Projektna nastava u obrazovanju - Razvoj i provedba modula za učenje i poučavanje korištenjem projektnih metoda

Stručni skup nastavnika iz obrazovnog sektora tekstil i koža: Modernizacija nastave u nastavnim planovima i programima u obrazovnom sektoru tekstil i koža, Projektna nastava (ASOO, Obrtničko učilište, Zagreb 10. listopada 2014.)

PROJEKTNA NASTAVARazvoj i provedba modula za učenje i poučavanje korištenjem

projektnih metoda

Stručni skup “Modernizacija nastave u nastavnim planovima i programima u obrazovnom sektoru tekstil i koža”

Projekti “Razvoj poduzetničkih komptencija mladih i osoba s invaliditetom sa svrhom povećanja njihove zapošljivosti i jačanja tržišta rada”

Projekt “Prevencija nasilja među mladima”

Reference:Mr. sc. Andreja Marcetić je voditelj poslovnih edukacija iz

područja HRM-a; upravljanje konfliktima, timski rad,

motivacija, upravljanje vremenom, stres i burn-out

sindrom, poslovni sastanci, poslovni bonton, etika i

etiketa, mentalne mape i dr.

Suradnik je poslovnih škola u zemlji i inozemstvu

(Poslovna akademija, CSU, Lider, Delphinus Academia,

Planet Global Vision, Lotus Media, Privrednik) te

znanstvenih i stručnih časopisa (Direktor.hr, Poslovni

savjetnik, Tajnica.Hr, Poslovni edukator (Hrvatska) te

Iskanja i Poslovna asistenca (Slovenija).

Kao vanjski suradnik AZOO MZOŠ voditelj je ŽSV za

ljudska prava i demokratsko građanstvo te sudac /

procjenitelj NPOO. 2010./12. voditelj je projekta AZOO

„Provedba Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) i

razvoj kompetencija za cjeloživotno učenje“. Kao član je

RS 21. i RS 26. TOT sudjeluje u provedbi projekta IPA

Component IV - Human Resources Development -

European Union Programme for Croatia: "Further

Development of the Croatian Qualification Framework

(CROQF)" – ASO, MZOŠ, WYG International Ltd.

2011./12.


teme

1. Projektna nastava

2. Mjerenje ishoda učenja

3. Alati

4. Primjeri dobre prakse


ishodi

• biti osposobljeni za osiguranje kvalitete u provedbi

metode projketne nastave, za planiranje, programiranje i

izvođenje nastave usmjerene na kompetencijski pristup;

• primijeniti, prema naknadno dobivenim tablicama

ključnih glagola, definiranje ishoda učenja u planiranju

nastave za nastavne cjeline ili teme i nastavnu jedinicu i

razmisliti i odabrati kolege za opažanje njegove nastave

• biti upoznati s primjerima dobre prakse

• razumjeti koncepte:

– projektna nastava i alati z anjeno provođenje

– ključne kompetencije za cjeloživotno učenje


• Metodologija

– predavanja

– radionice

– samostalni rad polaznika

– prikazi iz prakse

– prezentacija rada u skupinama

– evaluacija


Projektna nastava


Zašto PM ...?


Mladi i nezaposlenost u EU

Prema pos l jedn j im podac ima Euros ta ta , u 28 zemal ja č lan ica EU je 23.5 % (7 ,5 m i l i j una) mlad ih do 25 god ina bez pos la . Na j teža s i tuac i ja j e u Grčko j gd je je s topa nezapos lenos t i m lad ih 57 ,3 pos to , za t im Špan jo lsko j 56 ,5 pos to i Hrvatskoj 52 ,8posto . I za Hrva tske s l i j ede C ipar s 43 ,9 pos to , I ta l i j a (40 ,4 pos to ) , Por tuga l (36 ,9 ) . Aust r i j a i N jemačka ima ju na jn ižu s topu nezapos lenos t i među mlad ima (8 ,7 , odnosno 7,7 %) . ht tp : / /epp .euros ta t .ec .europa .eu /s ta t i s t i cs_exp la ined / index .php /Unemp loyment_s ta t i s t i cs

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php/Unemployment_statistics


• Izvor: http://www.statista.com/chart/1524/youth-unemployment-still-unrelenting-in-europe/

http://www.statista.com/chart/1524/youth-unemployment-still-unrelenting-in-europe/


Što kaže gospodarstvo?

• Naši učenici kad izlaze iz sustava obrazovanja; istraživanje HGK pokazalo je nedostatak:

– komunikacijskih vještina

– rada s računalom

– prezentacijskih vještina

– poslovnog pregovaranja

– donošenje poslovnih odluka


Što se očekuje od zaposlenika ?

• spremnost na cjeloživotno učenje

• rad u timu

• prepoznavanje novih rješenja

• projektni pristup

• spremnost na preuzimanje razumnog rizika


Novi mladi zaposlenici?

• nemotiviranost

• nesnalažljivost

• nezainteresiranost


• samozapošljavanje

• konkurentnost

• mobilnost


Kako ih osposobiti ...?


Suvremene metode poučavanja



Gdje smo tu mi ...?


Tradicionalne vs. suvremene nastavne metode

cilj suvremene nastave

tradicionalne nastavne metode

učitelj je prenositelj znanja, a učenici pasivni slušači i primatelji tih znanja

suvremene nastavne metode

aktivno uključivanje učenika u nastavu, potiče stvaralaštvo

dijaloškaistraživa

čka

učenje putem

rješavanja problemasimulira

njeigra


NOK(Nacionalni okvirni kurikulum) i kompetencije ....

• Znanje ....

• Kompetencije (znanja, vještine, stavovi)


Ključne kompetencije

• predstavljaju prijenosni, višefunkcionalni skup znanja, vještina i stavova potrebnih svakoj osobi za njezino osobno ispunjenje i razvoj, društvenu uključenost i zapošljavanje.

