz
atel
ji ak
tivno
sti
Pok
azat
elji
aktiv
nost
i
��P
okaz
atel
ji ek
onom
iP
okaz
atel
ji ek
onom
i ččno
sti
nost
i
��P
okaz
atel
ji pr
ofita
biln
osti
Pok
azat
elji
prof
itabi
lnos
ti
��P
okaz
atel
ji in
vest
iranj
aP
okaz
atel
ji in
vest
iranj
a
Pok
azat
elji
likvi
dnos
ti
Likv
idno
st
Likv
idno
st
je s
vojs
tvo
imov
ine
ili n
jezi
nih
poje
dini
h di
jelo
va
je s
vojs
tvo
imov
ine
ili n
jezi
nih
poje
dini
h di
jelo
va
da s
e m
ogu
pret
vorit
i u g
otov
inu
dost
atnu
za
pokr
ida
se
mog
u pr
etvo
riti u
got
ovin
u do
stat
nu z
a po
kri ćć
e e pr
euze
tih o
bvez
a.pr
euze
tih o
bvez
a.
Naj
uN
ajučč e
stal
iji p
okaz
atel
ji lik
vidn
osti
su:
esta
liji p
okaz
atel
ji lik
vidn
osti
su:
��ko
efic
ijent
teku
koef
icije
nt te
kućć e
likv
idno
sti,
e lik
vidn
osti,
��ko
efic
ijent
ubr
zane
likv
idno
sti,
koef
icije
nt u
brza
ne li
kvid
nost
i,��
koef
icije
nt tr
enut
ne li
kvid
nost
i,ko
efic
ijent
tren
utne
likv
idno
sti,
��ko
efic
ijent
fina
ncijs
ke s
tabi
lnos
ti,ko
efic
ijent
fina
ncijs
ke s
tabi
lnos
ti,��
neto
rad
ni k
apita
l ili
obrt
ni k
apita
l,ne
to r
adni
kap
ital i
li ob
rtni
kap
ital,
��ne
to r
adni
kap
ital p
rem
a uk
upno
j im
ovin
i.ne
to r
adni
kap
ital p
rem
a uk
upno
j im
ovin
i.
Koe
ficije
nt te
kuće
likv
idno
sti
Zad
ovol
java
juća
vrij
edno
st k
oefic
ijent
a te
kuće
lik
vidn
osti
je o
na k
oja
ne o
dstu
pa z
nača
jno
od
indu
strij
skog
pro
sjek
a, a
uko
liko
indu
strij
ski p
rosj
ek
nije
poz
nat,
tada
bi o
vaj o
mje
r tr
ebao
izno
siti
prib
ližno
2:1
.
Koe
ficije
nt u
brza
ne li
kvid
nost
i
Ova
j pok
azat
elj i
zuzi
ma
zalih
e iz
izra
Ova
j pok
azat
elj i
zuzi
ma
zalih
e iz
izračč u
na i
stog
a je
pre
cizn
iji k
ao
una
i sto
ga je
pre
cizn
iji k
ao
mje
rilo
likvi
dnos
ti; g
ovor
i o to
me
da li
pod
uze
mje
rilo
likvi
dnos
ti; g
ovor
i o to
me
da li
pod
uzećć e
ima
dovo
ljno
e im
a do
voljn
o kr
atko
rokr
atko
ročč n
ih s
reds
tva
da p
odm
iri d
ospj
ele
obve
ze a
bez
pro
daje
ni
h sr
edst
va d
a po
dmiri
dos
pjel
e ob
veze
a b
ez p
roda
je
zalih
a.za
liha.
Kao
i ko
d ko
efic
ijent
a te
kuK
ao i
kod
koef
icije
nta
tekućć e
likv
idno
sti,
poe
likvi
dnos
ti, p
ožž e
ljna
vrije
dnos
t ovo
g el
jna
vrije
dnos
t ovo
g po
kaza
telja
je o
na k
oja
ne o
dstu
pa z
napo
kaza
telja
je o
na k
oja
ne o
dstu
pa z
načč a
jno
od in
dust
rijsk
og
ajno
od
indu
strij
skog
pr
osje
ka. U
kolik
o in
dust
rijsk
i pro
sjek
nije
poz
nat,
tada
je p
opr
osje
ka. U
kolik
o in
dust
rijsk
i pro
sjek
nije
poz
nat,
tada
je p
ožž e
ljna
eljn
a vr
ijedn
ost k
oefic
ijent
a ub
rzan
e lik
vidn
osti
prib
livr
ijedn
ost k
oefic
ijent
a ub
rzan
e lik
vidn
osti
prib
li žžno
jedn
aka
omje
ru
no je
dnak
a om
jeru
1:
1.1:
1.
