Komunisticka partija, izborna platforma 2014

Komunisticka_partija-Izborni_program_2014-v2:Layout 1 6.9.2014 11:22 Page 33

2

Uvod

Proglas

Zašto promjene???

Programske osnove

Programski prioriteti

u periodu 2014-2018.

Zato što: Loša politička situacija

Ko smo mi? Jasna vizija budućnosti

Osnovni principi

��

Program KP: 10i

Program KP: 3D

Programski ciljevi

SADRŽAJ

��

�

KOMUNISTIČKA PARTIJA IZBORNA PLATFORMA 2014


3


Bosna i Hercegovina je na korak do dna.

Ima li gore od ovog gdje smo sada?

Da, ima, ako se želimo porediti sa onima koji geo-grafski nisu dio porodice evropskih zemalja, doju-čerašnjim kolonijama u centralnim dijelovimaAfrike i Azije. Živimo u Evropi, a takmičimo se u''Afričkoj ligi''.

Da li je ''Evroliga'' za našu zemlju utopija (cilj kojemse teži, ali koji se nikad neće dostići) ili realnoostvariv cilj, koji zahtijeva dobro poznavanje pra-vila igre i adekvatne pripreme???

Šta je činiti onima koji su nezadovoljni aktuelnimprilikama, onima koji žele da pobjegnu sa dna tak-mičarske ljestvice?!

Svi koji su nezadovoljni i koji žele da gradebolju budućnost, za sebe i svoje najbliže, već uOKTOBRU imaju šansu da (samo jedan dansvake četvrte godine) iskoriste svoje "Bonskeovlasti" i potezom olovke izaberu drugačije.

Izbor je lagan. Da se odgurnemo od dna i kre-nemo prema sretnijoj budućnosti ili da ostanemoprikovani za dno – posljednja zemlja po kvalitetuživota u Evropi po svim statističkim pokazateljima.

Mi smo izabrali svoj put. Ostavili smo poznate namstaze sumorne prošlosti i vraćamo se u buduć-nost. Odlučili smo da sa građanima Bosne i Her-cegovine zajedno gradimo drugačiju, bolju,sretniju i prosperitniju zemlju. Mi nećemo da ''gla-samo nogama'' napuštajući zemlju, kao što to go-dinama čine naša djeca (teška srca i uz naš bla-goslov), naši prijatelji, rođaci, komšije... Mi smoodlučni da kažemo NE nacionalnim i socijalde-mokratskim strankama koje su nam uništile dva-deset godina života.

UVOD


4


Imajući u vidu tešku situaciju u kojoj se nalaziBosna i Hercegovina i njeni građani;

Uvjereni u neophodnost obnove univerzalnih dru-štvenih vrijednosti;

Sa namjerom da se obnovi dostojanstvo države injenih institucija, kako na unutrašnjem planu, takoi prema međunarodnoj zajednici;

Opredijeljeni ka izgradnji sistema institucija vlastikoje će biti odgovorne prema vlastitim građanima;

Odbijajući liderokratiju kao poželjni koncept vla-danja, nametnut od strane međunarodne zajed-nice i svesrdno prihvaćen od domaćih političkihelita;

Smatrajući da je postojeći model stranačkog or-ganizovanja promovisao podobnost i poslušnostkao osnovne kriterije za obavljanje društveno bit-nih funkcija, što odgovara kriminalnim stranačkimelitama;

Sa namjerom suprostavljanja nametnutom kon-ceptu u kojem se političke stranke i njihovi lideripojavljuju kao otuđeni centri moći;

Opredjeljeni ka vraćanju procesa odlučivanja u in-stitucije sistema;

Odbijajući koncept organizacije društva i državeu kojem su sjednice stranačkih organa važnije odsjednica državnih institucija;

Neprihvatajući model stranačkog organizovanjau kojem su partijska hijerarhija i disciplina osnovniprincipi funkcionisanja;

Preferirajući sistem stranačkog organizovanja ukojem se političke strane pojavljuju isključivo kaoservis najsposobnijim i najodgovornijim građa-nima u cilju stvaranja preduslova za njihovo kan-didovanje;

Sa namjerom da se potencira odgovornost iza-branih nosilaca javnih funkcija, ne prema partiji injenim liderima, već prema građanima i državi;

Sa pijetetom prema vlastitoj državi i njenim gra-đanima i u namjeri da se Bosna i Hercegovina uodnosima sa međunarodnom zajednicom name-tne kao relevantni subjekt dostojan poštovanja;

Sa ciljem da se kao osnovni kriterij za obavljanjedruštveno bitnih funkcija promovišu sposobnost iodgovornost,

Komunistička partija Bosne i Hercegovine oba-vještava javnost da će povodom opštih izbora, kojiće se održati u oktobru ove godine, ustupiti svojeizborne liste u svrhu kandidovanja osoba koje, upostojećem sistemu stranačkog organizovanja,nisu imale priliku ili nisu željele da se politički an-gažuju.

Komunistička partija Bosne i Hercegovine po-ziva sve slobodne građane, koji nemaju političkihhipoteka i iza kojih stoje relevantni rezultati rada,da se jave radi kandidovanja na predstojećim iz-borima.

Komunistička partija Bosne i Hercegovine imanamjeru da putem svojih izbornih listi okupi i pružimogućnost sposobnim, nezavisnim i odgovornimljudima, koji su marginalizirani u postojećem si-stemu stranačkog organizovanja, te koji do sadanisu imali priliku da svoje kapacitete stave na ra-spolaganje državi i građanima.

Komunistička partija Bosne i Hercegovine, slije-deći naprijed navedene principe, nema namjerupromovisanja vlastitih stranačkih kadrova, tako dačlanstvo u Partiji ili ideološko opredjeljenje nijeuslov za kandidaturu na predstojećim izborima.

Komunistička partija Bosne i Hercegovine ćetime svoje kapacitete staviti u funkciju okupljanjasposobnih i dokazanih stručnjaka koji su nezavisniod bilo koga, pa i od Komunističke partije, sa vla-stitom individualnom odgovornošću isključivo pre -ma državi i građanima koje predstavljaju.

PROGLAS


GLASAJ ZA PROMJENE!


6

Nacionalne stranke više se bave socijalnim pita-njima nego socijaldemokratske. Socijaldemo-kratski lideri promovišu nacionalizam ilientitetski socijalizam. Koalicije nacionalnih iso cijaldemokratskih stranaka su političkiblud, a kombinovanje nacionalističko-socija-lističke ideologije rezultira sukobima koji suna ivici rata. Nacionalizam i socijaldemokratijanemaju ideološki ništa zajedničko. Krivi su za plja-čkašku privatizaciju. Prvo su društvenu imovinuproglasili državnom imovinom, a zatim po prin-

cipu „država to sam ja“ krenuli u uništavanje i oti-mačinu preduzeća i drugih dobara. Krajnji dometnjihovih dogovora i saradnje je podjela fotelja iiskorištavanje naroda. Dalje produbljavanje krize inastavak političke prakse koju provode ovestranke može dovesti do potpunog ekonomskogkolapsa BiH, sukoba, pa čak i do rata, koji je vlada-jućim političkim elitama itekako potreban kako bi"oprali" bogastvo stečeno kriminalnom privatiza-cijom, korupcijom i organizovanim kriminalom.

ZAŠTO PROMJENE???

Nacionalizam i socijalizam su opasne ideološke kombinacije

Ne poštuju niti Ustav niti zakone koje sami do-nose. Dejtonski sporazum provode na svoj način iliga nikako ne primjenjuju. Svađama oko promjeneUstava zavađaju i polariziraju narod, a suštinskiproblem Ustava i zakona generalno nije u tomešto nisu dobri ili neadekvatni, već što se selektivnoprimjenjuju po volji vladajućih struktura. Čak i naj-bolji Ustav i zakoni ne znače mnogo ako se ne pri-mjenjuju. Ne provode ni sudskeodluke koje nisuu skladu sa njihovim interesima. Njima nisu važneinstitucije, već nedodirljivi pojedinici. Policija i tu-žilaštva se oglušuju na očite i ekvatantne krimina-lne radnje povlaštenih, a kada dobiju politički migu stanju su trenutno reagovati, pa čak i zatvoritinajviše funkcionere koji se drznu odstupiti od ne-pisanog političko-nacionalističkog bontona. Nji-hovi trabanti su okupirali tužilaštva, sudove, po -liciju i inspekcije. Razvijaju sistem u kome se afir-

miše korupcija. Tužioci čak i javno izjavljuju da jepotrebna politička podrška za procesuiranje krup-nog kriminala.Dijelovi međunarodne zajednice tolerišu i potpo-mažu urušavanje ustavnog poretka i degradiranjepravne države, što u konačnom proizvodi atmos-feru pravne nesigurnosti. Danas postoje na dese-tine odluka ustavnih sudova i ko zna kolikopresuda ostalih sudova koje nikada nisu prove-dene. Ohrabruju se domaći "lideri" da pregovarajuoko provođenja odluka sudova, što je nezapam-ćen presedan u novijoj historiji ljudske civilizacije.Odluke bilo kojeg suda se u pravilu bespogovornoizvršavaju, o njima se ne dogovara i ne pregovara. Poštivanje ustava i zakona je osnov sigurnosti,a društveni oporavak nije moguć u okruženjuu kome se zakon ne provodi temeljito i jed-nako za sve.

Ne poštuju zakon

Stranke koje su nas dovele na ivicu ekonomskogkolapsa imale su priliku ostvariti svoje ideje, kakotokom proteklih četiri godine, tako i posljednjihdecenija. Nisu u stanju i ne žele se baviti privre-dom, zapošljavanjem, ne rješavaju probleme uobrazovanju, ne brinu se o tome kako ćemo se li-je čiti. Njihov pogled na patriotizam i njegova zlou-potreba u dnevno-političke svrhe važniji su od

svake naše životne potrebe. Njihov ideal je bez-granična emocija naroda prema patriotskim i na-cionalnim osjećajima koja će nadjačati potrebu zanormalnim životom. Oni neće mijenjati dobitnu kombinaciju sve dokbudu imali dovoljno glasova na izborima i mo-gućnost da stvaraju matematičke koalicije pro-tivno interesu građana.

