CROWDFUNDING U SLUŽBI DRUŠTVENIH INOVACIJA

Centar za društvene inovacije i održivi razvoj

Zoran Rajn

CROWDFUNDING U SLUŽBIDRUŠTVENIH INOVACIJA

Zagreb, 2015.

Centar za društvene inovacije i održivi razvoj

Zoran Rajn

CROWDFUNDING U SLUŽBIDRUŠTVENIH INOVACIJA

Zagreb, 2015.

PLAN RADA

1. Prezentacija (30 min)a) Uvod u radionicub) Izazovi današnjice - Hrvatska i svijetc) Što su društvene inovacije?d) Primjeri društvenih inovacijae) Financiranje društvenih inovacijaf) Što je crowdfunding?g) Crowdfunding platformeh) Izrada crowdfunding kampanjei) Primjeri crowdfunding kampanja u službi društvenih inovacija2. Pitanja sudionika (10 min)

I DIO RADIONICE

II DIO RADIONICE

3. Rješavanje kreativnih zadataka (60 min)a) detektiranje problema u vlastitoj zajednici (15 min)b) predlaganje rješenja za detektirane probleme prema načelu trostruke bilance (15 min)c) izrada CF kampanja za provedbu predloženih rješenja (30 min)4. Kviz i dodjela nagrada (15)5. Ocjenjivanje radionice (5 min)

Ukupno trajanje radionice: 2 h

1. IZAZOVI DANAŠNJICE

1.1. SVIJET - 94 % svjetskih prihoda raspodijeljeno je na 40 % stanovništva Zemlje – 300 multinacionalnih kompanija posjeduje četvrtinu svjetskog bogatstva*

- pola svjetskog stanovništva živi s 2 američka dolara dnevno ili manje, dok milijarda ljudi živi s manje od 1 dolara dnevno

- u EU 16 % stanovništva živi ispod granice siromaštva (definirana kao 60 % prosječnih mjesečnih primanja u nekoj zemlji)

* Svjetski institut za istraživanje razvojne ekonomije

- svakih 3,6 sekundi u svijetu umre jedno dijete od gladi - 2011. godine u Somaliji je od gladi umrlo 750 tisuća stanovnika

- pandemije bolesti - 10 milijuna djece godišnje umre od izlječivih bolesti

- upotreba fosilnih goriva, onečišćenje okoliša i klimatske promjene - svaki dan izumre 200 biljnih i životinjskih vrsta

- skoro petina svjetske populacije je nepismena - 1 % ukupnog godišnjeg ulaganja u oružje omogućilo bi obrazovanje za svu djecu na svijetu

1.2. HRVATSKA

- pad hrvatskog BDP-a na 327,2 mlrd. kn

- deficit državnog proračuna u odnosu na BDP približio se 5 %

- inozemni dug veći od 47 milijardi eura

- dvostruko više uvozimo nego izvozimo; vrijednost izvoza 10 mlrd. EUR, a uvoza 20 mlrd. EUR

- po visini poreznog opterećenja 2. zemlja na svijetu (revizorska kuća KPMG)

- 270 tisuća građana i 60 tisuća tvrtki u blokadi

- zaposlena je tek trećina ukupne populacije - 330 tisuća nezaposlenih evidentiranih u HZZ-u, 1,3 milijuna nezaposlenih radno sposobnih osoba neevidentiranih kod HZZ-a

- 50.000 osoba radi, a ne prima plaću

- 96 tisuća korisnika socijalne pomoći

- na jednog umirovljenika dolazi 1,28 zaposlenih

- od 1,2 milijuna umirovljenika, 200.000-250.000 osoba prima od 1 000 do 1 500 kn mirovine

- korupcija (93. zemlja u svijetu)*

- neefikasnost pravnog sustava i uprave (126., odnosno 131. zemlja u svijetu)

- neadekvatan obrazovni sustav (89. zemlja u svijetu) - svaki stoti građanin je nepismen (grad veličine Varaždina)

- u posljednje 3 godine iselilo se 100 tisuća ljudi

- nakon 1991. svake godine imamo 10 tisuća manje stanovnika (odnos natalitet-mortalitet)

* The Global Competitiveness Report

2. ŠTO SU DRUŠTVENE INOVACIJE?

