View
7
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
OSNOVNA ŠKOLA “NARODNI HEROJ SAVO ILIĆ”
2011
Dramska sekcija “Libro” Osnovna škola “Narodni heroj Savo Ilić”
Dijana Milošević
N J E G O V A N J E I O Č U V A N J E T R A D I C I O N A L E Z A V I Č A J N E B A Š T I N E
Dramski metod-kao najprihvatljiviji oblik umjetnosti kod djece, u procesu sticanja znanja o svijetu oko sebe
Dramska sekcija predstavlja jedan vid vaspitanja i obrazovanja kroz dramsko iskustvo i
doţivljaje. Ovaj naĉin rada sa djecom pomaţe uĉenicima u razvijanju njihovih posebnih
potencijala, osjećaja samopouzdanja, govornih i izraţajnih sposobnosti i vještina, mašte i
kreativnosti, jaĉa društvenu svijest i osjećaj odgovornosti uĉeći ih naĉinu korektne saradnje i
uvaţavanja drugih.
Predstavljanje nastavnih sadržaja dramskim izrazom podstiĉe uĉenike na stvaralaštvo i
iskazivanje svih svojih sklonosti i osobenosti.Glumom u nastavi podstiĉemo aktivnost djece,
njihovu znatiţelju, maštu i originalnost u rješavanju problema. Na ovaj naĉin djeca u
neposrednom doţivljavanju raznih situacija i kroz mogućnost transformacije likova
ispoljavaju svu svoju kreativnost.
Dramski izraz u nastavi kao jedna od vaspitno obrazovnih metoda uĉenja predstavlja
integrirajući oblik uĉenja kojim se postiţe trajnije usvajanje nastavnih sadrţaja i pobuĊuje
potreba proširivanja znanja i van okvirnih granica postavljenih nastavnim planom, odnosno
slobodno kretanje i istraţivanje svijetom nauke i znanja.
Dramski izraz u nastavi se sastoji od niza kratkih dramskih improvizacija, ĉiji je cilj sticanje
odreĊenih znanja i vještina i primjena steĉenih znanja u realnim uslovima, kao i razvijanje
kritiĉkog mišljenja, sticanje samopouzdanja i samostalnog prilaza raznim problemskim
situacijama.
Rad dramske sekcije „Libro“ usmjeren je na ĉuvanje kulturne zaviĉajne baštine, uspomene na
prošla vremena Boke Kotorske i istraţivanja o naĉinima nekadašnjeg ţivota.
Plan rada se zasniva na osnovnim komponentama
Sakupljanje i biljeţenje izvornih priĉa naših starih
Njegovanje tradicionalnog bokeljskog govora
Istraţivanja o naĉinu školovanja u prošlosti
Pisanje kratkih igrokaza, pjesama ili priĉa tradicionalnim bokeljskim govorom
Publiciranje i pribliţavanje bogate kulturne riznice Boke Kotorske uĉenicima
Prezentacijama svojih radova uĉenicima, roditeljima, nastavnicima i svim
zainteresovanim za rad sekcije
Nastavni ĉas:
BOKA KOTORSKA U STIHOVIMA PredviĊeno vrijeme: 1 školski ĉas
Nastavni sadržaj Operativni ciljevi Vrijeme i mjesto
održavanja časa
*Upoznajmo pjesnike
svoga kraja
*Naučimo izgovaranjem
stihova izazvati emocije
slušalaca
*Razvijajmo svoju ličnost
u kulturnom duhu
*Otkrijmo ljepote poezije
Podsticanje i njegovanje ljubavi prema
svom rodnom kraju i njegovoj prošlosti
Razvoj kulturnog identiteta
Oĉuvanje kulturne baštine
Razvijanje osjećaja poštovanja prema
tradicionalnom nasljeĊu
Razvijanje ljubavi prema knjiţevnosti i
proširivanje znanja o knjiţevnom
stvaralaštvu
Razvoj kreativnih sklonosti u knjiţevnom
stvaralaštvu
Razvijanje kooperativnog rada kroz rad u
grupama
Vrijeme: 1 školski
ĉas
Mjesto: Kabinet
informatike
Organizatori i
učesnici programa: ĉlanovi dramske
sekcije, voditelj
sekcije i ĉlan
informatiĉke grupe
Ostali učesnici:
Nastavnici, uĉenici
Nastavne metode i oblici rada Nastavni materijali
Istraţivaĉka metoda
Demostrativna metoda
Dijaloška metoda
Tekst metoda (radne skripte)
Metoda interpretacije i
dramatizacije
Individualni rad; rad u grupama
Viktor Vida-snimak
Boka Kotorska u stihovima-ppt
Boka Kotorska u stihovima-Word
Bokeljsko kolo-pjesma
Boka Kotorska-album fotografija
Realizacija časa
Koraci realizacije Materijali
1.1
Prikaz jednog dijela snimka pjesničke večeri posvećene
pjesniku Viktoru Vidi (5min.)
