Click here to load reader

Razvoj digitalnih gradova u Hrvatskoj

  • View
    2.811

  • Download
    5

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Naslov: Razvoj digitalnih gradova u HrvatskojAutorica: Marina Mirković, dipl. inž.Tehnička škola Požega

Text of Razvoj digitalnih gradova u Hrvatskoj

  • 1. Razvoj digitalnih gradova u Hrvatskoj Marina Mirkovi, dipl. in. Tehnika kola Poega
  • 2.
    • Digitalni grad predstavlja oblik informacijskog prostora koji se odnosi na odreeni fiziki prostor u gradu.
    • Digitalni gradovi pokrivaju iroko podruje digitalnih mrea i aplikacija koje omoguuju razne aspekte socijalnog i ekonomskog ivota u gradovima.
    • Izgradnjom digitalnog grada lokalna samouprava moe ostvariti brojne prednosti kao to su:
    • smanjenje trokova gradske uprave,
    • poveanje zadovoljstva i kvalitete ivota graana,
    • osiguranje velikog broja sadraja i usluga za graane i poslovne subjekte,
    • ubrzanje ekonomskoga razvoja grada,
    • poveanje ope sigurnosti i zatite graana,
    • poticanje rasta i masovnosti koritenja Interneta.
  • 3.
    • Nove usluge temeljene na video i IPTV tehnologiji znaajno poveavaju zahtjeve na kapacite u pristupnoj mrei.
    • Sve vie operatora nudi usluge koje ukljuuju: pristup Internetu, IPTV i glasovnu uslugu.
    • Veina dananjih izgraenih irokopojasnih mrea u Europi podrava kapacitete prijenosa do 20 Mbit/s.
    • U bliskoj budunosti prosjeno kuanstvo zahtijevati e minimalno 100 Mbit/s.
    • Nuna je izgradnja nove generacije pristupnih mrea koja se temelji na optikoj infrastrukturi.
    • Svaki digitalni grad, prema svojim ciljevima, ima razliitu arhitekturu, organizaciju i usluge.
    • Gradska mrea kao telekomunikacijska infrastruktura mora osigurati irokopojasnu infrastrukturu za dugorone potrebe.
  • 4.
    • Modeli infrastrukture nisu jedinstveni i pogodni za sve gradove.
    • Postoje tri osnovne razine u kojoj dodjela razliitih odgovornosti stvara razliite poslovne scenarije kojima se nastoji osigurati suradnja na dobrobit graana.
  • 5.
    • Pristup optikim vlaknima (FTTH Fiber To The Home) je tip komunalne infrastrukture koja, kao i ostale komunalne infrastrukture, zahtijeva znaajna poetna ulaganja koja e biti isplativa za nekoliko godina.
    • U europskim zemljama koriste se FTTH projekti koje su pokrenule komunalne tvrtke u vlasnitvu grada ili regionalne uprave uz elju da se pobolja socijalna i ekonomska pozicija grada i regije.
    Raspodjela trokova kod izgradnje nove optike pristupne mree
  • 6.
    • Tvrtka Ericsson Nikola Tesla d.d. Zagreb nudi FTTH rjeenja koja su pogodna za razliite poslovne modele, a moe zadovoljiti potrebe razliitih operatora kao to su mreni operatori, komunikacijski operatori, davatelji usluga i regulatorna tijela
    • Mrenim i komunikacijskim operatorima Ericsson nudi potpuno rjeenje za pasivnu infrastrukturu koje ukljuuje dizajn i izgradnju mree te usluge integracije, projektiranja, sve usluge potrebne za uspostavu mree, od konzultantskih usluga do dizajna mree, svu potrebnu aktivnu opremu, sustav za poslovnu podrku i sustav za odravanje i upravljanje mreom.
  • 7.
    • Ericssonova rjeenja Ribbonet i Micronet su optiki sustavi kabliranja s jedinstvenim konceptom izvedbe, razvijeni naroito za gradske i pristupne mree, u kojima se osnovni zahtjevi postavljaju na trokovnu uinkovitost i jednostavnost izvedbe.
