ZNAČAJ JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE U JAČANJU

CIVILNOG DRUŠTVA

UVOD

Civilno društvo je jedan od elemenata trodijelnog okvira koji čine država, ekonomija i društvo.

Kreira i održava kulturalnu i socijalnu hegemoniju dominantne grupe putem suglasnosti, a ne

prisilom.

Ono je arena u kojoj se natječu konfliktni interesi (zapravo klasni interesi) i bez direktne

dominacije i prisile država i tržište moraju za svoju legitimnost pridobiti suglasnost civilnog

društva. Sastoji se od akcija građana (svih ljudskih bića), pojedinačno i zajedno, usmjerenih

poboljšanju svoje zajednice i društva. Takve akcije su temelj na kojem počiva demokratija,

pluralizam, poštovanje ljudskih prava, dobra vladavina i kohezivnost društva.

Civilno društvo je područje institucija, organizacija, mreža i pojedinaca smješteno između

porodice, države i tržišta, u koje se ljudi udružuju dobrovoljno radi zagovaranja svojih

zajedničkih interesa. U svojoj najjednostavnijoj formi, ono predstavlja skup institucija i

udruga/organizacija koje spajaju ljude uz vladu i privatni sektor.

Puno je njegovih definicija , ali sve one na kraju imaju zajednički nazivnik. Pod time se misli na

organizacije koje se nazivaju volonterskim, neovisnim, neprofitnim, nevladinim i trećim

sektorom te im je zajednička sloboda udruživanja i djelovanje u kojem se prepoznaje opće dobro.

U to se, naravno, ne ubrajaju političke stranke koje se bore za vlast. Ukratko rečeno, civilno

društvo jest antiteza državi jer je ono njena svojevrsna kontrola i opozicija.

.

Crkva kao najveća udruga civilnog društva u Hrvatskoj

Izgradnjom današnjega institucionalnog i zakonodavnog okvira čiju okosnicu čine Ured za

udruge Vlade Republike Hrvatske (osnovan 1998. godine), Savjet za razvoj civilnoga društva

(utemeljen Odlukom Vlade RH 2002. godine) i Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva

(osnovana Zakonom 2003. godine) započeo je intenzivni razvoj civilnog društva. Na navedeni

institucionalni okvir naslanjaju se brojna savjetodavna tijela na nacionalnoj razini te regionalne

zaklade i regionalne mreže potpore razvoju organizacija civilnoga društva te svi zajedno čine

solidan okvir za strukturiranu suradnju državne uprave te lokalne i regionalne samouprave i

organizacija civilnoga društva. Također, usvojen je niz zakona i strateških dokumenata kao što

su: Zakon o zakladama i fundacijama, Zakon o udrugama, prijedlog Programa suradnje Vlade

Republike Hrvatske i nevladinoga, neprofitnog sektora u Republici Hrvatskoj, Nacionalna

strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva, Zakon o priređivanju igara

na sreću i nagradnih igara, Zakon o volonterstvu, Kodeks pozitivne prakse, standarda i mjerila za

ostvarivanje financijske potpore programima i projektima udruga te Kodeks savjetovanja sa

zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akta.

Misija organizacija civilnoga društva jest ravnopravno sudjelovati u izgradnji demokratskog,

otvorenog, uključivog, bogatog i socijalno pravednog, održivog te ekološki osviještenog društva,

biti korektiv vlasti te veza između građana i javnog sektora.

Broj organizacija jedan je od važnijih pokazatelja razvoja civilnoga društva. Na temelju Zakona

o društvenim organizacijama i udruženjima građana iz 1982. godine i njegovih izmjena i dopuna

udruge su u Hrvatskoj registrirane sve do 1997. godine kada je donesen prvi Zakon o udrugama.

Godine 1985. u Hrvatskoj su bile registrirane 10.844 društvene organizacije i 547 udruženja

građana. Prema podacima službenih evidencija i registara u 2011. godini u Hrvatskoj je više od

46.000 registriranih udruga, 181 zaklada, 12 fundacija i više od 500 sindikalnih udruga i udruga

poslodavaca, 52 vjerske zajednice i više od 2000 pravnih osoba Katoličke crkve, 428

organizacijskih oblika Pravoslavne crkve te, prema procjeni, više od 600 privatnih ustanova.

Broj udruga svake se godine povećava.

