Upload
ivankraljevic
View
2.058
Download
7
Embed Size (px)
Citation preview
1
Sadržajna obradastanje i perspektivezanatski postupci
Mirjana Vujić
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
2
Sadržaj
1. Stanje i perspektiva
2. Načela, smjernice i standardi
3. Sadržajna analiza
4. Struktura i sintaksa nskps
5. Primjena nskps : zanatski postupci
3
Stanje i perspektiva nskps
Lekcija 1
4
• Kako su nastajale Predmetne odrednice NSK (nskps)?
• Na koja načela se nskps oslanja?
5
Stanje nskps (1)Do1996. godine građa se označivala slobodno
oblikovanim predmetnim odrednicama
Od početka 1997. godine za označivanje koriste
se normirane predmetne odrednice
2004. prihvaćen je Pravilnik za predmetni kataloga, a 2005. donijete su izmjene i dopune za potrebe obrade u NSK pod naslovom Izrada predmetnog kataloga u NSK (u daljnjem tekstu Pravilnik)
6
Stanje nskps (2)• 2007: Tiskan prvi popis predmetnih odrednica (interno)
• format UNIMARC zamijenjen formatom MARC 21
• promjene programa Crolist, Voyager, Aleph
• 2009. na zahtjev Odsjeka dobiven nskps kôd koji označava Priručnik za izradu predmetnog kataloga u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (Manual for NSK subject headings) (Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu), dostupno na Subject Heading and Term Source Codes.
• 2011: Tiskan drugi popis predmetnih odrednica (interno)
7
Revizija i razvojne mogućnosti sustava
predmetnih odrednica (1)
Ciljevi:
• razvoj i održavanje kontroliranog rječnika predmetnih odrednica na hrvatskom jeziku kompatibilnog s predmetnim sustavima na međunarodnoj razini
• mogućnost hrvatsko- engleskog pretraživanja predmetnih odrednica
• stvaranje veza između kontroliranog nazivlja predmetnog sustava i klasifikacijskog sustava
8
Revizija i razvojne mogućnosti sustava
predmetnih odrednica (2)
Svrha
• uspostavljanje standarda kvalitete knjižničnih usluga
• bibliografska kontrola (na istoj razini općenitosti ili opsega)
• upravljanje bibliografskom/bibliografskim bazama podataka
• dvojezično pretraživanje OPAC-a prema predmetnim odrednicama
9
Revizija i razvojne mogućnosti sustava
predmetnih odrednica (3)
• ujednačeno korištenje predmetnih odrednica u NSK
• ujednačeno korištenje predmetnih odrednica u kooperativnoj obradi (NSK i Sustav visokoškolskih i znanstvenih knjižnica Sveučilišta u Zagrebu - na istoj razini općenitosti ili opsega)
• ujednačena obrada za sve dokumente (nositelje informacija) bez obzira na medij
10
Revizija i razvojne mogućnosti sustava
predmetnih odrednica (4)• korištenje predmetnih odrednica za predmetni
raspored kazala u bibliografijama (na istoj razini općenitosti ili opsega)
• predmetna obrada građe zbirki posebnih vrsta građe u i izvan NSK (sa zasebnim pravilima predmetnog označivanja)
• izrada popisa odrednica (tiskanih i elektroničkih)
• sustavno uređenje predmetnog računalnog kataloga u NSK (na istoj razini općenitosti ili opsega)
12
Radnje koje treba poduzeti (2)
2. Revidirati katalog prema dogovorenoj metodologiji
3. Osigurati da predmetni katalog dopušta pristup korisnika literaturi koju knjižnica posjeduje, bez obzira kojoj struci predmet pripada ili s kojeg aspekta se predmet promatra
4. Osigurati strukturirane predmetne odrednice koje najpreciznije izražavaju sadržaj dokumenta
13
Radnje koje treba poduzeti (3)5. Izrađivati predmetne pregledne zapise za sadržajni
opis prema pravilima sustava predmetnih odrednica ili tezaurusa
6. Obvezati članice kooperativne obrade poštivanju uputa za preuzimanje predmetnih odrednica i obvezno poštivanje formata MARC21, za koherentnost sadržajne obrade
7. Obvezati predmetne stručnjake i redaktore predmetnog sustava i katalogizatore koji preuzimaju zapise u NSK da ujednačeno oblikuju zapise, da prema pravilima poštuju način preuzimanja predmetnih odrednica u bibliografske zapise
14
Radnje koje treba poduzeti (4)
8. Održavati sustav i njegovo korištenje (izgradnja kontroliranog rječnika predmetnih odrednica)
- dosljednom primjenom izabranog naziva utvrđenog opsega značenja
- izdvajanjem sinonima i kvazi-sinonima
- razdvajanjem i označivanjem homonima
- povezivanjem pojmova po nadređenosti ili cjeline sa dijelovima
- okupljanjem pojmova bliskih po značenju (asocijativne relacije).