Pok
azat
elji
zadu
ženo
sti
��P
okaz
atel
ji za
duP
okaz
atel
ji za
dužž e
nost
i pok
azuj
u st
rukt
uru
enos
ti po
kazu
ju s
truk
turu
ka
pita
la i
naka
pita
la i
načč i
ne n
a ko
je p
oduz
ein
e na
koj
e po
duzećć e
fina
ncira
e
finan
cira
sv
oju
imov
inu.
sv
oju
imov
inu.
��O
ni p
reds
tavl
jaju
svo
jevr
snu
mje
ru s
tupn
ja
Oni
pre
dsta
vlja
ju s
voje
vrsn
u m
jeru
stu
pnja
riz
ika
ulag
anja
u p
oduz
eriz
ika
ulag
anja
u p
oduz
ećć e
, odn
osno
e,
odn
osno
od
reod
ređđuj
u st
upan
j kor
iuj
u st
upan
j kor
i ššte
nja
posu
tenj
a po
suđđen
ih
enih
fin
anci
jski
h sr
edst
ava.
finan
cijs
kih
sred
stav
a.
Najče
šće
koriš
teni
pok
azat
elji
zadu
ženo
sti s
u:
��ko
efic
ijent
zad
uko
efic
ijent
zad
užž e
nost
ien
osti
��ko
efic
ijent
vla
stito
g fin
anci
ranj
ako
efic
ijent
vla
stito
g fin
anci
ranj
a��
odno
s du
ga i
glav
nice
odno
s du
ga i
glav
nice
��po
kri
pokr
i ćće
tro
e tr
ošš k
ova
kam
ata
kova
kam
ata
��fa
ktor
zad
ufa
ktor
zad
užž e
nost
ien
osti
��st
upan
j pok
rist
upan
j pok
rićć a
I.a
I.��
stup
anj p
okri
stup
anj p
okrićć a
II.
a II.
Koe
ficije
nt z
aduž
enos
ti
��K
oefic
ijent
zad
uK
oefic
ijent
zad
užž e
nost
i pok
azuj
e do
koj
e m
jere
tvrt
ka
enos
ti po
kazu
je d
o ko
je m
jere
tvrt
ka
koris
ti za
duko
risti
zadu
žž iva
nje
kao
oblik
fina
ncira
nja,
odn
osno
koj
i je
ivan
je k
ao o
blik
fina
ncira
nja,
odn
osno
koj
i je
post
otak
imov
ine
naba
vlje
n za
dupo
stot
ak im
ovin
e na
bavl
jen
zadu
žž iva
njem
. iv
anje
m.
��ŠŠ
to je
ve
to je
većć i
odn
os d
uga
i im
ovin
e, v
ei o
dnos
dug
a i i
mov
ine,
većć i
je fi
nanc
ijski
riz
ik, a
i j
e fin
anci
jski
riz
ik, a
šš t
o je
man
ji, n
ito
je m
anji,
ni žž
i je
finan
cijs
ki r
izik
. i j
e fin
anci
jski
riz
ik.
��U
pra
vilu
bi v
rijed
nost
koe
ficije
nta
zadu
U p
ravi
lu b
i vrij
edno
st k
oefic
ijent
a za
dužž e
nost
i tre
bala
biti
en
osti
treb
ala
biti
0,5
ili m
anja
.0,
5 ili
man
ja.
Koe
ficije
nt v
last
itog
finan
cira
nja
��K
oefic
ijent
vla
stito
g fin
anci
ranj
a go
vori
kolik
o je
K
oefic
ijent
vla
stito
g fin
anci
ranj
a go
vori
kolik
o je
im
ovin
e fin
anci
rano
iz v
last
itog
kapi
tala
im
ovin
e fin
anci
rano
iz v
last
itog
kapi
tala
(g
lavn
ice)
a n
jego
va v
rijed
nost
bi t
reba
la b
iti
(gla
vnic
e) a
nje
gova
vrij
edno
st b
i tre
bala
biti
vevećć a
od
0,5.
a od
0,5
.
