Web 2.0 i Knjiznica 2.0

Od weba do weba 2.0

Ille, Zauder: Knjižnica 2.0

ekstenzivan informacijski sustav na Internetu koji pruža mogućnosti za povezivanje dokumenata pomoću hipertekstualnih poveznica Compact Oxford English Dictionary (web edition)

dio Interneta kojem se pristupa putem grafičkog sučelja i koji sadrži dokumente koji su često povezani poveznicama Merriam-webster online

Što je web?rječničke definicije

09.04.23Knjižnica 2.0

skup svih informacija dostupnih putem računalnih mreža gdje je svaka informacijska jedinica identificirana URI-em Tim Berners Lee – Weaving the Web (1999)

informacijski prostor u kojem su objekti od interesa identificirani URI-ima Architecture of the World Wide Web (2004) – W3C

preporuka, uredili: Ian Jacobs, Norman Walsh

Što je web?W3C definicije


razvoj weba kao medija razvoj tehnologije i svijesti o mogućnostima razvoj modela pristupa, pretraživanja, poslovanja,

oblikovanja... razvoj žanrova i trendova

od tiskanih tekstova u elektroničkom ruhu do uistinu digitalnih konstrukata

neki novi “webovi” i web konstrukti: semantički web, web 2.0, društveni web web aplikacije novi oblici tekstova i komunikacije: forumi, blogovi,

wikiji ... ...

Što se dogodilo između ove dvije definicije?


Web 2.0 – ad hoc stvoren termin koji je opisivao trenutačne trendove i koji se proširuje upotrebom centralna komponenta društvenost i suradništvo zbirni pojam za niz usluga, ideja, tehnologija,

fenomena i sl.

Semantički web – W3C ideja weba s odvojenim sadržajem od prikaza centralna komponenta formalan semantički opis i

na razini informacije (i.e. i na razini dijela dokumenta) te razmjena ovako opisanih podataka

Web 3.0 – često se koristi kao prijelaz iz weba 2.0 u semantički web

Web 2.0, semantički web, web 3.0,web stvari, real-time web ...


“real time” web odnosi se na količinu informacija koje korisnici velikom

brzinom stavljaju online i mehanizme koji ovo dopuštaju primjer: Twitter

real time pretraživanje ne pretražuje postojeće izvore, već stvara upit koji

hvata sve što su od trenutka pretrage korisnici postali na određene usluge

ovdje zanimljiv kao primjer malih imenovanih previranja koja se dešavaju

na webu jedna od zanimljivih posljedica web 2.0 aplikacija, te

“suradničkog” i “društvenog” weba ... više slijedi u nastavku

“Real time” web?


“knjižnica 2.0” izražava direktnu vezu s “webom 2.0”

“web 2.0” je termin skovan 2003 kako bi opisao što se novoga dešava na webu i koji je obilno korišten u marketinške svrhe ... nije precizno definiran pojam, već skup novina na webu

web 2.0 svojim postavkama privlači mnogo pažnje društvenost, suradništvo, otvorenost, demokratičnost,

usluge, moć korisnicima, harnessing collective inteligence itd. itd. itd.

“2.0” pronalazi put do poslovanja, politike, knjižnica...

Kakve ovo ima veze s “knjižnicom 2.0”?


Komponente weba 2.0: web kao platforma

web-sjedišta kao aplikacije

društveni web web kao mreža korisnika; kao mjesto za društvene

interakcije

otvoreni web besplatne usluge; otvoreni podatci

web podataka (umjesto weba dokumenata) opisani podatci iz kojih se dokumenti izrađuju na zahtjev i

koje se može dohvaćati i izvan glavnog web-sjedišta na presjeku weba 2.0 i semantičkog weba (“web 3.0”)

Web 2.0


aplikacije nalik na one instalirane na desktop, ali dostupne putem weba i dizajnom nalik na web stranice

U terminima “web stranica”, web: ne samo kao mreža statičnih stranica

i.e. kao na papiru, sadržaj na stranici koji se ne mijenja + nevidljive promjene sadržaja omogućene prirodom digitalnog

teksta ne samo kao mreža dinamički stvorenih stranica

i.e. stranice koje dio sadržaja povlače iz raznih izvora npr personalizirane stranice, “najnoviji naslovi” okvir u stranici i sl

već i kao mreža visoko interaktivnih stranica i.e. onih koje dopuštaju upravljanje poput u softveru – web

aplikacije

Web kao platforma:Web kao mreža aplikacija


ideja interaktivnih, “čitaj/piši” stranica, pretpostavlja korisnike koji njima upravljaju web 2.0 ovisi o aktivnim korisnicima bez aktivnih korisnika, web 2.0 aplikacije ne

ispunjavaju svoju funkciju te stagniraju i ne razvijaju se, a sadržaj stagnira

korisnik? onaj tko upravlja sustavom putem korisničkog računa

pitanje sučelja korisnički profil - reprezentacija korisnika

može biti bilo što za što smatramo da ima smisla izraditi “korisnički profil”

individua, institucija, politička stranka ...