15
Načela, smjernice i standardi
Lekcija 2
16
Načela nskps
• Jamstvo literarnog predloška
• Jedna i jedinstvena odrednica
• Specifična odrednica
• Dosljednost
• Dinamičnost
• Prekoordinacija i postkoordinacija
17
Jamstvo literarnog predloška
• Predmetne odrednice izrađuju se za korištenje u katalogiziranju i odraz su zbirke/fonda
• Terminologija je selektirana kako bi oblikovala individualne predmetne odrednice a koje su odraz terminologije korištene u suvremenoj literaturi
18
Jedna i jedinstvena odrednica (1)
• Jedna i jedinstvena odrednica se izabire da bi iskazala predmet dokumenta
• Omogućuje pretraživanje građe o traženom sadržaju uvijek na isti način
• Za neusvojene odrednice (sinonime i variantne oblike) izrađuju se uputnice– Korisnika kataloga vode od unesenih neusvojenih
oblika na rječnik usvojenih odrednica
19
Jedna i jedinstvena odrednica (2)
• Izbor između više termina:– naslanja se na standard, suvremenu upotrebu
hrvatskog jezika– prednost se daje terminima opće upotrebe nad
tehničkim terminima ili žargonu, gdje god je to moguće
• Rječnik– izabire se neutralna ili nepristrana terminologija,
posebno koja se odnosi na termine koji mogu biti kontroverzni
20
Jedna i jedinstvena odrednica (3)• Svaka odrednica u nskps mora predstavljati samo
jedan termin • Ako termin može predstavljati više od jednog pojma,
on se kvalificira:
Venera (Planet) Kuna (Novac)
Venera (Rimska božica) Kuna (Životinja)• Ili se izrađuje složena odrednica kako bi se osigurao
kontekst
[odrednica] -- [dodatna oznaka] Ceste $x Rubnici
ne Rubnici (Ceste)
21
Specifična odrednica
Svaki predmet treba predstavljati precizan termin i ne iskazuje ga se širim ili generičkim terminom koji ga obuhvaća
22
Specifična odrednica (primjeri)
Sadržaj o sistemskim knjižničarima označava se odrednicom:
Sistemski knjižničari
ne Knjižničari
Djela o ružama označava se odrednicom :
Ruže
ne Cvijeće
ne Vrtno bilje
23
Specifična odrednica : izuzetakNeki termini mogu biti procijenjeni preuskim i zato nepodesnim za pretraživanje
Primjer: Ribarenje na mamac je usvojena pristupnica.
Ribarenje na crva je neusvojena pristupnica.
Pristupnica Ribarenja na mamac procijenjena je kao dovoljno specifična da može predstavljati i pripadajuće uže pojmove.
24
Dosljednost
• Treba održati dosljednost u obliku i strukturi istovrsnih i srodnih odrednica
• Zato nskps treba očistiti od mnogih, u obliku, proturječnih odrednica– Pojedine odrednice, osim ako već nisu revidirane,
odražavaju način katalogiziranja u vremenu kada su bile kreirane
25
Dosljednost i vjerodostojnost
• Dosljednost u obliku i strukturi odrednica unapređuje vjerodostojnost predmetnog sustava korisnicima kataloga
• Vjerodostojnost se povećava ako se izabrani termini, kao predmetne odrednice, mogu široko koristiti u dohvaćanju teme
• Kada se odrednice mijenjaju ili se izrađuju nove, odrednice u bibliografskim zapisima nužno je izmijeniti
26
Dinamičnost
• Izmjene odrednica rade se kontinuirano kako bi se održala dosljednost nskps
• Korist većih izmjena odrednica mjeri se između učinka na normativnu i bibliografsku bazu podataka i resursa potrebnih da se izmjene mogu izvesti (programske mogućnosti, broj katalogizatora i sl.)
27
Primjeri izmjena
Handikepirani
Osobe s posebnim potrebama
Internet (Računalna mreža)
Internet
Strojno čitljivi rječnici
Elektronički rječnici
Državna medicinska skrb
Javno zdravstvo
28
Prijekoordinirana ili poslijekoordinirana sintaksa (1)
Prijekoordinacija
• Kombinacija predmetnih elemenata (faseta) u složenu predmetnu odrednicu
nskps je prvenstveno prijekoordinirani sustav
Primjer:
Dizajn posuđa - - Finska -- Povijest -- 20. st. -- Izložbe
29
Prijekoordinacija i poslijekoordinacija(2)
• Poslijekoordinacija– Kombinacija predmetnih elemenata, tokom
pretraživanja
Primjer:
Traži:
“Finska” and “dizajn”
30
Smjernice (1)
• ISO standardi• HRN ISO 2788:1997 Dokumentacija – Upute za
uspostavljanje i razvijanje jednojezičnih tezaurusa (ISO 2788:1997).
