1. Proksimalne povrsine imaju oblik cetvorougla. Na mezijalnoj
povrsini se vidi meziolingvalna razvojna brazda pukotina V-oblika
koja je karakteristicna samo za ovaj zub. Takodje samo kod ovog
zuba, mezijalni i distalni marginalni grebeni su u istom nivou, dok
je kod ostalih bocnih zuba distalni greben nizi od mezijalnog.
2. Okluzalna povrsina Bukalna kvrzica ima cetiri grebena i
cetiri kose padine koje su funkcionalne (podseca na zarubljenu
cetvorostranu piramidu). Vrh kvrzice se nalazi privlizno nad
uzduznom osom korena. Lingvalna kvrzica je vrlo mala, moze da
podseca na cingulum kao kod ocnjaka. Ima cetiri padine i grebena
koj nisu funkcionalni. Sa svake strane transverzalnog grebena
nalazi se po jedna fosa, odnosno mezijalna i distalna fosa.
3. Video je ubrzan 4 puta. Obratite paznju,mozda nesto naucite
:D Modelovanje prvog donjeg desnog premolara u vosku(krunica + deo
korena)
4. Proksimalne povrsine Mezijalna i distalna povrsina su oblika
cetvorougla. Mezijalna je sira,duza i ravnija od distalne koja je
kraca,uza i ispupcenija.
5. Grizna povrsina Okluzalna povrsina je okruglijeg oblika i u
sredini je udubljena. Moze biti sa dve kvrzice i tada je slicna
okluzalnoj povrsini prvog donjeg premolara. Najcesce ima tri
kvrzice. Treca nastaje podelom lingvalne kvrzice lingvalnom
fisurom. Lingvo- mezijalna je veca od lingvo-distalne. Sistem
fisura na griznoj povrsini ima oblik slova Y. Uocavaju se dva
okluzalna polja: spoljasnjeg(oblik kvadrata) i unutrasnjeg
polja(slicnog ili kruznog oblika).
6. Na okluzalnoj povrsini se nalaze tri kvrzice. Svaka kvrzica
ima 4 grebena i 4 kose padine. Na povrsini nema transverzalnog
grebena osim u slucaju ako je zub sa 2 kvrzice. Na okluzalnoj
povrsini ne postoji centralna fosa vec dve fose mezijalna i
distalna triangularna fosa. Postoje 3 jamice(fosule). Prva je
mezijalna jamica i ona predstavlja mesto gde se spajaju centralna,
mezio-lingvalna, mezio-bukalna i mezijalna marginalna fisura. Druga
je distalna jamica I tu se takodje spajaju
centralna,disto-lingvalna,disto- bukalna i distalna marginalna
fisura. I centralna jamica koja je najdublja.
7. Modelovanje drugog donjeg premolara u vosku sa delom
korena