UČITELJ/ NASTAVNIK

U ULOZI RAZREDNIKA

Ružica Pažin- Ilakovac, dipl. pedagog

Mirela Skelac, prof.

Agencija za odgoj i obrazovanje,

Podružnica Osijek

CILJ I ZADAĆE

Cilj:

povećati kompetencije učitelja/nastavnika pripravnika za ulogu razrednika u osnovnoj i srednjoj školi

Zadaće:

upoznati područja djelovanja razrednika

i polazišta u njegovu radu;

naglasiti važnost razrednika kao pedagoško-psihološkoga voditelja;

naglasiti vaţnost stalnoga stručnoga usavršavanja za poslove razredništva

ŠKOLA

- Škola u kojoj se njeguju partnerstvo i

suradnja s roditeljima prepoznatljiva

je po tome već u školskom dvorištu ili

prilazu školi, školskim vratima i holu.

“Domaćinski” stil dvorišnoga

uređenja zamjenjuje hladnu i

distanciranu institucionalnost.

- Podaci o organizaciji rada, vremenu

rada i načinu suradnje lako su

dostupni.

Razrednik

Razrednik je stručni voditelj razrednog

odjela i razrednog vijeća.

(Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i

srednjoj školi, čl. 124, st. 4)

Razrednik

…ima ulogu učitelja koja se odnosi na vođenje povjerenoga razrednoga odjela te komunikacijsko posredovanje između neposrednih i posrednih sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa- učenika, učitelja, roditelja/skrbnika.

Na početku školske godine razrednik izrađuje program rada svoga odjela.

(Nastavni plan i program za osnovnu školu, str. 16)

RAZREDNIK

Suradnja s učenicima i

vođenje razrednoga

odjela

Suradnja s ravnateljem i

stručnim suradnicima

Suradnja s nastavničkim

vijećem

Organizacijski i administrativni

poslovi

Suradnja s razrednim

vijećem

Suradnja s roditeljima

Zakonska osnova:

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj

i srednjoj školi

Nastavni plan i program

Pravilnici, naputci

Statut Škole

Godišnji plan i program rada škole

Školski kurikulum

POLAZIŠTA ZA STRUĈNO I KVALITETNO

DJELOVANJE RAZREDNIKA

DOBROBIT I RAZVOJ SVAKOGA

UĈENIKA

“Vaš je posao stupiti u učenikov svijet”

(E. Jensen, 2003.)

uspjeh i razvoj svakoga učenika

suradnički odnosi s učenicima i roditeljima

vođenje razrednoga odjela

djelotvorno rješavanje problema

savjetodavni rad

Homo Zappiens

Skateboarding uz stepenice

Surfa na valovima

Snowboarding umjesto skijanja

U potrazi za ekstremima

Generacija koja izmišlja igre

- bez pobjednika i gubitnika,

bez početka i kraja, stalno se

mijenjaju pravila

Generacija koja školu

zamišlja kao mjesto gdje se

susreću prijatelji

Što im se prigovara?

Kratko zadržavaju pažnju

Hiperaktivni

Nedisciplinirani

Bez poštovanja

empatija

aktivno slušanje

biti pozitivan

(ne širiti “virus

negacije”)

iskren, otvoren i

dobronamjeran

odnos

profesionalnost

USPJEŠNA KOMUNIKACIJA

SADRŽAJNA I ODNOSNA DIMENZIJA ODNOSA

KOMUNIKACIJSKI PROCES

SADRŽAJODNOS

Sadržajna razina odnosi se na sadržaj o kome komuniciramo, a odnosna

definira odnos u kojem su sugovornici.

Ako proces nije dobar, ni sadržaj se neće valjano prenositi.