• ISO 5963 Documentation. Methods for examining documents, determining their subject, and selecting indexing terms, 1985.
• HRN ISO 999:1997 Informacija i dokumentacija – Upute za sadržaj, uređenje i uobličavanje kazala (ISO 999:1996).
31
Smjernice (2)
• ISO 860: Terminology work. Harmonization of concepts and terms.
• ISO 5964: 1985 Documentation – Guidelines for the establishment and development of mulitilingual thesauri. First edition.
• ISO 704:2000 Terminology work – Principles and methods
• ISO 860:1996 Terminology work – Harmonization of concepts and terms
32
Pravilnici
• Štrbac, D.; Vujić, M. Pravilnik za predmetni katalog. Zagreb : Knjižnice grada Zagreba, 2004.
• Vujić, M. Izrada predmetnog kataloga u NSK, 2005.
• Library of Congress Subject Headings (LCSH’s)
• Verona, E. Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga. 1. dio Odrednice i redalice - Pretisak. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009.
33
Međunarodne smjernice• Smjernice za izradbu predmetnih preglednih
kataložnih jedinica i uputnica / [preporučila] Radna skupina za izradbu Smjernica za datoteke predmetnih preglednih kataložnih jedinica …; [s engleskoga prevela, hrvatske primjere odabrala i izradila Jelica Leščić]. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 1999.
• Smjernice za izradu preglednih kataložnih jedinica i uputnica / preporučila Radna grupa za izradu Međunarodnog sustava preglednih kataložnih jedinica ; [prevela i predgovor napisala Daniela Živković …]. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1990
• Principles underlying subject heading languages (SHL's) / ed. By maria Ines Lopes and Julianne Beal. München : Saur, 1999.
34
Djela iz teorije predmetnog označivanja
• Svenonius, Elaine. Intelektualne osnove organizacije informacija. Lokve : Naklada Benja, 2005.
• Mikačić, Mira. Teorijske osnove sustava za predmetno označivanje. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo , 1996
• Chan, Lois Mai. Library of congress Subject Headings. Westport ; London : Libraries Unlimited, 2005.
35
MARC 21 formati• MARC 21 format for bibliographic data / prepared by
Network Development and MARC Standards Office, Library of Congress ; in cooperation with Standards and Support, National Library of Canada, National Bibliographic Service, British Library. Washington, D. C. : Library of Congress, Cataloging Distribution Service ; Ottawa : National Library of Canada, 1999- .
• MARC 21 format for authority data / prepared by Network Development and MARC Standards Office Library of Congress ; in cooperation with Standards and Support, National Library of Canada, National Bibliographic Service, British Library. Washington, D. C. : Library of Congress, Cataloging Distribution Service ; Ottawa : National Library of Canada, 1999- .
36
Univerzalna decimalna klasifikacija
Univerzalna decimalna klasifikacija / [ izrada kazala Jelica Leščić ; urednica Lidija Jurić Vukadin].- 1. hrvatsko izd. – Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2005.-2007.Prijevod djela : UDC Master Referene File, version 1998-12.
Dio 1 : Društvene i humanističke znanosti / urednica Lidija Jurić Vukadin
Dio 2 : Prirodne i primijenjene znanosti/urednice Jelica Lešćić i Lidija Jurić Vukadin
37
Sadržajna analiza
Lekcija 3.
38
• Koja su osnovna načela sadržajne analize u bilo kojem predmetnom sustavu?
• Kako odrediti o čemu se radi u nekom dokumentu?
• Zašto je kontrolirani rječnik pomoć pri dostupnosti sadržaju?