Web 2.0 i korisnici:web kao mreža korisnika


Društvenost – centralna komponenta weba 2.0 web 2.0 korisnicima nudi usluge

interakcijom korisnika međusobno i s raznim sustavima razvija se korisnički stvoren sadržaj i metasadržaj

sadržaj je kralj, sadržaj pokreće web 2.0 usluge privlači nove korisnike, koji ga zatim dalje proizvode i

rafiniraju... analiza sadržaja omogućuje nove komponente usluge (RSS

kanali, otkrivanje sadržaja, automatska preporuka...)

korisnici + sadržaj dižu vrijednost cijele usluge nakon nekog vremena, softver često nije pretjerano bitan

za tržišnu cijenu usluge

Društveni webusluge, korisnici i sadržaji


Što je web 2.0 usluga web aplikacija + korisnici i korisnički sadržaj +

ideja i svjetonazor + model razvoja i poslovanja usluge omogućuju:

komunikaciju i suradnju na kojekakve načine objavljivanje, pronalaženje i organizaciju sadržaja društveno umrežavanje suradnju na izradi sadržaja i zbirki pronalaženje, pretplatu i preporuku na sadržaj ....

popularne usluge: deseci pa čak i stotine milijuna korisnika više puta toliko dolara teške

Web 2.0 usluge


Animirani intermezzo – labs.digg.com(Digg = Web 2.0 servis putem kojeg korisnici “glasaju

za sadržaj”)


http://labs.digg.com/

Čitanje digitalnih izvora i spajanje na Web više nije ograničeno samo na stolna računala:

prijenosna računala različitih oblika i sve veći broj “hot spotova” odakle se može spojiti

napredni mobiteli (‘mart phones, npr iPhone)

e-papir

različiti specijalizirani uređaji

Hardver i razvoj novog medija


Hardver:Tehnologija za čitanje – e-papir


pomalo sci-fi za sada, ali: neke stvari se već implementiraju (npr. multi-touch

screen) mnoga istraživanja, prototipi, pokusni proizvodi i sl

primjer: Project Natal Microsoftovo rješenje bazirano na kameri koja snima

geste trebalo bi se pojaviti na tržištu za manje od godinu

dana ...

Kako bi izgledalo upravljanje online druženjem samo gestama i glasom?

Hardver:Tehnologija za upravljanje?


http://www.youtube.com/watch?v=g_txF7iETX0

Kratak pregled tema vezanih uz web i knjižnicu 2.0 kako ćemo ih obrađivati


povezivanje korisnika i stvaranje društvenih mreža je koncept koji prožima trenutačni razvoj weba kao medija

korisnici se umrežavaju radi komunikacije, razmjene izvora, suradnje na dokumentu, komentiranja i sl

svaka 2.0 usluga omogućuje stvaranje mreže korisnika, ponekad mreže stvaraju sami korisnici, a ponekad jednostavno postoje prirode usluge radi

Umrežavanje


Web 2.0 korisnicima pruža alate za osobno objavljivanje na webu se i ranije moglo objavljivati na osobnoj

razini, ali je zahtijevalo više truda i tehničkog predznanja

... i oni obilno objavljuju kojekakve tekstove,

u mnogim slučajevima njihovi izvori su implicitno objavljeni npr. online zbirka nečijih omiljenih poveznica: dok

osoba to možda drži samo za sebe, mnogi tome vjerojatno mogu pristupiti

Objavljivanje


Obzirom da se radi o online aplikacijama i smještaj svog sadržaja je online

ovo omogućuje: da se više različitih korisnika spaja na isti izvor koji

onda mogu uređivati (npr. Wikipedija) da svaki korisnik radi za sebe, ali da se njihov

sadržaj automatski integrira u istu bazu kao i tuđi pa može poslužiti i ostalima

“Suradništvo” u ovom kontekstu omogućuje rafinaciju sadržaja kroz vrijeme

Suradništvo


Mnogi sadržaji koji se objavljuju su zapravo metapodatci npr. URLovi, često je smislenije čuvati URL nego lokalno

pospremiti sadržaj koji se nalazi na toj adresi ovakvi URLovi imaju značenje u kontekstu, npr. za

proslijeđivanje ili preporuku izvora određenoj skupini korisnika u nekim egzotičnijim upotrebama, korisnici mogu automatski

objavljivati svoj dnevnik slušanja, na primjer

U mnogim slučajevima korisnici prikupljaju metapodatke npr. omiljene poveznice ili pak bibliografske opise knjiga ili

znanstvenih članaka mreže ovakvih zbirki metapodataka su zanimljiv fenomen i

razina pristupa informacijama

Metapodatci


između ovih tehnologija korištenje tehnologija od strane knjižničara za

vlastite potrebe ili potrebe knjižnice obavještavanje, povezivanje i pružanje usluga

putem ovakvih tehnologija

u svjetonazoru i usvajanju principa web 2.0 usluga usluge gdje god da jesi podatci u formatima za razmjenu i/ili kojima je

moguće drugačije automatski pristupati omogućiti korisnicima da sudjeluju ...

Gdje je tu “Knjižnica 2.0”


O knjižnici 2.0


Michael Casey, LibraryCrunch blog, rujan 2005.; termin nastao pod utjecajem Weba 2.0 i Businessa 2.0

skup alata i njima pripadajućih načela

nije definirana onim što nudimo korisnicima, već onim što dozvoljavamo korisnicima da sami nude i ugrade u usluge

okreće se novim, potencijalnim korisnicima, ne gubeći postojeće

web 2.0 tehnologija pomaže knjižnici da se približi modelu knjižnice 2.0

Što je knjižnica 2.0


obzirom na web 2.0, i knjižnica 2.0 je jednako složen pojam nove mogućnosti novi izazovi, i tehnički i konceptualni velik broj različitih uporaba

knjižnica 2.0 označava korištenje web 2.0 tehnologija od strane knjižničara kao i povezivanje ovih tehnologija i svjetonazora u knjižnične usluge

možda se bolje stoga pitati: Što knjižnica 2.0 može?