Republika Hrvatska ima razvijen sustav financijskih potpora za programe i projekte organizacija

civilnoga društva na državnoj i lokalnim razinama, a prema podacima što ih redovito od 2007.

godine prikuplja i obrađuje Ured za udruge Vlade RH, godišnje se programima i projektima

organizacija civilnoga društva iz javnih izvora dodijeli prosječno oko 1,5 milijardi kuna pri čemu

se trećina odnosi na državni proračun, a na proračune županija, gradova i općina preostale dvije

trećine dodijeljenih bespovratnih sredstava.

Važno je napomenuti da su udruge u Republici Hrvatskoj do sada iskoristile gotovo 100 posto

raspoloživih sredstava fondova Europske unije namijenjenih sektoru civilnoga društva, kojima su

financirane edukacije svih sektora u društvu, pružanje različitih socijalnih usluga kada ih država

nije mogla pružiti, zaštita okoliša, socijalno poduzetništvo, borba protiv korupcije...

Dinamiku i tijek stvaranja civilnoga društva u Hrvatskoj uvelike je odredio rat koji je započeo u isto vrijeme

kada je počela politička i gospodarska tranzicija Hrvatske. Nerazumijevanje političke elite za pitanja

vezana uz civilno društvo uzrokovalo je tijekom 90-tih godina usporeno stvaranje političkih preduvjeta za

stvaranje civilnog društva, kao i usporeno stvaranje pravnog okvira za osnivanje i djelovanje organizacija

civilnoga društva. U takvim uvjetima organizacije civilnoga društva teško su mogle značajnije utjecati

na brže stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj civilnoga društva. Pa ipak, čak i u okolini koju bismo mogli

nazvati, ako ne represivnom, a onda sigurno nepovoljnom, civilno se društvo u Hrvatskoj uspjelo održati

i do danas razviti do zavidne razine. Pravni okvir koji danas uređuje djelovanje organizacija civilnoga društva u Hrvatskoj, uglavnom je

usklađen sa standardima razvijenih demokracija, izuzev Zakona o zakladama i fundacijama koji očekuje

skoru izmjenu. U takvoj su se okolini brojne organizacije civilnoga društva razvile i postale značajan

čimbenik društvenoga života.

Međutim, proces nije niti približno okončan jer u Hrvatskoj čovjekoljublje i druge građanske vrijednosti

koje čine podlogu razvoja civilnoga društva, još nisu dosegle razinu na kojoj se mogu razvijati neovisno

od političkih, socijalnih i drugih društvenih promjena. Izgrađeni institucionalni i pravni okvir te razina

organiziranosti građana još uvijek predstavljaju krhko tkivo čije održanje zahtijeva stalnu brigu i

pozornost, ali i kontinuirana razmišljanja o mogućim poboljšanjima.

Odnosi Vlade i civilnog društva od 1990. godine razvijali su se sporo i postupno. Nakon međusobnog

nepovjerenja i otvorenih neprijateljstava, u novije se vrijeme utire put stjecanja povjerenja i partnerskih

odnosa. Pokazalo se da su odnosi države i organizacija civilnog društva na svim razinama ranjivi nakon

promjene vlasti. Promjenom vlasti često se prekidaju ranije započeti programi i suradnja. S druge strane,

primjetno je da dio organizacija civilnog društva preferira političke stranke s čijim vlastima ostvaruje

bolju suradnju, tj. često mijenja svoje stavove i istupe ovisno o stranci na vlasti (Alaburić, 2003.).

Rezultati opsežnog istraživanja (Bežovan, Zrinščak, Vugec, 2005.) upozoravaju na ograničeni dijalog

države i civilnog društva (Tablica 3), kojeg iskazuju predstavnici dionika civilnog društva u uzorku s

područja cijele zemlje. Kontinuirani dijalog lokalne vlasti, javnih službi i civilnog društva na lokalnim

je razinama tek u povojima. Civilno društvo je tema rasprava samo u slučaju izdvajanja sredstava iz

proračuna. Dijalog države i civilnog društva opsežniji je i produktivniji u tradicionalno naprednijim i

gospodarski razvijenim sredinama (Istra, Hrvatsko primorje, sjeverozapadna Hrvatska). U tim su krajevima

česti slučajevi poticanja dijaloga od strane lokalne vlasti.

Problem vodstva u civilnom društvu, premda to nisu bile posebne tematske cjeline, registrirala su

sva relevantna istraživanja. Informacije o problemima vodstva redovito su se prikupljale u otvorenim

intervjuima s aktivistima i stručnjacima koji poznaju pojedine probleme razvoja civilnog društva.

