12 Poslovna Infrastruktura i Klasteri

Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici

PODUZETNIŠTVO

12. PODUZETNI KA INFRASTRUKTURA I KLASTERI

Predava , Josip Britvi , univ.spec.oec.

1

PODUZETNI KA INFRASTRUKTURA

- infra (lat. infractio) = ispod, niže

- struktura (lat. structura od struere – slagati, sklapati)= gra a, ustroj, sklop

infrastruktura = podloga, podgradnja uop e

izvor: Bratoljub Klai , Rije nik stranih rije i,

dobra podloga = dobra biljka, dobar urod, dobar prinos

poduzetni ka infrastruktura = podloga za poduzteništvo 2

Programi poticanja malog i srednjeg poduzetništva Vlade RH

= ja anje poslovne infrastrukture

- društva, zajednica, vlada, okolina = može poticati ili ograni avati poduzetništvo

- poticanje i razvoj poduzetništva = strateško opredjeljenje (zapošljavanje, gospodarski rast i razvoj)

- uo ljiv napredak ipak nedovoljan razvoj i iskorištvanje potencijala

3

Poduzetni ki inkubatori

- inkubator = aparat sa odre enom temperaturom za njegovanje nedonoš adi i slabe novoro en adi

- poduzetni ki inkubator = podrška i kontrola uvjeta za poduzetni ki razvoj

- uspostavljaju uvjete za novi poslovni pothvat

- pojavljuju se po etkom 80-ih godina prošlog stolje a kao jedno od rješenja za recesiju u razvijenim zemljama

- temeljni koncept da se putem utjecaja vlade transferira višak kapitala i radnih mjesta iz razvijenih u nerazvijene dijelove zemlje

4

- inkubatori sudjeluju u stvaranju uspješnih poduze a osiguravaju i im usluge:

- prostora- zajedni kih usluga (ra unovodstvo, izrada

poslovnih planova, marketing isl.)- konsalting- pristup financijama- savjeti eksperata

- odgovornost za osnivanje i razvoj poduzetni kih inkubatora prenesen sa centralne vlasti (Vlade) na regionalne i lokalne zajednice

5

- razvojem poduzetni kih inkubatora izdvojili su se dvije vrste:

- poduzetni ki inkubatori povezani sa adaptacijom starih ili praznih prostora temeljni cilj osigurati poduzetnicima poslovni prostor po znatno nižim cijenama

- poduzetni ki inkubatori sa ciljem stvaranja novih poduze a razvijanje:

- kreativnosti- tehnologije- osnivanje novog poduze a- poslovni prostor- suradnja sa poduzetnikom sve do

komercijalizacije njegove ideje6

- razlog za osnivanje saznanje da postoje brojne tehnološke inovacije koje ostaju neupotrebljene = razlog za prevladavanje strategije stvaranje novih poduze a

- uspješnost tehnološke inovacije ne ovisi samo od kreativnosti pojedinca ve i od :

- organizacije- financiranja- proizvodnje- tržišta

- glavni cilj poduzetni kih inkubatora = povezivanje tehni kog znanja sa poslovnim znanjem koje je potrebno za uspješnu komercijalizaciju

7

Vrste inkubatora:

Sveu ilišni inkubatori - osnovani od strane sveu ilišnog osoblja koje želi

komercijalizirati znanja i znanstvena dostignu a- cilj = stvaranje povoljnog ambijenta za primjenu

znanstvenih dostignu a- zapošljavanje diplomiranih studenata- privla enje znanstvnika

Državni inkubatori- rezultat su angažmana vlada i lokalne uprave- cilj=ekonomski rast i razvoj nerazvijenih

podru ja

8

Inkubatori korporacija

- velika poduze a osiguravaju prostor za posebne aktivnosti koje ostvaruju sami radnici (pod posebnim uvjetima i ugovorom)

- rezultat su unutarnjeg poduzetništva (poticanja inovativnosti unutar korporacija)

Inkubatori franšizinga

- temelje se na potpori (odnosu) izme u davatelja i korisnika franšize

Ovisno o na inu organiziranja i poslovanja inkubatori mogu biti profitni i neprofitni

9

Poduzetni ki centri

- organiziraju se sa ciljem pružanja:- stru ne pomo i- savjetodavne pomo i- "kota zamašnjak" u razvoju i promociji

poduzetništva

- pružaju informacije o: mogu nostima ulaska u poduzetništvo, poticajnim državnim mjerama, pomo kod izrade poslovnog plana, savjetovanje u vo enju projekta itd.

