View
1.024
Download
10
Category
Preview:
Citation preview
ATENA I SPARTA: usporedna povijest GRCI I KELTI na hrvatskom
povijesnom prostoru
Karta antičke Grčke
Arhajsko doba u Grčkoj – Atena
• Atika – oko 1000. g. pr. Kr. – preživjela mikenska tradicija – atenska akropola postaje središte novog polisa
• sinekizam – okupljanje stanovništva u podnožju akropole
• uklanjanje monarhije – arhonti: trojica s vlašću od jedne godine – areopag: aristokratska skupština
• od 683. g. pr. Kr. – popis arhonata• Kilonov pokušaj uvoñenja tiranije – 632. g.
pr. Kr.• Drakonovi zakoni – 621. g. pr. Kr. –
popisivanje zakona – dotada običajno pravo – put ka jednakosti grañana – uvoñenje strogih kazni
• kraj 7. st. pr. Kr. – sve veće napetosti u društvu – eupatridi drže vlast na temelju plemenitog porijekla
• sitni seljaci – šestinaši (daju 1/6 prihoda) veleposjednicima – sve teža ekonomska ovisnost – dužničko ropstvo čitavih obitelji – teška situacija u društvu
• arhont s izvanrednim ovlastima – Solon594/593. g. pr. Kr. – ukida dužničko ropstvo – izravnava sve dugove (sisahtija)
Solon
Atenski areopag
Arhajsko doba u Grčkoj – Atena• uvodi gornju granicu veleposjeda – početak
kovanja novca (srebro iz Lauriona) – novi propisi o mjerama, utezima – promicanje obrta – uspon Atene kao trgovačkog središta –konkurencija Korintu
• Solon – uspostava timokracije – podjela grañana na 4 imovna razreda – prihod u mjerama žita
– 1. razred: 500 mjera– 2. razred: 300 mjera– 3. razred: 150 – 200 mjera– 4. razred: bez prihoda
• učešće u vlasti prema imovnom cenzusu – svi glasaju u narodnoj skupštini – vijeće 400 (bule): samo prva tri razreda – 2. i 3. razred: niže službe, 1. razred: 9 arhonata
• areopag: vrhovna nadzorna vlast – sud za krvne delikte
• nakon Solona – stranačke borbe –nezadovoljstvo zemljoposjednika, siromašnih seljaka i obrtnika
• Pizistrat – tiranida: 546. – 527. g. pr. Kr. –oslonjen na siromašnije slojeve – indirektno ojačao Solonov poredak – gospodarski i kulturni uspon Atene – keramika proizvodnja, trgovina, vodovod u Ateni, Panataneje
Atenski novac
Atenska crnofiguralna keramika
Arhajsko doba u Grčkoj – Atena
• sinovi Hiparh i Hipija – nasljednici vlasti –Hiparh ubijen 514. g. pr. Kr.: Harmodije i Aristogiton – Hipija svrgnut 510. g. pr. Kr. –uz pomoć Spartanaca
• daljnje borbe za vlast – Isagora: zalaže se za oligarhiju – potpora Sparte: kralj Kleomen
• Klisten pobjeñuje Isagoru i Kleomena 510. g. – zbog ugroženosti simbolično se pokorava Perzijancima
• Klisten – 508/507. g. pr. Kr. – dokida staru plemensku podjelu – novi ustroj: 10 teritorijalnih fila – daju predstavnike u vijeće 500 (bule) – svaka fila daje po jednu falangu i konjanički odred
• postavljeni temelji stvarne ravnopravnosti grañana i osnove demokracije – u narodnoj skupštini svaki grañanin može davati prijedloge i glasati o drugim prijedlozima
• uvoñenje ostrakizma – nominiranje potencijalnih tirana – osoba s najviše glasova je preventivno prognana na 10 godina
• daljnji gospodarski i kulturni uspon – Atena postaje središte grčkog svijeta – 506. g. atenska pobjeda na Halkidom
Ostrakiza – keramički ulomci s imenima potencijalnih tirana
Tiranoubojice: Harmodije i Aristogiton
Arhajsko doba u Grčkoj – Sparta• doseljenje Dorana – potiskivanje starog