O knjižnici 2.0


ubrzati uvođenje i razvoj novih knjižničnih usluga i pomagala – stalna beta

ponuditi platformu za umrežavanje i suradništvo korisnika

doprijeti do korisnika koji nikad nisu ušli u knjižnicu + do onih koji ne mogu doći do knjižnice

pomoći u knjižničnoj prisutnosti na novom mediju

Što može knjižnica 2.0


propisati konačnu listu primjerene i preporučene tehnologije weba 2.0

zamijeniti postojeće tradicionalne usluge vezane uz, primjerice, tiskanu građu i igračke

izazov leži u povezivanju knjižničnih tradicionalnih usluga i zadaća s razvojem novog medija te promjenama u korisničkim potrebama i zahtijevima

Što ne može knjižnica 2.0


novi pravci razvoja modernih informacijskih usluga

novi pravci razvoja hardvera

pitanje sukladnosti weba 2.0 i knjižničnih načela

pitanje dostupnosti resursa i organizacije za izgradnju knjižnice 2.0

informacijske tehnologije i komercijalne usluge u nastajanju koje bi mogle ugroziti/zamijeniti knjižničnu profesiju, zadaće i ustanove

Što očekuje knjižnicu 2.0


komunicira s korisnicima

komunicira unutar stručne zajednice

objavljuje sadržaj

nudi korisnicima platformu za izražavanje

nudi korisnicima platformu za umrežavanje

prati područje informacijskih znanosti i razvoj tehnologije

oslobađa podatke

Što radi knjižnica 2.0


educira korisnike

educira djelatnike

boravi na mjestima okupljanja korisnika

boravi na mobilnim uređajima

otvara virtualne ogranke

Što još radi knjižnica 2.0


tematski blogovi

tematski wikiji

katalog 2.0

društveno umrežavanje

društveno označivanje

novi kanali za publiciranje: podcast, mikroblog

Knjižnica 2.0 na trenutnom webu


alternativni odgovori na upite

edukacija korisnika: u korištenju tehnologije o korištenju tehnologije

informatička znanja informacijska pismenost objavljivanje, privatnost, sigurnost, autorsko pravo posljedice korištenja društvenog weba

Knjižnica 2.0 u knjižnici


kreće se lokacijama na kojima se nalazi korisnik – guerilla reference

objavljuje putem novih komunikacijskih kanala

radi na vlastitom cjeloživotnom učenju

poučava kolege

osobno, interno i strukovno koristi alate poput wikija, bloga, RSS-a…

Knjižničar 2.0


Društveno umrežavanje


zašto “na webu” – jer je “društveno umrežavanje” pojam stvoren 1954. godine, a upotrebljava se u sociologiji, antropologiji, psihologiji...

svi web 2.0 servisi u većoj ili manjoj mjeri povezuju korisnike s primarnom namjenom: razmjena i preporuka sadržaja (YouTube, Ptičica, Flickr,

Digg...)

prikupljanje i organizacija sadržaja (Delicious, LibraryThing...)

druženje i komunikacija (Facebook, Trosjed, LinkedIn...) = servisi za društveno umrežavanje

Društveno umrežavanje na webu


primarna namjena umrežavanje korisničkih profila

povezivanje sustavom preporuka ili pretraživanjem drugih profila

socijalizacija korisnika kroz komunikaciju, poslovnu suradnju, igranje igara, usporedbu omiljene glazbe ili razmjenu rezultata testova...

Društveno umrežavanje na webu


Mogućnosti i opasnosti servisa

profili prijatelji grupe poruke objave zidovi fotoalbum blog “probijači leda” pretraživanje privatnost aplikacije

predatori virusi krađa identiteta cyber-bullying povreda privatnosti ovisnost


diseminiranje informacija ciljanim zajednicama korisnika

prisutnost u društvenoj sferi novih generacija (digital natives, millenials)

objavljivanje fotografija i video zapisa o knjižnici provođenje anketa publiciranje postojećih sadržaja (brošure, novosti,

pretraživanje kataloga) u novom okruženju promoviranje radionica, tečajeva i ostalih

događanja edukacija korisnika sustav preporuka...

Primjena


MySpace.com - eVolver - Denver Public Library Teens

Facebook - za pristup sadržajima potrebno je imati profil na Facebooku: Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci - grupa Narodna in univerzitetna knjižnica (NUK) - stranica

knjižnice

Primjeri


http://www.myspace.com/denver_evolver

http://www.facebook.com/

Blogovi


weB LOG dnevnik na webu kronološki objavljeni postovi, najnoviji na vrhu,

mogućnost komentara, rasprave različite namjene (osobni, poslovni, grupni,

zabavni, informativni, institucijski...) blogerska etika pretraživanje blogova:

Technorati – tražilica specijalizirana za blogove LISwiki – wiki s popisom blogova i tražilica za

blogove

Blog


http://www.cyberjournalist.net/news/000215.php

http://technorati.com/

http://liswiki.org/wiki/Weblogs

osoban

uređen kronološki

aktualan

reakcija

otvoren za komentare

fokusiran

Blog je...


tehnologija – softver – najčešće open source i besplatan:

instaliran na lokalnom poslužitelju - WordPress, Drupal, Movable Type - zahtijeva održavanje uz poznavanje CSS-a te iskustvo u administriranju poslužitelja

instaliran na komercijalnom poslužitelju – Blogger, LiveJournal, WordPress - osnovne inačice su besplatne, ali nude ograničene mogućnosti podešavanja

Blog - tehnologija


interno, u velikim mrežama

prema stručnoj zajednici

za korisnike: obavijesti o uslugama, događanjima i prinovama čitateljski klubovi tinejdžerske/studentske grupe...