• Ključne kompetencije treba razviti do kraja obveznog školovanja, a one služe kao osnova za daljnje učenje u okviru cjeloživotnog učenja (EC: Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje: Europski referentni okvir, 2004).2


1. komunikacija na materinjem jeziku

2. komuniciranje na stranom jeziku

3. matematička pismenost i osnovna

znanja iz znanosti i tehnologije

4. digitalna kompetencija

5. kompetencija znati kako učiti

6. socijalne vještine i građanska

kompetencija

7. Inicijativnost i poduzetništvo

/poduzetnost

8. kulturalna ekspresija (kulturna

svijest i izražavanje)

Ključne kompetencijeu ciklusu cjeloživotnog učenja - L3

Europska Komisija: Ključne kompetencije za cjeloživotnoučenje – EU referentni okvir1. poduzetništ

vo





Poblemska vs. projektna nastava


Problemska nastava - etape

1. Postavljanje - definiranje problema, stvaranje (zapažanje) problemske

situacije

2. Nalaženje principa rješenja, navođenje hipoteze (pretpostavke)

3. Dekomponiranje problema

4. Formuliranje podhipoteza

5. Proces rješavanja problema (prikupljanje podataka, sređivanje

podataka, kvantitativna analiza, kvalitativna analiza)

6. Izvođenje zaključaka i odgovora na podhipoteze

7. Bitni zaključci i odgovor na glavnu hipotezu

8. Zaključak

9. Primjena zaključaka na novim problemskim situacijama

10. Evaluacija


• 1930 – tih pedagozi Dewey i Killpatrick uvode

metodu poučavanja u škole pod nazivom projekt

– metoda ili metoda izobrazbe iskustvom

Uvođenje istraživačke metode

u nastavu

ŠTO JE PROJEKTNA NASTAVA ?


Projektna nastava – etape (1.)

1. PRIPREMNA FAZA:a. izbor teme projekta – tema treba biti zanimljiva, nedovoljno

istražena, iz

područja interesa učenika – stvaranje tematskog okvira

b. određivanje zadaće ili cilja projekta – učenike potaknuti na "oluju ideja" kako

bi odredili zadaće projekta, pri tome je važno da one budu realno izvodljive

2. PLANIRANJE:a. priprema učenika za odabranu temu – uputiti na dodatnu literaturu

b. izrada plana provedbe projekta (koji će obuhvatiti sljedeće):

c. odrediti mjesto i vrijeme rada, za svaku etapu utvrditi vremenski rok

d. izbor materijala i metoda rada

e. podjela učenika u skupine te podjela rada unutar skupina

f. predvidjeti eventualne poteškoće i način kako ih otkloniti


Projektna nastava – etape (2.)

3. PROVEDBAa. slijediti plan – na kraju objediniti rezultate svih skupina

b. dokumentirati provedbu projekta – bilješke, fotografije,...

4. PREDSTAVLJANJE PROJEKTA:a. prezentacija rezultata projekta i njegovo iznošenje u

javnost

b. prezentacija provedbe - izrada panoa, plakata, web stranice, predavanja,...

5. VALORIZACIJA:a. procjena ostvarenosti cilja projekta

b. kritička analiza cjelokupnog rada na projektu - teškoće, uspjesi…


Projektna nastava

• naučiti učiti,

• naučiti istraživati,

• naučiti tražiti i birati obavijesti (informacije),

• naučiti koristiti obavijesti, metode i teorije,

• stjecati društvene (socijalne) vještine, učiti živjeti zajedno (suradnja i snošljivost), stjecati praktične vještine (modeliranje, stvaranje u materijalu, uporaba alata ili uređaja),

• stjecati poduzetničke vještine, stvarati pozitivnu sliku o sebi (stjecanje sigurnosti, osviještenje vlastitih kvaliteta i prednosti)

• sudjelovanjem u brojnim iskustvenim situacijama (didaktičkim scenarijima)


Prednosti projektnenastave

• očituju se u samostalnom i suradničkom

radu učenika gdje ih se potiče na aktivno

učenje razmišljanjem i zaključivanjem,

rješavanje postavljenih problema u svrhu

razvoja sposobnosti poput opažanja,

opisivanja, pisanog i usmenog izražavanja

te praktičnog izvođenja radova


PREDMETNI NIVO: Teme, sadržaji, teorije, razum, zadaci, vrijeme, radne navike

PSIHOSOCIJALNA RAZINA: Strah, nesigurnost, simpatija, antipatija, želje, povjerenje, prihvaćanje, tolerancija, privlačenje, blizina, tabui, status, sigurnost, itd.


Podsjetnik ...


Razlika između klasične i projektne nastave

Klasična nastava

ograničena nastavnim planom i programom i

koncentrirana na njegovu realizaciju

• jasno odijeljene nastavne cjeline, teme i jedinice

• slabije povezivanje usvojenih znanja, vještina i

sposobnosti

• nema korelacije s drugim predmetima

• frontalni oblik rada / ponekad grupi rad


Uključuje:

orjentiranost učeniku

partnerski odnos učenika i nastavnika

otvorenost prema problemskim situacijama i zadacima (izrealnog života)

korelaciju s drugim područjima znanosti i ljudskedjelatnosti

metode suradničko - timskog rada

razvijanje organizacijskih i komunikacijskih sposobnostiučenika

primjenu novih nastavnih metoda poučavanja

Projektna nastava


Odgojno – obrazovni učinci projektne nastave

UČENIKSamostalno

pronalaženje

informacija

Razvijanje

sposobnosti

rada ugrupi

Kritički odnos

prema

vlastitom i tuđem

radu

Sposobnost

rješavanja

problema

Sposobnost

izražavanja,

odlučivanja,svladavanja

gradiva

Usvajanje

novih metoda

rada


Uloga nastavnika u projektnoj nastavi

NASTAVNIK

Zahtjevniji

oblik

nastave

Dodatni

angažman

nastavnika

Prošireni

dio

nastavnog

programa

“širi “

vremenski

okvir

projektaPrimjena

novih

nastavnih

metoda

Svladavanje

neočekivani

h

problema i

situacija

Projekt

Manager

kontrola,

usmjeravanj

e


Vrste projekta s obzirom na brojnost sudionika

Mali osobni projekti

učenici ih izrađuju samostalno ili u skupinama

Razredni projekti

• provodi ih cijeli razred / zajednička tema, predmetna nastava /

Projekti cijele škole

provode ih učenici cijele škole i javno ih predstavljaju u školi, naselju, Otvoreni dani škole, Dani bez dnevnika…..