Neadekvatan ustroj i neiskustvo u upravljanju doprinijeli su sukobima i raspadanju nekolicine mreža

organizacija ili pojedinih organizacija (Hrvatska humanitarna mreža, Hrvatski helsinški odbor, Hrvatska

udruga za socijalnu pravdu, Hrvatski europski pokret). Do sukoba je dolazilo uslijed nepovjerenja prema

vodstvu koje često nije prihvaćalo proceduru mijenjanja čelnih ljudi.

Problemi uspostave vodstva aktualni su na razini pojedinih organizacija. Često se uz ime pojedine

organizacije prepoznaje osoba koja je vodi. Tako se o samoj organizaciji sudi na temelju ugleda osobe

koja ju vodi. Očito je da ne postoje odlučni, snažni i ugledni vođe koji imaju viziju razvoja organizacije,

koji vuku organizaciju prema naprijed te time rade na integraciji sektora. Ovu činjenicu registriralo je

prvo istraživanje u Hrvatskoj posvećeno problemima vodstva u socijalnim organizacijama civilnog

društva na području Zagreba.

Vodstvo na razini sektora javlja se kao još kompleksnija činjenica. U društvu u kojem vlada veliko

nepovjerenje teško je izgraditi povjerenje u vodstvo u nekim područjima razvoja ili u cijelom civilnom

sektoru. Prateći medije po pojedinim područjima razvoja civilnog društva, kao što su zaštita okoliša,

ženske organizacije, ljudska prava, prava djece i sl., prepoznatljiv je krug osoba koje se redovito pojavljuju

u javnosti. U tom smislu oni su prepoznati kao vođe u pojedinim područjima razvoja. Međutim, teško je

prosuditi imaju li oni povjerenje drugih organizacija za ulogu koju igraju u javnosti. Osim toga, primjetno

je da u neke konkretne svrhe oni uspijevaju pokrenuti druge organizacije i širu javnost.

Predstavnici države i javnog sektora često su kritični prema osobama koje se prepoznaju kao vodeće u

pojedinim područjima razvoja. Zanimljivo je da se neformalno priznati vođe u civilnom sektoru rjeđe

javljaju kao članovi nekih važnih tijela poput Savjeta za razvoj civilnog društva ili Upravnog odbora

nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Vodstvo je novo važno područje razvoja hrvatskog civilnog

društva i trebalo bi mu posvetiti primjerenu pozornost.

Uloga civilnog društva u promociji rodne jednakosti i osnaživanju žena

Ako je politika rodne jednakosti zadovoljavajuće prisutna unutar civilnog društva, to ipak ne znači

da civilno društvo ne treba igrati veliku ulogu u promociji rodne jednakosti na općedruštvenoj razini,

osobito iz perspektive hrvatskog društva kao tradicionalnog društva. Kada se postavlja pitanje o

kampanjama posvećenim ravnopravnosti spolova, ponovno se većina ne sjeća takvih kampanja, premda

je u raspravama i pisanim odgovorima naglašeno kako tu treba ubrojiti organizacije koje vode skloništa

za žene – žrtve nasilja u obitelji. Također je iznimno važna kampanja "16 dana aktivizma protiv nasilja

nad ženama", zatim obrazovanje u području ravnopravnosti spolova, proglašenje Dana ravnopravnosti

spolova te okrugli stolovi o ovim temama. Posljednjih je nekoliko godina aktivnost ženskih organizacija

dosta prisutna u javnom životu. Organizacije civilnog društva pridonijele su i osnivanju Ureda pri Vladi

RH za ravnopravnost spolova čime pitanje rodne jednakosti dobiva na institucionalnom značenju.

Ženske organizacije u Hrvatskoj djeluju na različitim područjima ženskih prava. Raznovrsne aktivnosti

obuhvaćaju, primjerice, borbu protiv nasilja nad ženama i trgovine ženama, rodno osviještene obrazovne

programe, ekonomsko osnaživanje žena i analizu položaja žena na tržištu rada, zatim osnaživanje žena

u politici, lobiranje za promjene izbornog zakona koji sadrži paritetnu zastupljenost žena na izbornim

listama stranaka, kao i u predstavničkim i izvršnim tijelima vlasti, te na kraju zagovaranje prava

seksualnih manjina i žena oboljelih od specifi čnih bolesti. Žene se također organiziraju u okviru nekih

profesionalnih skupina, sindikata, a i neke političke stranke imaju klubove žena. Ženska mreža Hrvatske

okuplja 45 organizacija i jedinstvena je mreža ženskih organizacija nastala iz ad hoc izborne koalicije

