Xml

18.3.2011.Odjel za matematiku, Sveučilište J.J.

Strossmayera, Osijek1

Web programiranje i primjene

XML

– eXtensible Markup Language



HTML vs. XMLHTML

•

osnovna namjena HTML‐a je definiranje sadržaja dokumenta

•

ali on nudi i mogućnost formatiranja sadržaja dokumenta dodavanjem atributa u

početni

tag

elementa

i

pridruživanjem

dozvoljene

vrijednosti

dodanom

atributu (npr. <font color=“green”> ...</font>)

•

baziran je na konačnom broju tag‐ova definiranih/propisanih od strane W3C‐a – dodavanje novog taga zahtijeva promjenu propisanog standarda

XML

•

osnovna namjena XML‐a je pohrana, organizacija i prijenos podataka

•

usmjeren je na opis/definiciju podataka

HTML vs. XML

“HTML is about displaying information, while XML is about carrying information.”

“XML is a software‐

and hardware‐independent tool for carrying information.”



XML –

osnovna svojstva

XML•

eXtensible Markup Language

•

usmjeren na opisivanje/definiranje podataka, ne na njihovu prezentaciju

•

XML tagovi nisu unaprijed definirani – korisnik sam definira tagove koji su mu potrebni za opis nekog sadržaja/podataka

•

preporuka:

XML

tagove

dobro

je

definirati

tako

da

iz

imena

taga

bude jasno što taj tag opisuje, tj. tako da ime taga sugerira tip sadržaja upisanog između početnog i završnog taga

•

XML je standard čije korištenje preporučuje W3C



XML –

osnovni primjer

•

primjer jednostavnog XML dokumenta:<?xml version="1.0"

encoding="ISO‐8859‐1“?>

<poruka><prima>Ana</prima><salje>Ivo</salje><naslov>Podsjetnik</naslov><tekst>Nazovi me ovaj vikend!</tekst>

</poruka>

•

upišimo

gornji

primjer

u

Notepad,

snimimo

ga

kao

xml

dokument

(npr. poruka.xml) i otvorimo u web pregledniku

•

vidimo da XML zapravo ne radi ništa; sadržaj XML dokumenta se sastoji od informacija/podataka upisanih između tagova koje korisnik sam definira

•

za prikazivanje sadržaja XML dokumenta u obliku prihvatljivom za krajnjeg korisnika “netko”

mora kreirati stil i pridružiti ga XML dokumentu



XML ‐

elementi•

XML dokument

sastoji

se od

jednog

ili

više

elemenata

•

XML

element

se

sastoji

od niti

jednog,

jednog

ili

više

znakova

informacije omeđenih s dvije oznake, tj. omeđenih početnim i završnim tag‐om

•

tag se sastoji od imena tag‐a omeđenog znakovima ‘<‘

i ‘>’•

ime tag‐a mora biti definirano prema sljedećim pravilima:–

ime tag‐a može sadržavati slova, brojeve i druge znakove (npr. povlaku

‘‐’, podvlaku ‘_’

ili točku ‘.’)–

prvi znak u imenu tag‐a ne smije biti broj niti interpunkcijski znak

–

ime tag‐a ne smije početi slovima xml u bilo kojoj kombinaciji velikih i malih slova

–

ime tag‐a ne smije sadržavati razmake–

početni

i

završni

tag

imaju

isto

ime,

ali

ispred

imena

završnog

tag‐a

nalazi se znak ‘/’•

ako

XML

element

ne

sadrži

niti

jedan

znak

informacije,

onda

se

početni

i

završni tag mogu reducirati u jedan tag sljedećeg oblika: <tag/>•

Primjer:

http://www.w3schools.com/xml/xml_elements.asp

http://www.w3schools.com/xml/xml_elements.asp



XML ‐

atributi

•

XML

element

može

imati

jedan

ili

više

atributa

koji

se

dopisuju

iza

imena početnog tag‐a, a svrha im je dodatno opisivanje sadržaja XML elementa

•

svaki atribut ima ime kojem je znakom ‘=’

pridružena vrijednost omeđena ‘jednostrukim’

ili “dvostrukim”

navodnicima, npr.

<tag atribut1=‘vrijednost1’

atribut2=‘vrijednost2’>...</tag>

<tag atribut1=“vrijednost1”

atribut2=“vrijednost2”>...</tag>

•

primjer: http://www.w3schools.com/xml/xml_attributes.asp

http://www.w3schools.com/xml/xml_attributes.asp



XML ‐

sintaksa•

komentare u XML dokumentu pišemo na sljedeći način:

<!‐‐

Ovo je komentar‐‐>

•

svi elementi moraju imati početni i završni tag:

<tag>netočno strukturiran XML element

<tag>točno strukturiran XML element</tag>

•

XML

deklaracija

<?xml

version="1.0"

encoding="ISO‐8859‐1"

>

zapravo

nije

dio

XML dokumenta i nema završni tag

•

XML tagovi su osjetljivi na mala i velika slova (eng. case sensitive):

<Tag>netočno strukturiran XML element</tag>

<tag>točno strukturiran XML element</tag>

•

XML

elementi

moraju

biti

pravilno

“ugnježdeni”

(eng.

nested)

– LIFO

struktura

(Last In –

First Out)

<tag1><tag2>netočno strukturiran XML element</tag1></tag2>

<tag1><tag2>točno strukturiran XML element</tag2></tag1>

•

XML dokument mora imati korijenski ili root element

•

za sintaktički ispravan XML dokument kažemo da je well‐formed



XML –

posebni znakovi

•

neki znakovi u XML‐u imaju posebno značenje:

–

‘<’

uvijek označava prvi znak u početnom tag‐u XML elementa (ako se pojavi unutar XML elementa generirat će grešku)

–

slično se događa s upotrebom znaka ‘&’

–

primjer: http://www.w3schools.com/xml/xml_syntax.asp

•

stoga u XML‐u za ove (i neke druge) znakove koristimo sljedeće kodove:

‘<‘

‐

< ‘>’

‐

> ‘&’

‐

& ‘

‐

'

“

‐

"