stanovništva – podjela društva na slobodne grañane (spartijati), slobodne seljake (perijeci) i helote (državni robovi)
• vojno ustrojeno društvo – stalna ratna sprema – žestoka vojna obuka
• Sparta – nastala od 4 sela – oko 900. g. pr. Kr. – osvojenje preddorske utvrde Amiklaje oko 760. g. pr. Kr. – početak širenja teritorija polisa
• mitski kralj Likurg: ustav – dva kralja na čelu države
• 8. i 7. st. pr. Kr. – mesenijski ratovi –širenje teritorija nad južnim Peloponezom
• pobuna vojnika nakon ratova – traže veća prava – dva kralja ostaju vojni zapovjednici u ratu – u vrijeme mira vlada pet efora i geruzija (vijeće staraca) –slobodni Spartanci: jednaki (homoioi) činenarodnu skupštinu koja potvrñuje ili odbija zaključke
• uspon Sparte – vojno najmoćniji grčki polis – sredinom 6. st. pr. Kr. s Tegejomsklapaju savez – pridružuju se Mantineja, Orhomen, Korint, Megara i Egina –Peloponeski savez – traje jedno stoljeće Spartanski teritorij
Mitski spartanski kralj i zakonodavac Likurg
Delsko-atički pomorski savez• nakon ratova s Perzijancima – Atena i
Sparta izlaze kao glavne grčke sile• 478. g. pr. Kr.– Temistoklo gradi
zidine oko Atene – 6 km duljine-planira povezati i Pirej – Sparta i Egina protiv izgradnje
• Sparta se povlači iz daljnjeg ratovanja sa Perzijancima – Atena preuzima vodstvo – 478/477. g.: Delsko-atički pomorski savez
• Del – sjedište zajedničkog savjeta i centralna blagajna
• blagajnom upravlja 10 atenskih činovnika: kolegij helenotamija
• u savez je uključena većina obalnih i otočnih egejskih gradova – Atena vodi glavnu ulogu i kontrolira situaciju
• jačanje saveza u 70-im i 60-im godinama 5. st. – Atena postaje najjača sila na Egeju – pomorski aspekt
• Sparta – predvodi Peloponeski savez – vodeća kopnena sila grčkog svijeta
• Temistoklo – predviña sukob Atene i Sparte oko prevlasti
Temistoklo
Delsko-atički pomorski savez• 471. g. – Temistoklo: sukob sa Sparti
prijateljski naklonjenim aristokratom Kimonom (Miltijadov sin) – prognan ostrakizmom u Arg
• Temistoklo iz Arga bježi pred Spartancima u Perziju – postaje perzijski upravitelj u Magneziji do smrti 450. g.
• Kimon preuzima vodstvo u Ateni u slijedećih deset godina
• Pauzanije – perzijski kralj – pobjednik kod Plateje – vlada kao samostalan vladar u Bizanciju od 477. g. –opozvan od efora – 476. g. protjeran od strane Delsko-atičkog saveza
• efori ga pozivaju u Spartu – sude mu za izdaju s Perzijancima – 469. g. osloboñen – ponovno optužen od efora za suradnju s helotima – umire zazidan u Ateninom hramu u Sparti 468. g.
• u Ateni: sve jače tendencije prema suodlučivanju demosa
• u Sparti: prevlast efora nad kraljevima
Sparta
Korijeni sukoba Atene i Sparte• 466. g. – pobjeda Kimona nad perzijskom
vojskom i mornaricom kod Eurimedonta na jugu Male Azije
• 464. g. – prevrat u Perziji: ubijen Kserkso –Artakserkso I. na vlasti
• Atenjani naseljavaju 10 000 kolonista iz Atike u Trakiji
• zbog tog poteza Tas (Thasos) napušta savez – 465. g. napadnut od Atene i ostatka saveza – Atena beskompromisno štiti svoje interese
• sve veće spartansko nepovjerenje• 464. g. – 3. mesenijski rat – potres u Sparti
– pogibija znatnog broja Spartanaca –ustanak helota i perijeka
• Sparta traži pomoć Atene – strateg Efijaltodbija pomoći – Kimon: ponovno strateg 462. g. – vodi 4000 hoplita u pomoć
• Spartanaci odbijaju pomoć – Atena otkazuje savezništvo iz 481. g.