Odn
os d
uga
i gla
vnic
e
��V
isok
a vr
ijedn
ost o
vog
poka
zate
lja u
kazu
je n
a V
isok
a vr
ijedn
ost o
vog
poka
zate
lja u
kazu
je n
a m
ogu
mog
ućć e
pot
ee
pote
šš kokoćć e
pri
vra
e pr
i vraćć a
nju
posu
anju
pos
uđđ
enih
en
ih
sred
stav
a i p
lasr
edst
ava
i plaćć a
nju
kam
ata.
anju
kam
ata.
Pok
azat
elji
aktiv
nost
i
��P
okaz
atel
ji ak
tivno
sti k
oris
te s
e pr
i ocj
eni d
jelo
tvor
nost
i koj
oP
okaz
atel
ji ak
tivno
sti k
oris
te s
e pr
i ocj
eni d
jelo
tvor
nost
i koj
om
men
adm
men
adžž m
ent
men
t an
gaan
gažž i
ra im
ovin
u ko
ju s
u m
u po
vjer
ili v
lasn
ici.
ira im
ovin
u ko
ju s
u m
u po
vjer
ili v
lasn
ici.
��U
puU
pućć u
ju n
a br
zinu
cirk
ulac
ije im
ovin
e u
posl
ovno
m p
roce
su, a
ra
uju
na b
rzin
u ci
rkul
acije
imov
ine
u po
slov
nom
pro
cesu
, a r
ačč u
naju
se
na
unaj
u se
na
tem
elju
odn
osa
prom
eta
i pro
sje
tem
elju
odn
osa
prom
eta
i pro
sječč n
og s
tanj
a.no
g st
anja
.
��K
oefic
ijent
obr
ta u
kupn
e im
ovin
eK
oefic
ijent
obr
ta u
kupn
e im
ovin
e��
Koe
ficije
nt o
brta
dug
otra
jne
imov
ine
Koe
ficije
nt o
brta
dug
otra
jne
imov
ine
��K
oefic
ijent
obr
ta k
ratk
otra
jne
imov
ine
Koe
ficije
nt o
brta
kra
tkot
rajn
e im
ovin
e��
Koe
ficije
nt o
brta
zal
iha
I i II
Koe
ficije
nt o
brta
zal
iha
I i II
��K
oefic
ijent
obr
ta z
alih
a si
rovi
na i
mat
erija
laK
oefic
ijent
obr
ta z
alih
a si
rovi
na i
mat
erija
la��
Koe
ficije
nt o
brta
pot
raK
oefic
ijent
obr
ta p
otra
žž iva
nja
I i II
ivan
ja I
i II
��T
raja
nje
napl
ate
potr
aT
raja
nje
napl
ate
potr
ažž i
vanj
a I i
IIiv
anja
I i I
I��
Om
jer
potr
aO
mje
r po
tra
žž iva
nja
prem
a pr
odaj
iiv
anja
pre
ma
prod
aji
��T
raja
nje
kred
itira
nja
od d
obav
ljaT
raja
nje
kred
itira
nja
od d
obav
ljačč aa
��D
ani v
eziv
anja
zal
iha
Dan
i vez
ivan
ja z
alih
a
Koe
ficije
nt o
brta
uku
pne
imov
ine
��K
oefic
ijent
obr
ta u
kupn
e im
ovin
e go
vori
kolik
o pu
ta s
e K
oefic
ijent
obr
ta u
kupn
e im
ovin
e go
vori
kolik
o pu
ta s
e uk
upna
imov
ina
tvrt
ke o
brne
u ti
jeku
jedn
e go
dine
, uk
upna
imov
ina
tvrt
ke o
brne
u ti
jeku
jedn
e go
dine
, od
nosn
o ko
liko
tvrt
ka u
spje
odno
sno
kolik
o tv
rtka
usp
ješš n
o ko
risti
imov
inu
s ci
ljem
no
kor
isti
imov
inu
s ci
ljem
st
vara
nja
prih
oda.
