Znanstveno istraživanjeKako napraviti, napisati te prezentirati rad?

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Sveučilišna knjižnica

Pripreme istraživanja

Da li vam se dogodilo da ste “napamet”

odredili temu seminarskog rada, pa ste imali

problema s pronalaženjem literature?

Da li vam se dogodilo da ste izabrali preusku

ili preširoku temu seminara, pa niste znali

kako ga napisati?

Dobar izbor teme je kad: odgovara interesima i očekivanjima, iz

stručnih, idejnih ili drugih razloga, odobrava

je nastavnik, izvediva je, može se realizirati

samostalno, nije opasna dostupna je literatura osigurani su vrijeme, prostor i materijalni uvjeti za istraživanje poznajete strane jezike u opsegu koji zahtijeva tema tema je nova ili malo obrađivana, može se sagledati na nov način

/za doktorske disertacije/.

Želite li biti informacijski pismeni?Informacijski pismena osoba pripremljena je na učenje

tijekom cijelog života

Početak istraživanja

Postavljanje pitanja, definiranje problema Kako se istraživanje uklapa u širi kontekst Određivanje ključnih parametara koje će se istraživati, radi planiranja

metode za obradu uzoraka i analizu podataka Koje će se varijable držati konstantnima ili kontrolnima, a koje će

biti eksperimentalne Prikupljanje podataka (uzimanje uzoraka) po principu slučajnosti

(pr. svaki organizam ima jednaku šansu da bude uzorkovan)

Pristup do radova kojih nema u knjižnici: s fakulteta (prepoznavanjem IP adrese) putem Proxy servera od kuće

(prepoznavanjem korisničkog imena i lozinke) sastavljanje bilješki - Zotero, alat za automatsku izradu bibliografskih

bilješki

Oblikovanje eksperimentaMjere sigurnosti tijekom eksperimenta Biološke kulture, toksične tvari, električni

aparati, radijacija

Bilježenje i organizacija rezultata (podataka) Da li podaci udovoljavaju pretpostavkama

statističkog testa koji je na raspolaganju. Izrada anketnog upitnika, na internetu, npr. limesurvey.srce.hr/upute.html

Prikazivanje rezultata tablice za prikaz brojčanih ili

sumarni prikaz tekstualnih podataka tablica nije uvijek nužna tablice moraju biti numerirane tablica mora imati naslov jesu li podaci u tablici konzistentni s tekstom.

Grafovi pokazuju

važne obrasce, trendove ili

međusobni odnos varijabli.

Tipovi grafova: linijski sa stupićima histogram kružni graf

(“torta”)

grafovi moraju biti numerirani grafovi moraju biti precizni poželjno je da na grafu bude prikazana mjera varijabilnosti rezultata podaci prikazani grafički konzistentni su s hipotezom rada treba li točke na grafu uvijek spojiti linijom?

PISANJE ZNANSTVENOG RADAizvještaj o napravljenom istraživanju, organiziran po poglavljima

Naslov rada Ime(na) autora i adrese Sažetak (apstrakt) Ključne riječi Uvod Materijal i metode Rezultati Diskusija Zaključak Zahvale Literatura

Smisliti informativan naslov neodređen naslov: Ekološka studija nekih estuarija određen: Sezonske oscilacije alga u tri estuarija na području srednjeg

Jadrana.

Naslov treba biti sažet opširan: Studija o reproduktivnoj

biologiji Drosophile, uključujući prijenos

sperme, pohranu sperme i korištenje sperme sažet: Prijenos, pohrana i korištenje

sperme kod Drosophile.

Naslov uključuje taksonomske informacije neodređeno: Učestalost parenja kod leptira neodređeno: Učestalost parenja kod Papilio određeno: Učestalost parenja kod leptira iz roda Papilio

Izbjegavati specijaliziranu terminologiju, “kovanice” i skrećenice u naslovu (osim opće poznatih, pr. DNK, RNK)

sažetak u najvažnijim crtama sumira glavno: svrhu, metode, rezultate i zaključke

sažetak čini cjelinu

koja je razumljiva bez

uvida u rad sažetak je, uz naslov,

prvo što znanstvenik

pročita pri pregledu

literature

važan je odabir

ključnih riječi, radi

pretraživanja

uvod sumira saznanja

iz literature o problematici koju tretira rad u uvodu se može iznijeti hipoteza i na njoj temeljena prognoza.