10

Poduzetni ke zone osnivaju se u blizini proizvodno jakih gospodarskih

centara naglasak na proizvodnim kapacitetima uz poduzetni ku zonu u pravilu ide i poduzetni ki

centar poticaj za osnivanje poduzetni ke zone daje država ili

lokalna samouprava ustupanje zemljišta ili nekretnina u vlasništvu

države ili lokalne samouprave davanjem u najam bez naknade

naj eš e država ili lokalna samouprava sudjelujue u financiranju infrastrukture

11

KLASTERI

POJMOVNO ODRE ENJE KLASTERA

Michael Porter definirao je klastere :

„Klasteri su geografski koncentrirana me usobno povezana poduze a, specijalizirani dobavlja i, pružatelji usluga, tvrtke iz srodnih industrija i pripadaju ih institucija ( npr. sveu ilišta, agencije za standardizaciju, trgova ka udruženja i sl.), koje se me usobno nadme u na odre enom polju, ali tako er i sura uju.“

POJMOVNO ODRE ENJE KLASTERA

Klasteri su skupina me usobno povezanih industrija, a dva su klju na elementa koja ih determiniraju:Prvo i najbitnije, jest povezanost poduze a u klasteru kroz me usobne poslovne odnoseDrugo, da je ta skupina uzajamno povezanih tvrtki smještenih u neposrednoj blizini jedna druge.

JEZI NO IZVORIŠTE RIJE I KLASTER

• Prema The New Oxford dictionary klaster je skupina ljudi ili stvari koje su smještene ili se pojavljuju u neposrednoj blizini kroz bliske odnose

Prema EU dictionary:Cluster – klaster, grozd, nakupina, skupina, roj,…

VAŽNOST KLASTERA

Osnovni cilj organiziranja poduze a u klastere jest pove anje konkurentnosti svakog poduze a unutar klastera i na taj na in klastera u cjelini.

Važnost poduzetni kih klastera gospodarskih subjekata svrstanih u istu djelatnost ili u više komparativnih djelatnosti ima:

potrebu za prilago avanjem globalnom tržištu

projektiranje i postavljanje organizacijske strukture koja im omogu uje razvoj, tržišno-marketinške aktivnosti u jednoj regiji ili u više usko povezanih regija.

IZAZOVI EUROPSKE INDUSTRIJE SUO ENE SGLOBALNOM KONKURENCIJOM

U današnje vrijeme regije i regionalne tvrtke sve više se suo avaju s izazovima uvjetovanim globalnim tržištem.

Konkurentnost regija nije uvjetovana samo pojedinim poduze ima, ve sve više inovativnim aktivnostima cijelih industrija i grana.

Zbog tog razloga, regionalna konkurentnost postaje centralno pitanje ekonomske i tehnologijske politike Europske unije, kao i njenih država lanica.

GLAVNE ODREDNICE I CILJEVIEKONOMSKE I TEHNOLOGIJSKE POLITIKEEU

1. Ja anje inovacija- Mogu nost inoviranja je klju ni moment uspjeha regija op enito, a posebno se to odnosi na industriju.

- U današnje vrijeme poticanja ekonomske globalizacije te pove ane upotrebe informati kih tehnologija stavljaju ogroman pritisak na ubrzanje inovacijskog procesa.

GLAVNE ODREDNICE I CILJEVIEKONOMSKE I TEHNOLOGIJSKE POLITIKEEU

2. Ja anje kooperacije- Kooperacija zna i ja anje suradnje izme u industrija, a poseban naglasak se stavlja na suradnju malih i srednji poduze a, istraživa kih institucija i visokih škola i fakulteta.

