11

Click here to load reader

Valenca

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Za učenike 7. razreda

Citation preview

Page 1: Valenca

VALENCA

Biljana Butorović

Page 2: Valenca

VALENTNOST

Valentnost je sposobnost elemenata da se jedini sa drugim elementom.

Lat. Valentia – sposobnost.

Page 3: Valenca

MODELI MOLEKULA – HLOROVODONIKA(H,Cl), VODE, AMONIJAKA ( N, H ) i METANA (C, H)

Page 4: Valenca

Na osnovu modela molekula sa predhodnog slajda, može se zaključiti :

• Atom vodonika se u svim jedinjenjima povezuje samo sa jednim atomom nekog drugog elementa – vodonik je JEDNOVALENTAN.

• Na isti način zaključujemo i da je hlor JEDNOVALENTAN.• Atom kiseonika u molekulu vode gradi dve veze – kiseonik je

DVOVALENTAN.• Atom azota u molekulu amonijaka NH3 gradi tri veze, pa je on

TROVALENTAN.• Atom ugljenika u molekulu metana CH4 gradi četiri veze, pa je

on ČETVOROVALENTAN.

Page 5: Valenca

Zaključujemo da je VALENCA

nekog elementa broj elektrona koji učestvuju u građenju hemijske veze,

bilo da se ti elektroni otpuštaju, primaju ili udružuju.

Page 6: Valenca

Kako se označava valenca ?

Valenca nekog elementa označava se rimskim brojem, kao na primer :

HI ClI , H2I OII , NIII H3

I , CIV H4I

Neki elementi imaju istu valencu u svim jedinjenjima – STALNU VALENCU, dok neki elementi grade jedinjenja u kojima njihova valenca nije ista – PROMENLJIVA VALENCA

Page 7: Valenca

ELEMENTI SA STALNOM VALENCOM

JEDNOVALENTNI DVOVALENTNI TROVALENTNI

VODONIK , H KISEONIK, O ALUMINIJUM, Al

NATRIJUM, Na KALCIJUM, Ca

KALIJUM, K MAGNEZIJUM, Mg

LITIJUM, Li BARIJUM, Ba

FLUOR, F ZINK, Zn

Page 8: Valenca

Neki elementi sa promenljivom valencom

Ako u sastav jedinjenja ulazi neki element koji može imati različite valence, onda se u nazivu tog jedinjenja navodi

valenca elementa. Na primer :sumpor(IV)oksid, sumpor (VI)oksid, ugljenik(II)oksid,

ugljenik(IV)oksid, azot(III)oksid, azot(V)oksid...U nazivima jedinjenja koja grade elementi sa stalnom valencom

ne navodi se njihova valenca.

UGLJENIK AZOT i FOSFOR

SUMPOR GVOŽĐE BAKAR

II i IV III i V II, IV i VI II i III I i II

Page 9: Valenca

Pisanje molekulske formule na osnovu valence

Primer : Napisati formulu jedinjenja elemenata aluminijuma (III) i kiseonika(II)

1. Napisati simbole elemenata Al i O2. Iznad simbola napisati valence AlIII O II

3. Naći najmanji zajednički sadržalac (NZS) za valence 3 i 2, a to je 64. NZS podeliti valencom elementa, a dobijeni broj zapisati kao

indeks : AlIII 6 : 3 = 2 → Al2

O II 6 : 2 = 3 → O3

FORMULA JEDINJENJA JE Al2 O3

Page 10: Valenca

Određivanje nepoznate valence iz formule jedinjenja

Ukoliko imamo formulu jedinjenja koje se sastoji iz dva elementa od kojih je valenca jednog od njih stalna, onda možemo odrediti

valencu drugog elementa na sledeći način :PRAVILO : Proizvod valence i broja atoma jednog elementa mora biti

jednak proizvodu valence i broja atoma drugog elementa.Odrediti valencu S u jedinjenju čija je formula SO3 , ako se zna da je

valenca kiseonika II.1. Napisati formulu jedinjenja i obeležiti nepoznatu valencu sa X - S x

O3II

2. Matematički zapisati pravilo X • 1 = 2 • 33. Rešenje jednačine je X = 6, a zaključak: valenca sumpora u

jedinjenju čija je formula SO3 je VI

Page 11: Valenca

ZAKLJUČAK

Valenca elemenata zavisi od broja valentnih elektrona koji učestvuju u građenju hemijske veze.

Kod jedinjenja sa kovalentnom vezom, valenca elementa jednaka je broju valentnih elektrona koje on udružuje

gradeći zajedničke elektronske parove.Kod jedinjenja sa jonskom vezom, valenca metala jednaka je

broju valentnih elektrona koje on otpušta i postaje katjon, dok je valenca nemetala jednaka broju elektrona koje on

prima i postaje anjon.U jonskim jedinjenjima, valenca jona se često naziva i pozitivna ili negativna valenca, odnosno elektrovalenca.