•

za

umetanje

drugih

posebnih

znakova

koristimo

njihove

heksadecimalne ekvivalente

kojima

prethode

znakovi

‘&#x’,

npr.

za

znak

© koristimo

kod

‘&#xA9 ’, gdje je heksadecimalni broj ‘A9’

ekvivalent ASCII znaka ©

http://www.w3schools.com/xml/xml_syntax.asp



XML – struktura osnovnog primjera

•

<?xml version="1.0 " encoding="ISO‐8859‐1“?> XML

deklaracija

koja

definira

verziju

XML‐a

(version="1.0")

i

kodnu

stranicu (encoding="ISO‐8859‐1 "

‐

Latin‐1/West European character set)•

<poruka>početni

tag

tzv.

korijenskog

elementa

(eng.

root‐element)

XML

dokumenta•

<prima>Ana</prima><salje>Ivo</salje><naslov>Podsjetnik</naslov><tekst>Nazovi me ovaj vikend!</tekst>četiri podelementa (eng. child‐elements) korijenskog elementa

•

</poruka>završni (dočetni) tag koji definira kraj korijenskog elementa

•

vidimo da XML dokument ima strukturu stabla



XML ‐

struktura•

svaki XML dokument ima strukturu stabla

•

mora

sadržavati

korijenski

element

(eng.

root‐element) ‐

nadelemet

(eng.

parent

element) svih ostalih elemenata u XML dokumentu

•

svi

elementi

XML

dokumenta

su

podelementi

(eng.

child‐elements)

korijenskog

elementa

•

svaki element XML dokumenta može sadržavati vlastite podelemente

•

generalna struktura XML dokumenta

<root>

<child>

<subchild1>...</subchild1>

<subchild2>...</subchild2>

</child>

</root>

•

termine

parent,

child

i

sibling

koristimo

kako

bismo

opisali

odnose

među

elementima

XML

dokumenta

– parent

je

nadelement

child

elementa,

a

elementi

na istoj razini nazivaju se sibling elementima

•

primjer: http://www.w3schools.com/xml/xml_tree.asp

http://www.w3schools.com/xml/xml_tree.asp



XML –

prostor imena

•

XML

prostor

imena

(eng.

namespace)

– otklanja

mogućnost

podudaranja

imena

elemenata

koji

u

različitim

XML

dokumentima

mogu

imati

različit

smisao,

atribute

i

root‐elemente,

tj.

omogućava

da

se

isti

naziv

elementa

koristi za različite svrhe

•

ako

ova

dva

XML

dokumenta

spojimo

u

jedan

dolazi

do

sukoba

oko

imena

početnog

tag‐a

– početni

<table>

tag‐ovi

imaju

isto

ime,

ali

potpuno

različito

značenje i sadržaj

XML dokument koji sadrži informacije

o HTML tabliciXML dokument koji sadrži informacije

o stolu

<table>

<tr>

<td>Apples</td>

<td>Bananas</td>

</tr>

</table>

<table>

<name>African Coffee Table</name>

<width>80</width>

<length>120</length>

</table>



XML –

prostor imena

•

Sukob

oko

istog

imena

elementa

s

različitim

značenjem

i

sadržajem rješava

se

uvođenjem

prefiksa

koji

se

dodaje

ispred

imena

tag‐a

i

od

imena tag‐a se odvaja dvotočkom

XML dokument koji sadrži informacije o HTML tablici

XML dokument koji sadrži informacije o stolu

<h:table> <h:tr>

<h:td>Apples</h:td> <h:td>Bananas</h:td>

</h:tr> </h:table>

<f:table> <f:name>African Coffee

Table</f:name> <f:width>80</f:width>

<f:length>120</f:length> </f:table>



XML –

prostor imena•

prostoru

imena

može

se

dodijeliti

neka

vrijednost ‐

najčešće

adresa

s

koje

potječe

dokument

čije karakteristike su sadržaj XML dokumenta

•

vrijednost

prostora

imena

definiramo

pridruživanjem

određene

vrijednosti

atributu

xmlns

unutar

početnog

tag‐a

XML

elementa

u

kojem

koristimo

oznaku

(prefiks)

prostora imena:

xmlns:prefiks‐prostora‐imena=“prostor‐imena“

npr. xmlns:f="http://www.w3schools.com/furniture"

•

primjer:

<root>

<h:table

xmlns:h="http://www.w3.org/TR/html4/">

<h:tr>

<h:td>Apples</h:td>

<h:td>Bananas</h:td>

</h:tr>

</h:table>

<f:table

xmlns:f="http://www.w3schools.com/furniture">

<f:name>African Coffee Table</f:name>

<f:width>80</f:width>

<f:length>120</f:length>

</f:table>

</root>



XML –

prostor imena

•

primjer:

vrijednost

prostora

imena

možemo

specificirati

i

kao

vrijednost xmlns atributa unutar početnog tag‐a root elementa

<root

xmlns:h="http://www.w3.org/TR/html4/" xmlns:f="http://www.w3schools.com/furniture">

<h:table> <h:tr>

<h:td>Apples</h:td> <h:td>Bananas</h:td>

</h:tr> </h:table>

<f:table> <f:name>African Coffee Table</f:name>

<f:width>80</f:width> <f:length>120</f:length>

</f:table> </root>



XML –

prostor imena•

pretpostavljeni

(default)

prostor

imena

‐

ako

se

neki

prostor

imena često

koristi

možemo

definirati

prepotstavljeni

(default)

prostor

imena

i

time

izbjeći stalno pisanje

oznake (prefiksa)

prostora

imena

•

primjer:

<root

xmlns="http://www.w3.org/TR/html4/"


<table>

<tr>

<td>Apples</td>

<td>Bananas</td>

</tr>

</table>

<f:table>




</f:table>

</root>

•

primjer: http://www.w3schools.com/xml/xml_namespaces.asp

http://www.w3schools.com/xml/xml_namespaces.asp



XML –

prostor imena

•

prazan

prostor

imena

– ako

nekim

elementima

XML

dokumenta

ne

želimo

pridružiti

prostor imena, onda kao

pretpostavljenu vrijednost

prostora

imena

definiramo

prazan

niz znakova, tj. atributu xmlns pridružimo prazan niz znakova

•

primjer:

<root

xmlns=""


<table>

<tr>

<td>Apples</td>

<td>Bananas</td>

</tr>

</table>

<f:table>




</f:table>

</root>



XML ‐

valjanost•

valjan XML dokument

–

sintaktički

ispravan

(well‐formed)

XML

dokument

koji

poštuje definirana pravila logičke povezanosti elemenata, atributa i sadržaja

–

ukratko, sintaktički i logički ispravan XML dokument

•

logička

valjanost

XML

dokumenta

je

određena

shemom

pravila

koja

su definiranim

u

samom

XML

dokumentu

ili

u

posebnom

dokumentu

na

kojeg

se

pozivamo

u

XML

dokumentu;

postoje

dva

pristupa

ovom problemu

–

DTD (Document Type Definition) shema pravila

–

XML Schema pravila (alternativa DTD‐u podržana od strane W3C‐a)

•

oba

pristupa

određuju

koje

elemente

XML

dokument

smije

sadržavati

te propisuje redosljed i brojnost pojavljivanja dozvoljenih elemenata

•

valjanost XML dokumenta se provjerava u odnosu na određenu Document Type Definition (DTD) ili XML Schemu

pravila

•

dokument

sheme

specificira se u zaglavlju

XML dokumenta



DTD – Document Type Definition



XML – DTD shema

•

DTD –

definira strukturu XML dokumenta pomoću liste dozvoljenjih elemenata

i atributa•

u XML dokument može se uključivati na dva načina:–

unutarnja DTD deklaracija<?xml version="1.0"


<!DOCTYPE root‐element

[DTD‐deklaracije‐elemenata]>

<root‐element>...

</root‐element>–

vanjska DTD deklaracija<?xml version="1.0"


<!DOCTYPE root‐element

SYSTEM “DTD_shema_pravila.dtd">

<root‐element>...

</root‐element>



XML – DTD elementi•

svaki element opisuje se deklaracijom sljedećeg oblika:

<!ELEMENT ime_elementa pravilo>

•

‘pravilo’

u

deklaraciji

XML

elementa

određuje

tip

sadržaja

konkretnog elementa:

–

<!ELEMENT ime_elementa ANY>

sadržaj elementa mogu biti znakovni podaci, ali ne i novi (ugnježdeni) tag‐ovi

–

<!ELEMENT ime_elementa (#PCDATA)>

sadržaj

elementa

mogu

biti

samo

znakovni

podaci

(PCDATA

– parsed character data)

“PCDATA is text that will be parsed by a parser”

(www.w3schools.com)

“CDATA is text that will NOT be parsed by a parser”

(www.w3schools.com)

–

<!ELEMENT ime_elementa EMPTY>

element nema informacijskog sadržaja

–

primjer: http://www.w3schools.com/dtd/dtd_elements.asp

http://www.w3schools.com/dtd/dtd_elements.asp



XML – DTD elementi

•

ako

neki

element

ima

child‐elemente

(npr.

svi

elementi

XML

dokumenta su

child‐elementi

root‐elementa),

onda

njegova

deklaracija

ima

sljedeći

oblik:

<!ELEMENT

ime_elementa (child1,

child2,...)>

•

child‐elementi

se

u

prethodnoj

deklaraciji

upisuju

redosljedom

kojim

se pojavljuju u samom XML dokumentu

•

primjer: DTD deklaracija za osnovni primjer (s početka predavanja)

<!ELEMENT poruka

(prima, šalje, naslov, tekst)> <!ELEMENT prima

(#PCDATA)>

<!ELEMENT šalje

(#PCDATA)> <!ELEMENT naslov

(#PCDATA)>

<!ELEMENT tekst

(#PCDATA)>




•

Ime

elementa

u

DTD

deklaraciji

može

se

proširiti

tzv.

operatorom pojavljivanja, npr.

–

<!ELEMENT

ime_elementa (ime_child_elementa)>

<!ELEMENT

poruka (naslov)>

element naslov se pojavljuje točno jedanput unutar elementa poruka

–

<!ELEMENT

ime_elementa (ime_child_elementa+)>

<!ELEMENT

poruka (naslov+)>

element

naslov

se

pojavljuje

jedan

ili

više

puta

unutar

elementa poruka

–

<!ELEMENT

ime_elementa (ime_child_elementa*)>

<!ELEMENT

poruka (naslov*)>

element naslov se pojavljuje nula ili više puta unutar elementa poruka




–

<!ELEMENT

ime_elementa (ime_child_elementa?)>

<!ELEMENT

poruka (naslov?)>

element naslov se pojavljuje nula ili jedanput unutar elementa poruka

–

<!ELEMENT

ime_elementa (child1, child2, (child3|child4))>

<!ELEMENT

poruka (prima, šalje, (naslov|tekst))>

element

poruka

mora

sadržavati

točno

jedno

pojavljivanje

elemenata prima

i

šalje

te

točno

jedno

pojavljivanje

ili

elementa

naslov

ili

elementa tekst




•

primjer: (unutarnja DTD shema)

<!DOCTYPE knjiga

[

<!ELEMENT knjiga

((naslov, autor, izdavač)* | pregled+ )

<!ELEMENT naslov

(#PCDATA)>

<!ELEMENT autor

(ime_autora+)>

<!ELEMENT ime_autora

(#PCDATA)>

<!ELEMENT izdavač

(logo?)>

<!ELEMENT logo EMPTY>

]>

•

element

knjiga

je

root

element ovog XML dokumenta

•

element

knjiga

može

sadržavati ILI

nula

ili

više

nizova

elemenata

naslov,

autor

i

izdavač

(u navedenom

rasporedu)

ILI

jedan

ili

više

elemenata

s

imenom pregled

•

element

autor

može

sadržavati jedan

ili

više

child‐elemenata

ime_autora

•

element logo (koji ne nosi nikakav sadržaj)

može

se

pojaviti

nula

ili

jedanput

kao

child‐element elementa izdavač



XML – DTD atributi

•

deklaracija atributa u DTD‐u vrši se pomoću ATTLIST deklaracije:

<!ATTLIST ime‐elementa

ime‐atributa

tip‐atributa

podrazumijevana‐vrijednost‐atributa>

•

primjer:

–

prazni XML element: <placanje

nacin= "kartica" />

–

pripadna DTD deklaracija atributa “nacin”:

<!ATTLIST placanje

nacin

CDATA "kartica">

•

tipovi atributa

http://www.w3schools.com/dtd/dtd_attributes.asp

•

podrazumijevane (eng. default) vrijednosti atributa:

#DEFAULT, #REQUIRED, #IMPLIED, #FIXED

http://www.w3schools.com/dtd/dtd_attributes.asp



XML – DTD atributi podrazumijevana vrijednost atributa

primjer: dio DTD sheme<!ELEMENT kvadrat

EMPTY>

<!ATTLIST kvadrat

stranica

CDATA "5">

•

element

“kvadrat”

ne

nosi nikakav

sadržaj

(tj.