povezan s pretraživanjem OPAC-a

Blog u knjižnici 2.0


blogovi Knjižnice okruga Ann Arbor: Events Blog Community Blog Services Blog Director’s Blog Books Blog Research Blog

blog Knjižnice IRB-a

Blog : primjeri


http://www.aadl.org/services/blogs

http://knjiznica.irb.hr/blog/

Suradništvo na izradi sadržaja

Zauder, Ille: Knjižnica 2.0

u web 2.0 sustavima je uobičajeno da korisnici svoje datoteke ne pohranjuju lokalno već na poslužitelju

omogućuje: pristup vlastitom sadržaju s bilo kojeg računala s

vezom na internet pristup istoj datoteci od strane više korisnika

ovo potonje omogućuje suradništvo pomalo nalik slanju npr. .doc datoteke e-poštom... ali na višoj razini

Aplikacije, korisnici i datoteke


Wiki “najjednostavnija baza koja može funkcionirati”

prostor suradnje

način organiziranja znanja

način umrežavanja znanja


karakteristike koncepta: suradnja, javno vlasništvo

sadržaja, otvorenost - svi mogu

mijenjati sve, jednostavnost (uporaba

i grafički izgled), (uvjetna) opasnost od

zlouporabe, povijest izmjena, mogućnost zaštite

sadržaja, pretraživost

Wikipedija – globalni fenomen s wiki tehnologijom u pozadini članci nemaju glavnog autora, svi doprinose

oslanja se na velik broj korisnika koji pišu i uređuju članke

oslanja se na velik broj korisnika za provjeru točnosti sadržaja “mudrost gomile”

uz svaki članak i diskusija i povijest promjena diskusija vrlo važna radi provjere kvalitete članka, npr ukoliko

se na diskusiji svađaju oko točnosti nečega u članku, članak može dobiti “O točnost ovog članka se još raspravlja” status

Wikiji i Wikipedija


svaki korisnik se mora prijaviti pod pravim imenom i prezimenom

neki korisnici su “policajci” zaduženi su za povrede pravila, vandalizam i sl... ali ne i za sadržaj

neki korisnici su “urednici” moraju dokazati svoj identitet i stručnost u temi urednici su zaduženi za kvalitetu sadržaja, nakon što

“odbor urednika” odobri neki članak, isti se smatra visoke kakvoće

prilikom promjena, dok ih urednik ne odobri, one se nalaze na “neodobrenoj” verziji članka

Neke druge instance wiki enciklopedija:Citizendium


svaki korisnik se mora prijaviti pod pravim imenom i prezimenom

članci se pišu na poziv, korisnici ne mogu sami začeti članke u samom wikiju korisnici glasaju tko bi od priznatih

znanstvenika bio idealan za to autor se potpisuje na članak, a članku se dodaje i “curator” koji

pazi na buduće promjere također potpisan, uglavnom ista osoba kao i autor

korisnici tada mogu predlagati promjene

wiki s recenzijom i nešto klasičnijim autorstvom!

Neke druge instance wiki enciklopedija:Scholarpedia


KGZ intranet- interna komunikacija (pristup otvoren privremeno, samo za potrebe CSSU-a)

Ohio Second Life Learning Community Wiki - međuinstitucionalna suradnja

St. Joseph County Public Library’s Subject Guides ili Izvori i pretraživanje psihologijske literature : Materijali za kolegij - vodiči za tematsko istraživanje

UDK02 : Repozitorij školskog knjižničarstva - suradnički prostor mreže stručnjaka

Wiki : Neki primjeri u knjižnicama


http://kgzintranet.pbworks.com/

http://www.library.ohiou.edu/sllc/index.php/Main_Page

http://www.libraryforlife.org/subjectguides/index.php/Main_Page

http://www.libraryforlife.org/subjectguides/index.php/Main_Page

http://saturn.ffzg.hr/lite/page/psiho-izvori/materijali_za_kolegij

http://saturn.ffzg.hr/lite/page/psiho-izvori/materijali_za_kolegij

http://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php/UDK_02

Putem tzv. “wiki markupa” jednostavan markup jezik poput htmla, ali dizajniran

za brzo ručno pisanje npr.

“== Wiki ==” će riječ “Wiki” u tekstu pretvoriti u naslov razine 1

[[Wiki]] će riječi Wiki u tekstu pretvoriti u poveznicu na članak u istom wikiju, naslova “Wiki”

Mnogi imaju i tzv. WYSIWYG mogućnosti “what you see is what you get” alatna traka nalik na onu u procesorima teksta (Word)

putem koje je moguće oblikovati tekst bez da se piše tzv. wikitext

Uređivanje wikija... samo informativno


nalik na Microsoft Office ili Open Office, ali online

dopuštaju standardno: dokumente, prezentacije, proračunske tablice ...

ali i: budući da je sve online, vlasnik dokumenta može

dozvoliti drugim korisnicima da pristupaju istome obzirom da je jedan sustav, isti prati i promjene

za razliku od slanja e-poštom gdje se često mogu dogoditi problemi s verzijama, pogotovo kad na dokumentu radi više od dvije osobe

Online office aplikacije


Online office je primjereniji kada: manji broj poznatih osoba želi zajednički raditi na

dokumentima dokumenti imaju neki gotov status, npr. “dovršili smo

ovaj prijedlog projekta” u načelu: gdje god bi inače slali dokumente poštom

ali ima i novih mogućnosti!