stva
ranj
a pr
ihod
a.��
Ovo
je je
dan
od n
ajO
vo je
jeda
n od
najčč ee
šš ćće
kori
e ko
rišš t
enih
pok
azat
elja
te
nih
poka
zate
lja
aktiv
nost
i koj
i izr
aak
tivno
sti k
oji i
zra
žž ava
vel
iav
a ve
li ččin
u im
ovin
e po
treb
ne z
a in
u im
ovin
e po
treb
ne z
a ob
avlja
nje
stan
ovite
raz
ine
prod
aje
ili, o
brnu
to, k
une
iz
obav
ljanj
e st
anov
ite r
azin
e pr
odaj
e ili
, obr
nuto
, kun
e iz
pr
odaj
e ko
je d
onos
i sva
ka k
una
imov
ine.
prod
aje
koje
don
osi s
vaka
kun
a im
ovin
e.
Koe
ficije
nt o
brta
dug
otra
jne
imov
ine
��O
brt d
ugot
rajn
e im
ovin
e pr
edst
avlja
om
jer
ukup
nih
Obr
t dug
otra
jne
imov
ine
pred
stav
lja o
mje
r uk
upni
h pr
ihod
a i d
ugot
rajn
e im
ovin
e a
poka
zuje
kol
iko
prih
oda
i dug
otra
jne
imov
ine
a po
kazu
je k
olik
o us
pje
uspj
ešš n
o tv
rtka
kor
isti
dugo
traj
nu im
ovin
u s
cilje
m
no tv
rtka
kor
isti
dugo
traj
nu im
ovin
u s
cilje
m
stva
ranj
a pr
ihod
a.st
vara
nja
prih
oda.
��O
pO
pćć e
nito
je p
oen
ito je
po
žž eljn
o po
sti
eljn
o po
sti ćć
i i ššto
ve
to v
ećć u
vrij
edno
st
u vr
ijedn
ost
poka
zate
lja je
r to
zna
poka
zate
lja je
r to
značč i
da
je m
anje
nov
ca p
otre
bnog
za
i da
je m
anje
nov
ca p
otre
bnog
za
stva
ranj
e pr
ihod
a ve
zano
u d
ugot
rajn
oj im
ovin
i.st
vara
nje
prih
oda
veza
no u
dug
otra
jnoj
imov
ini.
��O
pada
juO
pada
jućć i
pok
azat
elj m
oi p
okaz
atel
j mo
žž e b
iti in
dika
tor
prei
nves
tiran
ja
e bi
ti in
dika
tor
prei
nves
tiran
ja
u po
stro
jenj
a, o
prem
u ili
nek
u dr
ugu
stal
nu im
ovin
u.u
post
roje
nja,
opr
emu
ili n
eku
drug
u st
alnu
imov
inu.
Pok
azat
elji
ekon
omično
sti
��P
okaz
atel
ji ek
onom
iP
okaz
atel
ji ek
onom
i ččno
sti i
zra
nost
i izr
ačč u
nava
ju s
e na
tem
elju
ra
unav
aju
se n
a te
mel
ju r
ačč u
na d
obiti
i gu
bitk
a.
una
dobi
ti i g
ubitk
a.
��M
jere
odn
os p
rihod
a i r
asho
da i
poka
zuju
kol
iko
se p
rihod
a os
tva
Mje
re o
dnos
prih
oda
i ras
hoda
i po
kazu
ju k
olik
o se
prih
oda
ostv
ari
po je
dini
ci
ri po
jedi
nici
ra
shod
a.
rash
oda.
��
Uko
liko
je v
rijed
nost
pok
azat
elja
eko
nom
iU
kolik
o je
vrij
edno
st p
okaz
atel
ja e
kono
mi čč
nost
i man
ja o
d 1,
to z
nano
sti m
anja
od
1, to
značč i
da
i da
podu
zepo
duzećć e
pos
luje
s g
ubitk
om.
e po
sluj
e s
gubi
tkom
.