“kvadrat”

je

prazan

element)

i

sadrži

atribut “stranica”

čija

je

vrijednost

tipa

CDATA

i

podrazumijevana vrijednost

je

jednaka

pet

(tj.

stranica=“5”)

primjer: XML element

<kvadrat

stranica="100" />

•

ako

vrijednost

atributa

“stranica” nije

specificirana,

atribut

stranica

poprima podrazumijevanu

vrijednost “5”

•

u gornjem slučaju atribut stranica poprima vrijednost “100”



XML – DTD atributi podrazumijevana vrijednost atributa

dio DTD sheme•

sintaksa:


ime‐atributa

tip‐atributa

#IMPLIED>

•

primjer:

<!ATTLIST kontakt

mobitel

CDATA #IMPLIED>

objašnjenje i XML element•

vrijednost

#IMPLIED

koristi

se

u

slučaju

kada

taj

atribut

nije obavezno

uključiti

u

element

i

kada

mu

nije

moguće

pridružiti neku

podrazumijevanu

vrijednost.

•

XML element:

<kontakt

mobitel=“0981234567" />



XML – DTD atributi zahtijevana vrijednost atributa

dio DTD sheme•

sintaksa:


ime‐atributa

tip‐atributa

#REQUIRED>

•

primjer:

<!ATTLIST osoba

JBMG

CDATA

#REQUIRED>


vrijednost #REQUIRED koristi se u

slučaju kada atributu nije moguće pridružiti

neku

podrazumijevanu

vrijednost,

ali

kada

želimo

da atribut obavezno bude prisutan

u

određenom elementu

•

XML element:

<osoba

JMBG=“1412956123456”>



XML – DTD atributi fiksirana vrijednost atributa

dio DTD sheme•

sintaksa:


ime‐atributa

tip‐atributa

#FIXED "vrijednost">

•

primjer:

<!ATTLIST sender

company

CDATA

#FIXED "Microsoft">


vrijednost

#FIXED

koristi

se

u

slučaju

kada

želimo

da

atribut ima

fiksiranu

vrijednost

koju

ni

sam autor ne može promijeniti

•

ako

autor

primijeni

vrijednost atributa

koji

je

tipa

#FIXED,

XML

parser prijavljuje grešku

•

XML element:

<sender

company="Microsoft" />



XML – DTD atributi lista vrijednosti atributa

dio DTD sheme•

sintaksa:


ime‐atributa

(vr1|vr2|..)

podrazumijevana‐vrij>

•

primjer:

<!ATTLIST placanje

nacin

(gotovina|kartica)

“gotovina">


listu

vrijednosti

atributa

(eng.

enumerated

attribute

values) koristimo

kada

želimo

da

atribut

poprimi

jednu

od

ponuđenih

ili deklariranih vrijednosti

•

XML element:

<placanje

nacin= "gotovina" />

ili

<placanje

nacin= "kartica" />



XML – DTD primjer

•

proanalizirajmo sljedeće primjere DTD shema pravila koje definiraju strukturu nekih XML dokumenata:

http://www.w3schools.com/dtd/dtd_examples.asp

http://www.w3schools.com/dtd/dtd_examples.asp



XML Schema



XML Schema

•

XML Schema – osnovna svojstva

–

definira elemente i atribute koji se mogu pojaviti u XML dokumentu

–

određuje

koji

elementi

su

child‐elementi

te

određuje

njihov

broj

i raspored pojavljivanja u XML dokumentu

–

definira tip elemenata (prazan element, tekstualni element)

–

definira tip podataka za elemente i atribute

–

definira podrazumijevane i fiksiriane vrijednosti elemenata i atributa

•

XML Schema ‐

upotreba

–

alternativa DTD shemi pravila

–

W3C preporuka za definiranje strukture XML dokumenta



XML Schema

•

vanjska (eng. external) XML Schema za jednostavni XML dokument :

<?xml version="1.0"?>

<poruka

xmlns=http://www.w3schools.com

xmlns:xsi=http://www.w3.org/2001/XMLSchema‐instance

xsi:schemaLocation= http://www.w3schools.com/schema/poruka.xsd>

<prima>Ana</prima>

<šalje>Ivo</šalje>

<naslov>Podsjetnik</naslov>

<tekst>Nazovi me ovaj vikend!</tekst>

</poruka>

•

poruka.xsd

– XML Schema pravila spremljena kao posebni dokument

http://www.w3schools.com/

http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance

http://www.w3schools.com/schema/poruka.xsd



XML Schema•

unutarnja (eng. internal) XML Schema za jednostavni XML dokument

:


<xs:schema

xmlns:xs="http://www.w3.org/2001/XMLSchema"

targetNamespace="http://www.w3schools.com"

xmlns="http://www.w3schools.com" elementFormDefault="qualified">

<xs:element

name="poruka">

<xs:complexType>

<xs:sequence>

<xs:element

name="prima" type="xs:string"/>

<xs:element

name="salje" type="xs:string"/>

<xs:element

name="naslov" type="xs:string"/>

<xs:element

name="tekst" type="xs:string"/>

</xs:sequence>

</xs:complexType>

</xs:element>

</xs:schema>



XML Schema

•

<schema>

– root‐element

svake

XML

Scheme

koji

može

sadržavati određene atribute:


<xs:schema

xmlns:xs=http://www.w3.org/2001/XMLSchema



elementFormDefault="qualified">

...