- Poticanjem kooperacijskih projekata pove ava se stopa inovacijskih procesa i transfera tehnologije od razvojnih institucija, visokih škola i fakulteta, na industriju.

GLAVNE ODREDNICE I CILJEVIEKONOMSKE I TEHNOLOGIJSKE POLITIKEEU

3. Ja anje internacionalizacije- Posebno mala i srednja poduze a nemaju dovoljno resursa i znanja kako bi ušla na nova tržišta.

- Upravo zato proces internacionalizacije jest bitan imbenik za poduze a i regije kako bi uspjeli u

konkurentskoj borbi na globalnom tržištu.

KORISTI OD KLASTER INICIJATIVA

Uop eno govore i, dobro razvijeno okrupnjavanje me usobno povezanih poslova unapre uje tri vrlo važna imbenika: pove ava produktivnost (kroz proces specijalizacije, pristup informacijama, me usobni sinergijski u inak umreženih poduze a i bolji pristup javnim dobrima)

ubrzava proces inovacija (kroz zajedni ka istraživanja i razvoj i ja anje konkurencije)

stvara nove poslovne formacije (kroz popunjavanje tržišnih niša i proširenje granica klaster mape).

Klaster inicijative pomažu regijama u upravljanju vlastitim ekonomskim razvojem, a isto tako poti u zajednice da usmjere svoje napore na postoje e industrijske grane.

KLASTER POLITIKETri razlikovna tipa politika klastera:

Prvi tip se bavi ja anjem klasterskih odnosa na tri razine i to izme u samih industrija unutar klastera, zatim ja anjem veza s istraživa kim institucijama i na kraju s državnim agencijama poput regionalnih razvojnih agencija i sl.Drugi tip je više usmjeren na istraživanje i razvoj, kako kroz me usobnu suradnju samih kompanija unutar klastera, tako i kroz suradnju kompanija i istraživa kih organizacija,Tre i tip koncentriran je na poticanje poslovne suradnje izme u kompanija bez obzira je li ta suradnja s institucijama za istraživanje i razvoj ili se ona provodi na horizontalnoj razini izme u konkurentskih tvrtki, odnosno vertikalno izme u tvrtki koje sura uju na principu pove anja vrijednosnog lanca (value chain).

KLASTER INICIJATIVE VS. KLASTERI

Klaster inicijative – organizirane regionalne sektorske mreže izme u ekonomskih partnera s ciljem poboljšanja inovativnosti i me unarodne konkurentnosti. Drugim rije ima klaster inicijative možemo smatrati alatom pri kreiranju inovacijskih politika.Klasteri – vertikalno i horizontalno povezivanje ekonomskih partnera odre enih industrijskih sektora na odre enom geografskom podru ju s ciljem dostizanja me unarodne konkurentnosti.

IZGRADNJA KLASTERA

ili

Top down

Bottomup

“TOP DOWN” – OD VRHA PREMA DNUModel klastera razvijen je u tranzicijskim zemljama.

Multinacionalne kompanije u nastojanju da prodube i prošire kooperacijsku osnovu me usobno su povezale i organizirale doma e gospodarske subjekte. Taj je proces umjetan i obi no traje nekoliko godina.

Ako postoji stvarna mogu nost za utemeljenje klastera, mogu nost koja nije preuzeta od biznis sektora, tada ima smisla da država poti e inicijativu stvaranja klastera u smjeru od vrha prema dnu.

Kod takvog pristupa, od vrha prema dnu, važno je da vlada uklju iodgovaraju e, srodne institucije u inicijativu, kao što su institucije za trening, istraživanje i razvoj i sl.

Nakon što po ne proces, vlada se može povu i i vratiti na prvobitnu ulogu, a ta je, da bude osiguravatelj povoljnih uvjeta i moderator, dok srodne institucije, zajedno s ljudima iz biznisa, povezuju njihove ovlasti i inovativnu snagu kako bi se uspostavio klaster.

“BOTTOM UP” – OD DNA PREMA VRHU

Kada poticaj za stvaranje klastera dolazi od biznis sektora, drugim rije ima, uloga države može se ograni iti na moderatora (predsjedatelja).