Pok
azat
elji
ekon
omi
Pok
azat
elji
ekon
omi čč
nost
i su
slje
deno
sti s
u sl
jedećć i
:i:��
Eko
nom
iE
kono
mi čč
nost
uku
pnog
pos
lova
nja
nost
uku
pnog
pos
lova
nja
��E
kono
mi
Eko
nom
i ččno
st p
oslo
vnih
akt
ivno
sti
nost
pos
lovn
ih a
ktiv
nost
i��
Eko
nom
iE
kono
mi čč
nost
fina
ncira
nja
nost
fina
ncira
nja
��E
kono
mi
Eko
nom
i ččno
st iz
vanr
edni
h ak
tivno
sti
nost
izva
nred
nih
aktiv
nost
i��
Eko
nom
iE
kono
mi čč
nost
uku
pnog
pos
lova
nja
nost
uku
pnog
pos
lova
nja
��E
kono
mi
Eko
nom
i ččno
st p
oslo
vnih
akt
ivno
sti
nost
pos
lovn
ih a
ktiv
nost
i��
Eko
nom
iE
kono
mi čč
nost
fina
ncira
nja
nost
fina
ncira
nja
��E
kono
mi
Eko
nom
i ččno
st iz
vanr
edni
h ak
tivno
sti
nost
izva
nred
nih
aktiv
nost
i
Pok
azat
elji
prof
itabi
lnos
ti
��A
naliz
u pr
ofita
biln
osti
posl
ovan
ja p
oduz
eA
naliz
u pr
ofita
biln
osti
posl
ovan
ja p
oduz
ećć a
opr
avda
no s
e sv
rsta
va u
a
opra
vdan
o se
svr
stav
a u
najv
ana
jva
žž nije
dije
love
fina
ncijs
ke a
naliz
e.
nije
dije
love
fina
ncijs
ke a
naliz
e.
��P
okaz
atel
ji pr
ofita
biln
osti
su o
dnos
i koj
i pov
ezuj
u pr
ofit
s pr
iP
okaz
atel
ji pr
ofita
biln
osti
su o
dnos
i koj
i pov
ezuj
u pr
ofit
s pr
i hod
ima
iz
hodi
ma
iz
prod
aje
i inv
estic
ijam
a, a
uku
pno
prom
atra
ni p
okaz
uju
ukup
nu
prod
aje
i inv
estic
ijam
a, a
uku
pno
prom
atra
ni p
okaz
uju
ukup
nu
uučč i
nkov
itost
pos
lova
nja
podu
zein
kovi
tost
pos
lova
nja
podu
zećć a
.a.
Naj
Najčč ee
šš ćće
kori
e ko
rišš t
eni p
okaz
atel
ji pr
ofita
biln
osti
su:
teni
pok
azat
elji
prof
itabi
lnos
ti su
:��
mar
mar
žž a p
rofit
aa
prof
ita��
stop
a po
vrat
a im
ovin
est
opa
povr
ata
imov
ine
��st
opa
povr
ata
glav
nice
stop
a po
vrat
a gl
avni
ce
Pok
azat
elji
prof
itabi
lnos
ti m
jere
spo
sobn
ost p
oduz
eP
okaz
atel
ji pr
ofita
biln
osti
mje
re s
poso
bnos
t pod
uzećć a
da
ostv
ari
a da
ost
vari
odre
određđ
enu
razi
nu d
obiti
u o
dnos
u pr
ema
prih
odim
a, im
ovin
i ili
kapi
talu
enu
razi
nu d
obiti
u o
dnos
u pr
ema
prih
odim
a, im
ovin
i ili
kapi
talu
. . U
tom
kon
teks
tu u
obi
U to
m k
onte
kstu
uob
i ččaj
eno
se r
azm
atra
ju p
okaz
atel
ji m
araj
eno
se r
azm
atra
ju p
okaz
atel
ji m
aržž e
pro
fita
e pr
ofita
(p
rofit
mar
gin)
, ren
tabi
lnos
t uku
pne
imov
ine
(ret
urn
on a
sset
s)
(pro
fit m
argi
n), r
enta
biln
ost u
kupn
e im
ovin
e (r
etur
n on
ass
ets)
i i re
ntab
ilnos
t vla
stito
g ka
pita
la (
retu
rn o
n eq
uity
).re
ntab
ilnos
t vla
stito
g ka
pita
la (
retu
rn o
n eq
uity
).