39
Definicije
• Sadržajna analiza jeskup metoda za sadržajno opisivanje cijelog dokumenta ili pojedinih dijelova -pojmovnu analizu dokumenta: o čemu se radi? Što je oblik/žanr/format?- prevođenje provedene analize u predmetni sustav
• Predmetna odrednica je termin ili fraza koja se koristi u popisu predmetnih odrednica, a predstavlja neki pojam, događaj ili ime
40
Analiza: koraci
• Provjeriti cijelo djelo kako bi se utvrdio sadržaj u cjelini
• Promišljati o pojmovima kojima se mogu sažeti glavni sadržaji djela
41
Utvrđivanje sadržaja
• Naslov• Sadržaj• Uvod ili pogovor• Autorove namjere ili
uvodna riječ
• Sažetak• Indeks• Ilustracije, dijagrami
Istraživanje dokumenta koji se neposredno katalogizira kako bi se identificirao sadržaj:
42
Vrste pojmova koje treba identificirati
• Pojmovi• Imena:
– Osobna– Korporativnih tijela– Geografska
• Vremenski periodi• Naslov djela• Oblik djela
43
Predmeti vs. oblici/žanrovi• Predmet: o čemu je riječ u dokumentu
• Oblik: što je dokument,
– Fizička osobina (video, mapa, mala knjiga)– Vrsta podatka koji sadrži dokument (statistika)– Grupiranje informacija (dnevnici, popisi)
44
Važni faktori (1) objektivnost
Katalogizatori moraju dati točnu i nepristranu informaciju o sadržaju dokumenta
• Ocijeniti sadržaj objektivno• Razmotriti autorove namjere i gledišta• Izbjeći osobnu procjenu sadržaja• Posvetiti jednaku pažnju svakom djelu, uključujući:
– Sadržaje koji se mogu činiti neozbiljnim– Djela s čijim se sadržajem ne slažu
4512
Važni faktori(2) prosudba katalogizatora
• Prosudba se može donijeti samo na osnovi- informiranosti i znanja o sadržaju
- općeg obrazovanja
• Dosljednost
- u određivanju “O čemu se radi?” postizanje velikog stupnja dosljednosti u dodjeljivanju predmetnih odrednica
46
Prevođenje ključnih riječi i pojmova u predmetne odrednice
Kontrolirani rječnici– Tezaurusi (primjeri)
• Art & Architecture Thesaurus (AAT)• Medical Subject Headings (MeSH)
– Popisi predmetnih odrednica (primjeri)• Library of Congress Subject Headings (LCSH)• Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu: predmetni
sustav (nskps)
47
Zašto koristiti kontrolirani rječnik?
Kontrolirani rječnici:
• identificiraju način izražavanja sadržaja
• omogućuju veći broj predmetnih pristupnica (npr., opće uputnice)
• identificiraju odnose između termina kao šire, uže ili srodne
48
Funkcija ključnih riječiPrednosti• omogućuju dohvat riječi/termina korištenih u
bibliografskom zapisu
Nedostaci• ne mogu nadoknaditi kompleksnost nekog jezika i
izričaja• ne mogu nadoknaditi kontekst
AliPretraživanje po ključnim riječima poboljšava dodjeljivanje termina u kontrolirani rječnik!
49
SažetakPredmetna analiza koristi da bi se otkrio i sažeo sadržaj nekog dokumenta. Proces se odvija kroz dva koraka:– utvrđivanje predmeta– prevođenje predmeta u kontrolirani rječnik
Važno: - objektivnost katalogizatora, - katalogizatorova znanja i - dosljedno utvrđivanje sadržaja
50
Struktura i sintaksa nskps
Lekcija 4
51
Struktura i sintaksa• Koje su osnovne karakteristike strukture i
sintakse nskps?• Koje su različite vrste glavnih odrednica?• Što su dodatne oznake? Koju funkciju one
imaju?• Koje su različite vrste uputnica? Koju
funkciju one imaju?
52
Odrednice
Tri opće kategorije odrednica:– Opći pojam– Oblik/žanr– Imena
53
Oznake općeg pojma (1)Oznake općeg pojma izražavaju određen,utvrđen pojam. Mogu biti:• stvari
Lutke
• pojmovi Duhovni život
• filozofski pojmovi Determinizam (Filozofija)
54
Oznake općeg pojma (2)• znanstvene discipline
Nuklearna fizika
• aktivnosti i procesiSportsko padobranstvo
• organizmiGušteriEscherichia coli
• neke vrste događajaHrvatsko proljeće (1971)
55
Oznake općeg pojma (3)• klase osoba
Zubari
• etničke zajedniceKurdi
• imena pojedine životinjeJumbo (Slon)
• izmišljeni likovi, mjesta i organizacijeHolmes, Sherlock (Književni lik)Shangri-La (Legendarno mjesto)
Monsters (Izmišljena organizacija)
56