Wiki je primjereniji kada veći broj osoba, koje ne moraju sve biti poznate,

stvara i uređuje sadržaj sadržaj može rasti i rafinirati se, nema “gotove

inačice” npr. tematski wikiji za knjižničare i/ili korisnike

Online office vs. wiki


GoogleDocs podijeljen je u: Documents (zamjena za MS Word ili OpenOffice Writer) Spreadsheets (Excel ili Calc) Presentations (PowerPoint ili Impress) Forms (izrada online upitnika za distribuciju el. poštom

ili ugrađivanje u internetsku stranicu)

korisnik može: raditi s dokumentima izrađenima pomoću drugih

aplikacija, na mreži stvarati nove dokumente, prema potrebi pohraniti novi dokument u formatima

mnogih popularnih uredskih programa

GoogleDocs


https://www.google.com/accounts/ServiceLogin?service=writely&passive=true&nui=1&continue=http://docs.google.com/&followup=http://docs.google.com/&ltmpl=homepage&rm=false

Povezivanje, objavljivanje, suradništvo polu-zaključak

Knjižnica 2.0

Vidjeli smo: Blogove Usluge za društveno umrežavanje (Facebook, Myspace) Usluge koje omogućuju suradništvo pri izradi sadržaja

(Wikipedija, GoogleDocs)

Vidjet ćemo: Usluge za prikupljanje i razmjenu referenci na izvore Usluge za agregaciju posebno zapakiranog sadržaja Katalog 2.0

Ali prvo: više o uslugama, korisnicima, sadržajima i sličnim

temama...

Ponavljanje gradiva i pogled u budućnost


Što je “web 2.0 usluga”? od pojma web 2.0 service: web 2.0 usluga je

društvena web aplikacija koja omogućuje korisnicima da izrade vlastiti profil putem kojeg im se nude mnoge mogućnosti poput: društvenog umrežavanja (facebook, myspace) objavljivanja (i organizacije) izvora (blogovi, flickr, youTube) suradništva na izradi sadržaja (wikipedia, online office) prikupljanja (i organizacije) izvora (delicious, libraryThing,

last.fm) otkrivanje i vrednovanje izvora (digg, last.fm , libraryThing) ...

mnoge tehnologije koje je moguće relativno jednostavno implementirati (RSS, blog i sl) je, u širem smislu, također moguće smatrati uslugama koje nudi neka institucija

Web 2.0 usluga: softver, korisnici i sadržaj


je sustav zamišljen od strane nekolicine “vizionara” ili prilagođena kopija ovakvog sustava

pruža korisnicima određene mogućnosti vezane uz njihov profil

se otvara čim “srž” proradi i zatim se kontinuirano razvija komunikacija s korisnicima kroz razvoj “konstantna beta” - stalan razvoj i testiranje, dinamični

sustavi

počinje bez vlastitog sadržaja i oslanja se na korisnike da ga dodaju

ili počinje povezana na neki sadržaj i oslanja se na korisnike da ga mijenjaju ili dodaju novu razinu

Tipična web 2.0 usluga


usluga je tu radi korisnika i korisničkog sadržaja korisničkih sadržaja – članaka, fotografija, audio i video

sadržaja

ako nema aktivnih korisnika, usluga ne funkcionira nema korisnika –> nema sadržaja –> usluga stagnira ->

nema novih korisnika ... početak i kontinuitet vrlo bitni!

prolaskom vremena generira se sve više i više korisničkih sadržaja i metasadržaja koji pruža novu razinu pristupa analiza ovakvog sadržaja

daje uvid u kako korisnici koriste uslugu dodaje mogućnosti poput automatske pretrage

daljnji razvoj usluge

Tipična web 2.0 usluga


korisnici poznavanje korisnika i njihovih potreba u fazi

planiranja broj stvarnih korisnika sustava i njihova aktivnost

broj aktivnih korisnika vrlo bitan početni priliv korisnika je često odlučujuć

marketing/obavještavanje zajednice neki početni podatci?

sustav tehničke poteškoće statičnost restriktivnost bilo što drugo radi čega korisnici odlaze

Web 2.0 startup problemi


Korisnik u web 2.0 sustavima? osoba koja sjedi za računalom “jedinica” u sustavu

jednoznačno je označen svojim korisničkim profilom korisnički profil može predstavljati korisnika

pokretačka snaga društvenog sustava resurs mehanizam preporuke osoba koja se može kojekako ponašati i imati

specifičan način korištenja veći broj korisnika znači i da su veće šanse da kvalitetni

sadržaji budu bolje rangirani i da greške budu ispravljene – “mudrost gomile”

Korisnici, usluga i sadržaj - interakcija


razne web 2.0 usluge služe za: komunikaciju i povezivanje

uglavnom u pisanom obliku koji često ostaje trajno zapisan objavljivanje, proizvodnju ili organizaciju raznih

sadržaja

web 2.0 je živ sustav ogroman broj korisnika konstantno proizvodi

enormne količine podataka analiza podataka donosi nove i poboljšava stare

mogućnosti automatska preporuka poboljšanja i nove mogućnosti u pretraživanju informacija

Web 2.0 i generiranje sadržaja


Više od 350 milijuna aktivnih korisnika korisnika

35 milijuna svaki dan mijenja status 55 milijuna promjena status poruke dnevno

2.5 milijardi fotografija objavljeno svaki mjesec

3.5 milijardi događaja stvoreno svaki mjesec

3.5 milijardi jedinica sadržaja u razmijeni svaki tjedan poveznice, vijesti, blogovi, bilješke, foto albumi ...

Neki podatci s Facebooka


eksplicitno korisnici direktno surađuju na sadržaju

npr. članak (wikipedia) dokument druge vrste (google docs)

korisnici dodaju metasadržaj komentari, kojekakvi društveni pokazatelji (npr. digg) korisnici kroz vrijeme dižu vrijednost izvora

implicitno - suradništvo bez altruizma... svaki korisnik radi za sebe, ali svi korisnici sustava

imaju potencijalnu korist korisničke zbirke bookmarkova, članaka, knjiga

(bibsnomy, librarything) vrijednost sustava veća od vrijednosti sastavnih dijelova

Suradništvo u izradi sadržaja i sustava


Dugi rep ideja da sve ima svoje mjesto i ništa se ne otpisuje

nema ograničenja “prostora na policama” budućnost je, kažu, u manjim količinama velikog

broja različitih stvari, ne u velikom broju jednog

Ako korisnici masovno proizvode sadržaj i ništa se ne opisuje nećemo li se izgubiti u masi sadržaja sumnjive kvalitete? problem vrednovanja...

