Rekonstrukcija jednog

života

Stvaranje i kreiranje podataka

u digitalne zbirke

Vaska Sotirov-Đukić

Služba za zavičajnu zbirku i bibliografiju

dukic@bih.net.ba

Evolucija biblioteka

Kulturološke, ekonomske i tehnološke

promjene dovele su da umjesto

knjiga/dokumenata/predmeta u centar

pažnje dođe informacija

Kulturne institucije nisu skladišta

prikupljene i obrađene građe već postaju

skladišta informacija tj. znanja

Informacija i znanje

“Informacija je niz podataka stavljenih u smisleni obrazac, dok je znanje sposobnost da se koristi informacija.” Rogers Amidon

Podaci su elementi analize

Informacija je podatak sa kontekstom

Znanje je informacija sa smislom

Mudrost je znanje plus pronicljivost

Novo težište biblioteka

Šta biblioteke danas treba da proučavaju u

nadi da će rezultat tih istraživanja unaprijediti

njihov rad i pomoći korisnicima?

Fokus bibliotečke djelatnosti pomjeren je na

upravljanje, razmjenu i širenje mreže znanja

Na potrebe krajnjeg korisnika

Podsticanje komunikacije među ljudima kao

jedan od vidova povećanja znanja

Uloga biblioteka

Potreba za iznalaženjem novih mogućnosti organizacije i upravljanja informacijama u eri ekspanzije ljudskog znanja. : - bibliotečka metodologija i statistika, - iskustvo u organizaciji alatki za pretraživanje informacija (katalozi, klasifikacioni sistemi ...) - iskustvo bibliotekara u radu sa korisnikom - razumijevanje načina na koji ljudi komuniciraju - poznavanje obrazaca koje najčešće ljudi koriste da bi izrazili svoje potrebe za znanjem

Pasivni pristup znanju

Bibliotekari se fokusiraju na slabo plaćene projekte

Na tekuće beskonačne poslove koji su nevidljivi i daleko od krajnjeg korisnika

Niti lokalna uprava niti sponzori nemaju uvida u mogućnosti i sposobnosti biblioteka da utiču na organizaciju i prezentaciju znanja krajnjem korisniku

Aktivni pristup znanju

Ako je informacija novac, tada kulturne institucije moraju otkriti potrebe svoje zajednice i korisnika

Prema njihovim potrebama oformiti i prezentirati razne tematske zbirke ili informacije od posebnog značaja za zajednicu

Tek tada dolaze u centar pažnje zajednice, lokalne uprave, poslovnih partnera i potencijalnih sponzora koji bi dali finansijsku podršku takvim projektima

Aktivni pristup znanju

Otuda je nužnost ovih institucija da se:

- okrenu ka korisnicima i svom okruženju,

- da istražuju njihove potrebe za znanjem

- da istražuju nove načine organizacije i

prezentacije znanja

Kroz svoje zbirke i fondove neovisno kreirati i

pokretati nove ideje i inicijative u cilju

unapređenja zajednice, preduzeća, nacije ...

Tematske zbirki

Kako iz postojećih informacija proizvesti znanje

koje će aktivno uticati na poboljšanje i

kreativnost lokalne zajednice?

Bitan preduvjet je da se stvori okruženje u

kojem će korisna informacija biti otvorena i

podijeljena sa drugima

Tematske zbirke koje odgovaraju aktuelnim

potrebama zajednice

Zavičajna zbirka

Nove definicije i smjernice u radu biblioteka, posebno zavičajnih zbirki podrazumijevaju da bibliotekar više nije samo čuvar bibliotečke građe već je čuvar „etničke, kulturne, jezičke i vjerske različitosti, kulturnog identitea i društvene integracije“ svoje lokalne zajednice.

PULMAN smjernice

Kreiranje zbirki

Okupljanje i povezivanju lokalnog stanovništva, udruženja i društvenih grupacija

Formiranju kolektivnog pamćenja zajednice

Digitalizacija sadržaja kolektivnog pamćenja

Organizacija prikupljene građe u zbirke pod nazivom „sjećanje zajednice“

Kreiranje i umrežavanje multimedijalnih podataka sa ciljem da podstakne daljnji niz asocijacija i informacija

Web site

Hipertekst sadrži beskrajne mogućnosti u izgradnji bogate i kompleksne strukture umreženih multimedijalni podataka (slika, zvuk, linkovani tekst)

pomoću dobro osmišljene navigacije omogućava beskrajan broj mogućih puteva individualnog pretraživanja

mreža podataka uvezana u bogatu asocijativnu strukturu

dostupnost podataka svima

podsticaj za novu komunikaciju među ljudima

stvaranje novih asocijacija i informacija koje se mogu dodavati postojećoj strukturi

Rekonstrukcija jednog života

Šta kad bibliotekar nema informacija

niti dokumenata nego samo

nezabilježeno sjećanje ljudi o svojoj

lokalnoj zajednici kao potencijalnog

izvora informacija?

„Zovem se pjesnik :

Aco Mrnjevica“

Oktobar - Novembar 2004

Ideja za projekat „Zovem se

pjesnik“je pokušaj da se od

malog broja ličnih

dokumenata i 78 pjesama

poginulog anonimnog

pjesnika, pomoću njegovih

prijatelja i njihovog sjećanja

napravi rekonstrukcija

pjesnikovog života.

Aleksandar Mrnjevica 1965-1993

Popularno Aco, bio je student Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Odsjeka za svjetsku književnost i bibliotekarstvo.

Bio je poznat kao pjesnik koji nijednu svoju pjesmu nije htio da objavi prije prve knjige poezije kako bi ostale „djevičanske“.