• 459. g. – predaja mesenskih ustanika –dobivaju pravo da se odsele – prihvaća ih Atena – spartansko nezadovoljstvo
Položaj Tasa
Klasično razdoblje u Atene
• Kimon u Meseniji – ustavne promjene u Ateni – areopag gubi sve instrumente izvršne vlasti
• zadržava funkciju krivičnog suda i nadzor na vjerskim obredima – bule, narodna skupština i porotni sud – sve veće značenje
• Kimon pokušao nakon povratka ukinuti reforme – prognan ostrakzimom 461. g. –iste godine ubijen Efijalt – Periklo na vlasti
• put prema atenskoj demokraciji
• uvodi dnevnice (dijete) za porotnike, vijećnike i činovnike – dostupnost tih službi siromašnima
• odšteta za gubitak vremena zbog posjete kazalištu – odraz porasta općeg blagostanja
• seljaci se i dalje mogu služiti pravima nego atenski obrtnici – zbog udaljenosti mjesta prebivanja
• od 458. – zeugiti mogu biti arhonti – teti i dalje ne Periklo
Klasično razdoblje u Atene
• Periklo nastupa kao voña puka –nepodmitljiv – uživa ugled u puku – prema Tukididu: atenska demokracija – Periklovavladavina – vladavina njegovog autoriteta
• atenska demokracija – ostvarenje potpune ravnopravnosti – izonomija – izravna demokracija
• muškarci stariji od 20 god. – oko 40 000 ljudi uključenih u demokratsko odlučivanje
• narodna skupština – eklezija – zakonske odluke, o ratu i miru, davanje grañanskog prava – svi mogu sudjelovati u radu skupštine
• vijeće 500 (bule) – birano ždrijebom
• pritanija – odbor pedesetorice – vode poslove barem 1/10 godine
• helieja – porotnički sud – najmanje 501 porotnik
• 10 stratega – iz svake file po 1• 9 arhonta – ždrijebom
Atenska agora
Klasično razdoblje u Atene
• Atena postaje gospodarska sila• država kontrolira trgovinu žitom –
spriječene špekulacije
• u južnoj Italiji atenska kolonija u Turiji444. g. – konkurencija korintskojprevlasti
• srebro iz Lauriona – srebrni novac
• izvoz obrtničkih proizvoda – keramika, metal, tekstil
• zarañeni novac se ulaže u velike gradnje
• izgradnja utvrñenja oko Atene, Pireja i Falerona – “Duge zidine” – štite gradsku vezu s lukom – pružaju zaštitu svom stanovništvu u slučaju rata
• nove gradnje na razrušenoj Akropoli –Partenon, Erehtejon, Propileje – vrhunci grčkog graditeljstva
• korištenje sredstava delsko-atičkog saveza – 1/6 prihoda za “bogove”
“Duge zidine”
Erehtejon
Propileje
Atenska Akropola
Partenon
Atenska vanjska politika• Atena od 461. g. – vodi vanjsku
imperijalistička politika
• pobuna u Egiptu protiv perzijske vlasti –knez Inar traži atensku pomoć – Atenjani šalju 200 brodova s Cipra 460. g.