U takvim slu ajevima vladini sudionici moraju prihvatiti ve postoje e inicijative i trebali bi omogu iti takve uvjete u kojima bi se snage gospodarskog sektora mogle razvijati i stvoriti odgovaraju u strukturu klastera.

Model razvoja klastera u zemljama zapadne Europe razlikuje se od onog u brzo rastu im rubnim europskim državama Irske, Portugala, Finske i Ma arske.

U zapadnoj Europi mali i srednji gospodarski subjekti kroz desetlje a su me usobnom suradnjom i konkuriranjem stvarali zdravu jezgru gospodarske strukture te je stvaranje klastera došlo kao posljedica tog procesa, pa se može re i da su klasteri gra eni od dna prema vrhu.

HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACANACIONALNI CENTAR ZA KLASTERE

HUP NCK

HRVATSKI KLASTER POLJOMEHANIZACIJE (HKP)

Klaster poljomehanizacije

LANICE HRVATSKOG KLASTERA POLJOMEHANIZACIJE (HKP)MIO d.d. Osijek

OLT d.d. Osijek

SOLUS d.o.o. Vladislavci

POTENS d.o.o. Cret Bizova ki

SAME DEUTZ-FAHR ŽETELICE d.o.o. Županja

PROIZV. OPRUGA TOMO GRAHOVAC Našice

"TANG" TVORNICA ALATA d.d. Nova Gradiška

HITTNER d.o.o. Bjelovar

ELEKTRODUS d.o.o. Osijek

DALIT CORP. D.D. Daruvar

RS METALI d.d. Sveta Nedelja

AGROSERVIS PROIZVODNJA d.o.o. Virovitica

TOFRADO Pleternica

PLAMEN INERNATIONAL d.o.o. Požega

LIMEX d.o.o. Donji Miholjac

EUCLID d.o.o. Vinkovci

POD d.o.o. PROIZVODNJA OPRUGA Dežanovac

ESCO d.o.o. Bjelovar

GRAMIP d.o.o. Dubrava

POLJOSTROJ d.o.o. Vukšinac Donji

B.M.V. - METAL d.o.o. Donji Miholjac

STIJEG d.o.o. Ludbreg

VOJTEK d.o.o. Beli Manastir

LEŠKO d.o.o. Vratišinec

MARIO-LASER d.o.o. Slavonski Brod

STROJARSTVO ALOPEK Nedeliš e

BRODOMETAL d.o.o. Slavonski Brod

ÐURO ÐAKOVI STROJNA OBRADA doo Slavonski Brod

METALAC CO Našice

MEGAMETAL Nedeliš e

PECKA d.o.o. Markovac Naši ki

UGOPLAST Vukojevci

EUROREFLEX d.o.o. Osijek

BRIKETSTROJ d.o.o. Višnjevac

HIDRAULIKA d.d. Kutina

LANICE KLASTERA (LOGOTIPOVI)

ACROM d.o.o.

BRODOMETAL d.o.o

OSIJEKELECTRODUS d.o.o.

EUCLID d.o.o.

" P O T E N S " d.o..o.

STIJEG d.o.o.

OSNOVNI PODACI O KLASTERUUtemeljenje HKP - krajem 2006., a intenzivnije aktivnosti klastera zapo ete su od travnja 2007. godine

lanice klastera – proizvo i poljoprivredne mehanizacije i tvrtke koje se bave lijevanjem i strojnom obradom metala

Ukupan broj zaposlenih u lanicama klastera: 3.736 radnika

Ukupan prihod lanica klastera: oko 150 mil.€ u 2006.godini

Ciljna tržišta i tržišni segmenti HKP-a:1. Industrijsko-poljoprivredni kombinati2. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva3. Tržište poljoprivredne mehanizacije namijenjene kupcima iz

segmenta vikend i hobi programa4. Izvoz na europsko tržište s naglaskom na tržište zemalja iz

bliskog okruženja (tržište jugoisto ne Europe)