Suvremeni obrazovni sustavi u nastavi koriste 30 % godišnjeg fonda

sati na projektnu nastavu učenika


Projekt


Što mora imati svaki dobar projekt ?

ima cilj i rezultira proizvodom (produktom)

podrazumijeva složeniji zadatak (koji se razlaže najednostavnije, rutinske)

ima određeno vrijeme trajanja, tj. rok za završetak

u pravilu uključuje rad više učenika (grupa)

podrazumijeva suradnju i koordinaciju svih (grupa)sudionika


etape ...1. Pronalaženje teme projekta / dio gradiva, izborni

sadržaj, maturalni rad, istraživački projekt…/

2. Određivanje zadaće ili cilja projekta

3. Planiranje /podjela rada u grupi, izbor materijala i metoda rada, mjesto i vrijeme rada /

4. Provedba projekta, izvođenje istraživanja/ provedba projekta prema planu uz stalno nastavnikovo paćenje učeničkih uradaka /

5. Predstavljanje projekta / prikaz rezultata projekta i njegovo iznošenje u javnost

6. Vrednovanje projekta / procjena ostvarenosti projekta,provedbe i predstavljanja projekta, teškoće, uspjesi…


Projekt vs. projektna nastava


Veze projekta i bliskih pojmova

• Killen (2005, str. 176) upozorava na potrebu razlikovanja:

– 1. poučavanja za rješavanje problema od, (problemska nastava)

– 2. rješavanja problema kao nastavne strategije (projektna nastava)


ciljevi projektne nastave

– stjecanje znanja i realna mogućnost primjene u stvarnom

životu,

– razvoj sposobnosti snalaženja u stvarnom životu,

– razvoj interesa za istraživanje i istraživački pristup učenju,

– razvoj vještina komunikacije, tolerancije, itd.;

– razvoj kritičkog odnosa prema svojem i tuđem radu

• značajke projektne nastave:

– samostalna organiziranost i osobna odgovornost,

– etapno ciljno planiranje

– socijalno učenje

– interdiscipinarnost

– uloga učitelja i učenika se mijenja

– predstavljanje rezultata

– refleksija


• PROBLEMSKA NASTAVA

• U suvremenoj metodici problemsko-stvaralački nastavni sustav poznat je kao problemska nastava.

• To je nastava u kojoj se pred učenike postavlja problem i potiče na samostalno istraživanje.

• Problem stvara problemsku situaciju, izazva dvojbe, iziskuje postavljanje teze.

• Učenici uče znanstveno misliti, otkrivaju putove kojima dolaze do spoznaja.

• Problemska nastava potiče istraživačku metodu.


Projektna nastava

• PROJEKTNA NASTAVA

• Vrsta nastave u kojoj učenici rade na

određenim istraživačkim ili radnim

projektima. Projekti mogu biti različiti, a

vrste projekata ovise o stupnju školovanja

te nastavnim ciljevima i sadržajima.

• Projekt može trajati dan, mjesec i duže.


Projektno učenje

• pomaže učenicima u razvijanju vještina

važnih u društvu znanja u kojem je

naglasak na korištenju tehnologije.

Projektno učenje jest metoda poučavanja

u kojoj se učenici angažiraju u

kontinuiranom, suradničkom istraživanju.

Projektno učenje razlikuje se od

istraživačkoga upravo zato što je suradnja među učenicima temeljna komponenta.


Uloga učenika u projektnoj nastavi:

• davanje inicijative za rad, predlaganje tijeka rada i mijenjanje pojedinih etapa rada

• samostalno planiranje, iznošenje ideja i rješavanje problema

• samostalan rad na projektu

• vrednovanje rezultata rada


Uloga nastavnika u projektnoj nastavi:

• poticanje učenika na samostalni rad i stvaralačko izražavanje

• pomoć učenicima u izradi projekata

• potiču socijalnu kooperativnost, savjetuju učenike i usmjeravaju ih

• motiviranje učenika i upoznavanje učenika s metodama samoprocjene

• vrednovanje rezultata rada


Dvije su osnovne komponente projektne nastave:

• Projektno pitanje ili problem

• Aktivnost ili zadatak rješavanja problema ili projektnog pitanja.


Faze istraživanja

• Pretraživanje

• Rješavanje

• Stvaranje

• Dijeljenje






http://www.youtube.com/watch?v=075aWDdZUlM


evaluacija



Grafički prikaz logičkog modela programa obično se prikazuje na jednoj stranici.

LOGIČKI MODEL

Informacije o ciljanoj grupi,

o situaciji u zajednici

Radne hipoteze, teorijski modeli

Komponente

(definirati sadržaj)

Procjena potreba

Ciljevi 1 2 3

Provjera

izvedivosti Pokazatelji 1 2 3

Rezultati evaluacije 1 2 3


Slika 2. Veza između specifičnih i operativnih ciljeva, pokazatelja/indikatora i mjerila evaluacije

ISHOD

(„što?“)

(Specifični) Cilj(evi) Pokazatelj(i)

evaluacije ishoda (rezultata)

Mjerilo evaluacije ishoda

(rezultata)

Primjer: povećati socijalne vještine

sudionika

Primjer: Upitnik skala za komunikacijske

vještine

Primjer: 10% povećanje

PROCES

(„kako?“)

Operativni cilj(evi)

Indikator / pokazatelj procesne evaluacije

Mjerilo evaluacije procesa

Primjer: voditi vježbe igranja uloga

Primjer:

broj sesija (radionica) igranja uloga

Primjer:

Šest sesija

Izvor: European drug prevention quality standards, A Manual for prevention professionals; Emcdda,2011.


Evaluacija

• Glasgow (1996) odredio je strategije evaluacije PBI kroz 3 područja

1. sadržaj

2. Proces

3. Ishod

Mjerimo:

Promjene na razini znanja, stavova, vrijednosti ...


Evaluacija ishoda

• Što i kako treba pratiti tijekom projektnih aktivnosti?

• Kako procijeniti rezultate projektnih aktivnosti? • Kako procijeniti individualne aktivnosti i

postignuća svakog učenika i što vrednovati?• Kako procijeniti zajednički rad para ili skupine i

što vrednovati?• Koja dokimološka rješenja primijeniti za

cjenjivanje: osloniti se na postojeće dokimološke skale ili se prikloniti analitičkom opisnom praćenju i ocjenjivanju?


Najčešće greške praćenja i vrednovanja projektne nastave: /Matijević, 2011)

• Oslanjanje na tradicionalnu skalu od pet stupnjeva što se koristi za ocjenjivanje uspješnosti u spoznajnom u spoznajnom (kognitivnom) području.

• Oslanjanje na didaktičke paradigme u temeljima nastave usmjerene nastavniku.

• Često traženje samo elemenata intelektualnih aktivnosti i rezultata (što učenik zna?) u projektinim aktivnostima.

• Ne uzimanje u obzir kako projektna nastava nije organizirana radi učenja obavijesti (informacija) ili stjecanja znanja, već i radi stjecanja navedenih


• Za procjenjivanje procesa, individualnih i skupnih aktivnosti, te postignutog rezultata pogodne su raznovrsne kontrolne liste (tzv. “check liste”). Predlažemo dvije jednostavne kontrolne liste: jedna može poslužiti za praćenje individualnih aktivnosti u projektu, a druga služi procjeni skupine kao subjekta rada na projektu.).

