Crvene knjige i Crvene liste

Crvene liste i Crvene knjige

-

u sklopu zaštite prirode

•

IUCN•

Crvena lista i Crvena knjiga•

Ciljevi

•

Kategorije u crvenim listama

& kriteriji•

Primjena u zaštiti

•

Regionalna/nacionalna primjena

Pregled prezentacijePregled prezentacije

Svjetska udruga za zaštitu prirode •

The

International

Union

for

the

Conservation

of

Nature and

Natural

Resources

•

najveća i najvažnija -

"conservation network“•

83 zemlje, 110 vladinih udruga i više od 800

nevladinih udruga•

preko 10 000 znanstvenika

•

cilj –

osvještavanje društva u svrhu zaštite prirode i prirodnih dobara u skladu s održivim razvojem

CRVENE LISTEŠto su?•

indikator globalnog statusa biološke raznolikosti

•

ukazuju na smanjenje biološke raznolikosti –

trenutno 1 000-10000 puta veće izumiranje vrsta nego li bi bilo prirodnim procesima

–

IUCN -

dobivanje nekih globalnih indeksa stanja bioraznolikosti

CRVENE LISTE Što su?•

ukazuju na smanjenje biološke raznolikosti

•

ističu

probleme u zaštiti–

ukazuju na vrste kojima najviše trebaju programi zaštite

•

najbolji mogući znanstveni procjeniteljski alat koji procjenjuje vjerojatnost nestanka vrste

CRVENE LISTE Ciljevi:

♦

globalni popis rizika od nestajanja za određene vrste

♦

globalni kontekst za prioritete zaštite na lokalnom nivou

♦

istaknuti probleme u zaštiti

♦

UKLJUČIVANJE CJELOKUPNE ZAJEDNICE

♦

Znanstvene spoznaje

♦

Politika (zakonodavstvo)

♦

Upravljanje (primjena zakona)

Crvena lista sadrži:• ime vrste ili podvrste

– znanstveno– narodno– englesko

• kategorija ugroženosti• kriterij•

trend –

primjenjuje se pri ponovnoj

procjeni– IUCN Globalni trend u 2007. godini

• 76 vrsta ↓• 74 vrsta ↑• 1 vrsta izumrla•

231

vrste nisu promijenile

kategoriju

VodeVodećći principii principi♦

Slobodni & široko dostupni

♦

Jasni i razumljivi♦

Korektan pristup kategorijama i kriterijima

♦

Pristupačan kritici♦

Dobro dokumentiran

♦

Najbolja znanstvena informacija

19981978

19691962/3 1986

Elektronske

crvene liste

•

slijede određeni taksonomski

i dokumentacijski standard

•

godišnje ažuriranje

www.redlist.org

www.redlist.net

www.iucnredlist.org

Kategorije i kriteriji:•

Primjenjive različitim ljudima

•

Objektivnost u procjeni–

Jasne smjernice u procjeni ugroženosti

Status vrsta

UGROŽENE

KRITIČNO UGROŽENE

UGROŽENE

OSJETLJIVE

GOTOVO UGROŽENE

NAJMANJE ZABRINJAVAJUĆE

REGIONALNO IZUMRLE RE

CR

EN

VU

DD

NT

LC

Regionally Extinct

Critically Endangered

EndangeredThreatened

Vulnerable

Data Deficient

Near Threatened

Least Concern

NEDOVOLJNO POZNATE

IZUMRLA VRSTA EX

EWIZUMRLA VRSTA U DIVLJINI

Raphus cucullatus = Dodo

•

Izuzeće LR

Lower Risk •

Promjena kriterija

•

Vodič

za procjenu nesigurnih podataka

•

Odlično opisana dokumentacija •

Dodaci stručnjaka -

tip staništa

glavne opasnosti i mjere zaštite

IUCN Red List Categories

and

Criteria

Extinct

Extinct in the Wild

Critical ly Endangered

Endangered

Vulnerable

ConservationDependentNear Threatened

Least Concern

Data Deficient

Not Evaluated

(Adequatedata)

(Evaluated)

(Threatened)

Lower Risk

1994

Extinct (EX)

Extinct in the Wild (EW)

Critically Endangered (CR)

Endangered (EN)

Vulnerable (VU)

Near Threatened (NT)

Least Concern (LC)

Data Deficient (DD)

Not Evaluated (NE)

(Adequate data)

(Evaluated)

(Threatened)

2000

Extinct (EX)

Extinct in the Wild (EW)

Critically Endangered (CR)

Endangered (EN)

Vulnerable (VU)

Near Threatened (NT)