Oznake za imenaAko je sadržaj dokumenta, koji se neposredno katalogizira, o nekoj osobi ili mjestu ili korporativnom entitetu, tada je korištenje imena kao predmetne odrednice dopušteno
Pravila oblikovanja ovih odrednica ovise o vrsti imena
57
Osobna imena• Ime osobe biti će predmetna odrednica ako je sadržaj
djela posvećen toj osobi : Brontë, Charlotte
• Osobna imena oblikuju se prema pravilima pippak-a i praksi NSK
• Obiteljska imena (Jelačić, obitelj) i kraljevskih kuća i dinastija (Habsburgovci, dinastija) kodiraju se kao osobna imena, ali se oblikuju u skladu s pravilima sadržajne katalogizacije
58
Imena korporativnih tijela/sastanaka • Općenito, korporativna tijela su organizacije ili grupe
osoba koje se mogu identificirati određenim imenomBeatles (Glazbena groupa)
INA Naftaplin (Zagreb)
• Dokumenti o kongresima i organiziranim događajima imaju za predmetnu odrednici ime konferencije ili događaja
Salon de Diderot (1765 ; Paris) Kongres bosanskomuslimanskih intelektualaca
(1992 ; Sarajevo)
• Imena korporativnih tijela/sastanaka oblikuju se prema pravilima pippak-a
59
Geografska imena• Geografska imena koriste se u oblikovanju
korporativnih tijela kao jurisdikcije/upravna tijela
Njemačka. Veleposlanstvo (Zagreb)
Nacionalni park Plitvička jezera
• i kao imenovane geografske jedinice Brazil
Moskva
60
NasloviSadržajima djela o nekim drugim djelimadodjeljuju se predmetne odrednice oblikovanakao:• odrednica ime/naslov
Mitchell, Margaret. Prohujalo s vihorom
• odrednica jedinstveni naslovBiblia
Koncert (film)
61
Sintaksa predmetne oznake
Predmetne oznake NSK mogu biti oblikovane
u prirodnom redoslijedu riječi, kao
invertirane ili s kvalifikatorom.
• Prirodni redoslijed riječiPješački mostovi
ne
Mostovi, pješački
62
Odrednica kao imenica• Predstavlja jedan predmet ili pojam
CD-ROM Srce
Jedrilice Ljubav
• Pridjevska imenicaSlijepo
Siromašno
63
Množina vs. jednina• Odrednice koje predstavljaju predmete ili klase osoba
uvijek su u množiniOlovke
MatematičariMatematičarke
• Biološke vrste su predstavljene jedninom, a viša razina (rodovi) je predstavljena množinom
Bjeloglavi sup Supvi
Bosanski ljiljan Ljiljani
64
Odrednice s više riječi: jednostavni pojam
• Koriste se kada je jednom riječju (imenicom) ne može iskazati predmet ili pojam
Biološka raznolikostZaštita okoliša
• Može biti fraza s prijedlogom
Engleski jezik za knjižničare
65
Odrednice s više pojmova
• Odnosi između pojmova
Crkva i država
Književnost i ideologija
• Pojmovi koji se sadržajno pojavljuju u nekom recipročnom odnosu
Knjige i čitanje
Majka i dijete
Politika i umjetnost
66
Klase osoba i zanimanja
Prijedlozi “u” i ”na”
Žene u umjetnost
Afroamerikanci na filmu
67
Odrednica, inverzija (1)• U slučajevima kada se želi postići pretraživanje prema
imenici koja nosi “veću” informativnu vrijednost:
Kriminalistički roman, engleski
Osiguranje, osnovno
(ne koristi se u nskps, ali je obavezna kao neusvojeni oblik pristupnice)
• Praksa nskps: veći broj odrednica iskazuje se prirodnim redoslijedom riječi
• Oblik oznake u inverziji zadržan je samo za neke kategorije odrednica
68
Odrednica, inverzija (2)
• Za geografske jedinice, kada im se označava strana svijeta
Europa, istočnaFrancuska, sjeverna
69
Odrednica, inverzija (3)
• Izmišljeni likovi
Bond, James (Filmski lik)
Bunyan, Paul (Legendarni lik)
• Kraljevske kuće, dinastije i obitelji
Habsburg, dinastija
Windsor, dinastija
Kulmer, obitelj
70
Odrednice s kvalifikatorom• Kvalifikator u zagradi: znanost ili znanstvena disciplina
Gubitak (Ekonomija)Gubitak (Psihologija)
• Kvalifikator u zagradi: predmetTanjuri (Inženjerstvo)Tanjuri (Stolno posuđe)
• Pridjevski kvalifikator:Kemijska skladištaNuklearna fizija
71
Dodatne oznake u nskps• Sužavaju opsega sadržaja odrednice• Označavaju specifično gledište/aspekt
Primjer
dokumentu koji raspravlja o ujedinjenju Italije nije dovoljna samo odrednica
Italija
već je odrednicu potrebno dodatno sadržajno suziti
Italija -- Povijest -- 19. st.