• Priložene liste mogu koristiti nastavnici, a mogu se ponuditi učenicima za samoocjenjivanje. Analize provedene na temelju ovih lista mogu poslužiti za opisno praćenje i ocjenjivanje svakog učenika, ili grupe


Osobine,kvalitete,uspjeh

ističese zadovoljava nedovoljno

suradnja –skupina kao cjelina

prihvatljivo rješavanje sukoba

radno ozračje

Rješenje (proizvod) kao rezultat timskog rada


Stupanj isticanja u nekim osobinama

Ističe zadovoljava nedovoljno

interes, motivacija

suradnja

vlastita inicijativa

snošljivost na razlike suradnika

solidarnost

samostalnost

stvaranje novih zamisli

ustrajnost, marljivost

organizacijske sposobnosti

odgovornost i ozbiljnost


Primjeri dobre prakse


Dosadašnja iskustva u provođenju

građanskog odgoja i obrazovanja u

Učeničkom domu Tina Ujevića


GOO u Učeničkom domu Tina Ujevića 2012./13.

datum nosioc oblik

rada

Izborni zakon i demokratska

izborna procedura za

parlamentarne, predsjedničke

ili lokalne izbore i referendum

(stranke)

29.4.-3.5.2013. Luka Špelić pano

Suzbijanje trgovanja ljudima 6.-10.5.2013. Josipa

Milošević

pano

Volontiranje i razvoj socijalne

odgovornosti

13.-17.5.2013. Luka Špelić pano

Prava potrošača 20.-24.05.2013. Josipa

Milošević

pano


mj Učenik

edukator

tema Sadržaj / područja

11 Tea Babić Status žena 1. Položaj žena u istočnim zemljama

2.Usporedba s našim standardima

12 Tin Slovic Demokracija 1. Definicija demokracije

2. Ostvarivanje demokracije

3. Demokrativni aparati

1 Tina Pešić Jednaki u različitostima 1. Globalna prava

2. Prava pojedinca u zajednici

3. Individualizam

2 Tea Babić Mogućnosti mladih u EU 1. Edukacija

2. Volontiranje

3. Zapošljavanje

3 Tin Slovic Prava mladih 1. Upoznavanje s pravima

2. Ostvarivanje prava

4 Tea Babić,

Luka Špelić

Upravljanje konfliktima,

nenasilje

1. Uzroci konflikta

2. Kontrola konflikta

3. Rješenje konflikta

GOO u Učeničkom domu Tina Ujevića 2013./14.


Projekt građaninUčenički dom Tina Ujevića Zagreb


PRIMJER DOBRE PRAKSETema projekta:

Kako smanjiti rizik mladih od ulaska u NEET* skupinu

*NEET – Not in Education, Employment or Training


Koraci našeg projekta

Smanjenje rizika od ulaska mladih u NEET* skupinu

(NEET – Not in Education, Employment or Training)


• 1. Niska obrazovanoststanovništva RH – Statističkizavod …

• 2. Rastuće siromaštvostanovništva

• 3. Nezaposlenost mladih

(veliki broj mladih izlazi iz sustava odgoja i obrazovanja, ne nastavlja školovanje niti se

zapošljava Kako povećati konkurentnost mladih /

mobilnost na tržištu rada …

PREPOZNAVANJE

PROBLEMA


JAVNE POLITIKE

U NAŠOJ

SREDINI

Garancije za mlade (European Youth Guarantee)• I. NOVI JAVNI RADOVI ZA MLADE

– Pomagači u nastavi „mladi- mladima“– Voditelji EU projekata u nevladinom sektoru

„Mladi za EU“– Mini javni radovi za mlade „Mladi za zajednicu“

• 2. MJERA ZA ZADRŽAVANJE ZAPOSLENOSTI MLADIH– Rad i nakon stručnog osposobljavanja– Vaučerom do posla

• 3. MJERA ZA POVEĆANJE POKRETLJIVOSTI MLADIH UKLJUČENIH NA STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD– Rad i staž i prijevoz

• 4. MJERE ZA OSPOSOBLJAVANJE I OBRAZOVANJE MLADIH– 4.1. Učenjem do poduzetnika– 4.2. Program opismenjavanja mladih– 4.3. 0stali programi usavršavanja i obrazovanja

mladih - EU i zanimanja budućnosti• 4.4. PROGRAMI ŠKOLOVANJA I

OSPOSOBLJAVANJA NEZAPOSLENIH MLADIH OSOBA ZA I KOD POZNATOG POSLODAVCA – I MLADI UČE UZ POSAO

• 5. MLADI U SOCIJALNOM PODUZETNIŠTVU


MLADI U SOCIJALNOM PODUZETNIŠTVU

Ciljevi:

• Jačanje uključivanja i zapošljavanja mladih kroz socijalno poduzetništvo

• Uključivanje mladih u programe za zajednicu, financirane radom trgovačkih društva nastalih unutar socijalnog poduzetništva (osnivači trgovačkih društava OCD ili ustanove)

• Jačanje kapaciteta civilnog sektora

Razvoj kompetencija za cjeloživotno učenje s ciljem povećanja konkurentnosti , samozapošljivosti i mobilnosti mladih kroz edukaciju na teme (volontiranje – vođenje udruge - poduzetništvo …)

izbor


Radionice na temu:

1. Upoznavanje s mjerom MLADI U

SOCIJALNOM PODUZETNIŠTVU

2. Mogućnosti cjeloživotnog učenja u RH i

zemljama EU (razvoj karijere i

mobilnost)

3. Razvijanje društvenih i socijalnih

kompetencija sa svrhom

samo/zapošljavanja

4. Volontiranje (upoznavanje s izmjenama

Zakona, novom metodologija

vrednovanja …)

5. Socijalno poduzetništvo – udruge mladih

(osnivanje, upravljanje projektima …)

• Osim prihodovne strane i socijalnog

uključivanja stjecati nova znanja i vještine

vezane uz pripremu i provedbu projekta

PLAN AKCIJE


Mentalne mape – alat


Mentalne mape



Mjerenje ishoda - HKO

PrImjena Bloomove taksonomije


Oni su svjesni razvoja znanja!

“DOK

ZAVRŠIMO

DRUGI

RAZRED SVE

ŠTO SMO

NAUČILI BITI

ĆE

ZASTARJELO”


Generacija X

Generacija Y

1940 1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010

Silent generacija

Baby boom generacija

Net generacija

Internet

Mobilni telefon

Instant messaging

MP3 player, iPod

Broadband internet

Digitalne camere

Camera phones

Social networking

GPS

Satellite radio

Online gaming

Touch screens

Skener

Različite generacije – različite vještine – različiti koncepti učenja

Telefon

Pisaći stroj

“gestetner”

Televizija

Radio

Ploče

Kalkulator

Fotokopirni stroj

Printer

Telefaks

PC

Floppy disk

CD-ROM

Pisaći stroj

Flip chart

Kalkulator

Video recorder

Audio i video kazete

Stereo





CILJ, ISHODI UČENJA

• Cilj iskazujemo kao odgojnu i kao obrazovnu namjeru kako za

individualni tako i za društveni aspekt.