Least Concern (LC)

Data Deficient (DD)

Not Evaluated (NE)

(Adequate data )

(Evaluated)

(Threatened )

A. reducirana populacija

B. malo rasprostranjenje, smanjenje i oscilacije populacije

C. mala populacija -

smanjenje populacije

D. mala populacija i ograničena uslijed – veličine i područje rasprostranjenosti

E. kvantitativna analiza

www.iucn.org/themes/ssc/red-lists.htm

IUCN Red List Categories

and

Criteria

•

Regija može imat mali dio globalne populacije

•

Preživljavanje može ovisiti o imigraciji izvan regije

•

Populacija može prelaziti političke granice

•

Visoko mobilna može se kretati između populacija i van regije

•

Ne gnjezdeći sezonski

migrant

summer summer

winter

•

Unesena vrsta ?

•

Regionalno izumrla vrsta

Predlošci za regionalnu procjenu

•

alat u zaštiti prirode•

rezultat znanstvenih istraživanja

•

status ugroženosti vrste•

analiza uzroka ugroženosti

•

mjere zaštite

Crvena

knjiga

• Određivanje prioriteta u zaštiti prirode

Sadrži: ▪ ime (znanstveno i narodno)▪ kategorije ugroženosti i kriterije▪

informaciju o vrsti (npr.rasprostranjenje;

stanište i ekologija, zaštitne mjere, uzroke ugroženosti, bibliografiju...

Prema

Pravilniku

o proglašavanju

divljih

svojti

zaštićenim

i strogo

zaštićenim

(N.N. 7/06) u Hrvatskoj

je

određeno

ukupno

5.612

strogo

zaštićenih

i zaštićenih

svojti:

Skupina Strogo

zaštićene

svojte Zaštićene

svojteBiljke 809 331Gljive 314 3.486Sisavci 50 24Ptice 326 33Gmazovi 37 6Vodozemci 15 6Slatkovodne

ribe 68 25

Morske

ribe 5 -Leptiri 26 14Vretenca 32 5Ukupno: 1682 3930

•

Fauna Hrvatske ~

24 000

vrsta–

Pretpostavljeni broj vrsta ~

56 000

vrsta–

Do danas je poznato 40% faune

Kopneni beskralježnjaci

73%

Morski beskralježnjaci

23%

Kralježnjaci4%

Fauna beskralješnjaka

•

U cjelini vrlo slabo istražena•

Nedostatak stručnjaka

•

Osnovni popisi postoje za svega nekoliko skupina

•

730 endema -

? njihovo vrednovanje

OSNOVNI UZROCI UGROŽENOSTI

• Uništavanje ili promjena staništa

• Onečišćenje i upotreba pesticida

• Unos stranih vrsta

• Prekomjerno iskorištavanje

Formica rufa – šumski mrav

Fauna trčaka (Carabidae)•

Jedna od najbrojnijih porodica reda kornjaši (Coleoptera) i razreda kukci (Insecta)

•

Saproksilne

vrste

Fauna beskralješnjaka

Fauna beskralješnjakaFauna trčaka (Carabidae) Ostali kornjaši

Fauna vretenaca (Odonata)•

Vrste osjetljive na kvalitetu vode–

jedan od prvih indikatora opterećenosti ekosustava

–

klimatske

promjene–

nestanak, onečišćenje

i zagađenje

staništa

vretenaca•

Crvena lista i knjiga

•

64 vrste

Aeshna

grandis

–

veliki kraljzaštićena svojta

Hemianax

ephippiger

-

grof skitnicastrogo zaštićena svojta

Leucorrhinia

caudalis

–

crni tresetarstrogo zaštićena svojta

Fauna beskralješnjaka

Uskršnji leptir (Zerynthia

polyxena)strogo zaštićena svojta

Fauna leptira (Lepidoptera)

Lastin repak

(Papilio

machaon)strogo zaštićena svojta

Velika preljevnica

(Apatura

iris) zaštićena svojta

Mala preljevnica

(Apatura

ilia)zaštićena svojta

Fauna beskralješnjaka Jadranskog mora

Charonia tritonis–

tritonova

truba

Tonna galea –

puž

bačvaš

Mitra zonata –

prugasta mitra Pinna nobilis -

periska

• ~ 5 500

vrsta•

do novog Pravilnika svega 4

vrste bile su zaštićene

Zakonom o zaštiti prirode

Slatkovodne ribe Hrvatske

•

raznolika ihtiofauna•

150 vrsta riba

Crnomorski ili dunavski sliv•

Površina: 35 132

km2 (62% površine)