– Složene odrednice mogu sadržavati više dodatnih oznaka različitih vrsta (kategorija)
72
Tematske dodatne oznake (1)• Ograničavaju vodeću oznaku nekom specifčnošču
• Mnoge predstavljaju djelovanje, atribuiranost ili gledište/aspekt
• Mogu biti specifične za jedan pojam
Helikopteri – Testiranje letenja
ILI mogu biti primjenjive na veliki broj odrednica
-- Psihološko gledište
-- Statističke metode
73
Tematske dodatne oznake (2) • Katkada predstavljaju dio cjeline iskazane u
vodećoj oznaciOko -- MišićiSportski automobili -- Volani
• Moguće je vodeću oznaku objasniti s više dodatnih tematskih oznaka, ako je potrebno
Voće -- BerbaVoće -- Berba -- Zaštita
• Tematske dodatne oznake kodiraju se $x
74
Geografske dodatne oznake• Ako djelo raspravlja o nekom predmetu
sadržajem vezanom za neku geografsku jedinicu, koristiti se geografska dodatna oznaka
Parkovi -- Zagreb
• Sve vodeće oznake ne mogu biti označene s dodatnom geografskom oznakom
• Geografske dodatne oznake kodiraju se $z
75
Dodatne oznake za vrijeme• Označavaju vremensko razdoblje navedeno u samom
djelu • Uobičajeno su povezane s povijesnom obradom
predmetaSlikarstvo -- Povijest -- 19. st.Rusija -- Društveni uvjeti – 1801.-1917.
• Koriste se uz oznake za: književnost, glazbu i umjetnost
Njemačka književnost -- 18. st.Sonate (Klavir) -- 20. st.
• Dodatne oznake za vrijeme kodiraju se $y
76
Dodatne oznake za oblik• Označavaju što je dokument, a ne o čemu je
dokument• Mnoge dodatne oznake za oblik koriste se uz
sve vrste vodećih i dodatnih oznaka-- Vodič--Bibliografija
• Dodatne oznake za oblik kodiraju se $v i općenito su zadnje dodatne oznake u složenoj predmetnoj odrednici
77
Dodatne oznake za oblik (nastavak)
• Ako je sadržaj djela o nekom specifičnom obliku, s oznakom za oblik se postupa kao s tematskom dodatnom oznakom
Znanost $x Serijske publikacije $v Bibliografijaza bibliografiju o znanosti u serijskim
publikacijama
• Povremeno je potrebno u složenoj odrednici označiti dvije dodatne oznake za oblik
Tehnologija $v Bibliografija $v Serijske publikacije
za bibliografiju koja je tiskana kao serijska publikacija
78
Redoslijed dodatnih oznaka
Pri slaganju složene predmetne odrednice koriste se uspostavljene odrednice i slijede se upute za kombiniranje s dodatnim oznakama
[Mjesto] -- [Predmet][Predmet] -- [Mjesto]
79
[Mjesto] -- [Predmet]• Redoslijed [Mjesto] -- [Predmet] koristi se za neka
gledišta na mjesto: to su povijest, politike, ekonomija, civilizacija
• Uobičajeni redoslijed u ovoj vrsti složene predmetne odrednice :
[Mjesto] -- [Predmet] -- [Vrijeme] -- [Oblik]
Irska -- Ekonomski uvjeti -- 1949.- - Zbornik
80
[Predmet] --[Mjesto]
Uobičajeni redoslijed u ovoj vrsti složene predmetne odrednice :[Predmet] -- [Mjesto] -- [Predmet] -- [Vrijeme] --[Oblik]
Željezničke pruge -- Kanada -- Povijest $y 19. st. -- Izvori
ILI[Predmet] -- [Predmet] -- [Mjesto] -- [Vrijeme] -- [Oblik]
Časopisi -- Izdavaštvo -- Italija -- Povijest -- 19. st. -- Bibliografija
81
Međunarodne preporuke (1)
• Na konferenciji 1991. raspravljalo se o budućnosti dodatnih oznaka u LCSH sustavu
• Preporuke su uključivale:– Standardni redoslijed – [predmet] -- [mjesto] --[vrijeme] -- [oblik]
gdje ga se moglo primijeniti– Korištenje kodiranog potpolja za identifikaciju
oznake za oblik
82
Međunarodne preporuke (2)
– Osigurati oblik geografske dodatne oznake u normativnom zapisu za geografsku odrednicu
– Pojednostaviti praksu korištenja dodatnih oznaka– Ukinuti dodatne oznake koje iskazuju isti pojam u
različitom obliku – Zamijeniti odrednice u obliku fraze s dodatnim
oznakama gdje god je to moguće i dopušteno
83
Uputnice
– Odnosi ekvivalencije
– Hijerarhijski odnosi
– Asocijativni odnosi
84
Ekvivalencija ili vidi uputnice• Uputa s neusvojenih oblika na usvojene oblike
• Objašnjeno u Pravilima izrade predmetnog kataloga u NSK
Primjer
Krivično pravo
Vidi
Kazneno pravo
85
Vidi uputnice (1)
• Sinonimi i kvazisinonimi
Mito Vidi Korupcija
• Jednina/množina Romani Vidi Roman
86
Vidi uputnice (2)
• Variantni oblici
Kvaliteta zraka Vidi Zrak -- Kvaliteta
• Alternativni dogovori o obliku odrednice