• OBRAZOVNI CILJEVI ILI CILJEVI UČENJA opisuju što nastavnik čini da bi učenici znali izvršiti na kraju određenog razdoblja učenja

• ISHODI UČENJA opisuju ono što bi trebao znati učenik, a ne nastavnik –Što će učenik moći?


Revidirana Bloomova taksonomija

znanja

2001. Anderson i Krathwohl predlažu promijenjenu verziju BLOOMOVE TAKSONOMIJE:

zamijenjena hijerarhija dvije najviše

razine znanja (5. sinteza postaje najviša 6. razina, a vrednovanje postaje 5. razina)

umjesto imenica koriste se glagoli naglašen procesni karakter učenja


Kategorije (područja) učenja

• intelektualna ponašanja su razvrstana u 3 kategorije koje

predstavljaju PODRUČJA UČENJA – jednako važna, povezana,

preklapaju se:

a) kognitivno(intelektualna sposobnost ili znanje ili mišljenje)

b) afektivno(osjećaji ili odnos ili stav)

c) psihomotoričko(fizičke vještine ili ono što osoba može činiti)



PODRUČJA PRAĆENJA, VRJEDNOVANJA I OCJENJIVANJA

Ciljevi obrazovanja

Kognitivno područjeznanje,

shvaćanje

primjena,

analiza,

sinteza,

vrednovanje

Afektivno/konativno/

odgojno područje(primanje, reagiranje,

zauzimanje stava,

sistematizacija,

karakteriziranje)

Psihomotoričko

područje(imitacija, manipulacija,

preciziranje,

analiza i sinteza,

naturalizacija)

ZNANJE RAZUMJEVANJE ANALIZA SINTEZA VRJEDNOVANJE PRIMJENA

Prisjetiti se Shvatiti Raščlaniti Sažimati Prosuđivati Stvarati

zapamtiti,

prepoznati,

imenovati,

odrediti,

nabrojiti,

označiti,

opisati

sažimati,

objašnjavati,

preoblikovati,

predvidjeti,

klasificirati,

izraziti,

navesti primjere

uspoređivati,

razlikovati,

raščlanjivati,

komentirati,

zaključiti,

provjeriti,

suprotstavljati

riješiti,

zaključiti,

sažeti,

izraditi,

pokazati,

izabrati,

izvesti,

primijeniti

prosuditi,

procijeni,

zastupati,

poduprijeti,

vrednovati,

izabrati

primijeniti,

kombinirati,

postavljati

hipotezu,

reorganizirati,

povezati,

planirati,

eksperimenti-

rati


Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje i razumijevanje)

– “starija” Bloomova verzija do 2001.,kada je zamijenjena 5.i 6.razina –

Prihvatljiva društvena razina je razina primjene


KOGNITIVNO PODRUČJE (znanje, razumijevanje) slova – stariji prijedlog ključnih glagola; slova – noviji prijedlog ključnih

glagola; slova – zajednički ključni glagoli

RA

ZIN

E

CILJEVI (ishodi) UČENJA

Značenje razine

KLJUČNI GLAGOLI

Opisuju aktivnost koju treba

vježbati i mjeriti na svakoj razini.

I.

DOSJETITI SE

(Znanje)

Dosjetiti se, prepoznati ili

reproducirati informaciju, ideju i

princip u približno onakvom

obliku u kojem su naučeni.

definirati, imenovati, zapamtiti,

zabilježiti,ispričati, sastaviti popis,

ponoviti, izvijestiti, prepoznati,

pokazati, pronaći, označiti, povezati,

dopuniti, smjestiti, poredati, navesti,

nabrojati, reći tko-kada- gdje- zašto-

koliko, citirati, ponoviti, opisati


KOGNITIVNO PODRUČJE (znanje, razumijevanje)

RA

ZIN

E


Značenje razine

KLJUČNI GLAGOLI



II.

SHVATITI

(Razumijevanje)

Uočiti i povezati glavne ideje.

Prevesti, razumjeti, objasniti ili

interpretirati naučeni sadržaj.

Opisati tijek događaja ili

procesa. Izvesti logičan

zaključak iz dostupnih

informacija. Zaključiti o uzroku i

predvidjeti posljedice.

opisati, objasniti, identificirati,

izvijestiti, razmotriti, izraziti,

prepoznati, raspraviti,

ispričati/napisati svojim riječima,

sažeti, proširiti, preoblikovati,

pretvoriti, prevesti, izraziti formulom,

rastumačiti, obrazložiti, dokazati, dati

primjer, procijeniti, izračunati,

predvidjeti, razvrstati, smjestiti ,

izdvojiti, istaknuti, (aktivno)



RA

ZIN

E


Značenje razine

KLJUČNI GLAGOLI



III.

PRIMIJENITI

(Primjena)

Rješavati probleme primjenom

naučenog u kontekstu učenja ili u

novoj situaciji na rutinski ili na nov

način. Koristiti apstrakcije.

Odabrati i primijeniti podatke i

principe za rješavanje problema ili

zadatka u drugom području uz

minimum vođenja.

primijeniti, izvesti (formulu),

protumačiti, ilustrirati,vježbati, izložiti,

prikazati (grafički), prevesti,

demonstrirati, dramatizirati, pokazati

(postupak), dokazati, provesti (pokus),

izvršiti, upotrijebiti, koristiti, prikazati u

kratkim crtama, prilagoditi, promijeniti,

dovršiti, otkriti, riješiti (problem),

predložiti (rješenje), isplanirati, izabrati,

napraviti, izračunati, procijeniti,

napisati, razvrstati, svrstati , sastaviti



RA

ZIN

E


Značenje razine

KLJUČNI GLAGOLI



IV.

ANALIZIRATI

(Analiza)

Razlikovati važne od nevažnih dijelova

prezentiranog materijala. Raščlanjivati

informacije kako bi se utvrdili dijelovi cjeline,

njihovi međusobni odnosi, organizacijski

principi, uzroci i posljedice, izveli dokazi i

zaključci i podržale generalizacije. Uočiti

obrazac. Prepoznati skriveno značenje.

Razlikovati činjenice i zaključke.

usporediti, raspraviti, razluči, riješiti, diferencirati,

napraviti inventuru, rastaviti, raščlaniti, razdijeliti,

pronaći, izdvojiti, istaknuti, prepoznati neizrečene

pretpostavke, opravdati, protumačiti, objasniti, ,

razlikovati, suprotstaviti, komentirati, kritizirati,

saopćiti, izvijestiti, razvrstati, svrstati, grupirati,

rasporediti, poredati, organizirati, urediti, oblikovati,

grafički prikazati, napraviti pokus, ispitati, istražiti,

provjeriti, preispitati, procijeniti, proračunati,

odrediti važnost podataka, prekontrolirati, dovesti u

vezu, pretpostaviti, razlikovati uzrok i posljedicu,

odgovoriti ”što ako?”, zaključiti



RA

ZIN

E


Značenje razine

KLJUČNI GLAGOLI



V.