- ne postoji opće prihvaćena definicija (društvene) inovacije

- inovacija (lat. innovatio - obnavljanje, promjena) = primijenjeni novitet

Inovacije se mogu sistematizirati prema raznim kriterijima:*

INOVACIJE S OBZIROM NA OBLIK:1. materijalne inovacije - inovacije u materijalnom obliku (npr. nove vrste računala, žarulja, automobila i sl.)2. nematerijalne inovacije - inovacije u nematerijalnom obliku (npr. novi pravni, politički i ekonomski modeli, pravilnici, zakoni, strategije, kreativni koncepti i ideje i sl.)3. mješovite inovacije - sinergija materijalnih i nematerijalnih inovacija (npr. novi pravni, politički i ekonomski modeli spojeni s novim tehnologijama)

* Tako sistematizira i definira Zoran Rajn.

INOVACIJE S OBZIROM NA TERITORIJALNOST:1. lokalne inovacije - inovacije usmjerene na primjenu na lokalnoj razini2. regionalne inovacije – -II- regionalnoj razini3. nacionalne inovacije – -II- nacionalnoj razini4. višenacionalne inovacije – -II- višenacionalnoj razini5. globalne inovacije – -II- razini cijelog svijeta

INOVACIJE S OBZIROM NA PODRUČJE PRIMJENE: pravne, političke, ekonomske, tehnološke, vojne i sl.

INOVACIJE S OBZIROM NA TRANSFERNOST:1. transferne, prenosive ili ubikvitetne inovacije - inovacije koje je moguće primijeniti u drugim sredinama bez ili sa malim izmjenama2. netransferne ili neprenosive inovacije - inovacije koje nije moguće primijeniti u drugim sredinama uopće ili bez većih izmjena

INOVACIJE S OBZIROM NA USMJERENOST NA TRŽIŠTE:1. profitne inovacije - inovacije usmjerene na tržište i stvaranje financijske dobiti2. neprofitne inovacije - inovacije koje nisu usmjerene na tržište i stvaranje financijske dobiti

INOVACIJE S OBZIROM NA TRŽIŠNI POTENCIJAL:1. komercijalne inovacije - inovacije koje su sposobne generirati profit za svog nositelja2. nekomercijalne inovacije – inovacije koje nisu sposobne generirati profit za svog nositelja

INOVACIJE S OBZIROM NA UČINKOVITOST:1. visokoefikasne inovacije - inovacije koje iz temelja mijenjaju život svojih korisnika ili značajno utječu na njihov život2. niskoefikasne inovacije - inovacije koje malo ili neznatno utječu na život svojih korisnika

INOVACIJE S OBZIROM NA DRUŠTVENU KORISNOST:1. društvene inovacije – materijalne i nematerijalne inovacije usmjerene na zadovoljavanje društvenog interesa i stvaranje općeg dobra

- zadovoljavaju društvene potrebe, unaprjeđuje kvalitetu života građana, smanjuju nejednakosti, doprinose zaštiti okoliša i životinja i sl.

Opće dobro je širi pojam od društvenog interesa. Društveni interes zahvaća interes čovjeka, a opće dobro interes svih bića i cijelog planeta.

Društvene inovacije su temelj održivosti.

ODRŽIVOST je sposobnost nečega da postoji bez ugroze za sebe i bez ugroze za opće dobro. (Zoran Rajn)

Najbolje prakse održivosti

Gdje smo danas Gdje trebamo doći

Model održivosti ili 3P model (planet, people, profit)

2. partikularne inovacije – inovacije usmjerene na zadovoljavanje privatnog interesa (npr. novi poslovni model upravljanja casinom)

Sve što je novo nije nužno i dobro!