Psi-- Pasmine Vidi Pasmine pasa
• Raniji oblik odrednice
Teološki aspekti Vidi Teološko gledište
87
Hijerarhijski odnosi: širi pojam i uži pojam
• Poveznica između usvojenih odrednica
• Mogu iskazivati recipročne odnose
• Omogućuju korisnicima da pristupe bilo kojoj razini i da budu vođeni na sljedeću razinu
• Objašnjeno u Pravilima izrade predmetnog kataloga u NSK
88
Tri vrste hijerarhijskih odnosa• Rod/vrsta (ili klasa/član klase)
Psi -- Pasmine Pudli
UP Pudli ŠP Psi -- Pasmine• Cjelina/dio
Stopalo Peta
UP Peta ŠP Stopalo• Instancija (generički pojam/imenovani pojam)
Drava Rijeke -- Hrvatska
ŠP Rijeke -- Hrvatska UP Drava
89
Asocijativni ili srodni odnosi• Povezivanje dvije srodne usvojene odrednice • Uvijek se unakrsno upućuju
– oznake koje se preklapaju u značenjuTepisi SP Prostirači
– oznake za znanstvene/stručne discipline i oznake koje su predmet određene discipline
Orintologija SP Ptice– oznake za osobe i područje njihova djelovanja
Liječnici SP Medicina• Objašnjeno u Pravilima izrade predmetnog kataloga
u NSK
90
Primjena nskps:zanatski postupci
Lekcija 5
91
Primjena nskps• Kako započeti predmetnu obradu neke
jedinice građe?
• Koja načela treba imati naumu kada se dodjeljuju odrednice?
• Kako se dodatne oznake primjenjuju?
• Kako se imena koriste kao predmetne odrednice?
92
Zanatski postupci• Do sada smo:
– razumjeli opća načela i strukturu nskps– upoznali potrebne smjernice– informirani o procesu sadržajne analize …
Kako dalje raditi?
93
Koraci u procesu obrade
Da bi smo zapamtili glavne korake u procesu predmetnog katalogiziranja, moramo misliti na sljedeće radnje:
• Istražiti
• Tražiti
• Pitati sebe
• Razmisliti o odgovoru
94
Istraživanje, traženje• Istražiti
– Naslovnu stranicu, pregled sadržaja, uvod, predgovor, pogovor, tekst, bibliografiju, indeks, poglavlja...
• Tražiti– Ključne riječi koje opisuju o čemu je riječ u
dokumentu– Oblik jedinice građe – Autorove namjere, riječ/uvod, gledište
95
Pitanja, razmišljanja
• Pitati sebe– Što je sadržaj dokumenta? – Da li je dokument jednopredmetan ili
višepredmetan? Ako je višepredmetan, da li su sadržaji u međusobnoj vezi?
– Da li je predmet povezan s pojedinim mjestom, vremenom, ili osobom?
• Razmišljanje o odgovoru: “Ovaj dokument je o …”
96
Prevođenje u nskps• Pretraživanje nskps
– pregledati Vidi: i Vidi i: uputnice– koristiti se s hijerarhijskom strukturom širih i užih pojmova– kao pomoć koristiti složene napomene iz kojih se može
utvrditi da li je odrednica dopuštena za upotrebu
• Pretražiti u knjižničnom katalogu sličnu građu i istražiti dodijeljene im predmetne odrednice
• Pretražiti normativnu bazu podataka
97
Načela• Načela dodjele odrednica mogu se naći u
Pravilima za izradu predmetnog kataloga
• Praksa dodjeljivanja predmetnih odrednica dokumentima u NSK opisana je Pravilima
• Knjižnica može izabrati i izmjene svoje prakse radi brojnih stručnih razloga
98
Broj odrednica• Opće pravilo: Označiti jednom ili s više
predmetnih odrednica koje najtočnije sažimlju sadržaj dokumenta i omogućuju pristup najvažnijem predmetu
• NSK praksa: Predmetno se obrađuju sadržaji dokumenta ako su zastupljeni s najmanje 20%
99
Odabir odrednica (1)• Objektivnost
– Ne koriste se odrednice u prenesenom značenju i odrednice koje su proizvod osobnih stavova (npr. predrasuda)
– Uzimaju se u obzir autorove ili nakladnikove namjere
• Postupak obrade– Serijskim publikacijama, i td., dodaju se odrednice
karakteristične za sadržaj u cijelosti– Analitici kao grupi tekstova, dodaju se odrednice
koje iskazuju specifični sadržaj jedinice građe
100
Odabir odrednica (2)• Specifičnosti
– Specifične odrednice dodjeljuju se onoliko koliko je sadržaj dokumenta specifičan
– Dokument se označuje višim pojmom samo u slučajevima kada se specifični pojam ne može ustanoviti kao validni ili kada nije u skladu s Pravilima za izradu predmetnog kataloga
101
Odabir odrednica (3)
• Glavni predmet i sporedni predmet- Ako se u sadržaju dokumenta raspravlja o nekoj
temi općenito, ali i u barem 20% teksta i o specifičnoj temi, odrednice se dodjeljuju i za opću i za specifičnu temu.
