19

Znanjem do saznanja

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Znanjem do saznanja
Page 2: Znanjem do saznanja
Page 3: Znanjem do saznanja
Page 4: Znanjem do saznanja

Australopithecus

anamensis

• Najmanje poznat od svih Australopitekusa

• Sačuvano je samo 9 nekompletnih fosila,starosti oko 4 miliona godina.

• Na osnovu fosilnih ostataka možemo samo da zaključimo da se radi o veoma primitivnom Australopitekusu koji se kretao dvonožno,a zubi su mu bili slični ljudskim.

Page 5: Znanjem do saznanja

Australo = southern = južnipithecus = ape = majmunafarensis = from the Afar region = iz regiona Afar

Australopithecus afarensis

LUSI JE PROMENILA SVET

Page 6: Znanjem do saznanja

Australopithecus

afarensis

• Pretpostavlja se da je

naš direktni predak.

• Najpoznatiji fosil je

ženka “ Lusi”

• Zapremina lobanje je

približno ista kao i kod

šimpanze

• Karlica i butna kost su

prilagoĎeni

dvonožnom kretanju

• Kreacionisti insistiraju

da je A.afarensis

izumrla vrsta

majmuna.

Page 7: Znanjem do saznanja

Australopithecus

africanus• Novi dokazi pokazuju

da je afrikanus

nasledio afarensisa.

• Negde kod afrikanusa

desio se razlaz

ljudske vrste.

• Sa jedne strane su se

odvojili

Paranthropusi,sa

druge strane se

odvojio rod Homo.

• Veza izmeĎu vrsta

može se zapaziti sa

slike.

Page 8: Znanjem do saznanja

Oblik lobanje afrikanusa počinje da se menja

prateći rastuću inteligenciju Australopitekusa

• Pa ipak, zapremina mozga je još uvek mala u odnosu na ljudski

mozak.

• Očnjaci su još uvek šiljati.

• Razlika u težini izmeĎu mužjaka i ženki se smanjuje u odnosu

na Afarensisa.

Page 9: Znanjem do saznanja

Rod Homo

- starost ljudskog roda na vremenskoj skali -

Page 10: Znanjem do saznanja

Homo habilis Prva vrsta otkrivena sa

ostacima oruĎa i tragovima upotrebe oruĎa.

H.Habilis je prvi predak čoveka koji je imao sposobnost govora.

Živeo je u jugoistočnim delu Afrike.

OruĎe su pravili od kamenja.

Prva ljudska tehnologija se zove “Oldovanska’ po mestu Olduvaiu gde su pronaĎeni prvi tragovi oruĎa.

Page 11: Znanjem do saznanja

Homo ergaster

• Poslednji deo ljudskog

stabla,predstavlja

savršenu tranziciju.

• Mozak polako raste sa

700 cm³ na 900 cm³.

• Vilica je sve manje

izbačena,zubi su

manji,glasni aparat se

sve više razvija.

• MeĎu naučnicima

postoje neslaganja oko

kasnijih primeraka

ergastera.Da li su oni

možda pripadnici

H.erectusa?

Page 12: Znanjem do saznanja

Homo erectus

• Od svih ljudskihpredaka,najboljepoznat nauci je H.erectus

• Od Afričke grupe H.ergastera razviće se Homo heidelbergensis

• Druga grupa je izašla iz Afrike i naselila veći deo Evrope i Azije i od nje ce nastati H.erectus..

• Zapremina mozga dostiže 1200 cm³.

• Spretan je lovac.

Page 13: Znanjem do saznanja

Izgled lobanje je

još uvek daleko

od H.sapiensa

• Pre oko 400000

godina erektus

počinje da

upotrebljava vatru.

• Sposdbnost

komunikacije je bila

na višem nivou u

odnosu na ergastera.

• Spretan je lovac.

• Začetnik je

ačulejnske

tehnologije.

Page 14: Znanjem do saznanja

Homo sapiensarhaični čovek

Homo heilderbegensis Homo neanderthalensis

Page 15: Znanjem do saznanja

Homo Heidelbergensis se deli na dve podvrste:

savremenog čoveka Homo sapiens sapiens

i neandertalca Homo neandertalensis

• Neandertalci su živeli pre 400.000 do pre 30.000 godina.

• Bili su niži rastom ali znatno širi i fizički jači od savremenih ljudi.

• Sredina lobanje im je bila izražena, a ostale kosti su veoma slične

savremenim ljudima.

• Bogati nalazi fosila neandertalaca ukazuju da su bili veoma spretni

lovci,brinuli su o starima i bolesnima.

• Začetnici su Musterijanske tehnologije.

Page 16: Znanjem do saznanja

Homo heilderbegensis je

živeo pre 800.000 do 400.000 godina

• Podsećali su na savremene ljude.

• Veličina mozga je bila oko 1200 cm³.

• Lobanja je postala zaobljenija nego kod erektusa,zubi manje

izraženi,i vilica uvučenija.

• Stariji primerci i dalje imaju izražene grebene iznad obrva,sa čelom

nagnutim unazad.

• U još jednoj savršenoj evolutivnoj tranziciji,razlika izneĎu erektusa i

ranih arhaičnih sapiensa je minimalna i teško je povući liniju izmeĎu

dve vrste.

Page 17: Znanjem do saznanja

I tako, stigosmo do nas

Homo sapiens sapiens• Prvi ljudi,naoružani novim kamenim oruĎem i većom

inteligencijom,prvo su potisnuli australopitekuse,da bi ih zatim

istrebili.

• Ovaj proces je trajao dugo i bio je nezaustavljiv.

• Australopitekusima je” odzvonilo”u momentu kada je prvi Homo

habilis dohvatio polomljeni kamen i rekao ”Hej,ovim mogu da sečem

meso!”

Page 18: Znanjem do saznanja

Homo sapiens sapiensrazumni čovek

- visokog čela, istaknute brade, nežnijeg skeleta –

FIZIČKI

I

UMNO

URANOTEŽEN

- pojavio se na svim kontinentima -

Page 19: Znanjem do saznanja

Postoje dva osnovna modela:

*model zamene i

*model regionalnog kontinuiteta

• Po modelu zamene ljudi su se odvojeno razvijali na tri kontinenta,da

bi ih onda moderni H.sapiens sve potisnuo u svom širenju.

• Po modelu regionalnog kontinuiteta,stalno je postojala genetska

migracija izmeĎu različitih delova,tako da je ljudska rasa evoluirala

kao jedna velika masa.

• Do razvoja Homo sapiensa postojalo je ukrštanje.

• Fosilni ostaci Neandertalaca ukazuju da su se i oni u malom

procentu ukrštali sa savremenim čovekom,ali su ih kasnije,šireći se

kroz Evropu, naši preci prvo potisnuli,a na kraju i istrebili.

A, KAKO SU OD ARHAIČNOG

ČOVEKA POSTALI SAVREMENI LJUDi?