PROSUĐIVATI

(Evaluacija-vrednovanje)

Usporediti i pronaći sličnosti i razlike

među idejama. Procijeniti valjanost

ideja i/ili kvalitete uratka na temelju

poznatih kriterija. Otkriti

nekonzistentnost unutar procesa ili

produkta. Otkriti prikladnost postupka s

obzirom na zadatak ili problem.

Dokazati vrijednost. Izabrati mogućnost

i argumentirano obrazložiti.

prosuditi (primjerenost zaključka),izabrati,

procijeniti, rangirati, vrednovati, izmjeriti,

odrediti prioritet, predvidjeti, predložiti,

provjeriti, ocijeniti, vrijednost, utvrditi,

odmjeriti, usporediti, razlikovati, kritizirati,

raspraviti, diskutirati, preispitati, dokazati,

uvjeriti, obraniti stav, opravdati, poduprijeti,

zastupati mišljenje, istražiti, odlučiti, izabrati

mogućnost, odabrati, preporučiti, otkloniti,

poredati (s obzirom na važnost), stupnjevati,

pretpostaviti, zaključiti, reći zašto, izvesti



RA

ZIN

E


Značenje razine

KLJUČNI GLAGOLI



VI.

STVARATI

(Sinteza)

Kreativno ili divergentno koristiti

postojeće znanje za stvaranje nove

cjeline (kombinirati poznate dijelove u

novu cjelinu). Stvarati nove ideje i

rješenja. Izvoditi generalizacije na

temelju dobivenih podataka. Povezati

znanje iz različitih područja. Uočavati

nove obrasce.

predložiti, urediti, organizirati, kreirati,

sastaviti, klasificirati, povezati, formulirati,

zamisliti, dizajnirati, razviti, stvoriti, izmisliti,

smisliti, izumiti, konstruirati, proizvesti,

izazvati, formulirati (hipotezu), predvidjeti,

prognozirati, prirediti, pripremiti, propisati,

napraviti plan, skicirati, objediniti,

kombinirati, skupiti, sklopiti, spojiti, složiti,

skladati, komponirati, sabrati, preurediti,

promijeniti, presložiti, preraditi, poboljšati,

kompletirati, kompilirati, voditi, upravljati,

napisati, podnijeti, iznijeti, predočiti, postaviti

(teoriju), poopćiti


UKRATKO

3.-6. razina:

UČIM ZATO DA UOČIM PRINCIP I RIJEŠIM PROBLEM

-------------------------------

I.i II. razina:

UČIM ZATO DA NAUČIM ZADANO GRADIVO I ODGOVORIM NA PITANJE


Koraci pripreme nastave – IZVEDBENI I OPERATIVNI

PROGRAM PREDMETA

1. Definiranje općih ciljeva

Osposobiti učitelje za programiranje nastavnog procesa kojim će se

poticati razvoj različitih sposobnosti učenika i usvajanje znanja,

vještina i sposobnosti na različitim razinama.

2. Operacionaliziranje općih ciljeva = očekivani ishod učenja

3. Odabir aktivnosti za = pitanja i zadatci za provjeru

- ostvarenje ciljeva

- “mjerenje” ostvarenosti ciljeva


SUBJEKTIVNO (općenito, apstraktno)

Znati razine znanja.

Objasniti značenje svake pojedine razine

znanja.

OBJEKTIVNO (specifično, konkretno, operacionalizirano)

Navesti 6 nivoa Taksonomije u

kognitivnom području.

Za nastavnu temu predložiti obrazovne

ciljeve za svaki nivo Bloomove

taksonomije.

Kreirati diferencirane zadatke ovisno o

predznanju i postignutoj razini i vrsti

znanja.

Analizirati učenikov uradak i odrediti

razinu znanja.


Način operacionaliziranja obrazovnih ciljeva

• u „Bloomovoj“ tablici uz svaku razinu znanja opisani su

- ciljevi učenja i - ključni glagoli (opisuju aktivnosti učenika)

CILJ:Dosjetiti se, prepoznati ili reproducirati informaciju, ideju i princip u približno onakvom obliku u kojem su naučeni.

• odabere se nekoliko odgovarajućih ključnih glagola - opišu se aktivnosti učenika

– kroz koje mogu steći znanje te razine i

– pomoću kojih se može provjeriti jesu li stekli očekivano znanje

RA

ZIN

E


Značenje razine

KLJUČNI GLAGOLI

Opisuju aktivnost koju treba vježbati i mjeriti na

svakoj razini.

I. DOSJETITI SE

(Znanje)

prepoznati, pokazati, pronaći, označiti, povezati,

dopuniti, smjestiti, poredati, imenovati, navesti,

nabrojati, reći tko, kada, gdje, zašto, koliko,

definirati, citirati, ponoviti, opisati


PRIMJERI KONKRETNIH GLAGOLA za provjeru postignuća, ishode učenja

-OCJENJIVANJE predmeta, cjeline, teme, nastavne jedinice -


PRIMJER IZ HRVATSKOG JEZIKA

• TEMA:

JEDNOSTAVNA REČENICA.

PROŠIRENA I NEPROŠIRENA REČENICA


RAZINA ISHOD POUČAVANJAAKTIVNOSTI UČENIKA

(Pitanja i zadatci za “mjerenje”

Prijedlog

ocjene

DOSJETITI SE

- Definirati jednostavnu rečenicu.

- Navesti dijelove neproširene rečenice. Navesti

dijelove proširene rečenice.

- Imenovati vršitelja radnje.

(intervju) Definiraj što je jednostavna

rečenica!

Navedi dijelove neproširene rečenice!

Navedi dijelove proširene rečenice!

Imenuj vršitelja radnje!

1

(za 1-2

ishoda),

a

2 za sva

3 ishoda

SHVATITI

- Među napisanim rečenicama prepoznati neproširenu

i proširenu.

- U rečenici označiti predikat i subjekt.

- Razvrstati zadane rečenice u proširene i neproširene

i obrazložiti izbor

(pisana vježba) Među napisanim

rečenicama prepoznaj neproširenu i

proširenu.

U rečenici označi predikat i subjekt.

Razvrstaj zadane rečenice u proširene i

neproširene i obrazloži izbor

2

PRIMIJENITI

- Proširiti zadanu neproširenu rečenicu u proširenu.

