18
Donji premolar i Karakteristike i modelovanje

Morfologija donjih premolara

Embed Size (px)

Citation preview

  1. 1. Proksimalne povrsine imaju oblik cetvorougla. Na mezijalnoj povrsini se vidi meziolingvalna razvojna brazda pukotina V-oblika koja je karakteristicna samo za ovaj zub. Takodje samo kod ovog zuba, mezijalni i distalni marginalni grebeni su u istom nivou, dok je kod ostalih bocnih zuba distalni greben nizi od mezijalnog.
  2. 2. Okluzalna povrsina Bukalna kvrzica ima cetiri grebena i cetiri kose padine koje su funkcionalne (podseca na zarubljenu cetvorostranu piramidu). Vrh kvrzice se nalazi privlizno nad uzduznom osom korena. Lingvalna kvrzica je vrlo mala, moze da podseca na cingulum kao kod ocnjaka. Ima cetiri padine i grebena koj nisu funkcionalni. Sa svake strane transverzalnog grebena nalazi se po jedna fosa, odnosno mezijalna i distalna fosa.
  3. 3. Video je ubrzan 4 puta. Obratite paznju,mozda nesto naucite :D Modelovanje prvog donjeg desnog premolara u vosku(krunica + deo korena)
  4. 4. Proksimalne povrsine Mezijalna i distalna povrsina su oblika cetvorougla. Mezijalna je sira,duza i ravnija od distalne koja je kraca,uza i ispupcenija.
  5. 5. Grizna povrsina Okluzalna povrsina je okruglijeg oblika i u sredini je udubljena. Moze biti sa dve kvrzice i tada je slicna okluzalnoj povrsini prvog donjeg premolara. Najcesce ima tri kvrzice. Treca nastaje podelom lingvalne kvrzice lingvalnom fisurom. Lingvo- mezijalna je veca od lingvo-distalne. Sistem fisura na griznoj povrsini ima oblik slova Y. Uocavaju se dva okluzalna polja: spoljasnjeg(oblik kvadrata) i unutrasnjeg polja(slicnog ili kruznog oblika).
  6. 6. Na okluzalnoj povrsini se nalaze tri kvrzice. Svaka kvrzica ima 4 grebena i 4 kose padine. Na povrsini nema transverzalnog grebena osim u slucaju ako je zub sa 2 kvrzice. Na okluzalnoj povrsini ne postoji centralna fosa vec dve fose mezijalna i distalna triangularna fosa. Postoje 3 jamice(fosule). Prva je mezijalna jamica i ona predstavlja mesto gde se spajaju centralna, mezio-lingvalna, mezio-bukalna i mezijalna marginalna fisura. Druga je distalna jamica I tu se takodje spajaju centralna,disto-lingvalna,disto- bukalna i distalna marginalna fisura. I centralna jamica koja je najdublja.
  7. 7. Modelovanje drugog donjeg premolara u vosku sa delom korena
  8. 8. Veljko Filipaj 3-3 2014/15