Sa njima nema promjena i vraćamo se na staro

Zato što...

�

�

�



7


Nacional-socijalističke stranke se nisu reformisale,nisu održale izborne kongrese i nisu sankcionisaleosobe odgovorne za propast društva i ekonomije.Stranke koje se nazivaju "velikim" u BiH su zatvo-reni skupovi interesa malog broja ljudi do kojih nedopiru pozitivne i progresivne ideje. Ukinuli su iz-borne kongrese u svojim partijama, kao i demo-kratiju u političkom životu, a uveli "nacional-par-tiokratsko" društveno uređenje.Poneko novo lice na njihovim listama je moguće

samo ako je to njihov klon i u službi istih političkihdinosaurusa koji gotovo trideset godina paradi-raju političkom scenom.U svom unutrašnjem ustrojstvu "velike stranke"funkcionišu kao društva jednog lica oko kojih seovila svita slijepih poslušnika. Sa istim ljudima iistim strankama možemo samo ostati gdje jesmoili dočekati još teža vremena. Oni nisu ni za kakvogdrugog posla, a odlaze sa političke scene samokad odu sa ovog svijeta.

Gledamo ista lica trideset godina

Njima je poznata samo interesna matematika, ukojoj oni odlučuju šta je važno vođeni sopstveniminteresima kriminalno-koruptivnog karaktera. Kadse nakon izbora udruže u koaliciju pobjednici i po-raženi na izborima, jedina istinska opozicija takvojvlasti ostaje narod protiv koga su usmjerene ova-kve koalicije. Prave se politički savezi crnih i crve-nih, zelenih i plavih, liberalnih i radikalnih, socija-

lista i nacionalista. Oni koji su se do jučer među -sobno pljuvali, danas odlično sarađuju, jer jedinošto je njima važno su fotelje i privilegije. Njihova politika svodi se isključivo na uskogrudilični interes lidera i njihovih pijuna. Politiku su do-slovce shvatili kao nemoralni posao u kome je svedozvoljeno.

Pomiješali su i ljevicu i centar i desnicu

Upropastili su nam prošlost i sadašnjost, a sad sespremaju uništiti i budućnost. Nije teško utvrditida današnje društvene podjele ne zaostaju mno -go za onim kakve smo imali prije nekoliko dece-nija, kada je na prostorima BiH bijesnio rat. Šanse današnje omladine za zapošljavanje, formi-ranje porodice, rješavanje stambenog pitanja i

odgoj potomstva gotovo se mogu porediti sa pri-likom ostvarivanja dobitka na igrama za sreću, dokpred našim očima živi odmetnuta kasta bogataša. Čak i mladi koji iz sentimentalnih razloga želeostati živjeti u BiH nemaju nikakvu objektivnu vi-ziju gdje će se moći zaposliti, a rijetki su oni kojineće ugrabiti prvu priliku za odlazak iz BiH.

Upropaštavaju budućnost naše djece

Zemljom vlada neformalna manjina iz skrivenihcentara moći. Umjesto demokratskog sistema ukome vlast obnašaju poslanici koje bira narod,imamo partiokratiju u kojoj državom upravljajuskriveni centri moći sastajući se po kafanama i na

minderima. Parlamenti nisu mjesta na kojima sevodi rasprava i donose odluke u interesu građana,već podiji na kojima treba provesti partijske zada-tke i homogenizirati pripadnike svoga naroda stal-nim sukobljavanjem sa onim drugim.

Državom vladaju skriveni centri moći

Iako se deklarativno zalažu za pristupanje Evrop-skoj uniji i NATO paktu, u praksi rade suprotno. Na-cional-socijalističke stranke zapravo ne žele istin -sko provođenje presude Sejdić-Finci i primjenuevropskih standarda, jer će to značiti kraj njihoveere. Popuštat će samo onoliko koliko moraju čvr-sto držeći BiH što dalje od Evropske unije. Pri tome

odlično sarađuju sa dijelom predstavnika među-narodne zajednice kojima također odgovara za-državanje stanja tenzija u BiH, s obzirom da je toi njihova jedinstvena prilika da uživaju privilegijesvojih misija i troše milione na projekte od kojihsu učinci simbolični ili zanemarivi.

Blokiraju euro-atlanske integracije

�

�

�

�

�


8


Javni prostor okupiran je sadržajima kojim se pod-stiče osjećaj žrtve kod vlastitog naroda i stvara po-treba okrivljavanja „onih drugih“. Ideologijaviktimizacije je jedna od najopasnijih poslijeratnihideologija u BiH kojom se, na račun naivnosti gra-đana, održava ovaj neizdrživi status quo. Zločiniprema pripadnicima drugog naroda smatraju sejunaštvom. Izrazito su spremni kritikovati „one

druge“ i opravdavati svoja nedjela fokusirajući sena propuste tih drugih. Od rane mladosti segregi-raju djecu po školama i obdaništima, zavađaju ihoko Djeda mraza, predaju različitu historiju za istedogađaje, daju školama imena zločinaca i pripad-nika fašističkih jedinica. Ulicama i trgovima dajunazive kojim će što više isprovocirati manjinskenarode u svojim sredinama.

Našu djecu truju mržnjom

Oni manipulišu vjerom i vjerskim osjećajima gra-đana, zbog čega je u vjerskim objektima sve višetijesno iskrenim i poštenim vjernicima. Udružili suse sa vjerskim zajednicama, čiji vjerski službenicistoje u službi njihove zločinačke politike. Njihovavjeronauka u školama je negacija obrazovnih i ci-vilizacijskih vrijednosti. Vjeroučitelji u njihovojslužbi djeci, koja još nisu na adekvatnom stepenumogućnosti takvih promišljanja i spoznaja, nepre-

stano kao nužnu ističu potrebu negacije Darvi-nove teorije i biologije. Ni dvije decenije poslije rata nema rješenja za dviješkole pod istim krovom. Radikalno insistiranje narazlikama u historijama, jezicima, vjeri, kulturi i ško-lama ima za cilj afirmisati vjersku praksu koja ćerazdvajati ljude po vjeri i etničkoj pripadnosti "odrođenja do groba".

Zloupotrebljavaju vjeru i vjerska osjećanja

Nisu svjesni da su naše različitosti naše veliko bo-gatstvo, a ne historijska nesreća. Oni ne trpe dru-gačije: ne trpe druge vjere, ne trpe neistomiš ljeni-ke, ne trpe nepodobne, a posebno ne trpe spo-sobnije od sebe. Nijhov pogled na tolerancijusvodi se na to da se drugi trebaju prilagoditi nji-hovim potrebama i zahtjevima. Nastoje teritori-

jalno, politički i na svaki drugi način homogenizi-rati pripadnike svoje vjere, kako bi spriječili bilokakve vidove interakcije sa različitim i drugačijim.Njihov ideal su jednonacionalni i jednopartijskiatari u kojima će vladati nekoliko porodica poputfeudalaca iz srednjeg vijeka. Boje se promjena inormalizacije društva.

Nisu tolerantni i ne podnose različitosti

Pred svake izbore raspiruju nacionalnu mržnju.Plaše nas pričama o cijepanju BiH, ukidanju Repu-blike Srpske, preglasavanju i dominaciji. Izazivajusukobljavanje naroda i entiteta koje može eskali-rati u rat. Vladaju zahvaljujući raspirivanju me-đuetničkih sukoba i mržnje. Svoju moć crpe iz

mržnje koju kod vlastitih naroda izazivaju premadrugim narodima u BiH. Iako se posljednji rat završio "neriješeno", oni se po-našaju kao pobjednici. Nisu ostvarili ratne i nikakvedruge ciljeve, ali koriste prava i povlastice, jer su oču-vali nešto čega navodno ne bi bilo da nije bilo njih.

Izazivaju etničke, nacionalne i vjerske sukobe

Njhovi principi "ekskluzivnog predstavljanja", "go-vora u ime naroda" i uzimanja prava da tumače in-terese naroda imaju za posljedicu kršenje te melj-nih ljudskih prava garantovanih međunarodnimkonvencijama. Od mjesne zajednice do entiteta

svakodnevno se krše prava onih koji su manjina, arezultat toga je da većinu u BiH čine obesprav-ljeni. Ekskluziviteti i posebna prava dovode samodo više nepravde.

Ne poštuju ljudska prava i međunarodne konvencije o jednakosti

�

�

�

�

�


9


Dok korupcija cvjeta, organi gonjenja reagujusamo onda kada je to politički interes nacional-socijalističkih centara moći. Mi se ne možemo li-ječiti tamo gdje se razbolimo, već tamo gdje onikažu. Naši lideri ne navijaju za vlastite reprezenta-cije i ne poštuju vlastitu himnu. Putnu mrežu iz-građuju brzinom puža, a bageri na radilištima radepod punim gasom samo pred izbore. Tjeraju nasda idemo kod notara i ovjeravamo vlastite potpisena dokumentima ili kopijama kako bi dokazali danismo kriminalci i falsifikatori. Ucjenjuju vlastitegrađane matičnim brojevima, umjesto da nam

dodijele brojeve u kojima se ne nalazi nikakva šifraentiteta ili kantona. Nama treba broj koji ne značiništa drugo osim pravo da živimo, radimo i lije-čimo se. Našim cestama se odvija transport i uvozroba iz inostranstva dok željeznice propadaju. Tje-raju nas da obijamo šaltere i čekamo u dugim re-dovima i za najbanalnije stvari. Iako imamo najvišeadministracije čekaju nas redovi u CIPS-u, u op-štinskim šalter-salama, u zavodima za zdravstvenuzaštitu, u domovima zdravlja i bolnicama. Poniža-vaju nas na šalterima i u čekaonicama i tjeraju dagubimo dragocjeno vrijeme.

Njima su nerješive i banalne stvari�

Ako ste pročitali ovo do kraja spadate u grupukoju oni ne žele vidjeti na izborima. Žele vam po-jačati odvratnost prema politici i nepovjerenje umogućnost promjene. Žele da mislite da je sveje-dno za koga glasate. Znaju da je vaš neizlazak naizbore upravo glas za njih. Oni će poraniti na iz-bore i dovesti sve one koji imaju interesa glasati

za njih. Ako vi ne izađete na izbore bit će ih do-voljno za nove četiri godine beznađa. Imamo li joščetiri godine života za njih? Bolji put i bolja budućnost postoje za BiH, alise prvo moramo zahvaliti njima i poslati ihgdje pripadaju: u prošlost, zaborav i zatvore!