•

81 vrsta riba –

62 vrste naseljavaju isključivo ovaj sliv, a 19 vrsta dolazi u oba sliva

•

13 – alohtonih vrstaJadranski sliv•

Površina: 21 405

km2 (38% površine)

•

88

vrsta riba–

69 vrsta naseljava isključivo ovaj sliv, a 19 vrsta dolazi u oba sliva

•

14 alohtonih

vrsta; niz vrsta koje primarno naseljavaju dunavski sliv

Slatkovodne ribe Hrvatske•

Bogatstvo endema

•

44

vrste -

endemi Sredozemlja–

41

vrsta -

endemi

Jadranskog sliva–

16 vrsta –

endemi Hrvatske

• 6 vrsta –

endemi dunavskog sliva

Hucho

hucho

-mladica Zingel

streber

–

mali vretenac

Knipowitschia

mrakovcici –

visovački

glavočić

27%

32%

2%8%6%

25%

RE CR EN VU DD NT

Ugroženost

Hrvatske ihtiofaune7%

13%

24%

35%

10%

2%9%

RECRENVUNTLCDD

0

5

10

15

20

25

30

35

RE CR EN VU NT LC DD

Jadranski sliv Dunavski sliv Oba sliva

Salmothymus obtusirostris

krkensis

- zlousta

Razlozi ugroženosti slatkovodnih riba

•

Unos alohtonih

vrsta•

Kvaliteta vode

•

Regulacija vodotoka i melioracija•

Izgradnja brana i stvaranje hidroakumulacija

•

Degradacija staništa•

Prelov i ribolov

•

Klimatske promjene•

Vađenje šljunka i pijeska

•

Nestanak i uništavanje šuma•

Ribnjačarstvo

•

Turizam•

Ihtiofagne ptice

Alohtone vrstePosljedice unosa stranih vrsta

u ekosustav:•

Nestanak unesene vrste

•

Istrebljenje unesene vrste od lokalnog predatora

•

Pronalaženje slobodne niše unutar postojeće zajednice riba

•

Križanje s autohtonom vrstom

•

Uništenje ili značajno smanjenje autohtone vrste

•

Unošenje novih bolesti i nametnika

Carassius gibelio -

babuška

Lepomis gibbosus - sunčanica

Alohtone vrste

•

prema Zakonu o slatkovodnom ribarstvu

i Zakonu o zaštiti prirode

RH -

unos novih vrsta u otvorene

ekosisteme je STROGO ZABRANJEN•

16 alohtonih

vrsta

Pseudorasbora parva - bezribicaGambusia affinis - gambuzija

Kvaliteta vodeONEČIŠĆENJE•

urbanizacija i industrijalizacija –

Otopljene soli, nutrijenti, organska tvar, pesticidi, teški metali…

•

akutno ili kronično trovanje riba

•

promjene fizikalno-kemijskih značajki vode

•

promjene u strukturi zajednice riba

•

akumulacija štetnih tvari u hranidbenim lancima

•

točkasti i difuzni izvori

Regulacija vodotoka i melioracija

•

promjene toka rijeka i nestanak brojnih staništa

•

smanjen je hidrološki i geomorfološki dinamizam

•

rijeka odvojena od svoje naplavne zone

Umbra krameri -crnka

Misgurnus fossilis - piškur

Leucaspius delineatus - belica

Izgradnja brana i stvaranje hidroakumulacija•

prekid riječne cjelovitosti

•

onemogućene longitudinalne migracije riba

•

riblje staze •

promjene tekućice u stajaćicu

•

promjene fizikalno-kemijskih značajki vode

•

nestanak brojnih mikrostaništa

•

promjena cjelokupne biološke zajednice

Huso

huso

-

moruna

PRELOV I RIBOLOV•

mjestimično jako izraženi

•

povećanje brojnosti riba u vodotocima – PORIBLJAVANJE

•

kratkotrajno rješenje

KLIMATSKE PROMJENE •

nisu u potpunosti poznate posljedice globalnog zatopljenja na populacije riba

•

povećanje temperature vode•

pretpostavka: u europskim rijekama doći će do promijene strukture ribljih zajednica

