View
38
Download
1
Category
Preview:
DESCRIPTION
:)
Citation preview
5/27/2018 Ekolo ki urbani in enjering
1/26
Ekoloki urbani inenjering
Vetaki ivotni prostori i zagaenje
ivotne sreine U pomanjkanju urbanog prostora pribegava se raznim
nainima koridenja onog prostora sa kojim se
raspolae:
- objekti visoke spratnosti, ili
- podzemni urbanizam
Podzemni Podzemni urbanizam urbanizam sese prvenstveno prvenstveno koristi koristi zaza
reavanje saobradajnih problema u graovima -
pozemne eleznice, pozemne stanice, prolazi,
peake ulice, sa trgovinama, restoranima Ovi vetaki prostori su esto lepo i luksuzno oblikovani
ALI
ekoloki su nezravi za boravak i ivot
JER
zahtevaju vetaku klimu
zahtevaju zahtevaju veliku veliku potronju potronju energije energije
negativno utiu na vi, isajne organe, PSIHU
socioloki aspekt posebno je nepovoljan, jer se u ovim
prostorima u vedem procentu primeduju patoloke
rutvene pojave: kriminal, prostitucija, narkomanija Ekoloki problemi se javljaju i u nazemnim
vetakim prostorima velikim trnim centrima
zbog:
vetakog osvetljenja i
vetake klime.
Posebno Posebno susu ugroeni ugroeni zaposleni zaposleni Bez obzira na nain granje (visoka
spratnost ili pod zemljom) gradnja
5/27/2018 Ekolo ki urbani in enjering
2/26
egraira pejza
Razlozi su:
ekonomski
neznanje i nemar
samovolja pojedinaca
neovoljno rutvene kontrole.Najede egrairani pejzai su:
obale reka, mora i jezera (zatrpanost smedem, zamudenost voe...)
Turistiki objekti neprilagoeni sreini i neestetikom esto remete
predeo
Na pejzane vrenosti prostora utiu:
izgradnja izgradnja novih novih naselja naselja (urbanih, (urbanih, ruralnih, ruralnih, turistikih,
turistikih, viken viken ili ili
industrijskih)
izgradnja infrastrukturnih sistema za ljudska naselja (drumskih,
inskih, alekovoa, aeroroma, saobradajnih petlji i sl.)Urbanizacija zagauje
materijalna dobra (spomenici, skulpture, verski objekti, mostovi,
graevine i sl.)
korozija je u graovima 20 puta veda nego na selu
uzronici zagaenja:
bioloki (na mestima ge ima vie vlage, manje sunca alge,
mahovina, liajevi, gljivice)
fiziki (mraz, ega, paavine)
hemijski (zagaen vazuh, agresivni gasovi, kisele kie) Zagaena voa estruktivno utie na mostove,
okove, graevine u
priobalju, posebno u poplavama
Zagaeno zemljite utie na materijalne vrenosti, posebno povono
5/27/2018 Ekolo ki urbani in enjering
3/26
tlo
Buka Buka ii vibracije vibracije (oteduju (oteduju temelje temelje ii konstrukciju konstrukciju
graevine) graevine)Aerozagaenje, posleice i zagaivai
ist vazuh se praktino vie ne moe nadi u priroi
ta se smatra zagaenim vazuhom?
vazduh koji je poprimio gas, paru, im, prainu i ruge materije iz
razliitih izvora u koliinama koje mogu tetno uticati na zravlje
stanovnika, stanovnika, ivotnu ivotnu sreinu sreinu ii materijalna materijalna obra obra
Zagaen vazuh (aerozagaenje) najedenastaje ovekom
aktivnoduPosleice su:
smanjena vidljivost
neprijatan miris
prljavina
korozija metala
otedenje fasaa, spomenika i sl.