Oni žele da vi ne glasate na izborima�


KOMUNISTIČKA PARTIJA

�


GLASAJ ZA NOVE SNAGE!


12


Komunistička partija je prva stranka u Bosni i Hercego-vini, koja je otvorila svoje izborne liste za napredne„nove snage“, sve one koji su slobodni, moralni, doka-zani i poštovani u sredinama u kojima žive i rade, imajuhrabrost i ogromnu volju da promijene prilike u Bosnii Hercegovini. Svi mi zajedno, članovi KP i veliki brojljudi sa izbornih lista koji nisu članovi, pretvaramo po-litiku u ono što izvorno i treba da bude, posao kao isvaki drugi, dakle ono što rade obični, ali vrijedni, sa-vjesni i odgovorni ljudi, koji se ni po čemu ne razlikujuod drugih građana.

Mi smo spremni da služimo drugima i da vlastitim pri-mjerom šaljemo poruke. Mi govorimo svojim djelima,a ne riječima. Mi smo ljudi kojima je dosta toga da onašim životima odlučuje ljudski "nedorast" koji je oku-pirao i privatizirao institucije sis tema. Nama politika ne treba kao sredstvo uzimanja od gra-đana i države. Mi politiku vidimo kao priliku da svojebogato iskustvo i kompetencije stavimo u službu gra-đana i države, za dobrobit naše djece.

Ova politička partija poziva one :

1. Koji ne bježe od teških poslova i problema i kojinikada neće, bez obzira na pritiske, odstupiti odonoga što su u svojim programskim ciljevima obe-ćali građanima.

2. Koji će dosljedno zastupati opredjeljenje da sepoštuju i primjenjuju ista pravila za sve. Pred zako-nom ove zemlje svi smo isti.

3. Koji će vratiti one vrijednosti koje su krasile ovodruštvo prije 30 godina, a koje smo sakrili negdeduboko u nama, jer nam političke elite nameću''modernije'', nama strane vrijednosti.

Vratit ćemo dignitet i poziciju društvenom vred-novanju :

• Radu, a ne snalažljivosti.• Obrazovanju i vaspitanju za sve, a ne samo za onekoji mogu da plate troškove istih.• Sigurnosti, a ne kriminalu.• Pravu na rad za sve, a ne samo za povlaštene.• Slobodi, a ne poslušnosti.• Složnosti, a ne podjelama.• Ljubavi, a ne mržnji.

4. Koji će afirmirati ličnu, a ne kolektivnu odgovornost,jer će i sami nastupati sa platforme slobode odlučiva-nja, a ne partijske discipline.

5. Koji će temeljito i radikalno reformirati državnuupravu, navođenjem preciznih kriterija, vrednovanjarada administracije kako bi ona bila jeftinija, efikasnija ikvalitetan servis građanima ove zemlje.

Ko smo mi?!


GLASAJ ZA PRAVE VRIJEDNOSTI!


14


Osnovni principi rada i djelovanja KP su :

Osnovni principi

Mi zagovaramo punu afirmaciju demokratskog si-stema odlučivanja, pri čemu je posebno značajnaafirmacija direktne demokratije. Aktuelni oblikpredstavničke demokratije ne predstavlja izrazstvarne volje birača, ne sadrži instrumente koji ga-rantiraju dosljednost i političku odgovornost pred-stavnika prema biračkom tijelu, te je kao takav

podložan devijantnim interesima ekonomskog ipolitičkog elitizma. Zalažemo se za dosljednouspostavljanje pravne države, direktnu partipacijugrađana u upravljanju državom, te potpunu za-štitu volje aktivnih birača, kao i svih ljudskih pravai sloboda.

1. Demokratija�

Mi se zalažemo za strogu odvojenost vjerskih or-ganizacija od sfere javnog društveno-političkog ži-vota, te finansijsku nezavisnost vjerskih organi zaci-ja od države. Vjersko opredjeljenje predstavlja

isključivo lično opredjeljenje pojedinca, te se kaotakvo ne smije promovisati javnim sredstvima in-formisanja, te u javnim institucijama i ustanovama.

2. Sekularizam�

Mi smatramo da se ekonomski napredak ne možekoristiti kao izgovor za uništavanje životne sredine,te će se težiti održivom ekonomskom razvoju, koji

ne narušava prirodno okruženje. Mi ćemo zago-varati odgovorno korištenje prirodnih resursa ipromovisati korištenje obnovljivih izvora energije.

3. Održivi razvoj�

Poučeni destruktivnim posljedicama fašizma i na-cionalizma, kako na ovim prostorima, tako i u svi-jetu, mi ćemo se otvoreno suprotstavljati svim

oblicima ksenofobije, fašističkog i nacionalističkogdjelovanja. Mi ćemo poštovati i zagovarati vrijed-nosti i ideale antifašističke borbe.

4. Antifašizam�

Poštivanje svih sloboda pojedinaca i grupa pred-stavlja osnovu za bolje uslove u svim segmentimaživota. Mi se zalažemo za poštivanje ekonomskih,vjerskih, nacionalnih i svih drugih vrsta sloboda.Sve slobode za pojedinca ili grupu moraju biti za-

snovane na jednakosti i ravnopravnosti sa dru-gima i drugačijima. Moramo poštovati svačiju slo-bodu izbora. Naš ideal je stanje prosvijećene anarhije, u komesvako vlada svojim slobodama.

5. Sloboda�

Neovisno o spolu, etničkoj, vjerskoj, rasnoj ili bilokakvoj drugoj pripadnosti ili opredjeljenju, svi gra-

đani moraju biti jednaki u pravima i prilikama.

6. Zagovaramo jednakost u pravu i prilikama�

Mi se zalažemo da po načelu jednakih mogućno-sti, ljudi na odgovarajuće pozicije dolaze naosnovu svojih zasluga, sposobnosti i kompeten-cija, a ne na osnovu veza ( partijskih, rođačkih, pri-jateljskih, kumovskih, korupcije itd.) Posebnu

pažnju treba posvetiti političkoj meritokratiji, ukojoj se lideri biraju na osnovu njihovih vještina ivrlina, a ne na osnovu podobnosti i poslušnosti,što je do sada bio slučaj u političkoj praksi.

7. Meritokratija�


GLASAJ ZA KP!


16


Vizija je da BiH za deset godina postane zem-lja visokog dohotka i članica EU, zemlja do-stojna ljudskog života na čistim i pravednimzakonom defi nisanim odnosima, pravima islobodama. Današnje stanje izražene moralnekrize, koja je sistemom spojenih posuda vezana zaekonomski sunovrat, stanje u društvu u kome jeprimat pohlepa, zavidnost, oholost i mržnja, tre-

bamo i moramo svi zajedno promijeniti i preobli-kovati u moralne odlike čovjeka (ljubav, praved-nost, skromnost i suosjećajnost).U zemlji moraju vladati: RAD, RED i zavladat ćeRADOS T kao posljedica rada i reda.Osnovi ovakve vizije su temelji na programu 10I i 3D.Deset I se fokusira na ''RAD '', odnosno eko-nomski aspekt društva.

BiH društvo već više od dvije decenije egzistira uokviru termina "humanitarne pomoći" i "sadaka".Oba pomenuta termina upropaštavaju naše dru-štvo u svim njegovim porama. Humanitarnapomoć nije i ne može biti rješenje problema, ona

ga produbljuje. Rješenje je u izgradnji mehani-zama samoodrživosti u oblasti prehrambene in-dustrije, testvaranju, poboljšanju i oživljavanjudomaće proizvodnje, za što BiH itekako ima kapa-citeta.

1. ISHRANA�

Mi u BiH smo napravili zamjenu teza, te smo u na-stojanjima da uhvatimo korak sa svijetom presko-čili određene ključne faze društvenog razvoja iumjesto da razvijemo i ojačamo industrijsku bazu,"uskočili" smo u sferu uslužnih djelatnosti. Svjedocismo da takav postupak nije urodio plodom, bezobzira na "dobre namjere" onih koji su to uradili.

U BiH je neophodno pokrenuti industrijsku proiz-vodnju, imajući na umu da veliki dio naše popu-lacije ustvari čine industrijski radnici i vodećiračuna o implementaciji savremenih tehnološkihrješenja, analizi realnih potreba tržišta i neophod-noj dodatnoj edukaciji kako bi se ti kadrovi ospo-sobili.

2. INDUSTRIJA�

Danas svi pričaju o investicijama kao da je to neštošto se podrazumijeva, međutim svima bi trebalobiti jasno da nije baš tako lako dobiti novac na ne-viđeno. Investicija je širok pojam, ali Bosni i Her-cegovini su potrebne strateške investicije uoblastima primarnog (poljoprivreda, stočarstvo,mliječna i mesna industrija, šumarstvo), sekun-darnog (metalurgija, petrohemija, proizvodnjaelektrične energije, rudarstvo, drvna industrija) itercijarnog sektora (opskrba električnom energi-jom, vodom, prehrambenim proizvodima po prih-vatljivim cijenama, transport sirovina i gotovihproizvoda sa fokusom na željeznički transport, te-

lekomunikacijske usluge i dr.). Međutim, visok nivokorupcije, nefunkcionisanje pravne države (neefi-kasno pravosuđe, neprovođenje i svakodnevnokršenje zakona, neprovođenje sudskih presuda,pravna nesigurnost itd.), svakodnevno sukoblja-vanje u političkom životu zemlje među vladaju-ćim političkim elitama, između ostalog, predstav-ljaju nepremostive prepreke za povećanje nivoainvesticija u BiH. Dakle, prepreke za investicije i ula-ganja nisu nepoznate da ih se ne bi moglo uklo-niti. Zadatak je to države i njenih institucija koje ipostoje radi toga da bi osigurali adekvatan pravnii institucionalni okvir za razvoj i napredak društva.