</xs:schema>

http://www.w3.org/2001/XMLSchema




XML Schema

•

xmlns:xs=http://www.w3.org/2001/XMLSchema

–

znači da je elementima (schema, element, complexType, sequence) i tipovima

podataka

(string)

korištenima

u

XML

Schemi

pridružen

prostor

imena


–

također znači da elementi i tipovi podataka kojima je pridružen ovaj prostora

imena trebaju imati prefiks xs:

•

targetNamespace=http://www.w3schools.com

–

znači

da

je

elementima

definiranima

XML

Schemom

(poruka,

prima,

salje,

naslov i tekst) pridružen prostor prostora imena http://www.w3schools.com

•


–

znači da je podrazumijevani prostor imena http://www.w3schools.com

•

elementFormDefault="qualified“

–

znači

da

svaki

element

korišten

u

XML

dokumentu

kojemu

je

pridružena

ova

XML Schema mora imati pridružen prostor imena određen u XML Schemi









XML Schema –

jednostavni elementi •

jednostavan element

–

element koji može sadržavati samo tekst

–

ne može sadržavati druge elemente niti atribute

•

sadržaj jednostavnog elementa može biti sljedećeg tipa:

–

xs:string, xs:decimal, xs:integer, xs:boolean, xs:date, xs:time

–

http://www.w3schools.com/schema/schema_dtypes_string.asp

–

definiranje jednostavnog elementa:

<xs:element

name="xxx" type="yyy"/>

•

primjer:

dio XML dokumenta dio pripadne XML Scheme

<ime>AAAAA</ime> <dob>28</dob> <rodjendan>

1981‐03‐27</rodjendan>

<xs:element

name= "ime" type="xs:string"/>

<xs:element

name= "dob" type="xs:integer"/>

<xs:element

name= "rodjendan" type="xs:date"/>

http://www.w3schools.com/schema/schema_dtypes_string.asp



XML Schema –

jednostavni elementi

•

jednostavni

elementi

mogu

imati

ili

podrazumijevane

ili

fiksirane vrijednosti

•

deklariranje podrazumijevane vrijednosti jednostavnog elementa:

<xs:element

name= "boja" type="xs:string" default= "zelena"/>

‐

podrazumijevana vrijednost se automatski pridružuje elementu u slučaju da nije deklarirana neka druga vrijednost elementa

•

deklariranje fiksirane vrijednosti jednostavnog elementa:

<xs:element

name= "boja" type="xs:string" fixed= "zelena"/>

‐

fiksirana

vrijednost

se

automatski

pridružuje

elementu

i

nije

moguće deklarirati drugu vrijednost elementa



XML Schema – atributi

•

atributi

– uvijek

su

jednostavnog

tipa,

tj.

mogu

sadržavati

samo

podatke tipa xs:string, xs:decimal, xs:integer, xs:boolean, xs:date, xs:time

•

definiranje atributa:

<xs:attribute

name="xxx" type="yyy"/>

•

primjer:

<rijec

jezik="EN">Word</rijec>

<xs:attribute

name=“jezik" type="xs:string"/>

•

atributi mogu imati ili podrazumijevanu ili fiksiranu vrijednost:

–

deklariranje podrazumijevane vrijednosti atributa

<xs:attribute

name=“jezik" type="xs:string“

default="EN"/>

–

deklariranje fiksirane vrijednosti atributa

<xs:attribute

name=“jezik" type="xs:string“

fixed="EN"/>



XML Schema – atributi

•

proizvoljni (eng. optional) i obavezni (eng. required) atributi

–

podrazumijeva

se

da

je

svaki

atribut

proizvoljan

sve

dok

ga

se

ne deklarira kao obaveznog

•

deklaracija atributa kao proizvoljnog ili obaveznog

–

pomoću

atributa

“use”

koji

može

imati

vrijednost

“optional”

ili “required”

u XML Schemi

•

primjer:

–

deklariranje proizvoljnog atributa

<xs:attribute

name=“jezik" type="xs:string

"

use=

"optional"/>

–

deklariranje obaveznog atributa

<xs:attribute

name=“jezik" type="xs:string

"

use= "required"/>



XML Schema – restrikcije vrijednosti•

restrikcije vrijednosti

–

koriste se za kontroliranje dopuštenih vrijednosti elemenata i atributa

–

restrikcije vrijednosti XML elemenata zovu se “facets”

•

primjeri restrikcija vrijednosti elemenata i atributa:

1.

restrikcija

na

vrijednosti

između

deklarirane

minimalne

i

maksimalne dozvoljene vrijednosti

2.

restrikcija na konačan skup deklariranih vrijednosti

3.

restrikcija na niz dozvoljenih vrijednosti

4.

restrikcija

duljine

dozvoljene

vrijednosti

između

deklarirane minimalne i maksimalne duljine

5.

restrikcija vrijednosti proširena operatorom pojavljivanja koji deklarira broj pojavljivanja deklarirane vrijednosti

•

primjer:

http://www.w3schools.com/schema/schema_facets.asp

http://www.w3schools.com/schema/schema_facets.asp



XML Schema – složeni elementi

•

složeni elementi (eng. complex elements) – XML elementi koji osim teksta mogu sadržavati druge elemente i/ili atribute

•

postoje četiri vrste složenih elemenata:

1.

prazni elementi

2.

elementi koji sadrže samo tekst

3.

elementi koji sadrže samo druge elemente

4.

elementi koji sadrže i tekst i druge elemente

–

sve vrste složenih elemenata mogu, ali ne moraju, sadržavati atribute

•

primjer:

1.

prazan složeni element: <proizvod

kod="12345"/>

2.

složeni element koji sadrži samo tekst:

<proizvod

tip=“slastica">Sladoled</proizvod>




•

primjer:

3. složeni element koji sadrži samo druge elemente:

<zaposlenik>

<ime>John</ime>

<prezime>Smith</prezime>

</zaposlenik>

4. složeni element koji sadrži i tekst i druge elemente:

<opis>

Dogodilo se

<datum

jezik=“hrvatski">06.04.2010.</datum> ....