1996. godine. Mreža posljednjih godina provodi kampanje koje su usmjerene na promjenu obrazovnog

sustava – uvođenje rodno osjetljivog obrazovanja u programe osnovnih i srednjih škola te uvođenje

spolne edukacije lišene predrasuda i homofobije. U novije vrijeme intenzivirale su se aktivnosti u borbi

za ženska reproduktivna prava73. U Hrvatskoj se već deset godina provodi autonomni program ženskih

studija u okviru centara za ženske studije s jedinstvenim mjestom sustavne rodno osviještene edukacije.

Ovaj centar i druge ženske organizacije razvile su respektabilnu izdavačku djelatnost kojom informiraju i

obrazuju javnost o pitanjima rodne jednakosti, zatim o teoriji rodne jednakosti i aktivnostima.

Predstavnice ženskih organizacija su početkom 2005. godine podnijele Izvještaj o stanju ženskih ljudskih

prava u RH Odboru za eliminaciju diskrimina

Osnaživanje marginaliziranih skupina

Prepoznatljiv je krug organizacija u društvu i zdravstvu koje pružaju pomoć takvim skupinama. Među

socijalnim organizacijama ističu se one koje nude programe za mentalno hendikepirane nastojeći im

pomoći u društvenoj integraciji.76 Među zdravstvenim organizacijama vidljive postaju one koje osnažuju

oboljele od rijetkih bolesti. Dobra suradnja sa stručnim organizacijama često čini ove organizacije

kvalitetnijim od drugih. Istraživanje iz 2001. godine (Bežovan, 2004.) pokazalo je da organizacije civilnog

društva nisu u stanju mobilizirati marginalne skupine, već često puta u njihovo ime provode projekte

koje smatraju korisnima za marginalne skupine. To je dugo vremena bio problem romskih organizacija. 75

Što zemlje u regiji mogu naučiti iz hrvatskog iskustva razvoja civilnog društva?

1. Zahvaljujući zahtjevima koje su dolazili od organizacija civilnog društva razvijen je prilično

transparentan program javnog natječaja, tj. davanja donacija iz Državnog proračuna, a takvu praksu

slijede i neki veći gradovi.

2. Zahvaljujući zahtjevima i lobiranju organizacija civilnog društva te dijela stranih donatora razvijen

je uglavnom povoljan i poticajan porezni okvir za rad organizacija civilnog društva.

3. Osnivanjem Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva povećani su fi nancijski resursi koji mogu

doprinijeti održivom razvoju civilnog društva.

4. Osnovan je Savjet za razvoj civilnog društva Vlade RH što je za sada uglavnom doprinosilo rješavanju

problema legitimnosti organizacija civilnog društva, kao dionika modernog društvenog razvoja.

5. Neki gradovi i županije izradili su programe suradnje s organizacijama civilnog društva.

6. Istaknuta je potreba za izradom Strategije razvoja civilnog društva u Hrvatskoj.

7. Država je civilnim organizacijama povjerila pružanje usluga ranjivim skupinama među kojima valja

istaknuti žrtve obiteljskog nasilja.

8. Dio gospodarskih subjekata dijeli donacije raspisivanjem natječaja, a nekolicina ih je izdala i prva

izvješća o društveno odgovornom poslovanju.

II

Program suradnje s organizacijama civilnog društva

Grad Rijeka- Primjer Dobre prakse

Grad Rijeka godinama kontinuirano potiče razvoj civilnoga društva odnosno suradnju s

nevladinim udrugama te drugim oblicima slobodnog udruživanja građana. U tom smislu, Ured

Grada je, na inicijativu udruga Ri-centar, Udruga mladih Korak ispred, SMART, Gong, i Spirit,

uz stručnu podršku USAID – Urban Institute, a temeljem Programa suradnje Vlade RH i

nevladinog, neprofitnog sektora izradio Povelju o suradnji Grada Rijeke i nevladinog,

neprofitnog sektora (Službene novine Primorsko-goranske županije broj 37/04 od 29. studenoga

2004. godine) koju je Gradsko vijeće Grada Rijeke donijelo na sjednici održanoj dana 25.

studenoga 2004. godine.