Materijal: taksonomske informacije ako su predmet istraživanja ljudi, navesti dob, spol i druge bitne

značajke opis aparata, instrumenata, alata, uzoraka i opreme sastav, receptura i proizvođač kemijskih spojeva, hranjivih podloga,

standardnih otopina i sl.

Metode: opis (dizajn eksperimenta, kako su izvršena mjerenja,

što je bila kontrola) terenska istraživanja -

mjesto i vrijeme

istraživanja (priložiti

geografske karte

ili fotografije) statističke metode

korištene u obradi.

Koristiti jasan jezik neodređeno: Promatrana je jedna grupa majmuna u velikim ograđenim

prostorima na otvorenom i druga grupa u malim individualnim kavezima u zatvorenom prostoru.

određeno: Promatrano je 13 majmuna u ograđenim prostorima na otvorenom, veličine 10 x 8 x 12 m, te 12 majmuna u individualnim kavezima veličine 1 x 2 x 1 m.

Izbjegavati nepotrebno loše: Nakon što su razmotrene

različite tehnike za određivanje

šećera u nektaru, odlučeno je

upotrijebiti metodu koju je razvio

Johnson (1955), jer se ona čini

dobrom i jednostavnom za nekoga

tko baš nije dobar s matematikom.

dobro: Sadržaj šećera u nektaru

analiziran je metodom koju je

razvio Johnson (1955).

Rezultati pokazuju čitatelju što je dobiveno tijekom istraživanja rezultate ne interpretirati i ne donositi zaključke kvantitativne podatke integrirati u tekst (poželjno je rezultate

prikazati grafički ili tablično, olakšano razumijevanje)

pri iznošenju srednjih vrijednosti pokazati mjeru varijabilnosti (standardnu devijaciju ili pogrešku)

prosječna dužina

iznosila je 140.42

mm (SD = 7.45) prosječna dužina

iznosila je

140.42±7.45

Zahvala svima koji su na bilo koji način pomogli tijekom istraživanja i pisanja rada. Konzultirati ljude kojima se misli zahvaliti.

Literatura popis svih referenci (citata) navedenih u tekstu svi citati moraju biti navedeni u Literaturi (na kraju) i obrnuto, svi

citati u popisu literature moraju biti citirani u tekstu

Literaturni navod (referenca) sadrži: prezime i inicijali autora godina publiciranja rada naslov rada ime časopisa (puno ime ili službena kratica) volumen i broj (broj nije uvijek obavezan) stranice

Oprašivanje biljke Linaria vulgaris istraživano je u prirodi i laboratoriju

(Arnold, 1962; Howard, 1979).

problem - nije jasno da li su oba autora istraživala i u prirodi i u laboratoriju, ili je prvi istraživao u prirodi, a drugi u laboratoriju

ako je prvi istraživao u prirodi, a drugi u laboratoriju, treba napisati: Oprašivanje biljke Linaria vulgaris istraživano je u prirodi (Arnold, 1962) i u laboratoriju (Howard, 1979).

ako su oba autora istraživala i u prirodi i u laboratoriju, napisati:

Arnold (1962) i Howard (1979) su istraživali oprašivanje biljke Linaria

vulgaris u prirodnim i laboratorijskim uvjetima.

Numerički sistem navođenja Svaka se referenca citira pomoću broja

(u zagradi):

Utvrđeno je da je utjecaj predacije na

bakterije bio najveći u rujnu (5)

Navesti izvore kad se tekst: citira (tekst preuzima od riječi do riječi) parafrazira (prepričava vlastitim riječima) interpretira (tuđe koncepte, nalaze i

zaključke tumači na vlastiti način).

Plagiranje neautorizirana uporaba ili bliska imitacija materijala

drugih autora, te predstavljanje tih materijala kao vlastiti uradak podudarni ili plagirani tekst istovjetni je, duljine šest i više riječi u nizu kazne za plagiranje su stroge (oduzimanje diploma, disertacija) otkrivanje plagijata je jednostavno na tražilicama poput Googlea.