    • Lokalni pristupni vor se smjeta u sredite naselja (zajedniki kolokacijski prostor), gdje se svaka zgrada ili kua spaja s optikim kabelom. Za ovaj sluaj pristupne mree koristi se tehnologija mikro kabela, a obino se dodaju rezervne mikro cijevi u kojima se broj optikih vlakana moe jednostavno naknadno proiriti.
    • Ericssonova ponuda rjeenja za optike pristupne mree moe se prilagoditi bilo kojem poslovnom modelu.
    FTTH optika pristupna mrea
  • 8.
    • U Republici Hrvatskoj odrano je nekoliko strunih skupova i okruglih stolova o pametnim gradovima (Cisco Expo 2008, Dubrovnik).
    • U stvaranju pretpostavki za pametni, digitalni grad u Republici Hrvatskoj najvie su postigli Rijeka, Varadin i Opatija, a u razvoju ih prate Zagreb, Split i Osijek.
    • Troak gradnje digitalnog grada za nekoliko milijuna ljudi stoji kao izgradnja nekoliko kilometara autoceste. Jedan multimilijunski grad moe se pretvoriti u "digitalni", odnosno "pametni" za manje od 50 milijuna eura.
  • 9.
    • Povezivanje i umreavanje gradova u dravi je preduvjet kvalitete modernog ivota. Na primjeru nekoliko gradova u Hrvatskoj mogu se vidjeti prednosti povezivanja. Zagreb i Varadin pokrenuli su kontakt-centar za graane koji im je na raspolaganju 24 sata dnevno i u kojem mogu dobiti sve informacije o svom gradu.
    • Brojni gradovi u Hrvatskoj koriste se novim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama koje doprinose znaajnom poveanju uinkovitosti i transparentnosti gradske uprave. Digitalni gradovi u Hrvatskoj, odnosno gradovi koji su na ovom putu razvoja su primjerice: Rijeka, Sisak, Varadin, Labin, Knin, Koprivnica, Pula, Zadar, i Zagreb.
    17. svibnja obiljeava se Svjetski dan telekomunikacijskog i informacijskog drutva, iji je slogan 2010. godine: "Bolji grad, bolji ivot s ICT-em."
  • 10.
    • Grad Rijeka prvi je prepoznao vanost i korisnost primjene ICT tehnologija u optimizaciji i automatizaciji svakodnevnih aktivnosti, ali i komunikaciji s graanima.
    • Modernizaciju svih tijela gradske uprave vodi Zavod za informatiku djelatnost, iji je krajnji cilj stavljanje svih raspoloivih ICT tehnologija i rjeenja u slubu graana i poduzetnika Rijeke.
    • Gradonaelnik Rijeke koristi elektroniki potpis za objavljivanje rasporeda i dnevnog reda sjednica gradskog vijea, 15 km samostalno postavljenih optikih kabela povezuje 31 tijelo gradske uprave.
    • Rijeanima je jedinima dostupna objedinjena naplata trokova stanovanja.
    • Rijeki uenici od 1. razreda osnovne kole ue osnove informatike, u sedam rijekih osnovnih kola (12 razreda) roditeljima je omoguena dvosmjerna komunikacija s nastavnicima.
    • Grad se brine o besplatnom informatikom opismenjavanju graana tree ivotne dobi i nezaposlenih.
    • U gradu je instalirano 11 prometnih kamera kojima se prati stanje na prometnicama, to graanima omoguava da uz praenje statistike zakrenosti provjeravaju trenutanu guvu te odaberu optimalan smjer kretanja.
    Rijeanima je omoguena i kupnja karata za kazalite, sportske susrete i kino, a graani koji nemaju raunalo osim mjesnih odbora mogu koristiti i ticketing -kioske, takozvane kartomate.
  • 11. Na web portalu grada postavljen je multimedijalni portal mojarijeka.hr, slubeni portal Grada Rijeke kojemu je cilj privlaenje mlae publike i integracija svih gradskih servisa.