Proizvodi i usluge

KLJU NE AKTIVNOSTI IZGRADNJE KLASTERA

Formiranje klastera - Potpisivanje 42 pisma namjere o pristupanju klasteru, Odabir i osposobljavanje klaster managera - Raspisivanje javnog natje aja za klaster managera, selekcija klaster managera, potpisivanje ugovora sa klaster managerom, edukacija klaster managera Edukacija i razvoj klaster tima - daljnje osposobljavanje klaster managera i klaster timaAktivnosti usmjerene prema efikasnosti i tržišnoj u inkovitosti lanica – nova tržišta i partnerstva, marketinška koncepcije

zajedni kog nastupa na tržištu, promocija lanica i proizvoda klasteraIzrada analiti ke mape klastera i strateškog plana razvojaAktivnosti usmjerene prema poboljšanju unutarnjih procesa klastera i njegovih lanica - implementacija specijalnih projekata (ISO 9001:2000, zajedni ki IT sustav i nabava) Razvoj i internacionalizacija – poslovno povezivanje u zemlji i inozemstvu, suradnja s kompatibilnim EU klasterima kroz strateška partnerstva u okviru projekta PRO INNO EUROPE i druge projekte i inicijative

STRATEŠKE RADIONICE

PARTICIPATIVNI PRISTUP RADIONICE

1. Dijalog aktera razvoja klastera2. Svi sura uju svi participiraju 3. Nema pravih ni pogrešnih ideja 4. Svaka ideja pove ava kreativnost i

razvija konstruktivni dijaloga aktera5. Jezik nije prepreka

Razvoj vrednota suradnje i povezivanja (povjerenje, otvorenost, tolerantnost,

argumentacija)

CILJEVI RADIONICE

Definiranje vizije klasteraIdentifikacija strateškihciljevaIdentifikacija liste projekata,koji podupiru strateške ciljeveDefiniranje prioritetnihprojekata (koji po inju u 2008)Priprema akcijskih planova zaprioritetne projekte

LISTA PROJEKATAIdentifikacija / razvoj proizvoda (prototip) (9)Suradnja s fakultitama i školama za razvoj kadrova (6)Standardi kvalitete (6)

CEOECD

EU fondi (4)Prilagodba stroja za nove proizvode (2)Projekt zajedni ke nabave opreme i alata

• Interno komuniciranje (‘on-going’ projekt HUPa)

• Networking• Portal• Trening komunikacije

• Analiza tržišta (16)• Trendovi• Zahtjevi kupaca

• Analiza lanica (14)• Stanje opreme• Stanje kadrova• Stanje proizvoda• Benchmarking

• Analiza administrativnih i regulatornih barijera i rješenja

LISTA PRIORITETNIH PROJEKATA HKP-A

• Analiza tržišta– Trendovi– Zahtjevi kupaca

• Analiza lanica– Stanje opreme– Stanje kadrova– Stanje proizvoda– Benchmarking

• Identifikacija / razvoj proizvoda (prototip)• Suradnja sa fakultetima i školama za razvoj kadrova• Standardi kvalitete

– CE– OECD

• Interna komunikacija

ORGANIGRAM KLASTERA

Glavna skupština

Uprava

Mrežna komunikacija

“Event” management

Automobilski klaster Klaster plastike

Klaster namještaja i

obrade drvetaZdravstveni

klasterKlaster

mehatronikeMreža ljudskih

resursaMreža dizajna i

medijaMreža tehnologija održivog razvoja

Nadzorni odbor

ISKUSTVO NAKON 11 GODINA DJELOVANJAKLASTERA

77% kompanija nastavlja suradnju i nakon završetka kooperacijskih projekata (bilo u vidu suradnje na relaciji kupac – dobavlja ili suradnje u vidu poslovnog partnerstva)89% realiziranih projekata ne bi se dogodili, odnosno ne bi se na taj na in realizirali, da nije bilo klastera

Zaklju ak: Analize rezultata uspješnosti su pokazale da partneri u klasterima ostvaruju ve u stopu rasta nego partneri koji nisu u klasterima

I NA KRAJU…

“Uspjeh kroz suradnju (kooperaciju) nije samo sprint – to je cjeloviti maraton!”

ili

“Zapo injanje suradnje je start, zajedni ki opstanak je napredak, a raditi zajedno je uspjeh.”