</opis>




•

definiranje

složenog

elementa

u

XML

Schemi

–

promotrimo

složeni element koji sadrži samo druge elemente:

<zaposlenik>

<ime>John</ime>

<prezime>Smith</prezime>

</zaposlenik>




•

prvi način definiranja složenog elementa u XML Schemi:

<xs:element

name= "zaposlenik">

<xs:complexType>

<xs:sequence>

<xs:element


<xs:element

name= "prezime" type="xs:string"/>

</xs:sequence>

</xs:complexType>

</xs:element>

•

<xs:sequence>

‐

child

elementi

<ime>

i

<prezime>

u

XML

dokumentu moraju se pojaviti u redoslijedu u kojem su navedeni u XML Schemi

•

u

ovom

slučaju

samo

element

<zaposlenik>

može

koristiti

definirani složeni tip




•

drugi način definiranja složenog elementa u XML Schemi – od prvog se razlikuje po deklaraciji koja omogućuje da element <zaposlenik> sadrži atribut “type”

čija vrijednost upućuje na složeni tip kojeg treba koristiti:

<xs:element

name="zaposlenik" type="OsobnoIme">

<xs:complexType

name="OsobnoIme">

<xs:sequence>

<xs:element


<xs:element

name= "prezime" type="xs:string"/>

</xs:sequence>

</xs:complexType>

</xs:element>




•

ovaj drugi način definiranja složenih elemenata u XML Schemi omogućuje da više različitih elemenata koristi isti definirani složeni tip, npr.

<xs:element

name="zaposlenik" type="OsobnoIme"/>

<xs:element

name="student" type="OsobnoIme"/>

<xs:element

name="clan" type="OsobnoIme"/>

<xs:complexType

name="OsobnoIme">

<xs:sequence>

<xs:element

name="firstname" type="xs:string"/>

<xs:element

name="lastname" type="xs:string"/>

</xs:sequence>

</xs:complexType>



XML Schema prazni složeni elementi

•

prazni složeni element

–

može sadržavati atribute

–

ne

može

sadržavati

nikakav

sadržaj

(niti

tekst

niti

druge

elemente)

između

svog

početnog i završnog taga

•

primjer:

–

element: <proizvod

kod="12345"/>

–

XML Schema 1: <xs:element

name="proizvod">

<xs:complexType>

<xs:attribute

name="kod" type="xs:positiveInteger"/>

</xs:complexType>

</xs:element>

–

XML Schema 2: <xs:element

name="proizvod" type="KodProizvoda"/>

<xs:complexType

name="KodProizvoda">

<xs:attribute

name="kod" type="xs:positiveInteger"/>

</xs:complexType>



XML Schema tekstualni složeni elementi

•

tekstualni složeni element – može sadržavati tekst i atribute, tj. sadrži samo

sadržaj jednostavnog tipa

•

stoga deklaraciju sadržaja u XML Schemi zatvaramo u <xs:simpleContent>

</simpleContent> tagove

•

čim koristimo <xs:simpleContent> okruženje moramo definirati proširenje ili

restrikciju tipa podataka iz kojeg može biti vrijednosti elementa ili atributa:

Proširenje... Restrikcija...

<xs:element

name="somename">

<xs:complexType> <xs:simpleContent> <xs:extension

base="basetype"> .... ....

</xs:extension></xs:simpleContent>

</xs:complexType> </xs:element>

<xs:element

name="somename">

<xs:complexType> <xs:simpleContent> <xs:restriction

base="basetype"> .... ....

</xs:restriction> </xs:simpleContent>





•

primjer:

–

element: <BrojCipela

zemlja=“hrvatska">40</BrojCipela>

–

XML Schema 1:

<xs:element

name="BrojCipela">

<xs:complexType>

<xs:simpleContent>

<xs:extension

base="xs:integer">

<xs:attribute

name="zemlja" type="xs:string" />

</xs:extension>

</xs:simpleContent>

</xs:complexType>

</xs:element>




•

XML Schema 2:

<xs:element

name="BrojCipela" type="TipBroja"/>

<xs:complexType

name="TipBroja">

<xs:simpleContent>

<xs:extension

base="xs:integer">

<xs:attribute

name="zemlja" type="xs:string" />

</xs:extension>

</xs:simpleContent>

</xs:complexType>



XML Schema ‐

složeni elementi s mješovitim sadržajem

•

složeni elementi s mješovitim sadržajem – mogu sadržavati tekst, atribute i druge elemente

•

primjer:

–

element:

<letter>

Dear Mr.<name>John Smith</name>.

Your order <orderid>1032</orderid>

will be shipped on <shipdate>2001‐07‐13</shipdate>.

</letter>

–

XML Schema 1:

<xs:element

name="letter">

<xs:complexType

mixed="true">

<xs:sequence>

<xs:element

name="name" type="xs:string"/>

<xs:element

name="orderid" type="xs:positiveInteger"/>

<xs:element

name="shipdate" type="xs:date"/>

</xs:sequence>

</xs:complexType>

</xs:element>



XML Schema – složeni elementi s mješovitim sadržajem

•

primjer:

–

XML Schema 2:

<xs:element

name="letter" type="lettertype"/>

<xs:complexType

name="lettertype" mixed="true">

<xs:sequence>

<xs:element

name="name" type="xs:string"/>

<xs:element

name="orderid" type="xs:positiveInteger"/>

<xs:element

name="shipdate" type="xs:date"/>

</xs:sequence>

</xs:complexType>

–

vrijednost “true”

atributa “mixed”

(tj. mixed=“true”) omogućuje pojavljivanje

tekstualnog sadržaja između child‐elemenata nekog elementa (name, orderid

i shipdate su child‐elementi elementa letter)



XML Schema –

indikatori

•

indikatori – omogućuju kontroliranje upotrebe elemenata u XML dokumentu

•

razlikujemo tri kategorije sa ukupno sedam indikatora:

1.

indikatori redosljeda (eng. order indicators)

•

all, choice, sequence

2.

indikatori pojavljivanja (eng. occurence indicators)

•

maxOccurs, minOccurs

3.

indikatori grupe (eng. group indicators)