Poginuo je 27. januara 1993. godine od gelera granate, dok je sjedio za svojim radnim stolom i pisao pjesme.

Osim 78 pjesama i jedne priče o njemu nije postojao ni jedan bibliografski podatak ili zabilježena referenca

Sadržaj zbirke

zbirka neobjavljenih

rukopisa 78

pjesama

jedna priča

nekoliko ličnih

dokumenata i

porodične

fotografije

digitalni snimak

književne večeri sa

sjećanjima prijatelja

digitalizovani video

zapis amaterske

pozorišne predstave

„Autobus“, u kojoj

je Aco glumio 1991.

dokumentarni film

Okupljanje prijatelja

Umjesto bibliografije, pozvani su prijatelji da se okupe i da se digitalnom kamerom zabilježe njihova sjećanja

Iz tog razloga organizovano je književno veče na dan Acinog rođendana na koji su pozvani svi prijatelji i poznanici kao i profesori koji su poznavali Acu

Digitalnom kamerom je snimljeno cijelo veče i pohranjeno na CD.

Na ovaj način je dobijen bogat i raznovrstan sadržaj koji je pretočen u kratke digitalne audiovideo zapise koji su povezani u niz slika i sjećanja na web stranici.

Prijatelji kao volonteri

čitali su Acine

pjesme

kritički ih

analizirali

govorili

anegdote i

svoja sjećanja

Književno veče posvećeno Aci

došli su iz Šuice (selo u

Hercegovini, Banjaluke,

Amsterdama, Sarajeva)

oni koji nisu mogli doći,

poslali su svoja sjećanja

cijelo veče je snimljeno

digitalnom kamerom i

stavljeno na CD

Dokumentarni film

Ideja za film je došla spontano, zahvaljujući

Acinom dobrom prijatelju i novinaru. On je

osmislio scenario i digitalnom kamerom snimio

mjesto Acine pogibije

Film traje 10 minuta i sa puno ljubavi i tuge

govori o snovima mladog pjesnika, snimljene

se knjige koje je on čitao i ploče koje je slušao,

kao i pozorišne predstave koje je gledao i

glumce koji su mu bili idoli

Film o Aci

Snimljeni su Acini roditelji, njegova

soba i radni stol, za kojim je sjedio i pisao

pjesme (pisaća mašina je još uvijek na tom stolu) kad je

poginuo.

Video zapis predstave

Jedan od prijatelja je pronašao na staroj video

kaseti snimljenu amatersku predstavu

„Autobus“, u kojoj je Aco glumio 1991. godine i

koja je bila nagrađena.

Analogni snimak smo digitalizovali i napravili

isječke u kojima je Aco u prvom planu te su

tako prijatelji mogli da ga vide u njegovoj ulozi i

obnove svoja sjećanja.

Video inserti iz amaterske predstave

Digitalizovan

video snimak

Odvojeni su kraći i

duži inserti

predstave u

kojima je Aco u

prvom planu

Zbirka poezije

Pjesme su poredane abecednim redom prema naslovima, a jedna od prijateljica je snimljena malom digitalnom kamerom dok ih recituje. Ovi video zapisi su dodati uz tekstove pjesama.

Na ovaj način su prijatelji učestvovali u kreiranju zbirke sa puno ljubavi i vlastitih inicijativa

Oni koji nisu mogli biti prisutni fizički, poslali su svoja sjećanja i fotografije koje su odvojene u jednu zasebnu cjelinu „Sjećanje drugih“.

Hronologija života

Prikupljena lična

dokumenta i

porodične

fotografije

digitalizovane su

i hronološki

poredane u vidu

strip priče

Kreiranje zbirki kao umjetnost

Umjetnost kreiranja digitalnih zbirki kao novi način organizovanja znanja – zabilježenog i nezabilježenog

Bibliotekar je inicijator i posrednik između postojećih sjećanja pojedinaca

Ključna ličnost u okupljanju ljudi i formiranju zajedničkog sjećanja

Aktivna uloga prijatelja: svijest o važnosti njihovog sjećanja učinila je da se prikupi bogata građa koja je pored tekstova uključivala sliku, zvuk, video snimke.

Kreativnost bibliotekara

Povezivanje prikupljenih podataka-sjećanja u asocijativnu i kompleksnu strukturu koja će na najbolji način reprodukovati pamćenje prijatelja

Odabir grafičkog dizajna, jednostavnost navigacije i bogatstvo opcija za pojedinačno pretraživanje

Podsticaj komunikacije među ljudima a time i stvaranja novih informacija i asocijacija

Nadogradnja postojeće strukture novim informacijama i tako u beskraj ...

Smisao projekta za zajednicu

Ovaj projekat je nada za sve preživjele u

prošlom ratu da mogu svojim sjećanjima

i aktivnim učestvovanjem u formiranju

ovakvih tematskih zbirki pomoći u

rekonstrukciji i svog života i života

najbližih ali i života zajednice kao cjeline.

KRAJ

Probuditi nadu u čovjeku da njegovo iskustvo i

znanje ostaje budućim pokoljenjima u nasljeđe kako

bi mogli izgraditi neki bolji svijet, svijet bez ratova i

besmislenog ubijanja ...

“Svrha umjetnosti bi trebala biti pozitivan uticaj na čovjeka usmjeren

na stvaranje i razvoj njegove svijesti, ali i lijepih osjećanja i podsticaj

za njihovo održavanje. Umjetnost čak i kada djeluje tamna i teška, pa

čak i "bolesna", uvijek bi trebala da ostavi odškrinuta vrata kroz koja se

može provući tračak nade, ma kako da je uzan.” Anonimni autor

Zar to nije svrha umjetnosti?