• poraz ustanika i Atenjana 456. g. – 454. g. Periklo prenosi blagajnu Delsko-atičkog saveza u Atenu zbog perzijske opasnosti
• sa Spartom još bez otvorenog sukoba –460. g.: Arg i atenski dobrovoljci poražavaju Spartance
• Megara prelazi na atensku stranu – Korint: ključan položaj izmeñu Atene i Sparte
• Sparta postaje aktivna u središnjoj Grčkoj –457. g. pobjeda nad Atenom kod Tanagre – Atenjani pobjeñuju Beoćane
• Atena osvaja Eginu i spartansko brodogradilište u Giteionu – atensko rasipanje vojnih resursa bez prave inicijative
• 451. g. – Kimonov mir sa Spartom – na 5 godina – neriješen status dviju sila
Atenska vanjska politika
• Kimon pokreće novi pohod na perzijsku državu –umire kod Cipra – atenska pobjeda kod Salamine450. g. – Cipar izgubljen već slijedeće godine
• 448. g. – Kalijin mir – Perzijanci: neće slati brodovlje u Egej, poštivanje autonomije grčkih gradova u Maloj Aziji – Atenjani: neće pomagati ustanke protiv perz. vlasti
• atički savez: sredstvo izražavanje atenske premoći – miješanje u unutrašnju politiku i kažnjavanje buntovnih članova
• novi atenski neuspjesi u središnjoj Grčkoj –osamostalila se Beotija – pobuna u Fokidi, Lokridi, Eubeji i Megari – Sparta pomaže Megari –peloponeske čete upadaju u Atiku
• teška situacija u Ateni – Periklo 446. g. sklapa novi mir sa Spartom – Atena se odriče utjecaja na Peloponez i središnju Grčkoj
• zacementiran dualizam dviju sila – saveznici s obiju strana ne smiju mijenjati položaj
• treća stranu su neutralne države – mogu izabrati stranu
Hoplit
Delsko-atički savez
Peloponeski rat• Atena pomaže Korkiru u sukobu s matičnim
gradom – Korint potiče Potideju na Halkidici da istupi iz atičkog saveza – Periklo zatvara Megari luke saveza
• Sparta objavljuje da su prekršene odredbe mira iz 446. g. – traži raspuštanje atičkog saveza – Atena odbija
• Sparta i Pelop. savez objavljuju rat – cilj: osloboñenje Grka od atenske hegemonije
• tri dijela:– Arhidamov rat (431. – 421. g. pr. Kr.)– sicilska ekspedicija (415. – 413. g. pr. Kr.)
– dekelejski rat (413. – 404. g. pr. Kr.)
• Arhidamov rat – spartanski kralj Arhidamprodire u Atiku – stanovništvo se sklanja iz “Dugih zidina” – zbog jače mornarice atičkog saveza Arhidam se povlači
• mornarica saveza napada peloponeske obale – 430. g.: kuga u Ateni – stradalo 2/3 stanovništva – Periklo gubi pa ponovno dobiva vlast – umire 429. g. od kuge
Peloponeski rat• Perikla nasljeñuje Kleon – novi strateg: Nikija• 421. g. – Nikija i spart. kralj Plistoanakt
sklapaju atičko-spartanski obrambeni savez na 50 godina trajanja – Atena zadržava atički savez – Nikijin mir
• Megara, Korint i Teba traže nastavak rata• u Ateni – Alkibijad (Periklov nećak) traži
nastavak borbe – sklapanje saveza s Argom, Mantinejom i Elidom – tradicionalni peloponeski neprijatelji Sparte
• 418. g. – kod Mantineje – poraz atenskih i argivskih snaga – Sparta ponovno kontrolira Peloponez
• 415. g. – Segesta i Leontini sa Sicilije traže atensku pomoć – Alkibijad, Nikija i Lamah: 134 trijere s 20 000 članova posade i još 6 400 vojnika – Alkibijad opozvan tijekom puta – prelazi na spartansku stranu
• napad na Sirakuzu – opsada – Sirakužanitraže pomoć – spartanski kralj Gilip se iskrcava u Himeri
Položaj antičke Sirakuze
Peloponeski rat
• Atena: pojačanje od 5 000 ljudi pod vodstvom Demostena – propast atenske flote – uništenje vojske na Siciliji – 7000 zarobljenih – Sirakužani ubijaju Nikiju i Demostena
• Sparta uz perz. potporu – po Alkibijadovojuputi – zauzima Dekeleju na Atici 413. g.
• 411. g. u Ateni – oligarsi preuzimaju vlast: “diktatura 400” – 410. g. ponovno demokracija
• Alkibijad ponovno na atenskoj strani –pomorske pobjede kod Sime i Kizika – 411. i 410. g. – novi uspon atenske moći
• 407. g. poraz kod Notija od spartanskog generala Lisandra – Alkibijad gubi službu stratega
• 405. konačna spartanska pobjeda kod Egospotama – Lisandar – Atena se predaje 404. g.