Henry Ford (1863-1947)

KLASTERI

Klasteri se me usobno razlikujuprema:

(1) tipu proizvoda i usluge kojuproizvode,

(2) dinamici i stupnju razvoja,(3) poslovnom okruženju.

U skladu s tipom klastera razlikuju se ipolitike klastera. 42/35

POLITIKE KLASTERA U EURazvoj politika inovativnosti osobito jezna ajan za razvoj klastera.

Inovativne klastere pokre e:Uspješna interakcija poduze a, akademskogsektora i javne uprave - interaktivno djelovanjeovih subjekata obuhva eno je pojmom “trostrukaspirala” (Triple Helix) .“Trostruka spirala” je nelinearni i dinami anmodel koji se usredoto uje na me usobne vezepoduze a, sveu ilišta i javne uprave u vorištuprocesa stvaranja novih poduze a i uspostavljanjukriti ne mase za razvoj klastera.

43/35

INSTITUCIONALNA PODRŠKA KLASTERIMA U EU

Europski savez za klastere ( EuropeanCluster Alliance) je otvorena platformaosnovana radi politike održanja stalnogdijaloga na razini EU-a izme unacionalnih i regionalnih tijela javnevlasti odgovornih za razvoj politikaklastera i upravljanje klaster programimau njihovim zemljama ili regijama.

44/35

INSTITUCIONALNA PODRŠKA KLASTERIMA U EU

2010. godine Europski savez za klasteredjeluje kao dio novoga klaster projektaINNO-net pod nazivom TACTICS.

Savez usko sura uje i s drugim europskimklaster mrežama kao što su ECO(European Cluster Observatory) i EuropeINNOVA inicijativama i ECPG-om(European Cluster Group Policy).

45/35

INSTITUCIONALNA PODRŠKA KLASTERIMA U EU

Europski opservatorij klastera je on-lineplatforma koja pruža jedinstvenu pristupnu to ku oinformacijama vezanim za analize klastera ipolitike klastera u Europi.

Izvorno je pokrenut 2007. godine, a sada nudi velikbroj novih usluga.

46/35

EUROPSKI OPSERVATORIJ KLASTERA

47/35

KLASTERI U HRVATSKOJ

Pojam klaster - razli ite interpretacije: “zbrka”,jer se razli iti oblici umrežavanja poistovje uju sklasterima.Prema nekim podacima, u Hrvatskoj postojisedamdesetak klastera.U ve ini slu ajeva rije o latentnim klasterima ilio onima koji su nestali.Mnogi se nazivaju klasterom, ali su sadržajnoplitko povezani vodoravno ili okomito.Telefonskim kontaktom utvr eno je da jedanas aktivno svega dvadesetak klastera.

48/35

POLITIKE KLASTERA U HRVATSKOJ

Politika klastera, na razini postojanjastrateških razvojnih dokumenata,uskla ena je s onima u drugim zemljamalanicama EU.

49/35

INSTITUCIONALNA KLASTERIMA

2008. godina – održana je 1. sjednicaVije a Zajednice klastera pri HGK;2010. godina – kao najvažniji ciljeviZajednice klastera pri HGK isti u se:podrška postoje im i novim klasterimaputem edukacije i ostalih aktivnosti,suradnja s ovlaštenim tijelima s kojima senastoji biti u partnerskim odnosima te štointenzivnije povezivanje sa znanstveniminstitucijama;

50/35

INSTITUCIONALNA PODRŠKA KLASTERIMA2010. – 2011. godine – na poziv Ministarstvagospodarstva, rada i poduzetništva(MINGORP) - javni pozivi za projekt“Klasteri – udruživanjem do uspjeha”;2011. godine zapo eo je novi projekt koji jefinancirala Europska unija pod nazivom“Podrška razvoju klastera“; te godineusvojena je i “Strategija razvoja klastera uRepublici Hrvatskoj 2011. – 2020.”;Od 2012. godine – klasteri u nadležnostiMinistarstva poduzetništva i obrta (MINPO). 51/35

INSTITUCIONALNA PODRŠKA KLASTERIMA

U okviru PRO INNO Europe projektaINNO akcije 2009. – 2012. godineHrvatska sudjeluje kao partner u projektuCluster-Excellence.eu, kojim sepromovira izvrsnost klaster menadžmenta,razvijaju indikatori kvalitete i sustavocjene uspješnosti menadžmenta.