Dugi rep, društvenost i vrednovanje sadržaja


ogromna količina korisnika

koji prate kako se sadržaj mijenja wikipedia – veliki broj korisnika će vrlo brzo ukazati na

greške komentari i glasovi, će ubrzo profiltrirati kvalitetne izvore

koji prikupljaju, koriste i organiziraju najpopularniji izvori biti će relevantni i/ili kvalitetni najkorištenije oznake za izvor će kvalitetno opisivati taj

izvor

problem: popularnost kao aproksimacija kvalitete ...

Mudrost gomile u web 2.0 kontekstu


korisnici stvaraju sadržaj i metasadržaj u ogromnim količinama – tekst, multimedija,

metapodatci neki podatci se automatski generiraju

za što su podatci vezani? “lokaciju” – (server, sjedište, tvrtka...) format

oslobađanje podataka učiniti podatke neovisnim o lokaciji formati za razmjenu – XML i derivati (npr. RSS) business 2.0 i oslobađanje podataka?

Web kao mreža podataka ikorisnički stvorenog sadržaja


U nastavku će biti riječ o korisničkom prikupljanju metasadržaja

Metasadržaj ima velik značaj za mrežno okruženje radi čestih promjena izvora radi malog truda i malo potrebnog vremena za

prisup sadržaju iz kakve reference ...

...

Metasadržaj


Favourites ili korisnicke zbirke referenci

Zauder, Ille: Knjižnica 2.0

mnoge web 2.0 usluge dopuštaju korisnicima da prikupljaju: metapodatke o javno dostupnim izvorima na webu

npr. bookmarks/favourites, znanstveni članci metapodatke o javno dostupnim izvorima u stvarnom

svijetu npr. knjige

cijele izvore ili njihove dijelove npr. isječci

zašto? pristup izvorima sa svakog računala spojenog na internet pronalaženje (pretraživanje, pregledavanje, otkrivanje)

izvora

Prikupljanje izvora


prikupljeni izvori su organizirani u “korisničke zbirke” prikupljeni izvori se vežu na korisnikov profil korisnik organizira svoje izvore dodjeljujući tzv.

“tagove” korisnici dodjeljuju metapodatke svojim izvorima ručno označeno od ljudi kojima je u interesu da to

kvalitetno označe sebi smislenim tagovima

pregledavanje i pretraživanje putem: izvora korisnika tagova

Korisničke zbirke ...


novi društveni pokazatelji: popularnost izvora (u koliko zbirki je izvor?) popularnost tagova (npr. koliko korisnika je

koristilo isti tag?) identifikacija korisnika sa sličnim interesima

automatika: preporuka prikupljanje podataka za istraživanje korisnika pretplata

... Korisničke zbirke


Primjeri uživo(Delicious, CiteULike)


najčešći pristup organizaciji na webu 2.0 je putem taganja, koje je u ovom okruženju često “suradničko”

oznaka je riječ (niz znakova) koji korisnik po vlastitom izboru dodjeljuje izvorima kako bi ih kasnije mogao strukturirano pregledavati

oznaka često označava temu (npr. knjižnica_2.0) autora (npr. ivo_ivić) namjenu (npr. za_projekt, za_pročitati) korisnikov stav (npr. smiješno) ...

Označivanje i folksonomije...


skup svih oznaka nekog korisnika čini i navigacijsku shemu za njegovu zbirku

oznake je moguće grupirati i opisivati a u nekim implementacijama i stavljati u

hijerarhijske veze

oznake korisnik smišlja prilikom dodavanja ili pak koristi one koje je već ranije koristio unosi ih jednu za drugom, a aplikacija ih razdvaja

na određeom znaku najčešće se koristi razmak, ali moguće je i koristiti

zarez, točku zarez ili što drugo

... Označivanje i folksonomije


suradničko označivanje kada isti izvor u sustavu može opisati više od

jedne osobe

ako ima dovoljan broj korisnika neke izvore će opisati desetci pa čak i stotine i tisuće korisnika ovo donekle negira probleme kontrole rječnika i

“šuma” jer možemo pretpostaviti da su najčešće korišteni tagovi ispravno korišteni

omogućuje uvid u koje termine korisnici koriste za označivanje...

Suradničko označivanje


omogućeno na dva načina:

izvor je svojstven jednome korisniku, ali ga i odabrani ostali korisnici mogu opisivati

izvor se po svojoj prirodi može nalaziti u zbirkama više korisnika suradništvo bez altruizma: svaki korisnik označuje za

sebe, ali na razini sustava je moguće vidjetih skup svih oznaka koje su svi korisnici koristili za taj izvor

na temelju tog skupa je tagove moguće i preporučiti prilikom upisa

Suradničko označivanje


od riječi “folk” i “taxonomy” pojam opisuje ovaj oblik otvorenog rječnika za

označivanje ili pak za ovakav pristup

folksonomija shvaćena kao skup korištenih oznaka ne sadrži veze među oznakama, ali povezivanjem s korisnicima i izvorima moguće je definirati neke podskupove: svaki korisnik ima skup oznaka koje je koristio za

sve svoje izvore svaki izvor ima skup oznaka koje su svi korisnici za

njega koristili

Folksonomije


kontrolirani rječnik i folksonomije se mogu nadopunjavati pregledavanje i pretraživanje može biti

omogućenog preko pojmova iz kontroliranog rječnika, tagova ili iz oboje istovremeno

metapodaci koje stvaraju korisnici reflektiraju brze promjene u terminologiji i prate trendove te , popularne fenomene dok tradicionalni

klasifikacijski sustavi koji koriste hijerarhiju i kontrolu sinonima omogućavaju ustanovljavanje

odnosa među pojmovima

Kontrolirani rječnik + folksonomija


Nedostatci nema kontrole rječnika svojstva koja tagovi opisuju su implicitna

npr. izvor opisan s “ambasada” – je li ambasada tema izvora ili je dokument vezan uz ambasadu, ali nije i tema ili je to pak tekst koji netko piše za ambasadu

među tagovima nema eksplicitnih veza korisnici proizvode puno “smeća”