MA
RM
AR
ŽŽE
PR
OF
ITA
E P
RO
FIT
A
Sto
pa p
ovra
ta im
ovin
e (R
OA
)
��S
topa
pov
rata
imov
ine
(eng
. ret
urn
on a
sset
s) je
indi
kato
r us
pje
Sto
pa p
ovra
ta im
ovin
e (e
ng. r
etur
n on
ass
ets)
je in
dika
tor
uspj
ešš n
osti
kori
nost
i kor
i ššte
nja
tenj
a im
ovin
e u
stva
ranj
u do
biti.
Dok
pok
azat
elj o
brta
ja im
ovin
e iz
raim
ovin
e u
stva
ranj
u do
biti.
Dok
pok
azat
elj o
brta
ja im
ovin
e iz
ražž a
va p
rihod
od
prod
aje
ava
prih
od o
d pr
odaj
e po
jedn
oj n
ovpo
jedn
oj n
ovčč a
noj j
edin
ici i
mov
ine,
sto
pa p
ovra
ta im
ovin
e se
odn
osi n
a do
bit
anoj
jedi
nici
imov
ine,
sto
pa p
ovra
ta im
ovin
e se
odn
osi n
a do
bit
koju
ko
ju
podu
zepo
duzećć e
gen
erira
iz je
dne
nov
e ge
nerir
a iz
jedn
e no
v ččan
e je
dini
ce im
ovin
e.an
e je
dini
ce im
ovin
e.
��O
vaj p
okaz
atel
j tak
oO
vaj p
okaz
atel
j tak
ođđ
er g
ovor
i kol
ika
je in
tenz
ivno
st im
ovin
e po
duze
er g
ovor
i kol
ika
je in
tenz
ivno
st im
ovin
e po
duzećć a
. Kap
italn
o a.
Kap
italn
o in
tenz
ivne
indu
strij
e po
put p
roiz
vodn
je a
utom
obila
zah
tijev
aju
sin
tenz
ivne
indu
strij
e po
put p
roiz
vodn
je a
utom
obila
zah
tijev
aju
s kup
u op
rem
u i s
troj
eve
i ku
pu o
prem
u i s
troj
eve
i sa
mim
tim
e im
aju
viso
k st
upan
j int
enzi
vnos
ti im
ovin
e (is
to ta
ko,
sam
im ti
me
imaj
u vi
sok
stup
anj i
nten
zivn
osti
imov
ine
(isto
tako
,vi
soki
tro
viso
ki tr
ošš k
ovi
kovi
od
rod
r žžav
anja
imov
ine
utje
cat
avan
ja im
ovin
e ut
jeca
t ćć e
na
sman
jivan
je d
obiti
, a s
amim
tim
e i n
a ni
e na
sm
anjiv
anje
dob
iti, a
sam
im ti
me
i na
nižž u
vrij
edno
st
u vr
ijedn
ost
prof
itabi
lnos
ti im
ovin
e). S
upro
tno,
age
ncije
za
ogla
prof
itabi
lnos
ti im
ovin
e). S
upro
tno,
age
ncije
za
ogla
šš ava
nje
prim
jeric
e im
aju
vrlo
nis
ku
avan
je p
rimje
rice
imaj
u vr
lo n
isku
in
tenz
ivno
st im
ovin
e je
r su
njih
ovi z
ahtje
vi z
a im
ovin
om m
inim
alin
tenz
ivno
st im
ovin
e je
r su
njih
ovi z
ahtje
vi z
a im
ovin
om m
inim
alni
. Iz
toga
pro
izla
zi
ni. I
z to
ga p
roiz
lazi
ka
ko v
rijed
nost
sto
pe p
ovra
ta im
ovin
e uv
elik
e va
rira
ovis
no o
inka
ko v
rijed
nost
sto
pe p
ovra
ta im
ovin
e uv
elik
e va
rira
ovis
no o
indu
strij
i ili
djel
atno
sti
dust
riji i
li dj
elat
nost
i ko
jom
se
podu
zeko
jom
se
podu
zećć e
bav
i.e
bavi
.
Sto
pa p
ovra
ta g
lavn
ice
(RO
E)
��S
topa
pov
rata
gla
vnic
e (e
ng. r
etur
n on
equ
ity)
pred
stav
lja m
oS
topa
pov
rata
gla
vnic
e (e
ng. r
etur
n on
equ
ity)
pred
stav
lja m
ožž d
a i
da i
najz
nana
jznačč a
jniji
pok
azat
elj p
rofit
abiln
osti.