•

Group name, attributeGroup name



XML Schema –

indikatori redosljeda

•

all indikator – znači da se child‐elementi u XML dokumentu mogu pojaviti u

bilo

kojem

redosljedu

i

da

se

svaki

child‐element

može

pojaviti

točno

jedanput

<xs:all> ... </xs:all>

•

choice

indikator

– znači

da

se

od

svih

navedenih

child‐elemenata

u

XML dokumentu može pojaviti samo jedan

<xs:choice> ... </xs:choice>

•

sequence

indikator

– znači

da

se

svi

child‐elementi

u

XML

dokumentu moraju pojaviti redom kako su definirani u XML Schemi

<xs:sequence> ... </xs:sequence>

•

primjer:

http://www.w3schools.com/schema/schema_complex_indicators.asp




XML Schema –

indikatori pojavljivanja

•

indikatori pojavljivanja – definiraju broj pojavljivanja elementa•

maxOccurs indikator ‐

definira maksimalan broj mogućih pojavljivanja

elementa•

minOccurs indikator ‐

definira minimalan broj mogućih pojavljivanja elementa

•

primjer: http://www.w3schools.com/schema/schema_complex_indicators.asp

<xs:element

name="person">

<xs:complexType> <xs:sequence> <xs:element

name="full_name" type="xs:string"/>

<xs:element

name="child_name" type="xs:string“

maxOccurs="10" minOccurs="0"/> </xs:sequence>





XML Schema –

indikatori grupe

•

indikatori grupe elemenata

– koriste se za definiranje povezanih skupova elemenata

–

deklaracija:

<xs:group

name="groupname"> ... </xs:group>

•

Indikatori grupe atributa

–

deklaracija:

<xs:attributeGroup

name="groupname"> ... </xs:attributeGroup>

•

primjer:





XML Schema –

element “any”•

element

“any”

–

omogućuje

proširenje

XML

dokumenta

elementom

koji

nije definiran u XML Schemi pridruženoj tom XML dokumentu

•

primjer:

nakon

child‐elementa

“lastname”

elementa

“person”

pomoću elementa

“any”

omogućujemo

dodavanje

nekog

novog

child‐elementa

koji nije definiran u ovoj XML Schemi

<xs:element

name="person">

<xs:complexType>

<xs:sequence>

<xs:element

name="firstname" type="xs:string"/>

<xs:element

name="lastname" type="xs:string"/>

<xs:any

minOccurs="0"/>

</xs:sequence>

</xs:complexType>

</xs:element>



XML Schema –

element “any”•

primjer: XML Schema u kojoj definiramo novi element “children”

<?xml version="1.0" encoding="ISO‐8859‐1"?>

<xs:schema

xmlns:xs="http://www.w3.org/2001/XMLSchema"


xmlns="http://www.w3schools.com" elementFormDefault="qualified">

<xs:element

name="children">

<xs:complexType>

<xs:sequence> <xs:element

name="childname" type="xs:string"

maxOccurs="unbounded"/> </xs:sequence>


</xs:schema>



XML Schema –

element “any”

•

primjer: XML dokument koji, zbog prisutnosti elementa “any”

u XML Schemi u kojoj je

definiran

element

“person”,

omogućuje

korištenje

elementa

“children”

(definiranog

u

drugoj

XML

Schemi)

kao

child‐

elementa elementa person:

<?xml version="1.0" encoding="ISO‐8859‐1"?>

<persons xmlns="http://www.microsoft.com"

xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema‐instance"

xsi:SchemaLocation="http://www.microsoft.com family.xsd

http://www.w3schools.com children.xsd">

<person>

<firstname>Hege</firstname>

<lastname>Refsnes</lastname>

<children>

<childname>Cecilie</childname>

</children>

</person>

<person>

<firstname>Stale</firstname>

<lastname>Refsnes</lastname>

</person>

</persons>



XML Schema primjer

•

proanalizirajmo sljedeći primjer XML dokumenta i XML Scheme koja definira njegovu strukturu:

http://www.w3schools.com/schema/schema_example.asp

http://www.w3schools.com/schema/schema_example.asp



XML – opće informacije



XML – prikaz na web‐u

•

na

web

stranici

se

pomoću

preglednika čisti

XML

dokument

vidi

kao običan

tekst

s umetnutim

tagovima

(bez ikakvog stilskog uređenja)

•

neki

internet

preglednici

(npr.

IE

i

Mozilla)

prikazuju

stablo

na

kojem

se klikom

na

odgovarajući čvor

njemu

podređene

grane

XML

dokumenta

mogu prikazati ili sakriti

od

prikazivanja

http://www.w3schools.com/xml/xml_view.asp

•

ako želimo neki XML

dokument

prikazati

u

određenom

formatu,

to možemo postići na jedan od sljedeća tri načina (detaljnije na vježbama):

–

u

XML

dokumentu

navesti

naziv

CSS

datoteke

koja

ga

formatira

na odgovarajući način

http://www.w3schools.com/xml/xml_display.asp

–

koristiti

XSLT (eXtensible

Stylesheet

Language Transformations)

http://www.w3schools.com/xml/xml_xsl.asp

http://www.w3schools.com/xml/xml_view.asp

http://www.w3schools.com/xml/xml_display.asp

http://www.w3schools.com/xml/xml_xsl.asp



XML – upotreba

•

Osnovnu upotrebu XML‐a možemo sažeti na sljedeći način:

–

odvajanje podataka od prezentacije

–

razmjena/prijenos

podataka

–

pohrana

podataka

–

povećanje

dostupnosti

podataka

–

izrada novih specijaliziranih markup jezika



XML –

proširenja i tehnologije

•

XPath

‐

jezik

koji

omogućuje

jednostavnije

pretraživanje

sadržaja

u

XML dokumentu.

•

XQuery

‐

upitni

jezik

za

pretraživanje

XML

dokumenta.