  • 12.
    • Razvijen je Projekt besplatnog beinog pristupa internetu za sve Rijeane koji koriste prijenosna raunala, kao i za sve turiste i posjetitelje Rijeke.
    • G rad Rijeka uveo je besplatan SMS servis putem kojega informira lokalne registrirane poduzetnike o razliitim programima, dostupnosti kredita, o dogaajima i mogunostima obrazovanja.
    • Rijeka je lanica Udruenja europskih digitalnih gradova TeleCities, meunarodnom udruenju europskih gradova odnosno gradskih uprava koje se koncentriraju na urbanistiki razvoj grada primjenom informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija.
    • Udruga obuhvaa vie od 120 europskih gradova meu kojima su Genova, Helsinki i Be.
    • Rijeka ima lanstvo u Meunarodnom udruenju GISIG-a (Geographical Information Systems International Group) i Udruzi gradova Major Cities of Europe IT Users Group.
  • 13.
    • Varadin je osigurao telekomunikacijsko povezivanje svih gradskih lokacija, ustanova, trgovakih drutava i komunalnih poduzea.
    • Njihovim spajanjem na jedinstvenu mreu Varadin je ostvario znaajnu utedu, a slino e biti i s e-sjednicama koje e se uskoro poeti odravati uz pomo aplikacije koju gradu nudi Metronet.
    • U gradu je organizirana besplatna informatika edukacija za sve zainteresirane graane, a najavljeno je i pruanje usluga graanima.
    • U sklopu projekta "Inteligentni grad uvedena je beina telekomunikacijska mrea. Motorola MotoMesh Duo sustav omoguuje neprekinut prijenos razliitih vrsta podataka kao i sustav videonadzora, koji koriste policija i vatrogasci. Osim njih, tu mreu u budunosti mogu koristiti i razni drugi javni servisi poput hitne pomoi, ali i kulturne i obrazovne institucije. Sustav je samoobnovljiv i moe se nadograivati. Omoguuje potpuno besplatan pristup internetu za graane.
    • Razvijen je portal e-Varadin koji predstavlja dnevne informativne e-novine (http://www.evarazdin.hr/)
    • Sustav videonadzora u gradskim osnovnim kolama uvela je varadinska tvrtka Magi Telekom u suradnji sa zatitarskom tvrtkom Arsenal-Ivezi, a u sklopu projekta Varadin inteligentni grad. Sve kole Varadina spojene su u jedinstvenu mreu, a podaci se pohranjuju na jednome mjestu i zatieni su od bilo kakvog pristupa neovlatenim osobama.
    • Gradski reklamacijsko informacijski centar (GRIC) je sustav koji omoguuje graanima Grada Varadina da koritenjem samo jednog telefonskog broja putem pozivnog centra ili putem Internet stranica, komuniciraju sa gradskim slubama i trgovakim drutvima.
    • Na prvom Danu kreativnosti i inovativnosti u Zagrebu, 2008. godine, Varadin je proglaen najboljim u konkurenciji Kreativni i inovativni razvojni program jedinica samouprave - gradovi.
  • 14.
  • 15.
    • Grad Opatija preko projekta e-Opatija koji sadri vie od 20 potprojekata informatike i komunikacijske modernizacije unutar i izvan gradske uprave, razvija svoje elemente interaktivne inteligentne zajednice.
    • Osnovni element projekta je razvoj Opatijskog optikog prstena koji e omoguiti video-konferencije i objedinjenu komunikacijsku mreu javnog sektora.
    • Unaprijeen je Geografsko-informacijski sustav (GIS) Grada, ire se zone besplatnog beinog Interneta, zavrena je izobrazba zaposlenih u Gradu radi stjecanja ECDL diplome.
  • 16.
    • Zagreb putem tvrtke "Digitalni grad" koja je u gradskom vlasnitvu, razvija novu digitalnu komunikacijsku mreu temeljenu na optikim vezama koja e u svaki zagrebaki stan dovesti tehnologiju koja omoguava vrhunske telekomunikacijske usluge, omoguiti razvitak novih i dosad nepoznatih servisa.