3. INVESTICIJE�

PROGRAMSKE OSNOVE

10 i


17


Nije fraza da izvoz mora biti veći od uvoza. Mi uBiH imamo negativan bilans, daleko više uvozimonego što izvozimo. Da stvar bude još gora, uvo-zimo proizvode za kojima potražnja može biti za-dovoljena iz domaćih kapaciteta i pri tomeostvaren veliki profit, a ne gubitak kao što je tosada slučaj. Smanjenje uvoza i povećanje domaćihkapaciteta je samo jedan dio rješenja problema.Sa druge strane mi moramo učiniti naše domaćeproizvode primamljivim stranim tržištima, a to jejedino moguće uraditi kroz implementaciju prih-vaćenih svjetskih standarda i uspostavljanjem do-maćih brendova koji će biti svjetski prepoznati.Bosna i Hercegovina je u postratnom periodu bila

dio evropskog prostora samo onda kada je trebalabiti tržište za inostranu robu i kada su evropske isvjetske kompanije trebale dobiti unosne poslovena izgradnji infrastrukture u BiH. Ukoliko se tome doda namjerno uništavanje do-maćih kompanija kroz privatizacijsku pljačku,onda je propast koja nas je zadesila logična po-sljedica kombinacije loših političkih odluka kojimaje domaća proizvodnja stavljena u nepovoljan po-ložaj (što je bio interes stranih kompanija) i priva-tizacijske pljačke (što su provele domaće političkeelite pod pokroviteljstvom dijela međunarodnezajednice).

4. IZVOZ�

U BiH je na sceni društvena, politička i ekonomskadezintegracija na svim nivoima. Nažalost većinapolitičkih subjekata u oba entiteta je više okrenutaka partikularnim interesima pojedinaca i određe-nih grupa koji su nerijetko povezani sa nosiocimakriminalnih aktivnosti. U BiH su na sceni nepri-mjereni surogati demokratije – etnokratija, teoet-nokratija, naciokratija. Koja će se od njih pojav ljiva-ti ovisi samo o sluhu vladajućih političkih elitapred izbore.Naš je cilj identificirati zajedničke interese koji ne-maju etničke ili nacionalne predznake, čija je svrhadobrobit svakog pojedinca u BiH.1. Jedinstven ekonomski prostor – dok god neshvatimo da jedino zajedničkim naporima mo-žemo podići svoj životni standard, mi ne možemonapredovati.

2. Ukidanje politike identiteta – dok god neshvatimo da se ljudi ne mogu identificirati naosnovu samo jednog identiteta, bit ćemo zarob-ljenici retrogradnih ideja, što nas sputava da sedalje razvijamo kao zajednica slobodoumnih ljudisa višestrukim identitetima.3. Institucionalna integracija – dok god bu-demo dozvoljavali da nepotizam, kronizam i ko-rupcija upravljaju administrativnim neredom uBiH, vršeći parcijalizaciju funkcija države i održa-vajući status quo, mi kao država nismo subjektsvoje sudbine nego objekt i igračka u rukamasumnjivih domaćih i stranih faktora.Naš izlaz je stvaranje sigurnosne zajednice ba-zirane na međusobnim interesima svih gra-đana BiH, međusobnom povjerenju i pošte-nim odnosima jednih prema drugima.

5. INTEGRACIJE�

Trenutni problem za BiH je nepostojanje stvarneumreženosti institucija. Fraza je govoriti o saradnjiizmeđu institucija na ovom ili na onom nivou, jerproblemi sa kojima se susreću te iste institucijenisu razmreženi. Štaviše, postoji apsolutna uveza-nost problema. Dok je god ovakva situacija, da mikao država nalazimo rješenje tako što uspostav-ljamo dodatne institucije čija je funkcija nekakvakoordinacija organa koji bi po automatizmu tre-bali da su funkcionalno povezani, problemi će sesamo povećavati i produbljivati. Iz navedenog, po-seban problem jeste pitanje nadležnosti, koje jepostalo važnije od svih ostalih (zapošljavanje,

zdravstvo, obrazovanje, itd.). Očigledno je da suinstitucije države u službi izdvojenih centara moćii da fabriciraju i nacionaliziraju istinu o nama sa-mima, a stvarno stanje kriju od nas. Rešenje je ukonsolidaciji institucija i predstavnika vlasti, uspo-stavi „instituta“ odgovornosti svojim biračima,funkcionalnom povezivanju institucija, profesio-nalizaciji, depolitizaciji, stvaranju efikasnog admi-nistrativnog tijela, a ne otuđenih centara moći ikorupcije kao što je to sada slučaj. Ljudi treba da sebave politikom, a ne politika ljudima. Politika bitrebala da bude humana praktična aktivnost čija jesvrha stvaranje blagostanja u društvu i za društvo

3. INFRASTRUKTURA�


18


kroz predviđanje, adaptaciju i dogovor. U BiH jeljudima teško shvatiti da izgradnja strateških pro-jekata kao što su saobraćajnice, fabrike, bolnice,obrazovne institucije, imaju političku pozadinu ida je to glavna kočnica razvoja i progresa. U tre-nutnim uvjetima nije moguće pokrenuti niti jedan

projekat, a da se neko ne javi i kaže da mu je naneki način ugrožen vitalni nacionalni interes. Ustvari je riječ o zloupotrebi nacionalnih osjećanjagrađana kojima se "pokrivaju" lični interesi "lidera"i njihovih podanika. O kakvom se interesu radi jepravo pitanje!

Sistem obrazovanja u BiH je u stanju hiperpro-dukcije i iskrivljenog shvatanja prava na obrazo-vanje. Šta se dešava najlakše je utvrditi na osnovustatistika zavoda za zapošljavanje gdje je eviden-tno da postoji armija školovanih nezaposlenihljudi. Da ne bismo bili jednostrani moramo rećiovakvom stanju pridonose i drugi faktori. Jedan od najpoznatijih i u narodu prepoznatihjeste problem rada penzionisanih kadrova. Među-tim, problem nezaposlenosti neće riješiti ukidanjerada takvih kadrova. Obrazovni sistem je sam zasebe kao što je slučaj i sa drugim sistemima u dr-žavi, zatvoren, okrenut ka sebi i većina ljudi kojiprofesionalno rade na edukaciji nisu svjesni po-treba i zahtjeva tržišta. U BiH se na obrazovanje ujavnom sektoru gleda kao na potrošnju, a ne kaona jednu o strateških investicija. Na sceni je i po-plava privatnih obrazovnih institucija i degrada-cija svih principa, što bi ozbiljno moglo dovesti upitanje pristup BiH jedinstvenom evropskomobrazovnom prostoru. Rješenje se nalazi u strateš -kim i taktičkim procjenama stvarnih potreba za ka-

drom u dugoročnom periodu. Neke od ovih po-treba je lakše projicirati, jer se radi o mehanizmimakoji će vjerovatno postojati neodređeno dugo ubudućnosti i njihovo postojanje nije uvjetovanonekim generalnim promjenama (policija, sud, tu-žilaštvo, administracija, itd.). Sa druge strane po-stoje grane privređivanja čija budućnost nijesigurna i tu je projekcija sa aspekta kadrova veomaproblematična. U jednom trenutku postoji velikapotreba za određenom vrstom kadrova, koja unekom drugom trenutku više ne postoji. Obrazo-vanje generalno ne može biti vođeno prethodnimpretpostavkama i to je društvena zakonitost nakoju se mora pristati. Međutim, obrazovanje kaosistem može ponuditi takve nastavne planove iprograme koji su adaptibilni i ostavljaju otvorenimopcije, u određenom trenutku spornim kadro-vima, za prekvalifikaciju u oblasti koje su u tom tre-nutku u zamahu. Državna strategija u oblastiobrazovanja mora biti zasnovana na mena-džmentu ljudskih resursa u cilju stvaranja prilikada se ljudi ostvare u svom punom potencijalu.

7. IZOBRAZBA (OBRAZOVANJE)�

U kontekstu dinamičkih društvenih procesa, glo-balizacije, razvoja i implementacije tehnologije,postoji imperativ podizanja nivoa informatičke pi-smenosti građana BiH bez obzira kojoj dobnojskupini pripadaju. U uslovima dirigovanih medijaova aktivnost je ključna, jer stvara prostor obič-nom čovjeku da kreira vlastito mišljenje pristupomi provjeravanjem višestrukih izvora informacija, teda za sebe donese najbolju odluku: po pitanju iz-bora zvanja, posla, osiguranja, liječenja, lokacija

mjesta od interesa, zabave, kulture, sporta, nauke,ulaganja, političkih subjekata itd. IKT podrazumijeva proces obrazovanja i nabavkumaterijalno-tehničkih sredstava, gdje država svo-jim programima mora aktivno da učestvuje. Dr-žava novac koji prikuplja od građana troši samana sebe, umjesto da tim sredstvima podrži oblastiod javnog interesa – što i jeste njena funkcija isvrha postojanja.

8. IKT�

Istraživanje je širok pojam koji konzumira određeniniz aktivnosti u cilju što boljeg usklađivanja pozi-cije i stanja građana sa mogućim uslovima u bu-dućnosti. Istraživanje se mora poduzimati u

raznim oblastima društvenog spektra u cilju hu-manizacije životnog ambijenta i pripremljenostina potrebne adaptacije i promjene u životnomokruženju. I u ovom segmentu ključna je pozicija

9. ISTRAŽIVANJE�


19


države, koja treba da osigura ambijent kroz legi-slativu i materijalna sredstva kroz budžete za raz-voj strateških istraživanja. Novca ima dovoljno, ali

se troši na vozne parkove, najveće naknade funk-cionera u regionu, a veliki dio nestaje i u koruptiv-nim jamama sistema.

Iznalaženje boljih i efikasnijih rješenja koja prido-nose progresu društva mora biti vitalni interes sva-kog političkog subjekta. Poseban fokus trebastaviti na samu implementaciju tih rješenja u sfe-rama tehnologije, obrazovanja, odgoja, ishrane, in-

dustrije, infrastrukture, zdravstva, administracijeitd., što ne može biti predmet ispraznih političkihrasprava i preizbornih floskula, već mora biti pred-met intenzivne političke aktivnosti i podrške insti-tucija države.