Pok
azuj
e ko
liko
nov
ajni
ji po
kaza
telj
prof
itabi
lnos
ti. P
okaz
uje
kolik
o no
v ččan
ih
anih
je
dini
ca d
obiti
pod
uze
jedi
nica
dob
iti p
oduz
ećć e
ost
varu
je n
a je
dnu
jedi
nicu
vla
stito
g e
ostv
aruj
e na
jedn
u je
dini
cu v
last
itog
kapi
tala
.ka
pita
la.
��N
a te
mel
ju u
spor
edbe
pro
fitab
ilnos
ti vl
astit
og k
apita
la i
prof
itN
a te
mel
ju u
spor
edbe
pro
fitab
ilnos
ti vl
astit
og k
apita
la i
prof
it abi
lnos
ti ab
ilnos
ti im
ovin
e te
kam
atne
sto
pe k
oja
odra
imov
ine
te k
amat
ne s
tope
koj
a od
ražž a
va c
ijenu
kor
iav
a ci
jenu
kor
i ššte
nja
tute
nja
tuđđeg
eg
ka
pita
la, m
ogu
kapi
tala
, mog
ućć e
je d
oe
je d
oćć i
do
zakl
jui d
o za
ključč k
a o
ispl
ativ
osti
kori
ka o
ispl
ativ
osti
kori
šš ten
ja
tenj
a vl
astit
im il
i tu
vlas
titim
ili t
uđđ
im k
apita
lom
. im
kap
italo
m.
��U
kolik
o su
sto
pe p
rofit
abiln
osti
vlas
titog
kap
itala
vrlo
vis
oke,
Uko
liko
su s
tope
pro
fitab
ilnos
ti vl
astit
og k
apita
la v
rlo v
isok
e,pa
pa
ččak
i ak
i vivi
šš e o
d st
opa
prof
itabi
lnos
ti im
ovin
e, p
oduz
ee
od s
topa
pro
fitab
ilnos
ti im
ovin
e, p
oduz
ećć u
bi s
e is
plat
ilo k
oris
titi
u bi
se
ispl
atilo
kor
istit
i tutuđđ
im k
apita
lom
, i o
brnu
to.
im k
apita
lom
, i o
brnu
to.
Pok
azat
elji
inve
stira
nja
��P
okaz
atel
ji in
vest
iranj
a sl
uP
okaz
atel
ji in
vest
iranj
a sl
užž e
za
mje
renj
e us
pje
e za
mje
renj
e us
pje
šš nos
ti no
sti
ulag
anja
u r
edov
ne (
obi
ulag
anja
u r
edov
ne (
obi čč
ne)
dion
ice
podu
zene
) di
onic
e po
duzećć a
. Za
a. Z
a iz
raiz
račč u
nava
nje
ovih
pok
azat
elja
, osi
m p
odat
aka
iz
unav
anje
ovi
h po
kaza
telja
, osi
m p
odat
aka
iz
finan
cijs
kih
izvj
efin
anci
jski
h iz
vje
šš taj
a, p
otre
bni s
u i p
odac
i o d
ioni
cam
a,
taja
, pot
rebn
i su
i pod
aci o
dio
nica
ma,
po
sebi
ce o
bro
ju i
trpo
sebi
ce o
bro
ju i
tržž ii
šš noj
vrij
edno
sti d
ioni
ca.
noj v
rijed
nost
i dio
nica
.
Naj
Najčč ee
šš ćće
se k
oris
te s
ljede
e se
kor
iste
slje
dećć i
pok
azat
elji
inve
stira
nja:
i pok
azat
elji
inve
stira
nja:
��D
obit
po d
ioni
ci (
EP
S)
Dob
it po
dio
nici
(E
PS
)��
Div
iden
da p
o di
onic
i (D
PS
)D
ivid
enda
po
dion
ici (
DP
S)
��O
dnos
ispl
ate
divi
dend
i (D
PR
)O
dnos
ispl
ate
divi
dend
i (D
PR
)��
Uku
pna
rent
abiln
ost d
ioni
ce (
P/E
rat
io)
Uku
pna
rent
abiln
ost d
ioni
ce (
P/E
rat
io)
��D
ivid
endn
a re
ntab
ilnos
t dio
nice
Div
iden
dna
rent
abiln
ost d
ioni
ce
Na
1 ku
nu k
ratk
oroč
nih
obav
eza
dola
zi 1
,23
kune
kr
atko
traj
ne im
ovin
e ko
jom
je p
otre
bno
podm
iriti
krat
koročn
e ob
avez
e.