otedenje biljnog fona
Aerozagaenje se:
moe preneti na velika rastojanja
prostor zagaenja zavisi o brzine rasprostiranja difuzije i
brzine sedimentacijetaloenja zagaujudih materijaVrste zagaenja zavise o mnogih inilaca:
tehnolokog procesa
vrste koridene sirovine
svojstava poluproizvoda ili gotovog proizvoda
Najvedi zagaiva vazuha je inustrija, a posebno:
energetski objekti
hemijska industrija
5/27/2018 Ekolo ki urbani in enjering
4/26
crna i obojena metalurgija
inustrija nemetala i graevinskog materijala
inustrija celuloze i papiraZagaivanje povrinskih voa
problem zagaenja voe obio je meunarodne razmere
zagaivai voe svrstavaju se u ve velike grupe:
koncentrisani izvori zagaenja
rasuti izvori zagaenjaKoncentrisani izvori zagaenja voe
I urbana naselja
II industrijski objekti
III energetski objekti
IVIV poljoprivredni poljoprivredni objekti objekti zaza tov tov stoke stoke
V deponije - smetlitaRasuti izvori zagaivanja voa
I. hemizacija tla u poljoprivrednoj proizvodnji upotrebom
pesticia i vetakih ubriva
II. deponije industrijskog otpada
III. deponijesmetlita komunalnog otpaa (manje, ivlje,
nastale stihijski)
IV. atmosferske padavine - kisele kie
V. transport i transportna sredstva
VI. lokacije za eksploataciju peska i ljunkaUgroavanje zemljita
Zemljite je ogranien prironi resurs
Neobnovljiv je ukoliko je trajno zauzet
Degrairano ili zagaeno zemljite je mogude obnoviti
po oreenim uslovima
Zemljite je ugroeno:
5/27/2018 Ekolo ki urbani in enjering
5/26
zauzimanjem, pretvaranjem u neprirodno
moernom obraom, pretvaranjem zemljita u poljiprivreno
osiromaenjem biljnog fonda
povrinskom eksploatacijom mineralnog i runog bogatstva
nekontrolisanim i prekomernim navonjavanjemZagaenje bukom
Buka je fenomen savremenog naina ivljenja
Komunalna buka posebno se svrstava u opasna zagaenja
Definicija: buka je nepoeljan ili neprijatan zvuk
Fizike orenice buke su:
jaina (energija)
boja (oscilacija)
visina (frekvencija)Izvori buke
Graevinske maine i oprema
Transportna srestva i ureaji
Svaki motor ili maina koja u sebi sari motor
Elektrini ili elektronski ureajiKarakteristike izvora buke
Prostorne (statiki, mobilni)
Vremenske (stalni, promenljivi)
Akustine (jaina, spektar, usmerenost)
Vrste buke
Prema poreklu (prironi izvor, vetaki izvor)
Prema izvoru i mestu nastanka (u radnoj sredini, u stambenoj
sredini - komunalna buka)Prouavanje i merenje buke
Aspekti prouavanja:
Medicinskozravstveni (tetnost buke po zravlje, ranu
5/27/2018 Ekolo ki urbani in enjering
6/26
sposobnost, ivotni vek)
Fiziko Fiziko tehniki tehniki(definisanje (definisanje izvora, izvora, merenje merenje inteziteta,
inteziteta, mogudnost mogudnost
otklanjanja)
Drutveno pravni (onoenje propisa, utvrivanje stanara, naini
finansiranja) Merenje buke:
Obavlja se raznim instrumentima
Postupci za merenje su razliiti i zavise o cilja
Tipini Tipini pristupi pristupi merenju merenju buke buke::
o objektivni (nivo buke, amplitude spektra buke, vreme trajanja)
o subjektivni (osedaj pojeinca i njegova reakcija na buku)Posleice buke uticaj na zdravlje
Buka veoma teti zravlju i umanjuje prouktivnost
Klasifikacija:
I stepen (4050 DB) ............psihike reakcije
IIII stepen stepen ((60608080 DB) DB) ............ ............rastrojstvo rastrojstvo vegetativnog
vegetativnog nervnog nervnog sistema sistema
III stepen (90110 DB) .........otedenje sluha
IV stepen ( vie o 120 DB)....povrea sluha i slunog aparataEkoloke imenzije zatite o buke
Apsolutna eliminacija buke je nemoguda
Ublaavanje njenog ejstva
reenjima vezanim zasaobradajnice (izmetanje ili sputanje na
niu niu kotu kotu oo objekata, objekata, postavljanje postavljanje barijera barijera oo zelenog
zelenog rastinja rastinja ili ili
objekata slabije rezonancije)
reenjimavezanim za pojeinane objekteU planiranju novih sreina
Glavne saobradajnice ne sprovoiti kroz naselja
Kroz naselja planirati vie biciklistikih i peakih staza
5/27/2018 Ekolo ki urbani in enjering
7/26
Autoput graditi minimalno 200 m od naseljenog mesta
Autoput Autoput graditi graditi nana nioj nioj koti koti oo naselja naselja
Nivo buke se moe ublaiti visokim zelenim rastinjem
U izgranji koristiti materijale koji su loiji rezonanti
GENERALNI PRINCIPI MONITORINGA
SADRAJ
1. UVODNE NAPOMENE..............................................................................................................1
2. ZATO MONITORING..............................................................................................................2
3. KO OBAVLJA MONITORING..................................................................................................2
4. TA I KAKO PRATITI...............................................................................................................2
5. REIM MONITORINGA............................................................................................................3
Reim povremenog monitoringa......................................................................................................5
Reim stalnog monitoringa ..............................................................................................................5