Temeljni cilj Povelje o suradnji Grada Rijeke i nevladinog, neprofitnog sektora je pružanje

daljnje potpore neprofitnom sektoru kao nužnoj pretpostavci za demokratizaciju društva i

unapređenje civilnoga društva postavljanjem okvira suradnje Grada Rijeke i udruga kao i okvira

financiranja aktivnosti, projekata i programa udruga.

Grad Rijeka je za Povelju o suradnji Grada Rijeke i nevladinog, neprofitnog sektora dobio

nagradu Zaklade za razvoj civilnoga društva kao primjer najbolje prakse suradnje javnog i

neprofitnog sektora

U Gradu Rijeci djeluje i Zaklada Sveučilišta u Rijeci osnovana 2003. godine kao samostalna

neprofitna organizacija, izdvojena iz Sveučilišta u Rijeci, ali integrirana u njegove ciljeve i

programe te odgovorna za njihovo postizanje - prvenstveno za razvoj Sveučilišta u Rijeci.

Osnivači Zaklade, odnosno zakladnici jesu Sveučilište u Rijeci, Grad Rijeka i Primorsko-

goranska županija.

III

Potpisnici Deklaracije o suradnji gradova i organizacija civilnoga društva u Republici

Hrvatskoj

Tijekom Susreta gradonačelnika i poduzetnika koji se u Umagu održao od 13. do 15. studenog

2013. prisutni gradonačelnici potpisali su Deklaraciju o suradnji gradova i organizacija civilnoga

društva u Republici Hrvatskoj.

Prijedlog teksta Deklaracije pripremila je uža radna skupina sastavljena od predstavnika Ureda

za udruge, organizacija civilnoga društva te Udruge gradova, a gradonačelnice i gradonačelnici

njome izražavaju spremnost za razvijanje suradnje i partnerskog odnosa s organizacijama

civilnoga društva te se obvezuju na provođenje aktivnosti kojima se unapređuje savjetovanje te

uspostavlja transparentan i djelotvoran sustav financiranja i podrške provedbi projekata i

programa organizacija civilnoga društva od interesa za opće dobro.

Deklaracija je rezultat suradnje Ureda za udruge s Udrugom gradova u provođenju mjera i

aktivnosti predviđenih Nacionalnom strategijom stvaranja poticajnog okruženja za razvoj

civilnoga društva od 2012. do 2016. godine.

Do 15. prosinca 2013. Deklaraciju su potpisali gradonačelnici sljedećih gradova (ukupno

njih 72):

1. Bakar 2. Biograd na Moru

3. Bjelovar 4. Buje

5. Buzet 6. Cres

7. Čakovec

8. Čazma

9. Donji Miholjac

10. Drniš

11. Duga Resa

12. Đurđevac

13. Garešnica

14. Glina

15. Grubišno Polje

16. Hrvatska Kostajnica

17. Hvar 18. Ivanić-Grad

19. Jastrebarsko

20. Kastav

21. Klanjec

22. Knin

23. Komiža

24. Koprivnica

25. Kraljevica

26. Krapina

27. Križevci 28. Kutina

29. Labin

30. Lipik

31. Makarska

32. Našice

33. Nin

34. Nova Gradiška

35. Novigrad

36. Novska

37. Opatija

38. Orahovica

39. Otok

40. Ozalj 41. Pakrac

42. Pazin

43. Petrinja

44. Pleternica

45. Ploče

46. Požega

47. Pregrada

48. Pula

49. Rab

50. Rijeka

51. Rovinj 52. Samobor 53. Senj 54. Sisak

55. Skradin

56. Slatina

57. Slavonski Brod

58. Solin

59. Supetar 60. Sveta Nedelja

61. Sveti Ivan Zelina

62. Šibenik

63. Trilj 64. Umag

65. Varaždin

66. Velika Gorica

67. Virovitica

68. Vodice

69. Vrbovec

70. Vrlika

71. Zabok

72. Zaprešić

Na sjednici održanoj 12. srpnja 2012., Vlada Republike Hrvatske usvojila je Nacionalnu

strategiju stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2012. do 2016. gje.

Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2012.

do 2016. godine dokument je u kojemu se, na strateškoj razini, pokušavaju odrediti ciljevi

koje Republika Hrvatska u sferi razvoja civilnoga društva želi postići u narednom

petogodišnjom razdoblju. Dokument, osim uvodnih i završnih odredbi te pojmovnika, sadrži

četiri glavna dijela: vrijednosno utemeljenje odnosa države i civilnog društva, razvoj civilnog

društva u Hrvatskoj, područja Nacionalne strategije i provedba Nacionalne strategije. Najvažniji

i najopsežniji dio je onaj u kojemu se određuju temeljna područja Nacionalne strategije, pri čemu

se u dokumentu navode četiri takva područja: institucionalni okvir za potporu razvoju civilnog

društva, civilno društvo i sudionička demokracija, osnaživanje uloge organizacija civilnoga

društva za društveno-ekonomski razvoj i djelovanje i daljnji razvoj civilnog društva u

međunarodnom kontekstu. Za svako od navedenih područja određuju se ciljevi i mjere koje se

Nacionalnom strategijom žele ostvariti, provedbene aktivnosti potrebne za ostvarenje tih ciljeva i

mjera, nositelji i sunositelji tih aktivnosti, rokovi i izvori sredstava potrebni za provedbu

aktivnosti te pokazatelji na temelju kojih bi se trebao vrednovati napredak u provedbi. U

dokumentu je tako navedeno ukupno 26 ciljeva, 27 mjera te 91 provedbena aktivnost.

Prvi dio dokumenta, vrijednosno utemeljenje odnosa države i civilnog društva, ukratko

navodi i objašnjava temeljne vrijednosti na kojima Nacionalna strategija počiva. U drugom dijelu

dokumenta analizira se razvoj civilnog društva u Hrvatskoj, posebice razvoj normativno-

institucionalnog okvira. Prvo od navedenih prioritetnih područja odnosi se na institucionalnu

potporu razvoju civilnoga društva, pri čemu treba istaknuti da se kao jedan od glavnih ciljeva

za taj dio navodi promoviranje i osiguravanje ujednačenog razvoja civilnoga društva u svim

regijama Hrvatske. Drugo prioritetno područje nazvano je civilno društvo i sudionička

demokracija, a u njemu su obrađena pitanja uloge građana u političkom procesu, njihove

kompetencije za sudjelovanje u procesima donošenja političkih odluka i oblikovanja javnih

politika, građanskoga odgoja i obrazovanja, volontiranja i neprofitnih medija. Treće područje

strategije, osnaživanje uloge organizacija civilnoga društva za društveno-ekonomski razvoj,

podijeljeno je u dvije cjeline, od kojih je jedna pružanje socijalnih usluga od strane organizacija

civilnoga društva, a druga socijalne inovacije i razvoj socijalnog poduzetništva. Posljednje,

četvrto područje opisuje mogućnosti i izazove koji proizlaze iz činjenice pristupanja

Hrvatske Europskoj uniji, ali i iz drugih globalizacijskih procesa u sferi ekonomije, politike

i kulture.

Samobor, 01.12.2014.

Prilog: Iz aktivnosti Udruge naziva Društvo žena „Novi Milenij“, Sveta Nedelja

Osnovana je 2 000 godine u gradu Sveta Nedelja. Rukovođena svojim Planom i Programom a u

cilju zapošljavanja teže zapošljivih skupina žena i osoba s posebnim potrebama obavila je niz

volonterskih aktivnosti za dobrobit šire zajednice tijekom ove 2014 godine. Cilj joj je

aktivnosti locirati u objektu Jagnjić dola 112 za dobrobit šire zajednice i pojedinih

članica(članova). S ti u vezi gradu Sveta Nedelja uputila je početkom prosinca tekst slijedećeg

sadržaja:

ZAMOLBA za stručnom pomoći i podrškom u cilju zapošljavanja članica Udruge

Poštovani,

Sukladno uvjetima i načinima za korištenje sredstava za provođenje Mjera za poticanje

zapošljavanja putem iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje a u svezi objavljivanja

Javnog poziva, iskazujemo interes i podnosimo zahtjev .

On se odnosi na korištenje sredstava za poticanje zapošljavanja u 2014. godini a u svezi mjere

„Radom za zajednicu i sebe.“

Programom pod nazivom „ Od kreativne do zaštitne radionice“ a zahvaljujući Inicijativama

Predsjednice Udruge žena „Novi Milenij“ – gđe Sandre Gabrovec i mag. Zdenkice Stanec u

svojstvu stručne suradnice iskazujemo interes za zapošljavanjem radnica– članica Udruge i

žena žrtava nasilja koje su smještene u Sigurnoj kući u Samoboru za koje tražimo i sredstva.