• Korint i Teba žele uništiti Atenu – Sparta to ne dopušta – težak mirovni sporazum:
– Atena gubi sve vanjske posjede, raspušta se atički savez, ruše se “Duge zidine” i druge utvrde, ostaje bez mornarice (osim 12 brodova), pristupa Peloponeskom savezu
Trijera
Rekonstrukcija trijere
Propadanje grčkih gradova
• kraj atenske moći – Sparta: prevlast uz pomoć Perzije
• u Ateni – oligarsi preuzimaju vlast 404. g. – 5 efora – “vladavina 30” – strahovlada uz potporu Sparte – uklanjanje polit. protivnika
• Teramen i Kritija – voñe oligarha – Teramensmaknut od reakcionarnog i okrutnog Kritije
• Trazibul i demokrati – preuzimaju vlast iz Tebe – obnova demokracije – Spartanci pokušavaju spriječiti promjenu vlasti u Ateni
• Lisandar – svrgnut od efora 403. g. zbog prevelike moći – Sparta ograničava interese na Peloponez – pobjeñuje Elidu
• Spartanci podupiru Kira protiv Artakserksa II. – pohod 10 000 – 401. g. Kunaksa –Ksenofontova Anabaza
• Sparta nadzire oligarhije u grčkim gradovima – potpomaže grčke gradove u Maloj Aziji
• Perzijanci potiču zlatom Atenu i Tebu na pobunu protiv Sparte
Ksenofont
Put Ksenofonta i 10 000 Grka
Propadanje grčkih gradova
• Spartansko-perzijski rat: 400. – 394. g. –Spartanci ratuju u Joniji s perzijskom vojskom – pobjeda Agezilaja kod Sarda –ne uspijeva zauzeti grad – Spartanci se povlače
• Korintski rat: 395. – 387. g. – Lisandarratuje u Beotiji – Atenjanin Konon s perz. flotom pobjeñuje spart. flotu kod Knida 394. g.
• Spartanci (Agezilaj) pobjeñuju na kopnu Atenjane i Tebance kod Koroneje
• 393. g. Konon gradi nove “Duge zidine”• Spartanci i Perzijanci sklapaju novi savez –
prisiljavaju Atenu na mir• mirovni kongresi u Sardu i Sparti – 386. g.
Antialkidin mir (kraljevski mir) – Mala Azija i Cipar perzijski; Lemnos, Imbros i SkirosAtenski; Sparta – prevlast u grčkom svijetu uz perz. pomoć – stvarni kraj Peloponeskograta
• Sparta ratuje protiv Olinta na Halkidici –Teba se ne drži vojnih obaveza – Spartanci potpomažu oligarhe u Tebi
Zapadni dio Male Azije
Propadanje grčkih gradova
• Atena i Teba ulaze u savez 377. g. – novi atički pomorski savez na ravnopravnoj bazi –pristupaju mu mnogi egejski otoci, grčki gradovi u Trakiji i Makedonija
• 371. g. Atena i Sparta sklapaju mir posredovanjem perzijskog kralja i Dionizija I. Sirakuškog – Teba se protivi
• Spartanci upadaju u Beotiju – poraženi od Epaminonde kod Leuktre – tebanski “kosi vojni poredak”
• tebanska hegemonija slijedeće desetljeće – osloboñenje Arkadije i Mesenije od Spratanaca
• Sparta i Atena – novi savez zbog tebanskoguspona – 362. pobjeda Tebanaca kod Mantineje – Epaminondina pogibija: kraj tebanske prevlasti
• iscrpljenost grčkih gradova stalnim ratovanjem – uspon nove sile na sjeveru: Makedonija – naznake drastičnih promjena u grčkom svijetu
Bitka kod Leuktre
Kultura klasične Grčke
• Atena – centar kulture i umjetnosti grčkog svijeta
• graditeljstvo – Arkopola
• kiparstvo – Fidija, Miron, Poliklet
• slikarstvo – sačuvano na vazama• tragedija – Eshil, Sofoklo, Euripid
• komedija – Aristofan
• historiografija:– Hekatej iz Mileta – prvo geografsko djelo,
logograf po tradiciji– Herodot – “otac povijesti” – povijest do 479.
g.– Tukidid – kritički nastrojen autor – o Pelop.
ratu – do 411. g. - nedovršeno
– Ksenofont – Anabaza – povlačanje 10 000 grčkih plaćenika poslije bitke kod Kunakse
– Helenska povijest – do 362. g. – nastavak na Tukidida
• filozofija – Sokrat, Platon, Aristotel –osnova filozofije zapadnog svijeta Platon
Grci na Jadranu • mikensko razdoblje – prvi ulasci Grka u
Jadran – glavni razlog: trgovina jantarom u sjevernojadranskim lukama
• materijalni tragovi: fragmenti mikenske keramike, bakreni ingot iz Makarske (vj. ciparskog porijekla), perle tipa Tirint: Vrsi i Privlaka na liburnskom području, Solin
• mitološke priče: Kadmo, Jason, Odisej, Diomed i Antenor plove po Jadranu
• mogući ulasci Feničana u Jadran – 9/8. st. pr. Kr.