Stihovima Viktora Vide, koje govori dramski umjetnik, Danilo Čelebić započet ćemo čas poezije posvećene vraćanju sjećanja na minulo vrijeme, kotorske pjesnike i ljubav prema rodnom
kraju pretočenu u poeziju
VIKTOR VIDA (1913.—1960.)
Viktor Vida je roĊen 2. 10. 1913. u Kotoru
„Hvala Ti, Gospodine,
u svijetu sam bio.
Pod Tvojom krošnjom
sjena
meĊu sjenama“ Snimak:
Pjesniĉko veĉe Viktora Vide
*CD sa snimkom večeri poezije Viktora Vide, ili ukoliko postoji internet konekcija moguće je koristiti materijal sa web adrese:
Pjesnička večer Viktora Vide u Kotoru
2.2.1Prikaz prezentacije slika o
Boki Kotorskoj uz
autentičnu muziku i čitanje teksta o Boki
Kotorskoj, pjesnika
Frana Alfirevića
(5 min.)
Boka Kotorska u stihovima-snimak prateće
prezentacije
1.
Ĉitanje poezije
2.
Muziĉka taĉka
(SrĊana Đurašević-flauta)
3. O Boki- Frano Alfirević
"Krajevi kao i bića imaju dušu kojom su nam bliži ili dalji, a usred ove prirode, gdje nam se čini da smo se vratili u prve dane zemlje, samo čovjek koji žudi za najdubljom
samoćom može da se osjeti potpuno blizak toj beskrajnoj melankoliji.
Mnogi su kao u snu vidjeli i pohodili ovo okovano more i bili zadivljeni veličanstvom brda; neki iskusni stranci putnici rekli su da je ovo najljepši kraj na svijetu, ali
mnogi su uza sve divljenje otišli s osjećajem da je pejzaž
Boka u
stihovima-
stihovi
2.2.2Čitanje stihova o
Boki Kotorskoj uz muzičku pratnju
učenika
(20 min.)
Boke nečovječan. Jer, ovo je irealna, vrhovna samoća, gdje priroda govori primarnom snagom stvaralačkog duha, i ovamo treba da doĎe onaj tko hoće da osjeti
njezinu praiskonsku čistoću ili može da vrati sebi mir koji je izgubio, nešto od svoje davne djetinje duše. Tužan je
čovjek, jer rijetko osjeća pravi glas prirode, a njegova se malenkost vidi u tome što je i preveć nastojao da prirodu
savlada, dopuni i poljepša.
Pejzaž Boke ima u svojoj ljepoti nešto nečovječansko, u dubinama, ali u sve njegove svjetlosti i sjenke treba
uranjati dugo, pažljivo i ispitivački, gotovo s pobožnom predanošću, da bi smo se preporodili utiscima poslije koji riječi dobivaju drugi, viši smisao i nečovječansko postaje ljudsko, jer se duh tajanstveno prijateljuje s onim što je uzvišeno, a i prizori najtužnije ljepote kriju dio našeg
najtužnijeg bića."
ČITANJE STIHOVA
Snimak kola Bokeljske mornarice
3. Okrugli sto na temu
„Boka Kotorska kao
vječna inspiracija
pjesnicima“
(15 min.)