- Sažeti zadanu proširenu rečenicu u neproširenu.

- Od zadanih dijelova sastaviti proširenu i neproširenu

rečenicu.

(pisana vježba) Proširi zadanu

neproširenu rečenicu u proširenu.

Sažmi zadanu proširenu rečenicu u

neproširenu.

Od zadanih dijelova sastavi proširenu i

neproširenu rečenicu.

3

ANALIZIRATI- Usporediti proširenu i neproširenu rečenicu: navesti

sličnosti i razlike.

(Ispričaj) Usporedi proširenu i neproširenu

rečenicu: navedi sličnosti i razlike.

4

PROSUĐIVATI

- Usporediti dva predložena postupka za proširivanje

neproširene rečenice u proširenu, odabrati bolji i

obrazložiti odabir.

- Usporediti dva predložena postupka za sažimanje

proširene rečenice u neproširenu, odabrati bolji i

obrazložiti odabir.

(pismena vježba) Usporedi dva

predložena postupka za proširivanje

neproširene rečenice u proširenu,

odaberi bolji i obrazloži odabir.

Usporedi dva predložena postupka za

sažimanje proširene rečenice u

neproširenu, odaberi bolji i obrazloži

odabir.

5

STVARATI

- Formulirati pravilo za proširivanje neproširene

rečenice u proširenu.

- Formulirati pravilo za sažimanje proširene rečenice u

neproširenu.

(kratki sastav)

Formuliraj pravilo za proširivanje

neproširene rečenice u proširenu.

Formuliraj pravilo za sažimanje proširene

rečenice u neproširenu.

5


AFEKTIVNO PODRUČJE

• Odnosi se na interes, stajalište i vrednovanje učenika, njihov odnos i osjećaje prema predmetu jer na rad mogu biti prisiljeni ili rade iz vlastitih pobuda. Učenici nauče slušati i prihvaćati informacije.

• Alternativno ocjenjivanje.


Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)

Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti


RA

ZINE

CILJEVI (ishodi) UČENJAZnačenje razine(u zagradi navedeni „stariji izrazi“ ovog područja) KLJUČNI GLAGOLI

Opisuju aktivnost koju treba vježbati i mjeriti na svakoj razini.

I.

ZAMJEĆIVANJE FENOMENA naslućivanje važnosti učenja prepoznavanje važnosti nastave prepoznavanje socijalnih problema uočavanje različitosti(PRIHVAĆANJE - svjesno praćenje)

pitati, izabrati, opisati, slijediti, dati, držati, identificirati, smjestiti, imenovati, ukazati, izabrati, odgovoriti, koristiti; prepoznati, pokazati, upotrijebiti.

II.

REAGIRANJE NA FENOMEN izvršavanje obveza poštivanje školskih pravila sudjelovanje u razrednoj raspravi dobrovoljno javljanje za zadatke pomaganje drugima zanimanje za predmet(REAGIRANJE – aktivno sudjelovanje i reagiranje)

odgovoriti, pomoći, sastaviti, prilagoditi se, raspraviti, pozdraviti, označiti, izvesti, prakticirati, predstaviti, pročitati, izvijestiti, složiti se, pročitati, izvijestiti, reći, napisati, pokazati

III.

KRITIČKO VREDNOVANJE FENOMENA podržavanje demokratskih procesa, sklonost dobroj literaturi prihvaćanje znanstvenih načela u svakodnevnom životu uvažavanje potrebe za društvenim napretkom(USVAJANJE VRIJEDNOSTI – procjena osobe u odnosu s nekim objektom, događajem ili ponašanjem)

dovršiti, opisati, razlikovati, objasniti, slijediti, oblikovati, inicirati, pozvati, uključiti, opravdati, prosuditi, predložiti, izvijestiti, odabrati, podijeliti, proučiti, izraditi, započeti, potaknuti, pridružiti se, opravdati, pročitati

IV.

ORGANIZIRANJE (sistematiziranje vrijednosti u jedinstven sustav) uvažavanje ravnoteže između slobode i odgovornosti prepoznavanje potrebe za sustavnim rješavanjem problema preuzimanje odgovornosti prihvaćanje vlastitih jakih i slabih strana(ORGANIZIRANJE VRIJEDNOSTI – organizacija vrijednosti prema prioritetima na osnovu usporedbe i izučavanja odnosa)

Slijediti, prihvatiti, mijenjati, urediti, kombinirati, usporediti, dopuniti, obraniti, objasniti, generalizirati, identificirati, integrirati, modificirati, poredati, organizirati, pripremiti, staviti u odnos, sintetizirati, objediniti, sakupiti, prirediti, zastupati, prilagoditi

V.

KARAKTERIZACIJA OSOBNOSTI samopoštovanje i pozitivna slika o sebi izražavanje poštovanja prema drugima i drugačijima spremnost na suradnju mogućnost utvrđivanja objektivnih kriterija procjene marljivost i samodisciplina(VREDNOVANJE/PERSONALIZACIJA – posjedovanje osobnog sustava vrijednosti kojim se kontrolira osobno ponašanje)

djelovati, razlikovati, prikazati, utjecati, slušati, modificirati, izvesti, primijeniti, predložiti, kvalificirati, ispitati, revidirati, poslužiti, riješiti, koristiti, vrednovati, poštovati, utjecati, pokazivati, procijeniti, upotrijebiti, potvrditi, provjeriti.


PSIHOMOTORIČNO PODRUČJE

• Važno područje PRAKTIČNE NASTAVE STRUKOVNIH ZANIMANJA

• temelji se na psihomotornoj koordinaciji koja predstavlja bitnu komponentu svake fizičke aktivnosti. Odgojno-obrazovni proces

mora biti usmjeren ne samo prema sve sigurnijoj i preciznijoj koordinaciji pokreta, već i prema svakoj aktivnosti koja u sebi ima

motoričke aspekte.

• Vještina pisanja je samo dio pisanja, odnosno kognitivnog područja.

• Moguće je provjeravati spretnost u izražavanju (izvješćivanje,diskusije, igra uloga) no to ne spada među ciljeve klasičnog ocjenjivana (alternativno

ocjenjivanje).


Razine postignuća- Psihomotoričko područje

(vještine i umijeća)

Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije


RA

ZIN

ECILJEVI (ishodi) UČENJA

Značenje razine

KLJUČNI GLAGOLI

Opisuju aktivnost koju treba vježbati i mjeriti

na svakoj razini.

I.IMITACIJA

Praćenje i ponavljanje operacije koju netko pokazuje

Dopuniti, prilagoditi, graditi, skupljati, ispravljati,

sječi, rezati, nacrtati, grupirati, ilustrirati,

umetnuti, locirati, napraviti, označiti, mjeriti,

promatrati, djelovati, izvoditi, smjestiti, postaviti,

preraditi, skenirati, odvojiti, pohraniti, testirati,

prebaciti, koristiti, gledati, brisati, procijeniti,

izbaciti…II.