Reim stalnog ali uestaliheg monitoringa ......................................................................................5
Reim intenzivnog monitoringa.......................................................................................................5
6. KAKO PRIKAZATI REZULTATE MONITORINGA I VREDNOSTI ZA MDK....................5
7. SAGLEDAVANJA MONITORINGA U VREMENU I PROSTORU .......................................6
8. KAKO POSTUPATI SA GREKAMA I NEODREENOSTIMA...........................................6
9. MDK I ZAHTEVI MONITORINGA MORAJU UVEK BITI POZNATI..................................6
10. LANAC DOBIJANJA PODATAKA ......................................................................................7
11. POUZDANOST I UPOREDIVOST........................................................................................7
12. EMISIJE...................................................................................................................................7
Totalna emisija.................................................................................................................................7
Difuzna, fugitivna i izuzetna emisija ...............................................................................................7
13. VREDNOSTI ISPOD LIMITA DETEKCIJE I VREDNOSTI ZA ODBACIVANJE............8
5/27/2018 Ekolo ki urbani in enjering
8/26
14. VRSTE MONITORINGA .......................................................................................................8
Direktna merenja..............................................................................................................................9
Posredni ili surogatni podaci............................................................................................................9
Bilans masa ......................................................................................................................................9
Preraunavanja............................................................................................................... ................10
Emisioni faktori .............................................................................................................................10
Ocena ispunjenosti uslova..............................................................................................................10
15. SAOPTAVANJE REZULTATA MONITORINGA...........................................................11
16. TROKOVI MONITORINGA..............................................................................................11
__________________________________
1. UVODNE NAPOMENE
Monitoringje aktivnost koja se moe protumaiti na nekoliko naina:
Prvi: Monitoring
1
je analitiko merenje i onosi se na specifian oblik hemijske analitike koja se
propisuje zakonom i polee zakonskim, onosno pozakonskim propisima. Zakonska regulativa
koju treba potovati obuhvata omade zakone i irektive Evropske unije. Tako, na primer,
integrisano spreavanje i kontrola zagaenja *Integrate pollution prevention an Control - IPPC]
je obaveza koja je uspostavljena Evropskom irektivom jo o 1996. goine[EU Concile Directive
1
Nadgledanje
Ivan Gretid, HF 196/61/EC+, a ko nas Zakonom o integrisanom spreavanju i kontroli zagaivanja
ivotne sreine
(Sl. glasnik RS, 135) od 2004. Ovom direktivom se uvodi obavezan monitoring kojim se proverava
a li je nako postrojenje, itava fabrika ili inustrija usaglaena sa ozvoljenim emisijama
5/27/2018 Ekolo ki urbani in enjering
9/26
zagaujudih suspstanci u atmosferu, vou i zemljite.
Drugi: Monitoring je kombinacija posmatranja i mera koje prate uinak prilikom izvoenja nekog
programa, propisanih mera ili plana raa i njihovu usaglaenost sa zakonskom regulativom i
politikom zatite ivotne sreine
Tredi: Monitoring obuhvata niz mera kojima se obezbeuju informacije o uspehu nekog projekta,
plana ili slinog sa ciljem a se osigura a se upravljanje i saranja na projektu sprovoi u sklau sa
planom, finansijama i postavljenim zahtevima, a ime se obezbeuje ostvarenje cilja atog projekta
2. ZATO MONITORING
Kaa je re o monitoringu kao analitikom postupku/procesu postoje tri osnovna razloga zato se
radi monitoring:
1. Da se ustanovi a li su i koliko su priroa i ovek ugroeni usle emisije zagaijudih
supstanci,
2. Rai proveravanja a li se potencijalni zagaiva prirava zakonski dozvoljenih
normi o ozvoljenom nivou zagaivanja,
3. Rai obezbeenja releveantnih poataka o nivou zagaenja koji se potom stavljaju na
uvi zainteresovanima (rav u i javnosti).
Osim za ove potrebe monitoring podaci se mogu koristiti i u druge svrhe sve dok su jasni i
upotrebljivi na aekvatan nain a se ne zloupotrebljavaju ili pogreno interpretiraju.
3. KO OBAVLJA MONITORING
Ogovornost za monitoring je generalno poeljena izmeu sleedih inioca:
1. Organa rave zauenih za ivotnu sreinu (ministarstva, agencije, inspektorata) i
2. Izvoaa monitoringa (ovladene ustanove, potencijalnog zagaivaa), to
porazumeva struna lica obuena a rae monitoring (prvenstveno hemiari i
fizikohemiari).