Razgovor sa nastavnicima i učenicima o uspješnosti
časa i o njihovom poznavanju pjesnika poteklih iz
Boke Kotorske
Prikaz, čitanje i razgovor o zanimljivim člancima o književnicima Boke Kotorske
(Nastavnici i učenici su nabrojili nekoliko poznatih pjesnika
porijeklom iz Boke Kotorske koji rade i žive na ovom području:
Pjesnici iz Boke: Miloš Milošević, Maja Perfiljeva, Andrija
Petković, Tripun Grgurević, Miroslav Sindik i Desanka Matijević, Ivan Antun Nenadić)
Podjela malih brošura sa stihovima o Boki Kotorskoj .
Kotor i Boka su dali i brojne pjesnike i knjiţevnike. Pomenimo samo pjesnike XVI vijeka:
Ljudevita Paskvalića, Ivana Bona-Bolirisa i Bernarda Pimu, te nadbiskupa Andriju Zmajevića
(1624-1694) pisca Crkvenog ljetopisa. Završimo ovoj kratak pregled o kulturnim uticajima Boke
Kotorske sa Andrijom Paltašićem prvim juţnoslovenskim štamparom, koji je u Veneciji od 1477.
do 1499. godine štampao preko 40 knjiga.
Izvor: www.sitiunescoadriatico.org
JULIJE BALOVIC (1672-1727)
Julije Balovic, roden je u Perastu 24. marta 1672. godine, od oca Matije Balovica, koji je jos
imao sest sinova i dvije kcerke. Istakao se na duznosti kapetana peraskih zastavnika na
mletackom admiralskom brodu, za sta je, u vise navrata, sticao javna pismena priznanja.
Poznat je i po knjizevno-istorijskoj djelatnosti, gdje se istice njegova "Peraska hronika",
zapoceta krajem 1714. godine, u kojoj hronoloskim redom iznosi dogadaje iz istorije Perasta
od najstarijih vremena. Jedan dio ovog rukopisa nalazi se u Zupnom arhivu u Perastu, a drugi
je u Naucnoj knjiznici u Splitu. Julije Balovic je 1693. napisao i pomorski prirucnik “Pratiche
scrivanesche”. Intenzivno se bavio sakupljanjem narodnih pjesama i zauzima znacajno mjesto
medu predvukovskim sakupljacima narodnih pjesama.
Izvor: http://www.perast.com/html/licnosti.html
Krsto Mazarovic (1680-1725) zivi u periodu najveceg kulturnog uspona Perasta, kao pomorac i pisac, sakupljac narodnih pjesama, i autor Biografije Mazarovica. U Veneciji, 1718. godine,
objavljuje prozno djelo u kome opisuje pobjedu Perastana nad piratima kod Draca 1716.
godine, u kojoj je i sam ucestvovao kao "skrivan" i kao komandant broda. Postoji sacuvan
njegov nacrt sa proracunom za rekonstrukciju crkve sv. Nikole u Perastu iz 1711. godine.
Izvor: http://www.perast.com/html/licnosti.html
Duhovni zivot Boke je duboko razvijen. Ogroman broj ljudi iz ovog kraja vec je tokom
Srednjeg vijeka boravio na italijanskim univerzitetima, posebno padovskom.
Srednjevjekovno umjetnicko stvaralastvo ogledalo se prvenstveno kroz pjesnistvo
Bernarda Pime, Ludviga Paskvalija i Ivana Bolice. Brojni su liricari i humanisticki
pjesnici, te se ova knjizevnost smatra jednom od najplodnijih u Evropi. Saloni kotorskih
vlastelina bili su okupljalista ljubitelja umjetnosti. Slikarstvo, kojim dominira Tripo
Kokolja iz Perasta posebno je dostiglo vrhunac tokom Baroka. Rad na freskoslikarstvu i
ikonografiji sotigao je vrhunac u djelina porodice Dimitrijevic-Rafailovic iz Perasta.