    • Podaci katastra zemljita Grada Zagreba javno su dostupni graanima iz njihova doma ili ureda.
    • Knjinica grada Zagreba su mrea narodnih knjinica u Gradu Zagrebu. Stranice donose sve informacije o ustanovi, lokacijama i uvjetima koritenja knjinica.
    • E-kolstvo nudi opciju Resursi, ustroj, programii uspjeh uenika kola Grada Zagreba koja omoguuje graanima uvid umatine i statistike podatke iz aplikacije E-matica kola Grada Zagreba u koju kole tijekom kolske godine stalno unose podatke.
    • Glavni grad Hrvatske naao se na 35. mjestu popisa pametnih europskih gradova, ijim vrhom dominiraju gradovi nordijskih zemalja, poput Danske i Finske. Studija je obuhvaala 6 kriterija: gospodarstvo, stanovnitvo, sustav upravljanja, mobilnost, okoli i kvalitetu ivota.
  • 17.
    • Grad Split u suradnji s CARNetom preko projekta e-Split, izgradio je optiku mreu do svake ustanove lanice CARNeta (osnovne i srednje kole, fakulteta, sveuilita, znanstvenih instituta, bolnica, studentskih i uenikih domova), odnosno Grada Splita (gradskih poduzea, mjesnih odbora, vrtia, knjinica, muzeja, gradskih ustanova).
    • Vlasnitvo nad nitima e se zavesti u katastar i od strane Grada Splita i CARNeta te e se time definirati vlasnitvo nad kabelima.
    • CARNet je vlasnik samo svojih optikih kabela, dok je Grad Split vlasnik i izgraene i postojee DTK mree i svojih kabela.
    • Grad Split i CARNet zajedniki e odravati izgraenu mreu.
    • Projekt e-Split je prvi oblik suradnje lokalne zajednice i ustanove u vlasnitvu RH u izgradnji digitalnog grada.
    • Nekoliko dravnih i lokalnih subjekata pokazali su ozbiljne interese za ukljuivanje u projket koji je postao vrlo poznat tako da je CARNet isti ovakav sporazum potpisao sa gradovima Rijeka, Opatija i Pula.
  • 18.
  • 19. Uz brojne sadraje na portalu grada Splita zanimljiva je interaktivna mrea autobusnih linija javnog gradskog prijevoza.
  • 20.
    • Od 01. listopada 2007. godine kompletna gradska uprava Grada Kutine prela je na elektroniko upravljanje dokumentima preko Sustava KOTA . Izvrena je integracija sustava s web portalom grada, tako da svi graani mogu on-line pratiti status svojih predmeta koji se obrauju u gradskoj upravi.
    • Grad Knin pri uvoenju gradskog informacijsko-komunikacijskog sustava nee imati gotovo nikakvih trokova, jer e Udruga Tvrava Knin preko svog Poslovno-tehnoloko-inovacijskog centra PTIC-e u suradnji s partnerima IBM-om, Microsoftom i Konar INEM-om omoguiti umreavanje.Izaslanstvo Knina posjetiti e gradove Rijeku ili Varadin, kako bi uli njihova iskustva u razvoju gradskog informacijsko-komunikacijskog sustava.
    • Online komunikaciju i svakodnevno auriranje informacija preko svojih web portala omoguuju brojni gradovi kao to su Split, Dubrovnik, Osijek, Poega, ...
    • Sve vei broj URL referenci i hyperlinkova o hrvatskim gradovima oznaava porast elektroniki dostupnih informacija vanih u svijetu digitalne ekonomije, turizma, edukacije i zdravstva.
  • 21. Portal grada Poege, poput portala brojnih gradova Republike Hrvatske uz redovito auriranje podataka omoguava graanima i turistima korisne informacije i online usluge.
  • 22. Zahvaljujem na panji! [email_address]