Citiranje

preuzimanje teksta iz drugih izvora, od riječi do riječi ili referiranje

na publikaciju (članak, knjiga, web stranica) čiji je materijal korišten

za vlastite radove, sa detaljima po kojima se publikacija može

pouzdano identificirati cilj - pomoći čitateljima pronalaženje dodatnih pouzdanih informacija

o temi povećava stručnost i kredibilitet uratka omogućena lakša provjera točnosti i pouzdanosti sadržaja rada izbjegava se plagiranje, a zasluge pripisuju autoru koji ih zaslužuje

Sistemi citiranja

dva autora (Šolić i Krstulović, 1995);

(Smith and Clark, 1988); (Smith & Clark, 1988) tri ili više autora (Marić i sur., 1999), (Marić et al., 1999) dva ili više radova istog autora (Vanta, 1994, 1997, 2001) dva ili više radova istog autora publicirana u istoj godini (Adams,

1994a, 1994b) ili (Adams, 1994a, b) dva ili više radova različitih autora (Watson, 1977; Kim, 1988; Smith,

1988; Cox, 1992) više autora s istim prezimenom i istom godinom publikacije rada

(Johnson M, 1990; Johnson WA, 1990)

Primjeri citiranja

stilovi – APA, Chichago,

Harvard, MLA, Vancouver …

rad organizacije (UNEP, 1990); (WHO, 1993); (ICPO, 1998) rad nepoznatog autora (Anonymus, 1986) dio rada (Filić, 1997, Tablica 4); (Adams, 1999, Slika 2); (Šolić, 2001,

str. 7) nepublicirani materijal (Marić, usmeno priopćenje); (Marić, personal

communication) (Marić, nepublicirano); (Marić, unpublished) (Marić, u tisku); (Marić, in press) ili (Marić, forthcoming)

reference koje nisu izravno konzultirane, pronađene su kao citirane u drugom radu (Smith, 1954, citirano u Wilson, 1985)

Gdje umetnuti citat u tekst?Opće poznate stvari ne treba citirati (pr. organizmi se sastoje od stanica)!

Za jednu tvrdnju ne navoditi bezbroj citata, odlučiti se samo za najvažnije!

Ne ponavljati citate kad je kontekst jasan!

Shema slaganja rada: Naslov nacrta I. Glavno poglavlje A) Važno potpoglavlje B) Važno potpoglavlje 1. Detalj a) poddetalj b) poddetalj 2. Detalj 3. Detalj a) poddetalj b) poddetalj II. Glavno poglavlje, itd...

Nacrt rada Kalendar je koristan kad rad mora biti završen do nekog roka (magistarski ili

doktorski). Redoslijed pisanja individualna je stvar svakog autora, ovisi i o problematici

i vrsti rada. Početi poglavljem koje se čini najlakšim. Nekima su to Materijal i metode,

a drugima Rezultati. Diskusiju i Sažetak je najlakše napisati na kraju. Literaturu se radi postepeno, paralelno s pisanjem ostalih poglavlja (alat za

izradu bilješki pomaže!). U prvoj se verziji koncentrirati na glavnu ideju rada, ne na detalje. Radna verzija je gruba verzija rada na kojoj se isprobava različite načine

iznošenja ideje.

Prva verzija rada Svi detalji dovedeni do najbolje

moguće forme. Rad pripremljen prema uputama

časopisa u kojem će biti objavljen.

Konačna verzija rada

Pisati jasne i precizne

rečenice.

Izbjegavati nepotreban višak riječi:

loše: U dva navrata uspio sam promatrati par slonova dok su se parili i to tijekom čitavog razdoblja kopulacije

dobro: Promatrao sam dva para slonova tijekom kopulacije loše: Danas imamo metodu koju je razvio Jones (1973), a koja služi za

analizu rasta populacije rotifera. dobro: Jones (1973) je razvio metodu za analizu rasta populacije

rotifera. loše: Jaja su bila plave boje i bila su prekrivena s velikim brojem crnih

točaka. dobro: Jaja su bila plava s puno crnih točaka.

Stil pisanja izbjegavati ponavljanje loše: U Smithovoj studiji iz 1977, fluktuacije temperature nisu uzete u obzir

(Smith, 1977) dobro: Smith (1972) nije uzeo u obzir fluktuacije temperature treba li preferirati pasiv? pisanje u prvom licu množine nepisano pravilo danas je prvo lice jednine češće (osobnost autora) glagolsko prošlo vrijeme za svoje rezultate sadašnje vrijeme za rezultate drugih za pisanje kratica i simbola službeni priručnici.