Navedene su gopođe prijavljene u evidenciji HZZ-a duže od 12(dvanaest) mjeseci.Sukladno

njihovim željama i kompetencijama a u skladu s djelatnošću Udruge razradili smo Sažetak

Poslovnog plana s programskim osnovama te najljubaznije molimo da isti proučite i skrenete

nam pažnju na eventualne propuste.

1. Naše polazište je popraviti marginaliziran status osoba s posebnim potrebama i žena

starije životne dobi koje su u diskriminirajućem položaju bezuspješnog traženja posla

duži period vremena . Želja nam je uz pomoć Grada Sveta Nedelja organizirati i provoditi

Kreativne radionice stolarstva i dekupaža, cvjećarstva i aranžerstva te krojenja i šivanja s

tradicijskom kreativnom radionicom.U svrhu pokretanja posla proizvodnje i usluga

obavljamo razgovore s djelatnicima nadležnih institucija te radimo na daljnjem

okupljanju članstva kao i volonterskom organiziranju rada Kreativne radionice za učenike

i građane Svete Nedelje u prostoru Stare pošte i Osnovnim školama gradova Sveta

Nedelja i Zagreb.

2. Planiramo proizvoditi drvene uporabne predmete u unikatnoj dekupaž tehnici ( kutije,

tacne, stalke za novine i sl.), suvenire lutkica u tradicijskoj narodnoj nošnji, uzgajati

cvijeće i kreirati aranžmane od rezanog i suhog cvijeća. Ujedno planiramo pružati usluge

poduke izrade spomenutih artikala za cjelokupnu populaciju uključujući osobe s

posebnim potrebama koje trebaju individualizirani edukacijsko rehabilitacijski pristup.

3. Smatramo da upravo mi zbog osobnog znanja i iskustva, sposobnosti i predanosti

spomenutu poslovnu inicijativu možemo učiniti uspješnom u korist pojedinih članova kao

i cjelokupne zajednice a u cilju novih zapošljavanja i širenja poslovanja prema Zaštitnoj

radionici i Poduzeću.

4. Skrećemo Vam pažnju da naše članice imaju sve potrebne kvalifikacije, bogato

prethodno radno iskustvo ( čak i 27 punih godina u obrazovnom sustavu) te da se

kontinuirano cjeloživotno obrazuju u cilju dodatne profesionalne, tehničke i poslovne

edukacije.

5. Za sada posjedujemo jednu šivaču mašinu dobivenu od grada Sveta Nedelja. Koristimo ju

za obavljanje naših volonterskih aktivnosti za potrebe djece oboljele od malignih bolesti

u dogovoru s Udrugom „Jak kao Jakov“ kao i za aktivnosti suradnje s Osnovnim školama

a u skladu s Planovima i Programima nižih razreda .Koristimo staru pohabanu opremu u

vlasništvu članova Udruge : automobile, računala, printere, fotokopirne uređaje,

fotoaparate i videokamere kao i prostor stare pošte Grada Sveta Nedelja. Ovim putem

iskazujemo interes za novijom opremom kao i obećanim prostorom kuće na adresi

Jagnjić dol 112 gdje bismo u prikladnom okruženju nastavili raditi .

6. Voljni smo pružati i usluge kao i izrađivati proizvode. Potencijalni korisnici su naši

sugrađani koji su ujedno i naši potencijalni kolege ukoliko su u diskriminirajućoj skupini

osoba o kojima želimo voditi brigu i pružati pomoć i podršku. Poznato nam je kako

organizacije civilnog društva i grada Sveta Nedelja i grada Samobora kao i županije

oskudijevaju s ovakvim Programima. Njihove slabosti učinile su da smo upravo mi u

prednosti. Vjerujemo da će ljudi prepoznati našu kvalitetu i hrvatski proizvod i prihvatiti i

naše usluge i naše proizvode. Odlučni smo da usluge pružamo na području grada Sveta

Nedelja a da proizvode prodajemo od maloprodajnih dućana preko štandova, kućne

radinosti, vlastite radione, veleprodaje, direktne prodaje, sajmova i trgovačkih centara

diljem svijeta. O inicijativi namjeravamo obavještavati usmenim reklamama,

posjetnicama, novinskim umecima, plakatima i letcima, prospektima, poštom, oglasima u

novinama, natpisima na vozilima, reklamama na radiju i televiziji.

Za navedeno očekujemo izvore početnog kapitala iz poticaja Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje, proračunskih sredstava gradova Samobor i Sveta Nedelja, državnih

potpora i poticaja, fondova EU ,kredita ,posudbe od obitelji i prijatelja kao i inicijalnih

skromnih preostalih vlastitih novčanih sredstava.