3. partikularno-društvene ili mješovite inovacije - inovacije koje djelomično zadovoljavaju društveni interes, istovremeno rješavaju društveni problem i stvaraju novi (npr. naftne bušotine u Jadranu)

Grafički prikaz društvenih, partikularnih i mješovitih inovacija

3. PRIMJERI DRUŠTVENIH INOVACIJA

1. Crowdfunding platforma Croinvest.eu

OPIS INOVACIJE: prva hrvatska crowdfunding platforma za financiranje poduzetničkih, infrastrukturnih i društveno korisnih projekata s posebnim naglaskom na projekte koji konkuriraju za EU fondove.

DRUŠTVENI PROBLEM: financiranje projekata, povlačenje novca iz EU fondova

WEB: www.croinvest.eu

2. Regionalna crowdfunding platforma Bona Fides

OPIS: prva reward-equity crowdfunding platforma za srednju i jugoistočnu Europu

DRUŠTVENI PROBLEM: financiranje projekata, povlačenje novca iz EU fondova, anuliranje slabosti crowdfundinga na nacionalnoj razini

WEB: www.bona-fides.eu

3. Izvozna e-trgovina CroMall.eu

OPIS: prva hrvatska e-trgovina usmjerana na promoviranje i povezivanje hrvatskih proizvođača i pružatelja usluga s inozemstvom

DRUŠTVENI PROBLEM: izvoz domaćih proizvoda, negativna uvozno-izvozna bilanca

CILJ U BUDUĆNOSTI: osnovati prvi hrvatski trgovački lanac specijaliziran za izvoz

WEB: www.cromall.eu

CroMall.eu – Vaš virtualni izlog prema inozemstvu

4. Registar humanitarne pomoći Republike Hrvatske

OPIS: prijedlog Centra za društvene inovacije i održivi razvoj Ministarstvu socijalne politike i mladih usmjeren na osnivanje jedinstvenog registra po uzoru na crowdfunding platformu Croinvest.eu koji bi obuhvaćao informacije o svim humanitarnim kampanjama u Republici Hrvatskoj

DRUŠTVENI PROBLEM: netransparentnost, financijska neefikasnost i nedovoljna vidljivost sustava humanitarne pomoći

WEB: www.cedior.org/rhp

5. Adria Dunk Tank

OPIS: inovacija Centra za društvene inovacije i održivi razvoj koja na zabavan i proaktivan način omogućuje edukaciju građana o ugroženim biljnim i životinjskim vrstama Jadrana

DRUŠTVENI PROBLEM: zaštita Jadrana

WEB: www.cedior.org/adt

Adria Dunk Tank – More je riznica života

-primjer društvenog poduzetništva

DRUŠTVENO PODUZETNIŠTVO je poslovni pothvat usmjeren na rješavanje društvenih problema.

Svaka društvena inovacija nije nužno i društveno poduzetništvo, a svako društveno poduzetništvo nije nužno i društvena inovacija.

"Društveni poduzetnik je predvodnik s moćnom novom idejom, koji kombinira vizionarstvo i kreativnost za rješavanje problema u stvarnom svijetu, onaj koji ima snažnu etičku crtu i koji je "totalno zaposjednut" vlastitom vizijom promjene." (Bornstein, 1998.)

"Netko tko identificira i primjenjuje praktična rješenja za društvene probleme; inovativan je u pronalaženju novog proizvoda, usluge ili pristupa; fokusira se na stvaranje društvene vrijednosti; otporan je na zarobljavanje od strane ograničenih ideologija i disciplina; ima viziju, ali i dobro promišljen način kako postići cilj." (Schwab Foundation, 1998.)