10. INOVACIJA�

3D obrađuje pitanja RED – a i duhovnog ozdravljenja bh. društva.

Pod deideologizacijom se podrazumijeva pro-ces ublažavanja efekata i društvenog utjecajaretrogradnih ideologija. U fokusu procesa dei-deologizacije je nacionalizam. Tretirati nacio-nalizam kao ideologiju po sebi, znači susresti se sabar tri problema:

1. Nacionalizam se često klasificira kao političkadoktrina, umjesto kao samostalna ideologija.

2. Nacionalizam se često prikazuje kao u suštinipsihološki fenomen – obično kao lojalnost premavlastitoj ili antipatija prema drugim nacijama.

3. Nacionalizam ima šizofreni politički karakter.

U različitim razdobljima, nacionalizam je bio pro-gresivan i reakcionaran, demokratski i autoritaran,racionalan i iracionalan, lijevi i desni. Iako je zapa-njujuće mnogo političkih pokreta koristilo nacio-nalizam kao osnovu svog političkog djelovanja,moguće je identificirati osnovne nacionalističkeideje i to su slijedeće:

1. Nacija

2. Organska zajednica

Osnovno vjerovanje nacionalizma je da nacijajeste ili bi trebala biti glavni princip političke or-ganizacije. U nenaučnim raspravama često se kaosinonimi koriste riječi "nacija", "država" i "zemlja".

Pored toga mnogi politički sporovi se vode otome da li određena grupa ljudi treba biti tretiranakao nacija i da li joj treba dati prava i status koji sepovezuju sa nacionalnošću. Kao najjasniji simbolnacionalnosti uzima se jezik. U jeziku su utkanispecifični stavovi, vrijednosti i oblici izražavanjakoji stvaraju osjećaj bliskosti i pripadnosti. Drugavažna komponenta nacionalnosti je religija. Onaizražava zajedničke moralne vrijednosti i zajedni-čku duhovnost. Koliko je religija važna vidljivo jena primjeru Bosne i Hercegovine, gdje razdvajaljude koji govore istim jezikom. Nacija se, također,zasniva na osjećaju etničkog jedinstva. Ovo je evidentno u dvadesetogodišnjoj samo-stalnosti Bosne i Hercegovine. U jezicima bosan-skohercegovačkih naroda riječ "narod" podra zu-mijeva i kulturne i krvne veze, ali u odnosnom slu-čaju nacionalizam ima kulturnu, a ne biološkuosnovu, on održava etničko jedinstvo na zajedni-čkim vrijednostima i kulturi. Međutim, etničko je-dinstvo nije jedina osnova nacionalnog identiteta.Nacije u BiH dijele zajedničku historiju i tradiciju, alipartikularni nacionalni identiteti se čuvaju sjeća-njem na staru slavu, nacionalnu nezavisnost, ro-đendane nacionalnih vođa, značajne vojnepobjede i žrtve. Dodatno, posebna se nacionali-stička osjećanja javljaju kod naturaliziranih gra-đana, i to su ona koja su više zasnovana na budu-ćim očekivanjima, nego na zajedničkoj prošlosti. Drugo važno obilježje bosanskohercegovačkihnacionalizama je isticanje organske zajednice.Ovdje se radi o pogrešnoj percepciji, nacija se

1. DEIDEOLOGIZACIJA�

3D


20


shvaća kao primordijalna kategorija, a nacionalniidentitet se prikazuje kao nešto što je utkano u hi-storiju. Nacija je ukorijenjena u zajedničko kul-turno naslijeđe i jezik koji prethode državnosti ilizahtjevu za nezavisnost, a karakterizira je dubokaodanost koja je slična krvnoj vezi - ovakvo shva-ćana nacija naziva se etnija.Sa druge strane historijske činjenice idu u prilogdrugačijem razumijevanju nastanka nacionali-zama u Bosni i Hercegovini. Nacionalizam kaoideologija je situacijska kategorija, a nacionalniidentitet je iskovan kao odgovor na promijenjenusituaciju i historijske izazove. Nacionalni identitetjeste ideološka konstrukcija, uspostavljena i odr-žavana kroz obrazovanje, masmedije i proces po-litičke socijalizacije i služi interesima moćnihgrupa. Vjerovanje u historijski kontinuitet i kul-turnu čistoću je uvijek mit i to onaj koji je kreiraonacionalizam, a ne obrnuto. U stanju velikog ideološkog naboja, u Bosni i Her-cegovini, rad komunističke partije je pragmatičan,usmjeren na iznalaženje političkih rješenja kojafunkcioniraju i ponovno uspostavljanje izbornogkredibiliteta, a ne uspostavljanje novog ideolo-škog sistema. Svjesni smo da nema alternativeonome što se naziva dinamična tržišna ekonomija,prihvaćamo ideju globalizacije i aktivno radimo natransformaciji kapitalizma u ekonomiju znanja uznaročito pridavanje značaja informatičkoj tehno-logiji, individualnim vještinama i pokretljivostiradne snage i poslova.

Druga pretpostavka deideologizacije sastoji se unaglašavanju značaja zajednice i moralne odgo-vornosti. Zajednica u Bosni i Hercegovini, ima du-gotrajno socijalističko naslijeđe usidreno u idejidruštvene suštine.

Treća pretpostavka deideologizacije sadržana jeu odbacivanju shvaćanja društva kao polja konf-likta, koje daje snagu nacionalizmu i prihvaćanjeideje društva kao polja konsenzusa. Fokus je naisticanju vrijednosti koje povezuju sve članovedruštva, istovremeno zanemarujući nacionalne,religijske, etničke i ekonomske razlike. Slično, koncept ekonomije znanja pretpostavlja dase materijalne nagrade više ne raspodjeljuju naosnovu podobnosti, već se one sada širom dru-štva tješnje podudaraju s fluidnom raspodjelomvještina povezanih sa radom.

Četvrta pretpostavka jeste uključivanje pojedi-naca u društvo. Pristajemo uz liberalne ideje kaošto su prilika, pa čak i meritokratija. Egalitarizam jeshvaćen kao jednakost prilika, pravo pristupa imo-vini i prilikama koje pojedincima omogućavaju daostvare svoj potencijal. Socijalne zaštite morajubiti usmjerene na "isključene iz društva" i mora seslijediti moderni liberalni pristup "pomoći ljudimada pomognu sami sebi" – dati ljudima ruku, a nemilostinju.

Peta pretpostavka odnosi se na shvaćanje državekao konkurentske države. To je država čija je gla-vna uloga traganje za strategijama nacionalnogprosperiteta u uslovima pojačane globalne kon-kurencije. Prema tome država treba biti koncen-trirana na društveno investiranje, što značipoboljšanje infrastrukture ekonomije i jačanja vje-ština i znanja radne snage. Fokus je na proizvodnjii poboljšanju konkurentnosti. Tako da je prioritetvlade obrazovanje, kako radi njega samog, jer pot-pomaže lični razvoj pojedinaca, ali i zato što una-pređuje mogućnost zapošljavanja i koristi društvu.Iz ovog ugla vlast je u suštini kulturni činilac čija jesvrha da oblikuje ili preoblikuje stavove, vrijedno-sti, vještine i znanja populacije, a ne da izvodi pro-grame ekonomskog i društvenog inženjeringa.

IDEJEPragmatičnostGlobalizacijaInformatičko društvoZajednicaEkonomija znanjaPuna mogućnost zapošljavanjaJednakost prilikaMeritokratijaPrilike za svePromoviranje uključivanjaPrava i odgovornostiSocijalna pomoć za radKonkurentska država


21


Depolitizacija je proces limitiranja političkogutjecaja u oblastima pravosuđa, obrazovanja,kulture, religije, medija, sporta, uvođenja me-ritokratije, garantiranje i zaštita ljudskih pravai sloboda, neutraliziranje efekata politikeiden titeta, konsolidacija institucija vlasti ipredstavnika vlasti sa željama i potrebama za-jednice.U visoko politiziranim društvima kakvo je bosan-skohercegovačko, depolitizacija je nužan proces.U osnovi visoke politiziranosti svih sfera društve-nog života nalazi se nacionalistička ideja samoo-predjeljenja. Nacionalizam postaje političkaideologija kad se ideja nacionalne zajednice su-sretne sa učenjem o narodnom suverenitetu, gdjese na naciju gleda kao na prirodnu političku za-jednicu. U ovakvom shvaćanju nacije nacionalnosti državnost su sinonimi riječi. Odlučujući test na-cionalnog identiteta je želja za postizanjem ili odr-žavanjem političke nezavisnosti, što je u slučajuBiH izraženo u principu nacionalnog samoopred-jeljenja, pri čemu je cilj nacionalizma osnivanje na-cije – države.Dva su moguća načina zadovoljenja nacionalisti-čkih težnji: prvi - procesom ujedinjenja, drugi - se-cesijom u cilju vraćanja kontrole nad vlastitomsudbinom. Za nacionaliste, nacija – država je najvišii najpoželjniji oblik političke organizacije. Najvećasnaga ove države je u tome što nudi izglede kakoza kulturnu koheziju, tako i za političko jedinstvo.Kada narod koji dijeli zajedničku kulturu i etničkiidentitet dobije pravo da upravlja sam sobom na-cionalnost i državljanstvo se podudaraju. Pored toga, nacionalizam daje legitimitet autori-tetu vlasti. Ukratko nacija – država je jedina vitalnapolitička jedinica. Važno je naglasiti da je politika operacionaliziranaideologija, a nacija – država - prostor za hegemo-niju većinske grupe nad manjinskim. Nacionalizamkao politička ideologija otjelotvoren je u politi-kama identiteta, i identitet se pojavljuje kao glavnopitanje. Sa kakvim god političkim razlozima na-cionalizam mogao biti povezan, on ih iznosi naosnovu osjećaja kolektivnog identiteta. Za politi-čkog nacionalistu „objektivni“ momenti kao što suteritorija, religija i jezik nisu ništa važniji od „subjek-tivnih“ kao što su volja, pamćenje i poslušnost.Zato nacionalizam ne iznosi samo političke raz-loge, već ljudima govori i ko su oni: daje im histo-