NAVIKE

UBOJITE NAVIKE SKRBNE NAVIKE

KRITIZIRANJE SLUŠANJE

OKRIVLJAVANJE PODRŽAVANJE

ŽALJENJE OHRABRIVANJE

PRIGOVARANJE POŠTOVANJE

PRIJETNJE VJEROVANJE

KAŽNJAVANJE PRIHVAĆANJE

POTKUPLJIVANJE STALNO PREGOVARANJE

STALNO (PERMANENTNO) STRUĈNO

USAVRŠAVANJE

praćenje dostignuća

pedagoške teorije i

prakse

suvremenost u odgojno-

obrazovnome radu

stjecanje

profesionalnih

kompetencija

1. SURADNJA S UĈENICIMA I

VOĐENJE RAZREDNOGA ODJELA

1.1. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

učenje: učenja, (vjeţbanje) ţivotnih

vještina, zajedništva

odgoj i obrazovanje za: nenasilno

vladanje, snošljivost, demokratski

građanski odgoj, i sl.

prevencijski programi i projekti

1.2. PRAĆENJE UĈENIKA

napredovanje i

uspjeh

socijalno i obiteljsko

stanje (“povijest”)

rješavanje odgojnih

slučajeva (1. razina)

izostanci

pedagoške mjere

slobodno vrijeme

učenika…

1.3. ANALIZA ODGOJNO- OBRAZOVNOGA

STANJA U RAZREDNOME ODJELU

postignuća učenika i

razrednoga odjela

(uspjesi, izazovi…)

disciplina

opterećenost

navike (radne, kulturne, i

sl.)

2. SURADNJA S RODITELJIMA

2.1. RODITELJSKI SASTANCI

(3 x godišnje )

program rada s roditeljima

pedagoške teme za roditelje (izlaganje, pedagoške radionice)

pozivi, dogovori, savjetodavni rad

2.2. ODRŢAVANJE POJEDINAĈNIH RAZGOVORA S

RODITELJIMA

jedan puta tjedno sat za roditelje

stanje u uspjehu i vladanju pojedinoga

učenika

razgovori s roditeljima: redoviti, po

usmenome ili pismenome pozivu

etičnost

kako moje

dijete

napreduje

kako

napreduje

razred mog

djeteta

kako se

slagati s

našom

djecom

zajednički

rad

opći

kontakti

zajednička

razmišljanja

usmjeren

i na dijete

usmjeren

i na školu

Kontakti doma i škole

Rasprava

Pisane

obavijesti

Razredne

roditeljske

večeri

Pisane

obavijesti

Razgovori u

obrazovnoj

skupini

Zasebni

razgovori

UGOĐAJ

Roditeljske

skupine s

posebnom

odgovornošću

«Prigodni» roditelji

Usmjereni svim

roditeljima

Spoznaja o tome

kako da razviju

osjećaj «Škola

jedna porodica»

O poboljšanju

škole,

o kontaktima

doma i škole

2. 3. NEFORMALNI OBLICI SURADNJE-

RAZVOJ PARTNERSTVA

zajedničke priredbe,

športske i radne

aktivnosti

Dan obitelji

pedagoške radionice

kvaliteta odnosa u

pojedinačnoj suradnji

Partnerstvo obitelji i škole

kao poželjna razina

suradnje.

OSTVARIVANJA RADA RAZREDNIKA (4 SATA TJEDNO U RADNOME ZADUŢENJU)

Sat razrednoga odjela

Sat odgojnoga djelovanja

Roditeljski sastanci

Sati za pojedinačne

razgovore s roditeljima

Kulturna i javna

djelatnost

Socijalna, zdravstvena i

ekološka djelatnost

OBLICI, METODE U RAZREDNIĈKOME

RADU

Oblici: frontalni (čelni), individualni, skupni, u parovima, timski, pedagoške radionice

Metode: razgovora, rasprave, izlaganja, debate, rješavanja problema, praktičnih radova, igre, igranja uloga…

What is done in our

classrooms today will

be reflected in the

successes or failures

of civilization

tomorrow. Bill Mauldin (Cartoon published in the St.

Louis Post-Dispatch. November 11, 1958)

Sve ono što danas

radimo u učionici

odrazit će se na

uspjehe ili promašaje

civilizacije u

budućnosti.

Problem nije od jučer

Svijet u kojem će živjeti

naša djeca mijenja se

četiri puta brže od naših

škola.