6. Društveno poduzeće Hedona

OPIS: društveno neprofitno poduzeće koje zapošljava osobe s invaliditetom kroz proizvodnju visokokvalitetnih čokolada i pralina

DRUŠTVENI PROBLEM: zapošljavanje osoba s invaliditetom

WEB: www.hedona.hr

7. Socijalna zadruga Humana Nova

OPIS: društveno poduzeće koje potiče zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih društveno isključenih osoba kroz proizvodnju i prodaju kvalitetnih i inovativnih tekstilnih proizvoda od ekoloških i recikliranih materijala

DRUŠTVENI PROBLEM: zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih društveno isključenih osoba, zbrinjavanje tekstilnog otpada

WEB: www.humananova.org

8. MBO-T tvornica za reciklažu komunalnog otpada

OPIS: postrojenje za sortiranje i reciklažu mješovitog otpada

DRUŠTVENI PROBLEM: gospodarenje otpadom

WEB: www.tehnix.hr

Otpad je jedan od najvrijednijih resursa!

9. Smartinno

OPIS: strateški projekt u sklopu programa IPA Jadranska prekogranična suradnja koji ima za cilj stvoriti mehanizme za povećanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovativnost (IRI) i podršku malim i srednjim poduzećima (MSP) u Jadransko-jonskoj regiji

DRUŠTVENI PROBLEM: niski kapaciteti za istraživanje, razvoj i inovativnost

WEB: www.smartinno.eu

4. FINANCIRANJE DRUŠTVENIH INOVACIJA

1. obitelj, prijatelji i poznanici2. državne potpore3. krediti banaka4. EU fondovi5. međunarodni izvori 6. poslovni anđeli i investicijski fondovi 7. crowdfunding

Svi oblici financiranja imaju svoja pravila, prednosti i nedostatke i nije sve za svakoga.

5. ŠTO JE CROWDFUNDING?

CROWDFUNDING je (alternativni) način osiguranja kapitala koji se sastoji u javnom predstavljanju različitih vrsta projekata, najčešće u početnoj fazi razvoja, u koje građani ulažu novac na temelju neposredne javne interakcije s nositeljem projekta i skupne ili individualne procjene kvalitete projekta, iz altruističnih pobuda ili s ciljem ostvarenja profita ili stjecanja neke druge koristi. Crowdfunding obuhvaća crowdgiving, reward crowdfunding ili crowdfunding u užem smislu, crowdlending i equity crowdfunding, odnosno crowdinvesting.(Zoran Rajn)

RAŠČLAMBA DEFINICIJE

- (alternativni) način osiguranja kapitala (još uvijek alternativa, ali polako prelazi u mainstream)

- koji se sastoji u javnom predstavljanju (projekt se najčešće predstavlja putem Interneta, ali i na druge načine, npr. kampanja za kupnju Imunološkog zavoda od strane građana)

- različitih vrsta projekata (zastupljene su sve vrste projekata – poslovni, civilni, javni, osobni i sl.)

- najčešće u početnoj fazi razvoja (jer je u tom stadiju najteže osigurati financijska sredstva na druge načine)

- u koje građani ulažu novac na temelju neposredne javne interakcije s nositeljem projekta (platforme su koncipirane tako da omogućuju komunikaciju ulagača s nositeljom projekta i međusobno)

- i skupne ili individualne procjene kvalitete projekta (ovisno o tome primjenjuje li kampanja fleksibilan model financiranja ili model "sve ili ništa")

- iz altruističnih pobuda ili s ciljem ostvarenja profita ili stjecanja neke druge koristi (ovisno o tome koji model financiranja kampanja primjenjuje – donacije, nagrade, pozajmice, vlasničke udjele ili udjele u dobiti)

VRSTE CROWDFUNDINGA

1. Crowdgiving je vrsta crowdfudinga koja kao model financiranja koristi kolektivno doniranje novca od strane građana.

2. Nagradni (reward) crowdfunding ili crowdfunding u užem smislu je vrsta crowdfundinga koja kao model financiranja koristi kolektivnu kupnju proizvoda i usluga od strane građana s unaprijed određenim vremenskim počekom.

3. Crowdlending je vrsta crowdfundinga koja kao model financiranja koristi kolektivno pozajmljivanje novca od strane građana.

4. Crowdinvesting je vrsta crowdfundinga koja kao model financiranja koristi kolektivnu kupnju vlasničkih udjela i udjela u dobiti u nekom poduzetničkom projektu od strane građana.