Prednosti korisnici to masovno koriste jer im je dovoljno

jednostavno i svrsishodno ipak, ima mjesta za edukaciju...

Prednosti i nedostatci


za knjižničare mogućnost korištenja ovakvih sustava za ažurne

liste izvora analiza korisnika i korisničkog označivanja otkrivanje i pretplata na izvore

za korisnike knjižnica može iskoristiti ovaj model kao

komponentu vlastitog web sjedišta integracija s katalogom omogućavanje korisnicima izgradnju vlastitih virtualnih

“polica s građom”

Upotreba u knjižnicama?


RSS i agregacija sadržaja


jedno od rješenja za razmjenu informacija među uslugama

kako se koristi: web sjedište nudi kanal za pretplatu

razne aplikacije mogu prikupljati sadržaje iz tih “kanala”

“kanal” je običan tekst u jednom od ovakvih formata može sadržavati kratke obavijesti, sažetke, cijele

sadržaje ...

RSS - “Kanali za pobiranje sadržaja”


Uz standardne web dokumente:

vijesti, blogovi i slični kratki tekstovi ili slike, filmovi...

popisi izvora vezani uz: stranice e-časopise korisnike grupe korisnika tagove

popisi promjena wiki

Rastući broj izvora na webu


korisnikkorisnik novostinovosti

blogblog

vijestivijesti

korisnička zbirka

korisnička zbirka

izvori tagani sa ...


novosti

novosti

vijestivijesti

blogblog

e-časopise-časopis

e-časopise-časopis

rješenje problemu pristupa prevelikom broju izvora?

Rastući broj izvora na webu


novostinovosti

blogblog

vijestivijesti

korisnička zbirka

korisnička zbirka



novostinovosti

vijestivijesti

blogblog

e-časopis

e-časopis

e-časopis

e-časopis

aplikacija za

pretplatukorisnikkorisnik

velik broj različitih izvora na koje se moguće pretplatiti od članaka preko multimedije do trenutačnih radnji neke

osobe promjene u suradnički stvorenim sadržajima “prinove” u popisima bilo koje vrste

nije samo pretplata već može služiti i razmijeni sadržaja među web stranicama (aplikacijama)

neka web stranica može uključivati sadržaj s druge koji prikuplja iz RSS-a

za automatsko prikupljanje podataka za analizu

O kanalima


ovakve datoteke se generiraju automatski na primjer, neka usluga može imati kanale:

za sve nove izvore koji su dodani u uslugu za nove izvore određene teme za izvore koje je neki korisnik dodao u vlastitu zbirku za promjene sadržaja, npr. wiki članka ili pak za pune sadržaje po raznim kriterijima,

administrativne obavijesti ....

ovakve datoteke se čitaju automatski RSS sadržaje prikuplja aplikacija koja ih zatim

prikazuje i/ili lokalno pohranjuje, organizira, prati njihovo korištenje, analizira ....

O kanalima


1) informacije “zapakirane” za prijenos preko aplikacija format za razmjenu sadržaja

najčešće XML i derivati (za tekst)

RSS – popularan format za razmjenu puni sadržaj (ili metasadržaj) sažetci, informacije o promjenama

2) aplikacija za prikupljanje RSS-a sama aplikacija koja zna prikupljati sadržaj u

odgovarajućem formatu RSS pretpostavlja i korištenje ovakve aplikacije za

čitanje

Preduvjeti za pretplatu


Prepoznavanjem istog na stranici putem simbola ili posebno označenih riječi “RSS”, “feed” ili “XML”

najčešće na crvenoj pozadini

Putem kakvog popisa RSS kanala (UncleFeed) Pretraživanjem kanala

putem specijalizirane tražilice (Find-a-Feed) putem online aplikacije za čitanje ovakvih sadržaja

online aplikacije mogu i: vrednovati kanale putem broja pretplaćenih

korisnika automatski preporučivati kanale putem

Kako pronaći RSS kanal?


Googleov softver za pretplatu na kanale, u paketu s ostalim Google proizvodima široka dostupnost napredne mogućnosti niski troškovi korištenja*

neke od dodatnih mogućnosti pretraživanje sadržaja kanala statistike korištenja i izlaženja pojedinih kanala razmjena kanala i raznih sadržaja automatska preporuka kanala

Google Reader


za knjižničare? pretplata na sadržaj ažurnost listi olakšavanje pristupa brojnim informacijskim izvorima

olakšavanje problema preopterećenosti informacijama

za korisnike? knjižnica nudi RSS pretplatu za:

novosti i događanja prinove knjižnični blog automatski generirane kanale u katalogu 2.0 ...

Knjižnice?