Dr. Willard Dagget, Director

International Centre for Leadership and Education

U ŠKOLAMA SE ODRŢAVAJU I DRUGI MODELI

SURADNJE RODITELJA I NASTAVNIKA, KAO ŠTO

SU:

škole za roditelje;

savjetovališta za roditelje;

priredbe, panel diskusije;

posjete drugim ustanovama;

dani škole;

dani otvorenih vrata;

roditeljski kutak;

pomoć roditelj – roditelju;

zajedničke aktivnosti grupe roditelja;

volonterski rad roditelja;

zajedničke aktivnosti roditelja, nastavnika i učenika (izleti);

participiranje roditelja u programima škole;

roditelj voditelj radionica za roditelje i učenike;

participiranje roditelja u nekim školskim programima;

proslave i obiljeţavanje praznika i blagdana;

uređenje škole i okoliša;

izloţbe radova učenika, roditelja, nastavnika; prezentacije radova itd.

KOMUNIKACIJA PUTEM E-MAILA ILI SMS

PORUKA

PREDNOSTI NEDOSTATCI

Svakodnevno primanje obavijesti o

djetetu

Brzina slanja informacija

Neograničenost vremenom i mjestom

Ušteda vremena za roditelje

Ušteda vremena za učitelja pri slanju

općih obavijesti

Roditelj u školu dolazi pripremljen, teme

za razgovor su s područja odgoja i

obrazovanja

Svi sudionici (roditelji, učitelji) moraju

imati internet

I roditelji i učitelji moraju biti

informatički pismeni

Dodatni posao za učitelje (redovito

ažuriranje podataka)

Rjeđi susreti roditelja i učitelja

Izostanak komunikacije „licem u lice”

Financijski trošak za roditelje pri slanju

SMS poruka

Mogućnost zlouporabe (lozinka)

PREPORUKE

početi što je moguće prije

identificirati problem – definirati uzroke –

definirati vrstu potpore

važnost suradnje i multidisciplinarnog

pristupa

praćenje i vrjednovanje

UMJESTO ZAKLJUĈKA

Posljednjih godina u svjetskoj i hrvatskoj

obrazovnoj praksi provedena su brojna

istraživanja o važnosti suradnje roditelja sa

školom i dobiveni rezultati pokazuju da je ona

iznimno važna za sve sudionike te da

partnerski odnos škole i roditelja donosi svima

višestruke koristi.

Učenici dobivaju bolje razumijevanje

učitelja koji su upoznati s obiteljskom

situacijom, a time i samim djetetom,

roditelji bolje razumiju sam nastavni

proces i zahtjeve koji se postavljaju pred

dijete, a poboljšava se i uspjeh učenika.

Učitelji jačaju svoju profesionalnost kroz uvažavanje različitosti obitelji i djeteta kao dijela obitelji, postižu pozitivniju sliku u očima roditelja, postižu veće povjerenje roditelja u školu.

Roditelji, osim još jače povezanosti sa svojim djetetom, dobivaju osjećaj važnosti i kompetencije.

Osim uobičajenih načina komuniciranja individualnim razgovorima i roditeljskim sastancima, pisanim porukama, neformalnim sastancima, edukativnim radionicama, uključivanjem roditelja u nastavni proces u ulozi pomagača i sl., koriste se suvremeni načini komunikacije s roditeljima (web-stranice škola, web-mjesta učitelja, e-mail i SMS poruke).

„Sve psihičke teškoće i nesporazumi među ljudima proizlaze iz činjenice što ne umijemo razviti zadovoljavajuće odnose u tri glavna područja: obitelji, školi i na radnom mjestu. Zašto? Naše osnovne psihičke potrebe su nasljedne. Obogaćene su iskustvima i pohranjene u dijelu memorije – svijetu kvalitete. U susretu dva kontrolirajuća sustava, njihove se potrebe isključuju.“

dr. William Glasser u knjizi Teorija izbora.

Vrijednosti

Kako često roditelji i škola postignu samo to, da su

naše glave pune znanja, a o razumnom mišljenju i

dobroti nema traga (Montaigne, M.)

Vizija obrazovanja: istina, ljepota i dobrota?

(Gardner, H.)

ZA KRAJ... “Ako ţeliš odgajati djecu, moraš bogato oblikovati i

svoj ţivot. Ĉitaj, posjećuj kazalište, voli prirodu, pokušaj osjetiti samoga sebe koliko god moţeš. Sve što se u tebi zbiva, sve što u tebi moţe zaţivjeti, u konačnici će koristiti pedagogiji.”

Wilczynska, S., prema Mejer, H., 2002.