riju, gradi društvene veze i kolektivni duh i stvaraosjećaj sudbine, veće od individualne egzistencije.U Bosni i Hercegovini je na sceni etnički naciona-lizam, a podrazumijeva lojalnost prema određe-noj populaciji, kulturnoj grupi ili teritorijalnojoblasti. Radi se o veoma složenom fenomenu, jerima kako rasne, tako i kulturne prizvuke. Smatrase, tačno ili netačno, da su svi članovi etničkegrupe potomci istih predaka, pa se oni smatrajusrodnicima i povezanim krvnom vezom. Etničkinacionalizam ima jasno ekskluzivan karakter, a po-višena etnička svijest se hrani atavističkim straho-vima i neprijateljstvom usmjerenim na drugenarode. Kao politiku nacionalizam karakteriziradvosmislenost i proturječnost. U Bosni i Herce-govini dominantna osobina nacionalizma je agre-sivnost, što je u potpunoj suprotnosti vjerovanju unacionalno samo – opredjeljenje; privrženost šo-vinizmu – svaka etnička grupa drži da je superior-nija u odnosu na ostale. Šovinistički karakterbošnjačkog, srpskog i hrvatskog nacionalizma jav-lja se završetkom rata pojavom etabliranih nacio-nalnih partija, koje nisu ništa drugo nego grupeza pritisak koje se bore za tješnje povezivanje sasusjednim državama ili sa državama kojima se dajeuloga donosioca vjere, istovremeno itenzivirajućinacionalističko osjećanje negativnom integraci-jom i prikazivanjem druge nacije kao prijetnje ilineprijatelja. U stanju zaokupljenosti ostvarivanjem nacionali-stičkih težnji, politika malo pažnje posvećuje za-jednici i potrebama pojedinaca, pod krinkomiznalaženja mehanizama zadovoljavanja naciona-lnih aspiracija.Vis-a-vis ostvarenja nacionalne dominacije i u ko-načnici uspostavljanja nacije države na ideološkimosnovama jedne od etničkih grupa u BiH je statusquo, bez mogućnosti promjene. Iako je ovo činje-nično stanje poznato, penetriranost nacionalisti-čke ideologije u obrazovanje, sportske manifes ta-cije, kulturne događaje, pravosuđe, masmedije, re-ligijske prakse i kriminalne aktivnosti, sprečava uz-dizanje alternativnih političkih rješenja društvenekrize u koju je zapala Bosna i Hercegovina. Pred-stavnici politika identiteta smatraju da je njihovopravo pribavljati i vlastitu korist u borbi do pot-pune uspostave dominacije etničke grupe kojoj isami pripadaju, jer prema krutom shvaćanju uni-štavati tvorevinu koja stoji kao neprimjeren suro-

2. DEPOLITIZACIJA�


22


gat naciji – državi, može se opravdati i prikriti po-zicijama i funkcijama koje su „nosioci“ nacional-nog projekta zauzeli unutar ovog prelaznog oblikada bi se zaštitili i da bi zaštitili svoje istomišljenike.Komunistička partija insistira na uskraćivanju po-vjerenja politikama identiteta, osvjetljavajući kri-minalnu orijentaciju njihovih predstavnika.

U fokusu depolitizacije treba da je društvo, načinna koji se može svaku osobu osloboditi iz okovatradicionalnog ambijenta i identiteta da bi moglauvidjeti svoje pripadništvo društvenoj zajednici,tako da pojedinac iz raznolikosti kultura, običaja,religija, jezika i sl., saznavanjem o drugima i dru-gačijima usvaja najbolju praksu za sebe. Komuni-stička partija je posebno zainteresirana za propa-giranje neutralnih znanja, koja su identična na sva-kom dijelu zemaljske kugle, kao puta ka neutrali-zaciji predrasuda. Mi smo svjesni težine ovogpoduhvata, posebno kada je u pitanju djelokrugdruštvene i humanističke nauke, gdje je jedan odnajvećih problema tzv. nacionalizacija nauke, takoda imamo nacionalne historije, filozofije, sociolo-gije, politologije, kriminologije i sl. Dakle, ukidanjenacionalizma kao režima istine uspostavljenog uprogramima partija nacionalističkih orijentacija.

Prvi zahtjev depolitizacije je samostalno i sofi-sticirano obrazovanje orijentirano ka potrebamadruštva, konstantno ulaganje u naučna istraživa-nja i inovacije, apsolutna zabrana političkog utje-caja na nastavni kadar, učenike i studente, raz -

dvajanje obrazovanja kao javne djelatnosti odvjerske naobrazbe.

Drugi zahtjev depolitizacije je profesionalizacijainstitucija vlasti, konsolidacija i reforma javnog sek-tora, transparentnost i efikasnost u radu, odgo -vornost za poduzete aktivnosti predstavnika vla-sti, senzibilnost i briga za potrebe društva i prijed-loge civilnog sektora koji su smisleni i unapređujujavni život, vraćanje ugleda državnim instituci-jama.

Treći zahtjev depolitizacije je u oblasti kultureisticati njenu važnost kao sinonima civiliziranosti ipripadanja široj planetarnoj zajednici, govoriti okulturnoj baštini, a ne o nacionalnom naslijeđu.Četvrti zahtjev depolitizacije: u oblasti sporta,ulagati u talente, sport predstavljati kao put uklju-čenja u svjetske tokove, sportske događaje pre-zentirati kao zabavu i sprječavati bilo kakve in ci-dente na osnovu nekog od nacionalnih obilježja.

Peti zahtjev depolitizacije jeste stvaranje pro-stora za izgradnju objektivnih i nezavisnih medijaorijentiranih prenošenju istine i kritici negativnihdruštvenih pojava.

Šesti zahtjev depolitizacije odnosi se na razvojprimarnog, sekundarnog i tercijarnog sektora pri-vređivanja na konkurentnim, a ne političkim osno-vama.

Dekriminalizacija podrazumijeva sveopću mobili-zaciju sistema države u otkrivanju, dokazivanju ikažnjavanju nosioca kriminalnih aktivnosti u Bosnii Hercegovini.Društvo, u kojem neutralni promatrači i relevantnimeđunarodni faktori upućuju na prekomjernu kri-minaliziranost predstavnika vlasti, na korupcijukoja je postala stanje, a ne pojava, na nepotizam idruge zakonom zabranjene aktivnosti, mora po-duzeti odlučne korake u spriječavanju daljnjegurušavanja države i njenih sistema kao i izbjeći au-todestrukciju usred podivljalog kriminala i nebrigeza narod.

Prva faza dekriminalizacije je provjera kadrovazaposlenih u pravosuđu i agencijama za provedbuzakona, utvrđivanje njihove eventualne poveza-nosti sa kriminalnim radnjama i provjera njihovihstručnih i obrazovnih referenci. Uvesti stroge kri-terije pri zapošljavanju u ove službe. Kada se touradi, napraviti procjenu obima rada, potrebnihkadrova i materijalnotehničkih sredstava.

Druga faza dekriminalizacije odnosi se na usva-janje zakonskog okvira za oduzimanje ilegalnostečene imovine i druge imovine nastale naosnovu prethodno izvršenog krivičnog djela. Za-konsko određenje instituta "zviždača" kao i uspo-stava sistema njihove zaštite. Unutar ove faze

3. DEKRIMINALIZACIJA�


23


izvršiti intenzivno istraživanje sudske prakse i usta-noviti da li postoje određene radnje koje po svo-jim obilježjima predstavljaju krivično djelo, ali kaotakve nisu određene u zakonu, te ih u skladu saprocedurom integrirati u zakon. Dodatno, ukinutibilo koju vrstu imuniteta, po pitanju vođenjaistrage za izvršeno krivično djelo. Uspostaviti pro-fesionalnu agenciju za borbu protiv korupcije i ne-potizma u javnom sektoru, sektoru potrošnjebudžetskih sredstava, dodjele poslova i dr.

Treća faza dekriminalizacije odnosi se na uspo-stavu sistema partnerskog odnosa građana i izvr-

šne vlasti i u cilju praćenja štetnih trendova u dru-štvu, onih na koje će građani reagirati.

Četvrta faza dekriminalizacije odnosi se naupoznavanje građana sa modalitetima sigurnosnekulture i onoga čime oni sami mogu pridonijetipoboljšanju prilika u vlastitoj zajednici. Zabranakretanja maloljetnika bez pratnje punoljetneosobe u kasnim večernjim satima, kontrola pošti-vanja zabrane točenja alkohola maloljetnicima,konstantni nadzor prostora i prostorija obrazovnihinstitucija, potraga za ilegalnim oružjem i dr.



GLASAJ ZA BUDUĆNOST!


26


Pravosuđe mora biti nezavisno da bi ispunjavalosvoje obaveze prema građanima. Da bi bilo nezavi-sno, druge dvije vlasti - zakonodavna i izvršna, mo-raju mu osigurati, u obimu u kojem je to maksimal-no moguće, uslove za nesmetano funkcionisanje.Ovaj pregled u tezama ima za cilj da predstaviosnovne parametre za politički rad na daljem razvo-ju nezavisnog i efikasnog pravosuđa u BiH.