Katalog 2.0


katalog je mali dio integriranog knjižničnog sustava (IKS), ali jedini vidljiv i zanimljiv korisniku, često zanemaren od strane onih koji oblikuju IKS

korisnik naviknut na jednostavnost i pristupačnost uspješnih e-servisa poput Amazona ili Googlea traži više od knjižničnog OPACa

Katalog 2.0


rangiranje jednostavno sučelje provjera pravopisa facetiranje rezultata jednostavno pretraživanje s jednim poljem (s

mnoštvom mogućnosti po ispisu rezultata) napredno pretraživanje s unaprijed

ponuđenim kriterijima i utvrđenom sintaksom pretraživanje cijelog teksta (ne samo

metapodataka, kad god je to moguće)

Što korisnici traže od OPAC-a


anotacije i recenzije veze na slična pretraživanja (“korisnici koji su

tražili ovaj pojam/naslov/autora, tražili su i ...”) korisničko označivanje, korisničke recenzije i

preporuke, korisničko rangiranje žanrovski/tematski i autorski blogovi link “preporuči prijatelju” RSS generator citata

Što još korisnici traže od OPAC-a


postojeći katalog je dio IKS-a koji je proizvod neke tvrtke ili pojedinca koji je modificirao open source sustav

suglasnost za izmjene + sredstva + angažman proizvođača

rizici u slučaju lošeg odziva korisnika

Preoblikovanje OPAC-a - NE


idealno poprište uporabe većine zamislivih alata weba 2.0

OPAC potvrđeno najposjećeniji dio knjižničnog web sjedišta

postoje pozitivna iskustva velikih knjižnica s gotovim proizvodima poput VuFinda koji se instaliraju preko postojećeg IKS-a – primjer katalog Sveučilišta Georgia Tech

Preoblikovanje OPAC-a - DA


http://finder.library.gatech.edu/

katalog Knjižnice Državnog sveučilišta Sjeverne Karoline

korisniku nudi sljedeće integriranje kataloga u browser, u iGoogle ili na

mobilni uređaj, provjeru pravopisa, facetiranje rezultata, RSS, uslugu “preporuči prijatelju”, pregledavanje police s knjigama, generiranje citata, primanje kataložnog zapisa u obliku tekstualne poruke

mobilnim telefonom

Primjer


http://www.lib.ncsu.edu/catalog/

katalog Knjižnice okruga Ann Arbor, Michigan, SAD narodna knjižnica namijenjena svim skupinama

građanstva web sjedište izrađeno upotrebom Drupala

(besplatni i open source CMS) IKS se zove “III” i dozvoljava neke mogućnosti

društvenog weba, ali su ga knjižnični sistemci nadogradili – programska nadgradnja i opis procesa na blogu www.blyberg.net

katalog zovu SOPAC – Social OPAC katalog otvoren je za korisničke oznake, recenzije i

rangiranje

Primjer


http://www.aadl.org/catalog

http://www.blyberg.net/

Zaključak


Prema knjižnici 2.0: odakle početi

neobavezno i istraživački s malim ulaganjima, mali rizici

... osim uloženog vremena

korištenje besplatnih usluga: za povezivanje s postojećim i potencijalnim korisnicima

često “na njihovom terenu” ... kao suradnička online pomagala za razne potrebe

favourites, popisi literature, razmjena iskustava i povezivanje radi praćenja razvoja novog informacijskog medija

Vrijeme je ona kvaliteta prirode koja uzrokuje da se stvari dešavaju jedna za drugom. U zadnje vrijeme, izgleda da nije u funkciji.

Anoniman citat s weba ...09.04.23Knjižnica 2.0

implementacija postojećih “komponenata” ili sustava u vlastitu infrastrukturu

za interno korištenje interni wiki

kao uslugu korisnicima Blog i kojekakvi sadržaji (podcastovi, fotografije) RSS Kanal ovakve tehnologije kao potpora raznim interesnim

skupinama otvorite im wiki ili blog

Implementacija postojećih web 2.0 “komponenata”


Knjižnica, uz već postojeće, korisnicima nudi i web 2.0 usluge u početku nudi knjižnične sadržaje, korištenjem

usluge se generira i sadržaj “2.0”

razvoj usluge: ima smisla samo ako se pretpostavlja da će privući

korisnike na kojoj razini implementirati (npr. na skupnom

katalogu) marketing i početni korisnici i sadržaji

ima smisla ako će se usluga kontinuirano razvijati

Razvojem “usluga 2.0”


sve je još u povojima rano uključivanje u razvoj ovog aspekta weba

aktivno sudjelovanje u razvoju novog medija

novi oblici usluga koje knjižnice nude

promidžba struke, imidža bibliotekara

zadržavanje korisnika

edukacija korisnika mnogi će početi koristiti ove tehnologije ovako ili

onako, zašto da to ne probaju u knjižnici?

Knjižnica 2.0: Za


sve je još u povojima problem procjene, koncepcije, tehnologije - tko su

korisnici? što hoće, a što im treba? hoće li biti aktivni? koje tehnologije koristiti? tko će to izraditi? kako koncipirati sve? što ima budućnost? ...

web 2.0 zahtijeva vremena za bavljenje webom 2.0...

razvoj usluga zahtijeva sredstva

mnoge probleme se može izbjeći jasnom definicijom “pravila igre” tko je zadužen za što i kada to radi? da li su korisnici jasno obaviješteni o ciljevima usluge,

dostupnim mogućnostima i uvjetima korištenja?

Knjižnica 2.0: Protiv i mogući problemi


Prema knjižnici 2.0: Gdje završiti

na dobrim idejama sve je u eksperimentalnoj fazi

na nekom budućem webu

web 2.0 je prolazan, ali mehanizmi, ideje, pristupi, modeli i sl. će ostati

neki će se razviti u nešto drugačije neki će pronaći nove namjene neki će spektakularno podbaciti

(ove je posebno dobra ideja zapamtiti...)



Education

Web 2.0 i Knjiznica 2.0