Naslov: Revolutions yesterday and todayRevolucije -- PovijestKuba -- Povijest -- Revolucija -- 1959.
102
Pravilo o tri (1)• U dokumentu je moguće da se raspravlja o više
različitih predmeta koji pripadaju istom višem pojmu
• Ako se raspravlja o do tri takva različita predmeta, svakom od njih dodjeljuje se zasebna odrednice
• Sadržaj: Vodič za alpsko skijanje, nordijsko skijanje, skijaške skokove
Alpsko skijanje
Nordijsko skijanje
Skijaški skokovi
ne širi pojam: Skijanje
103
Pravilo o tri (2)• Ako postojeće odrednica obuhvaća dvije do tri
pod-teme o kojima se u dokumentu raspravlja i nema drugih tema, dokumentu se dodaje postojeća nadređena odrednica
Naslov: Single moms, single dads: help and hope for the one-parent family
Samohrani roditelji
ne Samohrane majke i Samohrani očevi
104
Pravilo o tri (3)• Ako se u dokumentu raspravlja o više od tri
teme koje pripadaju zajedničkom širem pojmu, dodjeljuje se odrednica za širi pojam
• Sadržaj: Enciklopedija o plesu (uključuje balet, jazz
ples, ples uz bubnjeve i balove)
Ples ne Balet
Jazz ples
Ples uz bubnjeve
Balovi
105
Pravilo o četiriPravilo o četiri
• U nekim slučajevima može se primijeniti pravilo kojim je dopušteno označiti s 4 odrednice pod-teme koje pripadaju istom širem pojmu
• Primjer: odrednica šireg opsega (Američka književnost – 20. st.). Pod-teme su dijelovi opusa pojedinih književnika.
• Praksa NSK nije dodjeljivanje 4 odrednice za pod-teme (osim u nekim izuzetcima)
106
Više zasebnih odrednica
• U dokumentu se može raspravljati o sadržajima za koje nije moguće izraditi jednu odrednicu
Sadržaj: Privatnost na radnom mjestu
Prava zaposlenika $z Hrvatska
Pravo na privatnost $z Hrvatska
107
Dopunski aspekti (1)
• Mjesto – Geografske oznake i geografske dodatne oznake
(Pravilnik)– Pridjevski kvalifikatori (Pravilnik)
• Vrijeme – Vremenske oznake i dodatne oznake za vrijeme
(Pravilnik)
108
Dopunski aspekti (2)• Imenovani entiteti
– Odrednice iz normativne baze podataka za imena ili normativne baze podataka za predmetne odrednice (Pravilnik)
– Odrednice ovog tipa mogu se koristiti samo ako su u dokumentu sadržajno zastupljene više od 20%
• Oblik– Oznake za oblik iskazuju oblik dokumenta, a ne
njegov sadržaj
109
Redoslijed predmetnih odrednica u bibliografskom zapisu
• Prva odrednica treba– iskazivati glavni predmet – korespondirati s dodijeljenom klasifikacijskom
oznakom
• Druge odrednice mogu se redati u opadajućem redoslijedu prema važnosti
110
Provjera rezultata (1)
Nakon cjelovite analize sadržaja slijede
pitanje:
• Da li dokumentu dodijeljene odrednice pripadaju grupi dokumenata sličnog sadržaja?
• Da li se odrednicama iskazuje glavni sadržaj djela?
• Da li su pogodile specifičnost ili jedinstvenost djela?
111
Provjera rezultata (2)Zamislite da ste korisnik i zapitajte se
• Da li biste tražili sadržaje pod odrednicom/odrednicama koje ste dodijelili?
• Da li biste bili zadovoljni da tražite dokumente pod dodijeljenim odrednicama, a nađete dokument koji se obradili?
112
Hvala na pažnji
113
Zagreb, 9. lipnja 2011.Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
CSSU