ASOCIACIJA

jkhkj

Povrtnjak i njive naseljava veći broj životinja.

Među njima je mnogo štetočina.Svake godine odnose sa žitnih polja veće količine zrnevlja.

Neke od tih životinja dio života provedu u zemlji.

U blizini povrtnjaka i njiva živi mnoštvo ptica koje svoja gnijezda prave na obližnjem drveću,u grmlju,međama ili usjevima.

U povrtnjacima i njivama često se nalaze i brojne štetne ptice.

Među njima su najčešće svraka,vrana i čavka.

One u proljeće jedu sjeme i čupaju iz zemlje mlade biljke.

Kasnije sa biljaka otkidaju zrele plodove.

Ljudi ih razgone pomoću strašila koja postavljaju na njivama ili u povrtnjacima.

Čavka je naša najmanja vrana. Čavke su radoznale i inteligentne ptice. Uglavnom se kreću u parovima ili jatima

sa oko hiljadu članova. Kod čavki oči su svetloplave u prvoj

godini života,ali se boja mijenja u smeđu u proljeće duge godine njihovog života, a potom vremenom prelaze u svjetlo sive.

Svraka ima dugo tijelo koje se lako prepoznaje po bijelim krilima i crnom tijelu.

Na donjem dijelu leđa perije je tamnoplave boje i metalnog odsjaja.

Ima crni kljun za hvatanje buba i drugih sitnih životinja.

Vrane su s jedne strane srodne vugama i čvorcima, a s druge strane vrlo bliske rajskim pticama.

Sve vrste vrana su slične veličine koja ne prelazi 50 cm od repa do kljuna i karakternistčnog sjajnog crnog perija.

Po njivama i povrtnjacima mnoštvo je štetnih insekata koji unistavaju usjeve.

U zemljištu ih ima uvjek. U tome je najmarkjivija mala poljska ševa. Ona je slična vrapcu,ali ima ćubu na glavi. Veoma često pravi gnjijezdo u malim

udubljenjima usred njive. Ševa je korisna ptica,i ne treba je unistavati.

Kišna glista je jedna od korisnih životinja koja najveci dio života provodi kopajući kanale ispod zemlje,čineći je tako rastresitijom.

Takva zemlja je bogatija vodom i vazbuhom,što je veoma važno za korjen većinje biljaka.

Poljski miševi uglavnom žive po njivama. Nagrizaju stabljike biljaka, a nakon njihovog

padanja na zemlju, jedu plodive. Iako su dosta mali, pod zemljom mogu da

naprave čitava skladišta hrane.

Hrčak živi u jazbini pod zemljom. Jazbinu sam iskopa. U nju nanosi žito koje spremi za zimu. Najčešći neprijetelji su mu tvor i lisica.

Krtica uglavnom živi pod zemljom kopajući hodnike u povrtnjaku,rijetko na njivi.

Rijući zemlju,krtica grice i uništava korjenje većine povrtlarskih biljaka.

Jazavac usjeve uništava najčešće noću.Naročito voli kukuruz.

Živi u jazbini koju iskopa ublizini njive.

Rovac ili mrvak živi u zemlji. Nagriza korjenje i gomolje krompira. Noću izlazi na površinu. Može nanjeti velike štete u plastenicima.

Leptir kupusar se javlja među prvim proljetnim leptirima.

Ima velika,bijela krila čiji su vrhovi crni. Jaja odlaže na naličje lišća kupusa i njegovih

srodnika. Iz jaja se legu gusjenice.

Kromnpirova zlatica je štetočina čija ženka odlaže jaja sa donje strane lista krompira.

Larve se hrane lišćem. Brste ga nekoliko sedmica,a zatim se

zavlače u tlo. Iz tla izlaze razvijene krompirove zlatice

koje se takođe hrane listom.

Žižak je sićušni insekt koji napada pasulj (grah) i grašak.

Masovni razvojem može smanjiti prinose u koliko se larve žižka razvijaju u sjeme ovih biljaka.

Koje štetočine naseljavaju povrtnjake i njive?

Gdje ptice prave svoja gnjezda? Koje ptice su štetočine? Zašto se one nazivaju štetočine? Pomoću čega ljudi tjeraju štetočine? Opiši vranu! Koje sve štetočine žive u žemlji? Koje životinje koje žive u zemlji nisu

štetočine?