Izvor: http://www.crnagora.com/node/238
Kotorsko svetište Gospe od Zdravlja
Visoko oko 260 metara, uzdiţe se nad Kotorom brijeg Svetog Ivana, u narodu poznatiji kao
SanĊovani (San Giovanni). Ime mu potjeĉe od istoimene crkvice koja se prvi put spominje
1440. godine, sve do druge polovice XIX. stoljeća nalazila se u glavnoj gradskoj tvrĊavi na
samom vrhu brijega, te je bila posvećena sv. Ivanu Krstitelju i sluţila je za potrebe vojske koja
je ĉuvala gradske zidine.
Na tom brijegu, negdje na pola puta ka kotorskoj tvrĊavi, uzdiţe se u Boki poznato Gospino
svetište, u starije vrijeme zvano Gospa od Poĉivala, a od druge polovice XVII. stoljeća Gospa
od Zdravlja. Crkva je graĊena u XV. stoljeću, u arhivskim dokumentima prvi put se spominje
1518. godine. Ima otvoren duboki trijem u formi prelomljenog gotiĉkog luka i nadsvoĊena je
gotiĉkim svodom, ostali dio graĊevine pripada baroku. Skromnih je dimenzija, bdije nad
gradom upotpunjujući veliĉanstvenu arhitekturu prirode i ĉovjeka. Posvećena je Prikazanju
Blaţene Djevice Marije u hramu i na poseban naĉin slavi se kao Gospa od Zdravlja 21. XI. Uz
crkvu se u XVI. stoljeću spominje isposniĉka ćelija kotorke Bernardine koja je, kao i bl. Ozana
uz crkvu sv. Pavla, uz ovu crkvu provodila svoj ţivot u strogoj pokori i molitvi. U prvoj
polovici XVIII. stoljeća sagraĊen je i zvonik u kojem se nalaze tri zvona izraĊena u glasovitoj
ljevaonici zvona De Poli iz Vittorio Veneta (Italija). U crkvi se nalazi grobnica poznate kotorske
obitelji Bolica, a pred crkvom grobnica kotorskog graĊanina, grofa Antona Lukovića. Iz
latinskog natpisa na njoj, razaznajemo da on nije zaboravio svoje u ţivotu pa ni oni njega nisu
zaboravili poslije smrti. U crkvi je veoma lijepi mramorni oltar koji je uraĊen u Veneciji od
strane mletaĉkog kipara Bernarda Tabacca, oko 1700. godine. Na oltaru su dva kipa, jedan sv.
Tripuna zaštitnika grada Kotora i Kotorske biskupije i drugi sv. Jeronima, zaštitnika Dalmacije,
kojoj je Kotor dugi niz stoljeća pripadao geografski, civilizacijski i vjerski. Ĉudotvorna ikona
Gospe od Zdravlja rad je mletaĉko-kretske škole i datira se u XVI. stoljeće, danas se ĉuva u
riznici kotorske katedrale. Srebrni okov ove ikone je iz prve polovice XVIII. stoljeća.
Poznati kotorski humanistički pjesnik Ivan Bolica u svojoj latinskoj poemi
Descriptio Sinus Et Ascriviensis Urbis (O opisu zaljeva i grada Kotora), koja
je nastala oko 1550. godine, također piše o ovoj crkvi, te govori da se nalazi
na svetom brdu: „Templum in monte sacrum quoad Diva puerpera coeli
incolit“. Izvor: Kotorska biskupija
www.kotorskabiskupija.net
ĈEŢNJA ZA KIŠOM MILOSTI
U vrtu, kad je suša i trava se ţuti,
Od škrtog neba kišu kroz ljetnu paru ţeli,
I nigdje jednog cvijeta, da oko razveseli.
Svud lišće povijeno, k'o jesen da se sluti.
I duša tako svaka i hladi se i kruti
Kroz nju se trnci trnu k'o smrću da se sreli.
O sveti prami kiša k'o slaplje uzavreli
Što ljubav ih izliva, da ţivot oćuti.
U dušu se izlijte, da ţivot joj se rodi
I ĉilo obnovljenje kroz svetu vlagu krene,
Da ponikne joj cvijeće i zlatni zriju plodi.
K'ô vrt, što je pod sušom, da skoro sav uvene,
Kad kiša ga zalije, oţivi i preporodi
Sve rujno svoje cvijeće i listove zelene.
ANA MARIJA MAROVIĆ
Recommended