U projektu djeluje i novoosnovaniEuropski klub klaster menadžera. 52/35

KLASTERI – POLITIKE – PITANJA?

Ve ina klastera u Hrvatskoj tek upo etnoj fazi razvoja.

Financiranje i potpora: MINGORP,HUP i HGK, MINPO, ali se klasterirazvijaju i uz pomo europskihprograma, stru nog znanja ifinancijskih potpora.

Nema odgovaraju e koordinacije. 53/35

KLASTERI – POLITIKE – PITANJA?Op e nezadovoljstvo angažmanomdržave na poticanju rada klastera ioblikovanju politike klastera uHrvatskoj.

Najve e mogu nosti za vlastiti klasteru jasnijem definiranju svrhe i ciljevanjihova rada.

Korist od lanstva u klasteru - u ve ojsnazi u nastupu prema potencijalnimpartnerima. 54/35

KLASTERI – POLITIKE – PITANJA?Glavne prepreke osnivanju klastera su:

1) nepovjerenje, neznanje i neinformiranost oklasterima i njihovim mogu im koristima;

2) niska razina osposobljenosti javneadministracije, koja je posebno manjkava uregionalnom planiranju i vrednovanjuprovedbe razvojnih programa;

3) nedostatak koordinacije pri pristupurazvoju klastera i nemogu nostidentificiranja mreža me u poduze ima.

55/35

KLASTERI – POLITIKE – PITANJA?Glavne prepreke:

1) Nedostatak sustavnog pristupa,odnosno nedostatka koordiniranostistrategija i postoje ih politika;

2) Nejasna podjela uloga i poslovapojedinih institucija.

Temelj uspješne politike klastera je suradnjame u svim sudionicima.

56/35

KLASTERI – POLITIKE – PITANJA?

Temeljno pitanje je ho e li se politikaklastera implementirati, odnosno ho e liu postupku implementacije ja atiuskla enost svih za nju nadležnih tijela.

Jer, podsjetimo: tek ako svi sudionicikoordinirano razvijaju politiku klastera,ona može pridonijeti razvoju klastera iomogu iti porast konkurentnosti zemlje.

57/35

58/35

1. Koje usluge pružaju poduzetni ki inkubatori ?2. Koje su vrste poduzetni kih inkubatora ?3. Sa kojim ciljem se osnivaju poduzetni ki centri ?4. Što su poduzetni ke zone ? 5. Klasteri se me usobno razlikuju prema?6. Kako vlade mogu utjecati na oblikovanje klastera?7. Regionalne politike klastera su?8. Što su supranacionalni programi?9. Što je to RIS? (tako er objasnite šire zna enje)10. Što je to „triple helix“?11. Zašto je psnovana European Cluster Policy Group – ECPG?12. Što je Europski savez za klastere?

59/35

1. Što je to Europski opservatorij klastera?2. U kojem dokumentu EU je posebno istaknuta Politika

klastera?3. Opišite institucionalnu podršku razvoju klastera u RH?4. 2011. godine zapo eo je novi projekt koji je financirala

Europska unija pod nazivom?5. Navedite naziv trenutno važe e klaster strategije?6. Od 2012.g. klasteri su pod nadležnoš u kojeg ministarstva?7. U okviru kojeg projekta hrvatska sudjeluje kao partner?8. U kojoj fazi razvoja su klasteri u RH?9. Financiranje i potpora klastera mogu a je u RH kroz koje

institucije?10. Glavne prepreke osnivanju klastera su?11. Glavne prepreke uspješnom funkcioniranju klastera?

HVALA NA PAŽNJI!

60/35