JAČANJE NEZAVISNOSTI VSTV:

VSTV je ključno tijelo za razvoj pravosuđa u BiH.Osim nespornih dostignuća, postignutih uzpomoć međunarodne zajednice i progresivnihsnaga u pravosuđu, evidentni su i elementi kojeje neophodno unaprijediti:

1. Imenovanja: Potrebno je dalje unaprijediti pro-ces imenovanja za sve pozicije u pravosuđu. Evi-dentno je da postoje sudije i tužioci koji ne ispu -njavaju profesionalne standarde. Budući sistemimenovanja mora osigurati da:

a. Oni koji ne ispunjavaju minimum profesional -nih standarda ne mogu biti imenovani na pozicijeu pravosuđu;

b. Oni koji nemaju najbolje ocjene za svoj rad nemogu biti imenovani na više funkcije u pravosuđu;

2. Ocjenjivanje: Neophodno je uvesti procesocjenjivanja koji će objektivnije sagledati kvalitetrada sudija i tužilaca. Sadašnji sistem ocjenjivanjane stimuliše S/T da ulažu više napora i ostvare bo -lje profesionalna dostignuća. Također, omogućava„preživljavanje“ ispodprosječnih S/T na svojim po-zicijama. S tim u vezi, potrebno je uraditi slijedeće:

a. Podići profesionalne standarde na viši nivo,tako da odlične i vrlo dobre ocjene dobijaju zaistanajbolji S/T;

b. Uvesti stimulacije za najbolje S/T, kroz:i. proglašavanje najuspješnijih S/T svake godine;ii. uvođenje stepenovanja u zvanja S/T, gdje

će se napraviti razlika između sudije i tužioca jkojirade na najsloženijim i najodgovornijim predme-tima, od onih koji rade na manje složenima;

iii. uvesti jasne razlike u platnim razredima zaS/T;

c. Uvesti jasne kriterije za negativno ocjenjiva-nje onih S/T koji ne zadovoljavaju strožije profe-sionalne standarde (podtačka a.);

3. Selekcija: VSTV mora uvesti kriterije da se, naosnovu konkretnih koraka navedenih pod tačkom2, kontinuirano rješava onih kadrova u pravosuđukoji nisu u stanju pratiti potrebe građana i društvau cjelini kroz podizanje kriterija za uspješnost. Ovone znači revanšizam ni prema kome - jednosta-vno, oni S/T koji nisu u stanju da profesionalnoprate potrebe i pravosuđa i građana, ne moguobavljati ove profesionalne funkcije. Ovo je potre-bno uraditi kroz:

a. Podizanje odgovornosti predsjednika sudovai glavnih tužilaca u procesu ocjenjivanja;

b. Promjene odredaba Zakona o VSTV BiH kojebi išle u pravcu otvaranja mogućnosti za lakše ra-sterećenje pravosuđa od kadrova koji nisu sprem-ni da podignu svoje profesionalne standarde;

4. Disciplinski postupci:a. Neophodno je prenijeti dio nadležnosti Ureda

disciplinskog tužioca VSTV (UDTV) na predsjed-nike sudova i glavne tužioce za izricanje najblažihdisciplinskih mjera. Time bi se UDTV rasteretio.Ujedno, potrebno je uvesti posebnu odgovornostpredsjednika sudova i glavnih tužilaca za propu-štanje izricanja takvih mjera.

b. Neophodno je pokrenuti kampanju jačanjapozicije UDTV, kako bi S/T shvatili da taj ured nijeprodužena kaznena ruka VSTV nego neophodaninstrument u unaprjeđenju odgovornosti i profe-sionalizma u pravosuđu.

5. Odgovornost VSTV prema građanima morabiti veća, naročito:

a. Odgovornost prema građanima za imenova-nja S/T, pogotovo onih koji ne ispunjavaju profe-sionalne standarde;

b. Odgovornost za to da oni S/T koji su imeno-vani, a ne ispunjavaju profesionalne standarde,

1. Maksimalna podrška izgradnji kapaciteta nezavisnog i efikasnijeg pravosuđa �

PROGRAMSKI PRIORITETI

U PERIODU 2014 – 2018.


27


budu jednostavnije odstranjeni iz pravosuđa, i pri-lika za profesionalno dokazivanje bude data bo-ljim pravnicima;

c. Odgovornost prema profesionalnoj zajedniciza aktivnije zastupanje onih inicijativa koje ćeočito doprinijeti unaprjeđenju stanja u pravosuđu,jer se do sada VSTV često samo deklarativno zala-galo za određene inicijative (unapređenje izvrš-nog postupka, jačanje svoje pozicije u procesuosiguranja dovoljnih budžetskih sredstava za su-dove i tužilaštva, usaglašen sistem napredovanjaza sudske i tužilačke stručne saradnike, itd.);

d. Odgovornost za pretakanje takvih inicijativau prijedloge za izmjene propisa.

6. VSTV treba biti oslobođeno od obaveznogčlanstva članova advokatskih komora, a u procesuimenovanja predstavnika zakonodavne i izvršnevlasti treba uraditi sljedeće:

a. Advokati mogu biti članovi VSTV ako ih ime-nuje izvršna ili zakonodavna vlast;

b. Predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti nemogu biti imenovani u VSTV dok se ne provedukonsultacije sa profesionalnom, akademskom za-jednicom i organizacijama civilnog društva;

c. Razmotriti mogućnost da predstavnici aka-demske zajednice (npr. dekan pravnog fakulteta)bude član VSTV.

7. Borba protiv korupcije kao ključna aktivnostpravosuđa u BiH:

a. Povećanje broja tužilaca;b. Specijalizacija za pojedine oblasti (korupcija,

ratni zločini, krvni delikti, organizirani kriminal, tr-govina ljudima);

c. Bolja obuka za specijalizirane tužioce; d. Efikasnija saradnja tužilaštava i policije na svim

nivoima;e. Formiranje stručnih timova u tužilaštvima u

koje će biti uključeni ekonomski eksperti, poja-čana aktivnost policije i tužilaštava na prikupljanjuoperativnih podataka o pojedinim slučajevima ko-rupcije.

8. Sve ove mjere moguće je ostvariti kroz:a. Povećanje budžetske nezavisnosti VSTV i su-

dova i tužilaštava;b. Povećanje odgovornosti VSTV u procesima za

koje ima zakonska ovlaštenja;c. Pojačanim prisustvom javnosti u radu VSTV.

BH problem: masovna nezaposlenost.

Imati dobar posao je globalni san – socijalna vri-jednost broj jedan za čovječanstvo. Imati dobarposao važnije je nego imati porodicu. Posao seviše traži nego sloboda, mir i slično. Ako se ne stva-raju radna mjesta, dolazi do nestabilnosti, odlivamozgova, pa i do revolucija, za što su nam očitdokaz dešavanja iz februara ove godine.Nigdje u Evropi nije teže ostvariti globalni sannego u BiH, gdje postoje armije nezaposlenih i ne-aktivnih ljudi. Nezaposlenost i neaktivnost su te-meljni problem bh. društva.

Naše rješenje: povećanje investicija i snažna po-drška poduzetništvu.

Kako to ostvariti i iz kojih sredstava?!Prostora za zapošljavanje zasigurno nema u javnomsektoru. On je prekapacitiran. Rješenje je u realnomsektoru ekonomije koja se lagano gasi pod teretomnameta. Privreda jedina stvara nove vrijednosti i ra-deći u korist privrede, radimo u korist svih nas.

Moramo reformom poreskog sistema smanjitiopterećenja na rad sa sadašnjih 74% (porezi idoprinosi na plate) na 44% i time rasteretitiposrnulu privredu. Paralelno sa ovim proce-som neophodno je drastično povećati sank-cije za rad "na crno" bez plaćanja smanjenihporeza i doprinosa na platu. Ovakvim nači-nom uveli bi veliki broj onih koji se vode kaonezaposleni ili neaktivni u radnopravni status.

Ujedno bi po automatizmu došli do povećanogpriliva novčanih sredstava u entitetske penzionefondove – povećanje penzija. (ovakav prijedlogFederalnog zavoda za programiranje razvoja iz no-vembra 2011. god. bio je odbijen od strane VladeFBiH)Povećanje zaposlenosti traži i povećanje investicija.Investicije nema bez povećanja stope nacionalneštednje ili priliva novčanih sredstava iz inostranstva.Sa ovakvim kvalitetom poslovne klime (131. mje-sto na globalnoj ljestvici – zadnja u Evropi), teškoda ćemo imati priliva novčanih sredstava iz ino-stranstva i direktnih stranih investicija osim nov-

2. Smanjenje nezaposlenosti�


28


čanih pomoći dijaspore, koja uz IMF i nekolicinudrugih kreditora drži ovu zemlju u blagom koma-toznom stanju.Stoga, težište mora biti na stimulaciji domaće šte-dnje i animiranju dijaspore. Važi ona narodna"prvo se uzdaj u se i u svoje kljuse", a nakon togapomoći će ti i drugi (primijeniti primjere Irske i Al-banije). Investicije bi trebale da obezbijede :

• Pametan rast – razvoj ekonomije zasnovan naznanju i inovacijama (što je šansa za mlade i viso-koobrazovane kadrove).• Održivi rast – istovremeno potiče konkurent-nost i proizvodnju koja se efikasnije odnosi premaresursima.• Inkluzivni rast - bolja participacija na tržištu rada.Borba protiv siromaštva i socijalna kohezija sa na-glašenom ulogom socijalnih inovacija (socijalnopoduzetništvo, uloga NVO u pružanju usluga i dr.).

Investicije treba usmjeriti u one sektore koji će sastanovištva zapošljavanja i strateškog razvoja po-lučiti i najveće koristi. Prvi strateški interes je proizvodnja hrane. Stanje uovom sektoru je katastrofalno. Uvozimo četiri putaviše hrane nego što je izvozimo i time potkopa-vamo temelje našeg budućeg življenja i razvoja.

Od "sadaka ekonomije" – ekonomije zasnovanena pomoći međunarodne zajednice i dijaspore,moramo se vratiti "ekonomiji opstanka". Najvećiproblem u ovom BH društvu bit će kako prehranitistanovništvo, osiromašeno ratom, pljačkaškim pri-vatizacijama, a sada evo i prirodnim nepogodama. Upoređivanjem pozitivnih efekata na socijalno iekonomsko stanje stanovništva, kao rezultata rije-tko rodne 2013. godine, i prirodne katastrofe kojaje uslijedila 2014. godine, najbolje se oslikava radizvršne vlasti. Izostala su i elementarna znanja izekonomije. Zbog lošeg sistema robnih rezervi,imali smo propadanje hrane u 2013. godini, a go-dinu iza nas dočekala nas je poplava sa praznimdržavnim ambarima.