Uko
liko
zane
mar
imo
vrije
dnos
t zal
iha;
pod
uzeć
e im
a 48
lip
a kr
atko
traj
ne im
ovin
e za
pod
mire
nje
krat
koročn
ih
obav
eza.
��20
% im
ovin
e se
20
% im
ovin
e se
fin
anci
ra iz
vla
stito
g fin
anci
ra iz
vla
stito
g ka
pita
la.
kapi
tala
.
��80
% im
ovin
e se
80
% im
ovin
e se
fin
anci
ra iz
fin
anci
ra iz
kr
atko
rokr
atko
ročč n
ih i
nih
i du
goro
dugo
ročč n
ih o
bave
za.
nih
obav
eza.
��N
a 1
kunu
gla
vnic
e N
a 1
kunu
gla
vnic
e do
laze
4,0
1 ku
ne
dola
ze 4
,01
kune
uk
upni
h ob
avez
a.uk
upni
h ob
avez
a.
��P
oduz
eP
oduz
ećće
u tij
eku
jedn
e e
u tij
eku
jedn
e go
dine
obr
ne v
rijed
nost
go
dine
obr
ne v
rijed
nost
uk
upne
imov
ine
4,18
uk
upne
imov
ine
4,18
pu
ta.
puta
.��
Pod
uze
Pod
uzećće
u tij
eku
jedn
e e
u tij
eku
jedn
e go
dine
obr
ne v
rijed
nost
go
dine
obr
ne v
rijed
nost
du
gotr
ajne
imov
ine
10,4
1 du
gotr
ajne
imov
ine
10,4
1 pu
ta.
puta
.��
Pod
uze
Pod
uzećće
u tij
eku
jedn
e e
u tij
eku
jedn
e go
dine
obr
ne v
rijed
nost
go
dine
obr
ne v
rijed
nost
kr
atko
traj
ne im
ovin
e 6,
99
krat
kotr
ajne
imov
ine
6,99
pu
ta.
puta
.��
1 ku
na z
alih
a ge
nerir
a 1
kuna
zal
iha
gene
rira
11,3
9 ku
na p
oslo
vnih
11
,39
kuna
pos
lovn
ih
prih
oda.
prih
oda.
��1
kuna
uku
pnih
ras
hoda
1
kuna
uku
pnih
ras
hoda
ge
nerir
a 1,
01 k
une
gene
rira
1,01
kun
e uk
upni
h pr
ihod
a.uk
upni
h pr
ihod
a.��
1 ku
na r
asho
da iz
1
kuna
ras
hoda
iz
posl
ovni
h ak
tivno
sti
posl
ovni
h ak
tivno
sti
gene
rira
1,01
kun
e ge
nerir
a 1,
01 k
une
prih
oda
iz p
oslo
vnih
pr
ihod
a iz
pos
lovn
ih
aktiv
nost
i.ak
tivno
sti.
��1
kuna
fina
ncijs
kih
1 ku
na fi
nanc
ijski
h ra
shod
a ge
nerir
a 0,
03
rash
oda
gene
rira
0,03
lip
e fin
anci
jski
h pr
ihod
a.lip
e fin
anci
jski
h pr
ihod
a.��
1 ku
na iz
vanr
edni
h 1
kuna
izva
nred
nih
rash
oda
gene
rira
1,92
ra
shod
a ge
nerir
a 1,
92
kune
izva
nred
nih
kune
izva
nred
nih
prih
oda.
prih
oda.
Na
1 ku
nu u
kupn
e im
ovin
e po
duzeće
ost
varu
je 2
lipe
net
o do
biti.
Na
1 ku
nu u
kupn
e gl
avni
ce p
oduz
eće
ostv
aruj
e 9
lipe
neto
dob
iti.