5. Equity crowdfunding je uži pojam od pojma crowdinvesting te se on samo odnosi na kolektivnu kupnju vlasničkih udjela u poduzetničkim projektima od strane građana.

- prema stranici WordSpy.com, riječ crowdfunding prvi je upotrijebio Michael Sullivan 2006. godine

- jedan od prvih oblika crowdfundinga je bila prenumeracija, poslovni model iz 17. stoljeća koji je služio za tiskanje knjiga. Model se sastojao u predbilježbi određenog broja građana za kupnju knjige prije njenog tiskanja

- manje od 20 % svjetskog stanovništva je upoznato s crowdfundingom- 1 % hrvatskih građana, uglavnom mlađe životne dobi, zna što je crowdfunding (istraživanje Cediora početkom 2014. godine)

- 2014. godine putem crowdfundinga prikupljeno je 16,1 mlrd. $

- procjena za 2015. godinu iznosi 34,5 mlrd. $

- 2014. godine u Hrvatskoj je pokrenuto oko 50 kampanja od čega je 15 bilo uspješno

- ukupno su zatražile milijun eura, a sakupile 370 tisuća eura od 6650 ulagača

- 90% kampanja je bilo pokrenuto na Indiegogo-u i Kickstarteru

- najpopularnija kategorija: računalne igre

- najuspješnija nagradna crowdfunding kampanja je bila The Red Solstice koja je prikupila 60 836 dolara od 1504 ulagačahttps://www.kickstarter.com/projects/947226117/the-red-solstice

- najuspješniju equity kampanju proveo je ZIP Zagrebački inkubator poduzetništva koji je sakupio 68 700 funti od 190 ulagačahttps://www.seedrs.com/startups/zip-pre-accelerator

6. CROWDFUNDING PLATFORME

- u svijetu ih trenutno postoji nekoliko tisuća

1. Donacijske i nagradne platformeIndiegogo, Kickstarter, RocketHub, Ulule....

2. Crowdlending platformeKiva, Zopa, Prosper Marketplace, Upstart....

3. Equity platformeInvesdor, Crowdfunder, Wefunder, MicroVentures....

4. Mješovite platformeFundable, Wahooly, AngelList, Crowdcube....

6.1. SVIJET

6.1.1. INDIEGOGO

- osnovan je 2008. godine

- globalno orijentiran

- uspješno oko 30 % kampanja

- model "sve ili ništa" – 4 %

- fleksibilan model – 4 % (ukoliko projekt ne dostigne ciljanu svotu 9 %)

- nagradni i donacijski model financiranja

- poduzetnički, kreativni, društveno korisni i osobni projekti

6.1.2. KICKSTARTER

- osnovan je 2009. godine

- okrenut je američkom tržištu, no de facto je internacionalan

- 209 531 kampanja (ožujak 2015.) - uspješno 78 950 kampanja (37 %) - 12 % kampanja nije imalo niti jednog podupiratelja

- dosad uložilo 8 milijuna ljudi

- model "sve ili ništa" – provizija 5 %

- nagradni model financiranja

- kreativni projekti

6.2. HRVATSKACROWDFUNDING PLATFORMA CROINVEST.EU

- osnovana krajem lipnja 2014. godine

- namijenjena je poslovnom, civilnom i javnom sektoru

- primjenjuje sve crowdfunding modele financiranja (donacije, nagrade, zajmove, vlasničke udjele i udjele u dobiti)

- prva crowdfunding platforma u svijetu koja kao model financiranja primjenjuje udjele u dobiti na temelju ugovora o tajnom društvu

- ne naplaćuje proviziju

6.3. REGIJA – SREDNJA I JUGOISTOČNA EUROPACROWDFUNDING PLATFORMA BONA FIDES

- u finalnoj fazi izrade; sljednica platforme Croinvest.eu

- Hrvatska, Mađarska, Slovenija, Italija, Austrija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Albanija i Kosovo s mogućnošću uključivanja drugih zemalja u budućnosti