VAĐENJE ŠLJUNKA I PIJESKA•

gubitak staništa

•

sniženje razine podzemnih voda

NESTANAK I UNIŠTAVANJE ŠUMA•

uništavanje staništa

•

promjene fizikalno-kemijskih značajki vode–

fizikalni utjecaj -

promjena hidrološkog

režima –

kemijske promjene

•

promjene najviše utječu na salmonidne

vrste riba

Vodozemci Hrvatske

•

20 vrsta vodozemaca–

9 vrsta je na Crvenom popisu

Vodozemci

11%

11%

22%

34%

22%

CR

EN

VU

NT

DD

Triturus

vulgaris

ssp. meridionalis- mali vodenjak

1875. godine otkrivena Endem dinarskog krša

Proteus

anguinus

–

čovječja ribica

Razlozi ugroženosti vodozemaca•

regulacija vodotoka –

nestajanje i fragmentacija močvarnih staništa

•

unos stranih vrsta•

onečišćenje kopnenih voda

•

izgradnja cesta –

nedostatak prijelaza za životinje

•

zapuštanje lokava•

intenzivna poljoprivreda

•

sakupljanje u komercijalne svrhe

Perccottus glenii

Proteus

anguinus

–

čovječja ribica/CR

Rana latastei

–

Lombardijska žaba/VU

Zaštita vodozemaca u HrvatskojZaštićene

vrste

vodozemaca

•

17 vrsta je zaštićenoprema Pravilniku o zaštiti vodozemaca (Amhibia)

Narodne novine br.: 80 30. 7. 1999

Mala zelena žaba (Rana kl. esculenta)Obična zelena žaba (Rana lessonae)Velika zelena žaba (Rana ridibunda)

KOMERCIJALNE SVRHE

Gmazovi Hrvatske•

38 vrsta gmazova–

19 vrsta na Crvenom popisu

•

Endemi –

Većina na nenastanjenim otocima –

nužni preduvjet je

zakonska zaštita otočića•

Zakonski zaštićene sve vrste, osim poskoka i riđovke

Gmazovi5%

11%

11%

41%

32% RE

CR

EN

NT

DD

Vipera

ursini

– stepska riđovka / RE

Razlozi ugroženosti gmazova•

nestanak povoljnih staništa i područja razmnožavanja

•

skupljanje i namjerno uništavanje•

urbanizacija

•

prometnice•

turizam

•

onečišćenje vodotoka

Chelonia

mydas

–

zelena

želva

/ CRVipera

ursinii

macrops

–

planinski žutokrug

/EN

• nestanak obalnih staništa• uznemiravanje i slučajni izlov u ribarstvu• kočarenje• onečišćenje mora

Fauna ptica Hrvatske

•

392 vrste ptica–

Bogatstvo ornitofaune

–

231

vrsti

gnjezdarica15 vrsta -

regionalno izumrlo

Velik antropogeni utjecaj – ugroženost većine staništa

•

Vlažna staništa–

Gotovo polovica ugroženih vrsta su ptice močvarice

•

Kultivirani krajolici –

nastali tradicionalnim stočarstvom i poljodjelstvom

•

Šumska staništa•

Staništa šumovitih i stjenovitih područja

Oxyura

leucocephala

–

čakora

•

Globalno ugrožena vrsta

Razlozi ugroženosti ornitofaune•

Lovstvo

•

Uništavanje plitkih i muljevitih obala

•

Uređivanje šuma•

Nestajanje vlažnih staništa

•

Poljodjelstvo•

Turizam Haliaeetus

albicilla

–

štekavac

/ EN

Pluvialis

squatarola

– zlatar

pijukavac/ ENPhalacrocorax

pygmeus

mali vranac /CR Gyps

fulvus bjeloglavi sup/CR

Ugrožene ptice močvarnih staništa

Netta

rufina

–

patka gogoljica

/CR

Platalea

leucorodia

– žličarka / ENBotaurus

stellaris

–

bukavac / EN

Fauna sisavaca

Sisavci

10%

12%

7%

50%

19%

2%

RE

EN

VU

NT

DD

LC

• 101 vrsta –

90 autohtonih vrsta• raznolikost sisavaca• 23 vrste ugrožene, 8 regionalno izumrlo• izolirane otočne populacije

•

zabrana naseljavanja biljoždera i grabežljivaca na otoke

Monachus

monachus/RE

Spermophilus

citellus/RE

Nannospalax

leucodon/RE

•

šišmiši -

najugroženija skupina sisavaca u Europi–

Raznolikost staništa –

nužna

zaštita staništa

RAZLOZI UGROŽENOSTI SISAVACA:• upotreba pesticida• krivolov• premazivanje građevinskog drva insekticidima•

obnova zgrada i crkava uz uništenje kolonije

šišmiša• regulacija vodotoka• izgradnja brzih prometnica• onečišćenje voda• intenzivna poljoprivreda

Miniopterus

schreibersi

–

dugokrili

pršnjak/ EN

KRAJ