MANIPULACIJA

Izvođenje određene operacije uz instrukcije voditelja

III.PRECIZACIJA

Precizno ali sporo izvođenje operacije

IV.

Artikulacija (SINTEZA)

Sposobnost koordinacije više operacija uz primjenu

dvije ili više vještina

V.

NATURALIZACIJA

Istovremeno izvršavanje više operacija primjenom

odgovarajućih vještina s lakoćom


Općenite smjernice za izradu kriterija:US – usvojenost sadržaja; PZ – primjena znanja

• Dovoljan (2)• US: Prisjeća se osnovnih pojmova uz pomoć nastavnika.

• PZ: Radi uz pomoć i ne uočava greške samostalno.

• Dobar (3)• US: Poznaje osnovne pojmove.

• PZ: Radi uz povremenu pomoć, greške uočava, i ispravlja ih uz pomoć nastavnika.

• Vrlo dobar (4)• US: Poznaje sve nastavne sadržaje, ali ih ne povezuje sa sličnim

sadržajima.

• PZ: Primjenjuje stečeno znanje, samostalno uočava pogreške i ispravlja ih.

• Odličan (5)• US: Povezuje usvojeno znanje sa drugim sličnim sadržajima.

• PZ: Kreativno primjenjuje usvojene vještine u novim situacijama.


alati

• http://www.go2web20.net/

http://www.go2web20.net/



Bloomova digitalna piramida


http://www.cats-pyjamas.net/wp-content/uploads/2010/05/MoodleToolGuideforTeachers_May2010_JS.pdf

Stručni skup nastavnika iz obrazovnog sektora tekstil i koža: Modernizacija nastave u nastavnim planovima i programima u obrazovnom sektoru tekstil i koža, Zagreb 10.


http://www.pfri.uniri.hr/moodle/doc/vodic.pdf


Web 2.0 alati

http://pogledkrozprozor.wordpress.com/2010/11/27/web-2-0-alati-i-e-ucenje-u-primarnom-obrazovanju/


http://www.schrockguide.net/bloomin-apps.html

http://www.schrockguide.net/bloomin-apps.html


Zaključno


istraživanja

Projektno učenje u pozitivnoj je korelaciji s boljim ispitnim rezultatima, manjim brojem izostanaka s nastave i s manje problema s disciplinom.

Povezanost projekata s primjenom u stvarnom životu čini učenike motiviranijima. Osim toga projektno učenje razvija samostalnost učenika.


• Ključne kompetencije

– Konkurentnost

– (Samo)zapošljivot

– Mobilnost

• .... na tržištu rada


Izvori


• http://www.skole.hr/nastavnici/ucionica?news_id=127

• http://bie.org/pbl/pblhandbook/intro.php

• http://www.edutopia.org/project-based-learning-guide-

implementation

• Suvremeni pristupi poučavanja i učenja usmjereni na

učenika (Nove metode učenja i poučavanja), V. Hržica,

AZOO

http://www.skole.hr/nastavnici/ucionica?news_id=127

http://bie.org/pbl/pblhandbook/intro.php

http://www.edutopia.org/project-based-learning-guide-implementation


•Bloom, B. S., Engelhart, M. D., Furst, E. J., Hill, W. H. i Krathwohl, D. R. (1956). Taxonomy of Educational Objectives: The Classification of Educational Goals: Handbook I: Cognitive Domain. Longmans, Green. New York

• Bloom, B. S., Hastings, J.T. i Madaus, G.F. (1971): Handbook on formative and summative evaluation of student learning. McGraw-Hill. New York,

• Churches, A. (2008a): Bloom’s Digital Taxonomy. Pristupljeno 27.2.2012.

• Churches, A. (2008b): Bloom’s Taxonomy blooms digitaly. Tech & Learning. Pristupljeno 27.2.2012.

http://en.wikipedia.org/wiki/Benjamin_Bloom

http://en.wikipedia.org/wiki/David_Krathwohl

http://en.wikipedia.org/wiki/Benjamin_Bloom

http://edorigami.wikispaces.com/file/view/bloom's+Digital+taxonomy+v3.01.pdf

http://www.techlearning.com/article/44988


Izvori: • .MREŽNE STRANICE na temu “Bloomova taksonomija”

• http://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/metodika/materijali/mnm3-Bloomova_taksonomija-ishodi.pdf

• ww.google.hr/search?q=bloomova+taksonomija&ie=utf-8&oe=utf-8&aq=t&rls=org.mozilla:en-US:official&client=firefox-a

• http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/spzit/pismeni/teorija/bloom

• http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=3122:materijali-sa-skupa-sv-a-fizike-prosinac-2011-&catid=272:fizika

• http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2847:materijali-sa-skupa-elementi-oblici-i-kriteriji-vrednovanja&catid=340:povijest

• http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2526:razine-uenikih-postignua-bloomova-taksonomija-znanja (hrvatski jezik)

• http://www.azoo.hr/images/Strucni2012/jesenski_rok_2012/Opazanje_web.pdf …

http://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/metodika/materijali/mnm3-Bloomova_taksonomija-ishodi.pdf

http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/spzit/pismeni/teorija/bloom

http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=3122:materijali-sa-skupa-sv-a-fizike-prosinac-2011-&catid=272:fizika

http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2847:materijali-sa-skupa-elementi-oblici-i-kriteriji-vrednovanja&catid=340:povijest

http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2526:razine-uenikih-postignua-bloomova-taksonomija-znanja


• Modularni kurikulum poslovanja vježbovnih tvrtki, Priručnik za učenike i nastavnike, Ekonomska škola Katarina Zrinski, Zagreb, Zagreb, 2011.

• Benjamin S.Bloom, Taksonomija ili klasifikacija obrazovnih i odgojnih ciljeva, Knjiga I, kognitivno područje, preveo s engleskog Ivan Furlan, Jugoslavenski zavod za proučavanje školskih i prosvjetnih pitanja, Beograd 1970.

• Lorin W. Anderson, David R. Krathwohl, A Taxonomy of Educational Objectives, Longman,London 2001.

• Majda Rijavec, Dubravka Miljković, Vlasta Vizek Vidović, Psihologija obrazovanja, IEP, Zagreb 2003


Zahvaljujem na pozornosti!

[email protected]


Radni materijali

• Bloomova taksonomija• HKO• Tablice za projketnu nastavu• 17 sudionika – grupe

• Ledolomaac• Rad u paru / grupi• Izvješće• Evaluacija