Cijenu loše izvršne vlasti prošle godine su platilipoljoprivredni proizvođači, a ove će teret biti pre-bačen na potrošače i državu koja će nedostatakhrane nadomjestiti uvozom, iznoseći i zadnjenovce iz ove zemlje. Izuzetno nepovoljan odnospokrivenosti uvoza izvozom hrane u 2013. godini(24%) u 2014. godini će biti dodatno pogoršan. Drugi strateški interes su investicije u energetskisektor i infrastrukturu, jer bi oni trebali biti pokre-tači novog razvojnog ciklusa. Izuzeno niska stopaporeza po osnovu rada - 44 % (odmah drugi u Ev-ropi iza Irske), niska cijena električne energije i jef-tina i efikasna državna administracija trebali bi bitirecept za uspjeh i dobra osnova za povećanjekonkurentnosti BH privrede i stimulans za pokre-tanje integralne proizvodnje u industrijama alu-minija i čelika (Aluminij Mostar, Birac Zvornik iŽeljezara Zenica). Na ove velike sisteme moraju senasloniti izvozno orjentisani metaloprerađivači ka-paciteti i dijelovi namjenske industrije. Svaka op-ština, kanton, entitet i država imaju svoje uspješnekompanije, svoje lidere – motore razvoja. Oko njihse uvijek grozdaju drugi, manji, čineći lanac vri-jednosti i klastere.Te uspješne treba prepoznati i podržati ih aktiv-nim mjerama, posebno u oblasti javnog privatnogpartnerstva, te tako postići uspostavu i razvoj la-naca vrijednosti i klastera određene proizvodnjeproizvoda i usluga. Jednostavno rečeno, ponovopraviti velike sisteme koji jedini mogu nositi raz-voj, ovaj put na drugačijoj vlasničkoj osnovi, što jetreći strateški interes.Svojim privrednim politikama ne bi trebalo podu-pirati loše kompanije i umjetno ih održavati u ži-votu, na što se svodi sadašnja privredna politika.Njih je tržište već isključilo. Moramo početi po-svećivati podjednaku pažnju i "dobrom" i "lošem"djetetu. Društveno poduzetništvo treba prepoznati kaoveliku šansu za upošljavanje velikog broja mladihljudi, snažnim potporama kroz poslovne inkuba-tore, transfer znanja, poreske olakšice itd.


29


BH problem: neobrazovano stanovništvo

Industijalizacija je put od zemlje sa niskim dohot-kom do zemlje sa srednjim dohotkom. A put odzemlje sa srednjim dohotkom do zemlje sa viso-kim dohotkom je edukacija. Sadašnji obrazovni si-stem ne može izvršiti tu zadaću.

To pokazuje šangajski indeks, prema kome među1000 globalno vodećih univerziteta nema ni jed-nog iz Bosne i Hercegovine.Loše visoko obrazovanje se oslanja na loše osno-vno i srednjoškolsko obrazovanje. BiH nije nikadaizašla na megdan drugim zemljama da vidi kakavobrazovni rezultat ima na kraju obaveznog obra-zovanja, za sada poslije završetka osnovnog obra-zovanja.

Naše rješenje: "Provesti temeljnu reformu obra-zovanja"

Krećemo sa reformom osnovnog obrazovanja. BiHće poslati svoje 15 – godišnjake na PISA takmiče-nje 2015., da vidi stvarni kvalitet svog osnovnogobrazovanja. Naš cilj je da BiH bude među prvih50 zemalja 2018. godine. Primjer Finske zorno po-kazuje da zemlje sa najvećim dohotkom po glavistanovnika u Evropi, na ovakvim takmičenjima po-kazuju i najbolje rezultate.Prosvjetni radnici moraju biti jedna od najplaćeni-jih profesija, jer su oni ti koji u najvećem dijeluutiču na stvaranje sistema vrijednosti budućih ge-neracija. Škole moraju biti informatički opremlje-nje, a svako dijete koje potiče iz porodice koja jestanju socijalne potrebe, mora dobiti besplatan in-ternet priključak i računar. Investicije u ovaj seg-ment treba finansirati iz ušteda ostvarenihzatvaranjem jednog broja srednjih škola, koje je-dino služe traćenju javnog kapitala (liferovanjemomladine na biroe rada, jer su im "kvalifikacije"davno učinili ništavnim globalizacija i tehnologija).

3. Obrazovanje kao put među zemlje visokog dohotka�

Bh. problem: nepostojanje srednje klase.

Danas u BiH postoje samo elita i sirotinja. Nemasrednje klase. Pljačkaška privatizacija i neodmje-rena liberalizacija vanjske trgovine su izložile sla-bašne domaće firme jakim inozemnim šokovima.Stoga u BiH postoje brojna industrijska groblja, nakojima leže: Polihem Tuzla, Soko Mostar, Žica Sa-rajevo, Čajevac Banja Luka... Mogli bismo tako na-brajati u svakom gradu u Bosni i Hercegoviniminimalno jednu zatvorenu fabriku.Prije 136 godina jedini industrijski grad u BiH je bioVareš, a i taj sa zanatskom proizvodnjom. Danasod industrije Vareš nema ništa, kao ni od industrijebrojnih bh. gradova. Nekad je BiH proizvodilaavione, automobile i kompresore, a već danas sujoj najsloženiji proizvodi balvani; drveni i metalni itoalet papir. Dok su druge evropske zemlje išle na-prijed, BiH je išla nazad. Kad se razorila baza eko-nomije, razorila se i baza društva. Ostali su elita(vezana za kontrolu uvoza i kontrolu javnog sek-tora) i sirotinja. No, bez srednjeg sloja nema sta-bilnog društva. Od tri obitelji, s troje i više djece,dvije su siromašne. Vlasti u BiH nisu zainteresirane za otkrivanjestvarne veličine siromaštva. Jedan od razloga je

što vlast ne želi priznati da je siromaštvo masovnoi rastuće. Unatoč nedostatku odgovarajućih an-keta, koje bi BiH slijedeći EU put morala provoditi,procjenjujemo da barem milion građana BiH živi urelativnom siromaštvu.Drugi razlog zbog kojeg vlasti nisu zainteresovaneza otkrivanje prave slike siromaštva je potpunonepravična podjela novčanih potpora. Potrpore seuglavnom ne daju onim kojima su potrebne, negouglavnom onima koji nisu u stanju socijalne po-trebe. BiH izdvaja oko 4,6% bruto domaćeg proz-voda za potrebe socijalne pomoći. No svega 1%BDP odlazi onima kojima je socijalna pomoć doi-sta potrebna.KP će se zalagati da se tačno utvrdi ko je siroma-šan u BiH. I to ne samo temeljem prihoda nego itemeljem imovine. Kad se to utvrdi stvorit će sepouzdan osnov za dodjelu socijalne pomoći. S timu vezi uvest će se kartice socijalne sigurnosti.

Naše rješenje: pravičnije oporezivanje.

Oporezovat ćemo ono čega želimo manje. Sub-vencionizirat ćemo ono čega želimo više. Promi-jenit ćemo i zakon o poreznoj imovini. Imovinaiznad određene veličine će biti progresivno opo-

4. Smanjit ćemo nejednakosti u društvu�


30


rezovana. Obitelj sa stambenim prostorom prekoodređene visine, automobil – kubikaža prekoodređene veličine će biti oporezovan...Uvest ćemo besplatno osnovno zdravstveno osi-guranje za sve građane promjenom modela

zdravstvene zaštite iz Bizmarkovog modela fina-nsiranja doprinosom u Beveridžov model koji ćese finansirati iz ušteda unutar zdravstvenog jav-nog sektora, te poreza i akciza.

Bh. problem: javni sektor kao javno zlo.

Najskuplji su slabo motivirani, loše pripremljeni ikorumpirani kadrovi. To se može jasno vidjeti uBiH, jer je s jedne strane državna administracijameđu relativno najskupljim u Evropi, dok s drugeprevlađuju negativni učinci njenog rada. Javne kompanije ne prodaju usluge po cijenamakoje održavaju troškove poslovanja i prosječanprofit. Stoga neke poput telekoma ostvarujuekstra profit, unatoč tome što gube korak u od-nosu na inozemne telekome, dok druge poputvodovodnih i kanalizacionih poduzeća imaju ra-spalu infrastrukturu. Nema mjerenja efikasnosti ja-vnih kompanija jer su ''nezavisni regulatori'' tekmjesta uhljebljenja pojedinih uposlenika javnihkompanija.

Naše rješenje: javni sektor kao javno dobro.

U prvih godinu dana ako dobijemo vaše povjere-nje, prvi će na udaru biti državni uposlenici. Odloših gospodara bh. građanima napravit ćemodobre sluge bh. građanima.Ponudit ćemo da svakiuposlenik u javnom sektoru pronađe sebi posaou realnom. Kompanijama koje preuzmu takveuposlenike biće isplaćena potpora u iznosu odjedne godišnje plate (bruto iznos) tog uposlenika.Nakon toga, ugovori o radu na neodređeno vri-jeme će biti zamijenjeni ugovorom o radu do go-dinu dana. Godišnje 10% slabo ocijenjenih idokazno korumpiranih će dobijati otkaz.Polovinu državnih uposlenika koji su otpušteni bitrebalo da zamijene mladi, po precizno i transpa-rentno utvrđenoj konkursnoj proceduri. Oni će za-sigurno u narednih 10 godina odvesti BiH međuzemlje visokog dohotka i EU.

Implementacija ovog izbornog programa bi tre-bala da vodi ostvarenju ciljeva koje smo postavilii okonča rat na teritoriji naše zemlje, koji je počeodevedesetih krvavim sukobima, a traje i dandanas, samo drugim sredstvima. ZAVRŠIMO RAT.Krenimo sa otvorenim i iskrenim dijalogom, iz

koga će proisteći i razumijevanje naših različitosti.Kada se budemo razumjeli , počet ćemo i vjero-vati jedni drugima. Iz povjerenja proisteći će i po-mirenje. Pokrenimo ove procese. VRATIMO SE UBUDUĆNOST !!!

TIM ZA IZRADU PROGRAMA

5. Javni činioci i javne kompanije će postati javne sluge�


31


Pionirska zakletva

„Danas, kada postajem pionir

Dajem časnu pionirsku riječ:

Da ću marljivo učiti i raditi

poštovati roditelje i starije,

i biti vjeran i iskren drug,

koji drži datu riječ;

Da ću voljeti našu zemlju

Da ću razvijati bratstvo i jedinstvo

i ideje za koje se borio drug Tito;

Da ću cijeniti sve ljude svijeta

koji žele slobodu i mir!“



Government & Nonprofit

Komunisticka partija, izborna platforma 2014