- namijenjena poslovnom, civilnom i javnom sektoru

- primjena svih crowdfunding modela financiranja (donacije, nagrade, pozajmice, vlasnički udjeli, udjeli u dobiti)

- osnivanje regionalne crowdfunding agencije

7. IZRADA CF KAMPANJE

Nema kruha bez motike! Narodna

Za uspjeh su potrebna tri sastojka:

1. Kvaliteta samog projekta

2. Pomno osmišljena kampanja

3. Marketing i upravljanje kampanjom

Crowdfunding kampanja mora biti POSLJEDNJI,

A NE PRVI KORAK u sakupljanju novca.

Crowdfunding platforma je primarno tehnički alat!

8. PRIMJERI CF KAMPANJA U SLUŽBI DRUŠTVENIH INOVACIJA

1. Adria Dunk Tank

- prva hrvatska CF kampanja provedena putem domaće crowdfunding platforme i prva kampanja na svijetu financirana putem ugovora o tajnom društvu

PLATFORMA: Croinvest.euwww.croinvest.eu/campaigns/adria-dunk-tank/

MODEL FINANCIRANJA: udjeli u dobiti i donacije

CILJANA SVOTA: 10 tisuća eura

PRIKUPLJENA SVOTA: 13 300 eura

BROJ ULAGAČA: 10

ADRIA DUNK TANK

2. Servus

- elektronički sustav koji osobama s invaliditetom omogućava da pomoću glasovnih naredbi upravljaju svojim domom

PLATFORMA: Indiegogohttps://www.indiegogo.com/projects/serwantess-electronic-assistant-for-disabledMODEL FINANCIRANJA: donacije i nagrade

CILJANA SVOTA: 3 tisuća dolara

PRIKUPLJENA SVOTA: 6 015 dolara

BROJ ULAGAČA: 108

SERVUS

3. Babywatch

- sustav za praćenja zdravlja djeteta u prenatalnom razvoju

PLATFORMA: Indiegogohttps://www.indiegogo.com/projects/babywatch--3

MODEL FINANCIRANJA: nagrade

CILJANA SVOTA: 10 tisuća dolara

PRIKUPLJENA SVOTA: 11 820 dolara

BROJ ULAGAČA: 101

- današnji Bellabeat – 7,4 milijuna$ investicija (najusješniji domaći startup u privlačenju kapitala)

BABYWATCH

BABYWATCH

4. Osnovna škola "Ostrog" Kaštel Lukšić

- prva hrvatska energetski neovisna škola

PLATFORMA: Indiegogohttps://www.indiegogo.com/projects/energy-independent-school

MODEL FINANCIRANJA: donacije i nagrade

CILJANA SVOTA: 10 tisuća dolara

PRIKUPLJENA SVOTA: 10 001 dolara

BROJ ULAGAČA: 189

OŠ "OSTROG" KAŠTEL LUKŠIĆ

5. Biti Bolji – Be Better

- projekt namijenjen edukaciji mladih o poduzetništvu

PLATFORMA: Croinvest.euhttp://croinvest.eu/campaigns/biti-bolji-be-better/

MODEL FINANCIRANJA: donacije i nagrade

CILJANA SVOTA: 20 tisuća eura

TRENUTNO PRIKUPLJENO: 3 142 eura

BROJ TRENUTNIH ULAGAČA: 33

Nepoznavanje ekonomskih procesaje nepismenost 21. stoljeća!

BITI BOLJI – BE BETTER

BITI BOLJI - BE BETTER

II DIO RADIONICERJEŠAVANJE KREATIVNIH ZADATAKA

Cilj obrazovanja mora biti akcija!

1. detektiranje problema u vlastitoj zajednici2. predlaganje rješenja za detektirane probleme prema načelu trostruke bilance 3. izrada CF kampanja za provedbu predloženih rješenja

TKO, AKO NE TI? KAD, AKO NE SAD? (J. F. Kennedy)

Dobro slušanje, ali što ćete poduzeti?

KONTAKTcedior.org@gmail.com

www.cedior.org