Pisanje latinskih naziva organizama: prvo spominjanje: Canis lupus, slijedeće: C. Lupus kod prvog spominjanja vrste iza latinskog naziva navodi se ime autora koji

je tu vrstu prvi opisao, te godina:

Scomber scombrus (L. 1768.) – skuša

Sardina pilchardus (WALB.) - srdela

Usmena prezentacija

Napraviti pisani koncept izlaganja Kako organizirati izlaganje Nikada ne čitati zabilješke i ne učiti ih napamet Voditi računa o raspoloživom vremenu Kako govoriti Ne opterećivati slušatelje detaljima Koristiti tehnička pomagala Biti spreman na pitanja

Poster Prezentacija puno radova u relativno malo

vremena Neformalniji način komunikacije Slijediti upute organizatora Poster organizirati jednostavno i logično Vizualni oblik - prednosti i mane Pripremiti se za pitanja

Vrste radova: izvorni znanstveni članak (Original scientific paper) - novi rezultati prethodno priopćenje /znanstvena bilješka – bitne informacije, ne i

cjelokupna argumentacija pregledni članak (Review paper) – cjelovit prikaz o problemima koji su već

objavljeni, na novo prikupljene i analizirane informacije monografija – opsežna rasprava o predmetu u obliku knjige stručni članak (Professional paper) – pridonosi struci, iznosi rezultate

istraživanja udžbenik – temeljni, didaktičko-metodološki

rad, sustavno izlaže gradivo

akademski: esej – analiza predmeta ili mišljenje o temi referat – po temi iz nastavnog programa, pokazuje razumijevanje

problematike, cilj je naučiti izlagati teme stručnom terminologijom seminarski rad – proširuje znanja, upoznaje s metodologijom, sadrži sve

dijelove akademskog, srodan stručnom radu završni rad, diplomski rad, doktorska disertacija

Vrednovanje znanstvenog rada

Scientometrija - kvantitativna prosudba produktivnosti. Mjeri se broj autora koji publiciraju, geografska distribucija, broj publikacija i distribucija, broj citata, te komunikacijski kanali. Pokazatelji karijere znanstvenika su: broj objavljenih radova daje produktivnost autora ili ustanove, ne

mjereći kvalitetu; broj citata pokazuje odjek koji su imali radovi autora, ustanove ili

časopisa, bez kvalitativnih konotacija; faktor odjeka (impact) govori o prosječnoj citiranosti članka u

časopisu u nekom razdoblju, daje relativnu vrijednost časopisa, no ovisi o veličini znanstvenog područja koje pokriva.

Samocitati - oblik u kojem citirani dokument i onaj tko citira ima najmanje jednog zajedničkog autora. Prihvatljiv postotak je 15-25 %.

Citatni indeksi

Multidisciplinarne bibliografske baze podataka koje uz bibliografski opis članka daju i popis literature (citate) na koje se autori pozivaju u tekstu. Dijelovi Current Contents-a su: SCI (Science Citation Index) SSCI (Social Science Citation Index) A&HCI (Arts&Humanities Citation Index) Zastupljenost u citatnim indeksima stvar je prestiža, pokazatelj “kvalitete”,

indikator vrednovanja časopisa, obzirom se našao u 10 % svjetske produkcije časopisa.

Objavljivanje rada u časopisu zastupljenom u citatnim indeksima nije garancija da će rad biti zapažen (citiran!) od relevantne svjetske zajednice!

Kriterij izbora časopisa u citatne indekse je Bradfordov zakon raspršenosti - u malom broj časopisa nalazi se najveći postotak relevantnih radova!

Indeksi obrađuju tek 10 % od ukupnog broja znanstveno-stručnih časopisa u svijetu!

Murphyjevi zakoni

Broj različitih hipoteza koje objašnjavaju biološki fenomen obrnuto je proporcionalan raspoloživom znanju.

Pod najrigoroznije kontroliranim uvjetima temperature, vlažnosti i svih ostalih varijabli, organizam će se ponašati kako mu se svidi.

Nakon pažljive analize uzorka, uvijek bude rečeno da je to krivi uzorak i da se ne odnosi na problem.

Kad se radi na rješenju problema, pomaže ako je poznat odgovor. Nikad ne ponavljati uspješan eksperiment (nijedan nije ponovljiv). Znanstvenici udubljeni u svoja pregnuća, ni slučajno ne mogu sagledati

cjelinu, uključujući i vlastita istraživanja (i.e.: voditelj istraživanja trebao bi što manje znati o predmetu istraživanja).

Ako u eksperimentu postoji nešto što bi moglo krenuti krivo, krenut će krivo.