On

je

za

XML

isto ono što je SQL za relacijske baze podataka

•

XSLT

‐

jezik

koji

omogućuje

transformacije

XML

dokumenata

iz

jednog formata u drugi (npr. iz XMLa u XHTML)

•

XSL‐FO

‐

jezik

koji

služi

za formatiranje

izlaznog

rezultata

XML

dokumenta

•

XML

Linking

Language

‐

jezik

koji

opisuje

standardni

način

kreiranja hiperlinkova u XML dokumentima

•

XML

Pointer

Language

‐

jezik

koji

opisuje

standardni

način

na

koji hiperlinkovi pokazuju na određeno mjesto unutar XML dokumenta

•

XML

Document

Object

Model

(DOM)

‐

sučelje

koje

omogućuje računalnim

programima

pristup

i

ažuriranje

sadržaja

i

strukture

XML

dokumenta



XML –

proširenja i tehnologije

•

SOAP

‐

jednostavan

protokol

temeljen

na

XMLu

koji

omogućuje aplikacijama

razmjenu

podataka

u

tekstualnom

obliku

preko

HTTP

protokola

•

Web

Services

Description

Language

(WSDL)

‐

jezik

baziran na XMLu koji omogućuje

opis

web servisa

i sučelja

za njihovo

korištenje

•

Really

Simple

Syndication

(RSS)

‐

način

za

distribuciju

sadržaja

s

jednog web‐a na druge pomoću XMLa

•

Wireless

Application

Protocol

(WAP)

‐

protokol

razvijen

s

namjerom pristupa

internetskim

sadržajima

pomoću prijenosnih

uređaja

(mobitela,

ručnih računala...)

•

XML

Signature

‐

definira

sintaksu

i

pravila

za

kreiranje

digitalnog

potpisa XML sadržaja

•

XML Encryption ‐

definira

sintaksu

i pravila

za šifriranje

XML

sadržaja



XML ‐

prednosti•

jednostavno

je

čitljiv

i čovjeku

u običnom

tekstualnom

editoru

i računalu

•

XML

dokument

je

obična

tekstovna

datoteka

čitljiva

na

svakoj

platformi

koja

može

čitati

tekstovne

podatke.

To

ga

čini

neosjetljivim

na

tehnološke

promjene

jer

bez

obzira

na

napredak

tehnologije, tekstovni

podaci

će još jako

dugo

ostati

nešto

što

će svaki računalni

sustav

trebati

moći pročitati

•

podržava

Unicode i omogućuje

prikaz

teksta

na

svim

danas

poznatim

jezicima

•

format

je

samodokumentirajući

‐

oznake

opisuju

sadržaj

koji

se

nalazi

unutar

njih•

Ima

stroga

sintaksna

pravila

tako

da

je

jednostavno

kontrolirati

ispravnost

nastalog

dokumenta

– računalni

programi

koji

obrađuju

dokument

stoga

mogu jednostavno obrađivati XML sadržaj•

XML je međunarodno prihvaćen standard – mnogi proizvođači programa su ga

prihvatili i koriste u svojim proizvodima•

hijerarhijska struktura je pogodna za opisivanje mnogih sadržaja



XML ‐

nedostaci•

sintaksa

je

redundantna

i

opširna

što

može

zamarati

i

zbunjivati

osobu

koja čita

XML

dokument,

a

računalni program

koji

obrađuje

dokument

morat će

obrađivati

veliku

količinu

podataka što će ga djelomično usporiti

•

da bi dokument bio dovoljno dobro "samoopisan" nazivi oznaka moraju biti

dovoljno

precizni

što

dovodi

do

dugih

naziva

(npr.

u

nekom

dokumentu

nije

dovoljan

opis

podatka

Ime_i_prezime

jer

to može

biti

ime i prezime osobe koja je kreirala dokument, ali i osobe na

koju se slog odnosi, osobe kojoj se dokument šalje,...)

•

nije

dovoljno

osloniti

se na

"samoopisivanje" sadržaja.

•

redundancija

i velika

količina

podataka

stvaraju

velike

zahtjeve

za

propusnosti

mreže

(iako

to

danas

uglavnom

više

nije

problem)

•

Programi

koji

obrađuju

XML

podatke

su

dosta

složeni

jer

moraju

obrađivati

velike

količine

ugniježđenih podataka u više razina

•

nedostatak formalno propisanih formata za podatke može stvarati probleme

ako

sudionici

u

razmjeni

nisu

dobro

opisali

(npr. da

li

se

decimalni

brojevi

prikazuju

s decimalnom

točkom

ili

zarezom

•

pohrana

XML

podataka

u

relacijske

baze

podataka

nije

prirodan

način

i

to

dovodi

do

smanjenja

performansi

sustava

koji

koriste

takav

način

pohrane.

S

druge

strane

XML

baze

podataka koje su razvijene za pohranu XML podataka još

su u fazi razvoja



XML ‐

inačice•

XML 1.0 ‐

inicijalno je stvoren 1998. godine

–

ova

inačica

je

do

danas

imala

nekoliko

manjih

revizija,

širom

je

prihvaćena

i

još

i

danas

se preporučuje

za korištenje

–

temelji

se

na

filozofiji

da

je

zabranjeno

sve

što

nije

dozvoljeno.

S

razvojem

drugih

standarda

na

koje

se

oslanja

(prvenstveno

Unicode

standarda)

dolazilo

je

prvenstveno na velikim sustavima (IBM mainframe) do

određenih problema jer se

nisu mogli

koristiti

oni

znakovi

koju

u vrijeme

definiranja

standarda

nisu

postojali.

•

XML 1.1 ‐

inicijalno je objavljen 2004. godine

–

ima

određena

svojstva

koja

olakšavaju

rad

programima

na

velikim

računalnim

sustavima

–

njezin

pristup

je

da

je

sve

što

nije

zabranjeno

dozvoljeno

‐

na

takav

način

omogućuje

se

korištenje

svih

budućih

Unicode

znakova

koji

će se

bilo

kada

u

budućnosti

definirati

–

zbog

svoje

raširenosti

uglavnom

se

još

uvijek

koristi

verzija

XML

1.0

jer

je

zadovoljavajuća za

većinu

korisnika.

Korisnici

na

velikim

računalnim

serverimakoji

imaju

problema

s

ograničenjima

verzije

XML

1.0

uglavnom

su

prešli

na

korištenje

verzije

XML 1.1.



XML ‐

literatura

1.

http://www.w3schools.com

2.

XML –

materijali prof. Esserta


Education

Xml