Literatura:

Anderlić, V. (1912.) Socijologija. Đakovo:

Biskupska tiskara.

Anderlić, V. (1940.) Socijalni problemi I. Vukovar:

Tiskara “Novo Doba”.

Baloban, S. (2004.) Socijalni govor Crkve u Hrvatskoj.

Zagreb: Kršćanska sadašnjost.

Baloban, S., Dugalić, V. (2004.) Neke oznake solidarnosti

u katoličkoj socijalnoj misli u

Hrvatskoj od 1900. do 1945. Bogoslovska

smotra, 74(2):493-538.

Batelja, J. (1990.) Živjeti iz vjere. Duhovni lik i

pastirska skrb kardinala Alojzija Stepinca.

Zagreb: Nadbiskupski duhovni stol.

Bauer, A (1931.) Okružnica od 25. 11. 1931. br.

8554. Katolički list, 82(48):577.

Bauer, A. (1933.) Provedbena naredba za organizaciju

karitativnog rada. Katolički list,

84(48):573-574.

Benigar, A. (1993.) Alojzije Stepinac, hrvatski kardinal.

II. popravljeno i prošireno izdanje.

Zagreb: Glas Koncila – Hrvatska franjevačka

provincija sv. Ćirila i Metoda.

Dugalić, V. (2005.) Kršćanski Caritas i socijalna

politika. Diacovensia, 13(2):239-272.

Karitas nadbiskupije zagrebačke. (1934.) Vijesti

iz Središnjice. Karitas, 1(2):14-15.

Karitas nadbiskupije zagrebačke. (1934.a) Vijesti

iz Zajednice za grad Zagreb. Karitas,

1(2):15.

Karitas. (1934.) Jedna goruća potreba. Karitas,

1(2):9.

Katolički list. (1931.) Crkvene vijesti, Ljetni dani

Crvenog Križa. Katolički list, 82(21):261.

Katolički list. (1931.a) Crkvene vijesti, Zimski

dani Crvenog Križa. Katolički list, 82(6):70.

Katolički list. (1931.b) Otvorenje novog sirotišta

na Vrhovcu. Katolički list, 82(42):515.

Katolički list. (1932.) Crkvene vijesti, Ljetni dani

Crvenog Križa. Katolički list, 83(22):275.

Katolički list. (1932.a) Dosadašnji rezultati karitativne

akcije zagrebačkog svećenstva. Katolički

list, 83(4):46.

Katolički list. (1932.b) Dosadašnji rezultati karitativne

akcije zagrebačkog svećenstva. Katolički

list, 83(10):120.

Katolički list. (1933.) Statut za karitativni rad

u nadbiskupiji zagrebačkoj. Katolički list,

84(43):514-515.

Katolički list. (1934.) Osvrt na karitativnu djelatnost

crkve. Katolički list, 85(4):43-44.

Nuk, V. (1931.) Župnik i Caritas, u: Katolički list,

82(50):617-619.

Službeni vjesnik Zagrebačke nadbiskupije. (1931.)

Katolički episkopat svome narodu sa Biskupske

Konferencije održane u Zagrebu od 12.-16.

oktobra 1931. Službeni vjesnik Zagrebačke

nadbiskupije, 18(2):22

Stepinac, A. (1941.) Govor preuzv. Nadbiskupa

prigodom tjedna za ‘zimsku pomoć’. Katolički

list, 92(2):13-14.

Valković, M. (1994.) Socijalni nauk Crkve i socijalna

politika. Revija za socijalnu politiku,

Linkovi: 1. Katolička crkva u komunističkoj Hrvatskoj

https://www.youtube.com/watch?v=qfA1NGzLXEA

2. Katolička crkva https://www.youtube.com/watch?v=ODa2K1hJF3o

3. Nedjelja Caritasa

https://www.youtube.com/watch?v=hlMYnFS83nc

4. Značaj, uloga i status civilnog društva u Hrvatskoj 29.6.2012. DIO 1/2 https://www.youtube.com/watch?v=or6OnAijnVo

5.MLADI POKREĆU SVIJET: Civilno društvo @ Kkc Pixel, gost: Udruga Kopriva https://www.youtube.com/watch?v=O7g-Px9ciu8

6. Radionica Civitas Dyn@mo, u Koprivnici 18.9.2013.

https://www.youtube.com/watch?v=agCz_iJHdA8