• mračno doba Grčke – slabljenje i gotovo prestanak grčke plovidbe Jadranom i kontakata s ovim prostorima
• 2. polovina 8. st. pr. Kr. – obnova grčke plovidbe po Jadranu
• Korinćani – koloniziraju Siciliju i južnu Italiju – Sirakuza (734. g. pr. Kr.)
• Sparta: Tarant (706. g. pr. Kr.) – spartanska djeca iz nezakonitih brakova (Parteni)
• poč. 8. st. pr. Kr. – vj. postojanje eubejskekolonije Orik na otočiću u Valonskom zaljevu – moguće i naseljavanje Eubejaca na Krfu
• prema Pseudo Skimnu: Eubejci su Orikosnovali nakon trojanskog rata
Grci na Jadranu • 735/734. g. pr. Kr. – nakon protjerivanja
liburnske posade – osnutak Korkire (Kerkire) –po Strabonu i Tukididu – uporište za trgovinu i širenje grčkog utjecaja dalje po Jadranu
• povoljan položaj: Korkira brzo napreduje – uz pomoć metropole Korinta počinje osnivati svoje kolonije unutar ilirskog područja
• 627. g. pr. Kr. – oikist Bakhijad iz Korinta –Epidamno (Dirahij) – današnji Drač u Albaniji
• nešto južnije od Epidamna – oko 600. g. pr. Kr. – Apolonija – današnje Pojane u Albaniji
• Epidamno i Apolonija – razvija se suživot Grka i Ilira
• Epidamno – Solun: pravac širenja grčke civilizacije i utjecaja u dubinu Balkana
• drugi takvi pravci: Solun – Vardar – Morava – Dunav – PanonijaCrno more – Dunav – Panonija
• veze Jadrana i Panonske nizine – dolinama rijeka
Neretva – Bosna – SavaCetina, Krka – Una – SavaKvarner – Kupa – SavaTršćanski zaljev – Postojnska vrata – Vrhnika
(Nauportus) – Ljubljanica – Sava
Artemdin hram na Krfu, poč. 6. st. pr. Kr.
Rimski amfiteatar u Epidamnu
Matični grčki prostor i kolonije, oko 550. g. pr. Kr.
Grci na Jadranu
Karta antičkog Epira i južne Iliride
Srebrni novac kovan u Epidamnu (Dirahiju)
Grci na Jadranu • napredovanje Grka prema sjeveru –
potiskivanje Liburna i njihove talasokracije• na istočnoj jadranskoj obali u 7. st. pr. Kr.
– razvijaju se stalna grčka pristaništa: Budva, Boka Kotorska, Korčula, ušće Neretve (vj. na mjestu Narone)
• 6. st. pr. Kr. – Kniñani su vjerojatno utemeljili polis na Korčuli – možda KorkiraMelaina – nije se održao – nepoznata točna lokacija
• u 7/6. st. pr. Kr. – plovidba dalje na sjever: prema Kvarneru, Istri i Tršćanskom zaljevu – završetak jantarskog puta
• na talijanskoj obali – Spina i Hadrija: meñunarodna trgovišta pod etruščanskom kontrolom – po Hadriji ime dobiva sjeverni dio Jonskog mora: Adrías kólpos
• 5. st. pr. Kr. – moguć osnutak Herkleje –Pseudo Skilak – polis na nepoznatom mjestu na istočnoj jadranskoj obali –Rogoznica, Salona, nasuprot Krfa, Korčula, grad Hvar
• 5/4. st. – pouzdani početak grčke kolonizacija hrvatskog dijela Jadrana
Budva
Delta Neretve
Grci na Jadranu • grčki obrtnički proizvodi – keramički i
metalni proizvodi – od 7. st. pr. Kr. prisutni na lokalitetima u hrvatskom povijesnom prostoru
• Nezakcij – fragmenti monumentalne kamene plastike – utjecaj arhajskegrčke skulpture – 6. st. pr. Kr.
• situle – takoñer vidljiv utjecaj arhajskeumjetnosti – 6/5. st. pr. Kr.
• keramičko posuñe – uglavnom korintska(7/6. st. pr. Kr.) i atička (6/5. st. pr. Kr.) keramika – Nezakcij, Nin, Solin, Korčula,
• vojna oprema – iz Grčke i grčkih jonskih gradova
• kacige:– korintske (Arareva gomila, Glasinac
– BiH)– grčko-ilirske (Viča luka – Brač,
Sućuraj – Hvar, Imotsko polje, rijeka Cetina, Stolac – BiH)
• knemide: Viča luka, Krk, Čitluk (BiH)• 4. – 1. st. pr. Kr. – helenističko doba –
proizvodi iz grčkih gradova i kolonija i dalje prisutni kod domaćeg stanovništva Grčko-ilirska kaciga, Stolac, BiH
Grci na Jadranu
• Pseudo-Scylax: Periplus – Oplovba uz napučene obale Europe, Azije i Libije – antički peljar
• nastao polovicom 4. st. pr. Kr. – pogrešno se smatralo da je nastao u 6. st. pr. Kr. kao djelo pomorca Skilaka iz Karijande – spominje lokalitete koji tada nisu postojali
• najstariji opis jadranske obale i stanovnika koji je nastanjuju – navodi Histre, Liburne i Ilire
Kelti• jezgra predkeltske kulture – SI Francuska,
zapadna i južna Njemačka – područje oko Rajne – prvi tragovi već u brončanom dobu –od 1500. g. pr. Kr.
• do 13. st. pr. Kr. – Kelti prodiru na istok do Češke i zapad do središta Francuske –tumulski grobovi
• 12. – 8. st. pr. Kr. – KPŽ razdoblje – Kelti se šire na jug Francuske, dio Španjolske i Portugala (Galicija)
• u tom razdoblju – prelazak sa stočarskog na zemljoradničko gospodarstvo, prve utvrde –zemljane i drvene fortifikacije
• u 8. st. pr. Kr. – utjecaji s istoka – poboljšana metalurgija, pojava ratnika-konjanika
• Kelti u željezno doba – nosioci halštatske i kasnije latenske kulture u srednjoj Europi –La Tène, Švicarska
• latensko razdoblje – od sredina 5. do 1. st. pr. Kr. – novi prodori Kelta: Britansko otočje, čitava Francuska, dalje u Španjolsku, sjeverna Italija, Panonija, donje Podunavlje, Balkan, Grčka, Mala Azija (Galatija)
• Kelti u latenskom razdoblju – visok stupanj kulturne homogenosti i razvijena tehnologija obrade željeza
Keltski knez, oko 500. g. pr. Kr., Glauberg, Njemačka
Krater iz Vixa, 6. st. pr. Kr.
Kelti
Karta rasprostranjenosti Kelta u 3. st. pr. Kr.
Keltska kaciga, 4/3. st. pr. Kr., Agris (Charente), Francuska
Kelti
• Kelti – nisu jedinstvena etnička zajednica – grupa raznovrsnih etničkih skupina mješovitog porijekla i srodnih jezika
• nisu stvorili državnu cjelinu –udruživali su se u plemenske saveze labave strukture
Keltski tumul Kleinaspergle i naselje Hohenasperg u pozadini,5. st. pr. Kr., Njemačka
Ukop keltskog veledostojnika
Keltska kaciga, Ciumeşti, Rumunjska
Kelti
Umirući Gal, rimska kopija helenističke bronce iz Pergama, 230. – 200. g. pr. Kr., skulptura nastala nakon pobjede Atala I. nad Keltima (Galaćanima)
Kelti na hrvatskom povijesnom prostoru• oko 400. g. pr. Kr. – početak širenja
Kelta na istok i jug – prva pol. 4. st.: osvajanje sjev. Italije – 4. st.: prodor u srednje Podunavlje
• sjev. Hrvatska i Srijem – od kraja 4. st. – prisutnost latenskog materijala –keltski prodori prema Grčkoj
• 4/3. st. pr. Kr. – domaća kultura u ist. Hrvatskoj i Srijemu – sasvim potisnuta keltsko-latenskom
• nakon poraza kod Delfa 279. g. pr. Kr. – Skordisci se naseljavaju u ist. Slavoniji, Srijemu i sjev. Srbiji
• SZ Hrvatska i ist. dio Slovenije –keltski Taurisci – prodrli sa sjevera
• ostatak sjev. Hrvatske – panonsko stanovništvo – proces stapanja s keltskim stanovništvom – do dolaska Rimljana u 1. st. pr. Kr.
• nove etničke skupine: Kolapijani, Segestani, Varcijani, Oserijati, Jasi, Breuci, Kornakati, Amantini – izvor: Plinije Stariji, Naturalis Historia
• 3/2. st. pr. Kr. – keltski utjecaji na Japode, Liburne i Delmate – proces latenizacije – najsnažniji utjecaj na Japode – posebno u porječju Une
Kelti na hrvatskom povijesnom prostoru• keltska civilizacijska postignuća:• keramika – brzorotirajuće keramičarsko
kolo – bolje pečenje u posebnim lončarskim pećima
• znatno kvalitetnija obrada željeza: bolje oruñe i oružje (dugi mačevi, masivni bojni noževi, koplja, željezom okovani štitovi)
• 2/1. st. pr. Kr. – novi tip prostranih utvrñenih naselja na strateški povoljnim položajima – oppida
– u Panoniji: zemljani bedemi i drvene palisade s vodenim opkopima – bez drvenih kazeta napunjenih zemljom i kamene obloge bedema tipičnih za druge keltske krajeve
• opidda – centri uprave, trgovine i obrta – kod nas: Segesta, Vinkovci, Osijek
• upotreba novca – priljev srebrnih tetradrahmi Filipa II. i peonskog novca kralja Audoleonta – plaća keltskih plaćenika
• sred. 2. st. pr. Kr. – podunavski Kelti počinju kovati vlastiti novac po uzoru na makedonski – isprva vjerne kopije –kasnije: stilizacija Zeusovog lika i konjanika (ponekad samo konj)
ATENA I SPARTA: usporedna povijest GRCI I KELTI na hrvatskom povijesnom prostoru• Literatura:Cabanes, Pierre: Iliri: od Bardileja do Gencija, Zagreb: Svitava, 2002 Cunliffe, Barry: The Oxford Illustrated History of Prehistoric Europe, Oxford: Oxford University
Press, 1994Dimitrijević, Stojan – Težak-Gregl, Tihomila – Majnarić-Pandžić, Nives: Prapovijest, Zagreb:
Naprijed, 1998Kuntić-Makvić, Bruna: Grčka i rimska starina, Hrvatska i Europa I: Rano doba hrvatske kulture,
ur. I. Supičić, Zagreb: HAZU – AGM, 1997, 73 – 91Kuntić-Makvić, Bruna: Područje rimskog Illirika uoči dolaska Hrvata, Povijest Hrvata I: Srednji
vijek, ur. F. Šanjek – F. Mirošević, Zagreb: Školska knjiga, 2003, 5 – 38Martin, Thomas: Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times, Yale – London: Yale
University Press, 2000Novak, Grga: Prošlost Dalmacije, knj. 1., Split: Marjan tisak, 2004Novak, Grga: Jadransko more u sukobima i borbama kroz stoljeća, knj. 1., Split: Marjan tisak,
2004 Povijest, sv. 2, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress holding,
2007Povijest, sv. 3, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress holding,
2007Praistorija jugoslavenskih zemalja, sv. 5, ur. A. Benac, Sarajevo: Svjetlost, Akademija nauka i
umjetnosti Bosne i Hercegovine, Centar za balkanološka istraživanja, 1987Šišić, Ferdo: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb: Naklada školskih knjiga,
1925The Oxford History of Greece and the Hellenistic World, ur. J. Boardman, J. Griffin i O. Murray,
Oxford: Oxford University Press, 2001Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 4, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar Keršovani,
1974Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 5, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar Keršovani,
1974
Recommended