U praksi organi rave zaueni za ivotnu sreinu preputaju obaveze izvoenja monitoringa na
5/27/2018 Ekolo ki urbani in enjering
10/26
potencijalnog zagaivaa ili ovladenu ustanovu, a zaravaju pravo a vre kontrolu u onosu i
na bazi vaedih propisa. Zato je veoma vano a se ogovornost vezana za monitoring vrlo jasno
efinie izmeu svih ogovornih strana (ministarstva, agencije, inspektorata, ovladene ustanove,
potencijalnog zagaivaa) kako bi se tano znalo ko ta rai i kakve su mu obaveze. Ogovorne
strane su une a za monitoring u potpunosti razviju sistem obezbeenja kvaliteta i njegovu
kontrolu.
4. TA I KAKO PRATITI
Parametri monitoringa se oreuju na bazi procesa koji se prati (proizvoni, usluni...), sirovina
koje se upotrebljavaju u procesu i otpadnih supstanci koje se pri tom stvaraju, kao i na bazi
instalacija koje se koriste u procesu. Obino se pradeni parametri tako biraju i mere a su tesno
povezani sa operacijama koje se izvode tokom procesa ili su u isto vreme to parametri kojima se
kontrolie i/ili optimizuje sam proces. Monitoring se u funkciji o mogudeg rizika tako uspostavlja:
Ivan Gretid, HF 21. a je u funkciji procene potencijalnih rizika,
2. a je u funkciji o veliine tete koja moe anastane u ivotnoj sreini, i
3. a menja svoj reim u zavisnosti o ostignutog stepena rizika.
Pri oreivanju rizika osnovni parametar, ali ne i jeini, je procena, onosno verovatnoda a de
propisana maksimalno dozvoljena koncentracija (MDK) biti prekoraena. Za svaki sistem moraju
postojati iskustveno definisane vrednosti koje uspostavljaju:
1. Stanje poviene pripravnosti jer emisija prekorauje uobiajene vrenosti,
2. Stanje neolone akcije a se sprei prekoraenje MDK jer se emisija opasno pribliila
graninoj vrenosti i
3. Alarmantno stanje rai smanjenmja prekoraenja MDK i vradanja u okvire MDK.
5. REIM MONITORINGA
Razliiti nivoi potencijalnog rizika po ivotnu sreinu efiniu potrebu za razliitim reimima
monitoringa. Pri definisanju reima monitoringa (njegobog intenziteta) prate se osnovni elementi
5/27/2018 Ekolo ki urbani in enjering
11/26
koji utiu na rizik:
Verovatnoda a se prekorai MDK, i
Posleice koje nastaju u ivotnoj sreini zbog prekoraenja MDK.
Elementi sistema koji se prate da bi se utvrdila verovatnoda prekoraenja MDK su:
a) Broj izvora zagaenja koji oprinose ukupnoj emisiji,
b) Stabilnost procesa,
c) Puferski kapacitet efluenata koji se koriste,
) Kapacitet izvora i njegova mogudnost a ublai oatnu emisiju,
e) Potecijalna mogudnost mehanikog ispaa iz raa usle korozije,
f) Fleksibilnost pri stvaranju proizvoda,
g) Sposobnost inustrije a reaguje kaa se pojavi prekoraenje MDK
h) Starost opreme koja se koristi,
i) Rani reim opreme (malo opteredena, optimalno opteredena, preopteredena),
j) Katastar zagaivaa koji se oslobaaju ili mogu a se osloboe tokom havarije,
k) Maksimalni nivo koncentracije i protoka opasne supstance tokom havarije (visoka
koncentracija, veliki protok),
l) Fluktuacije u sastavu efluenata.
Elementi sistema koji se prate a bi se utvrile posleice koje nastaju u ivotnoj sreini zbog
prekoraenja MDK:
a) Trajanje mogude havarije,
b) Akutni efekti opasne supstancehazardne karakteristike zagaivaa,
c) Poloaj postrojenja (blizina naselja),
) Meteoroloki uslovi.
Kako se koriste prethodni elementi da bi se ustanovio nivo rizika prikazano je u tabeli 1.
Ivan Gretid, HF 3Tabela 1. Nivo rizika u funkciji o elemenata koji se koriste za efinisanje reima
monitoringa
5/27/2018 Ekolo ki urbani in enjering
12/26
RIZIK
numerika oznaka
rizika
Mala verovatnoda
1
Srenja verovatnoda
23
Velika verovatnoda
4
Elementi sistema koji se prate a bi se utvrila verovatnoda prekoraenja MDK
Broj izvora zagaenja
koji doprinose ukupnoj
emisiji
Jedan Nekoliko (1-5) Brojni (>5)
Stabilnost procesa Stabilan Stabilan Nesrabilan
Puferski kapacitet
efluenata koji se koriste
Efiksan Ogranien Neefikasan
Kapacitet izvora i
njegova mogudnost a
ublai oatnu emisiju
Efikasan Ogranien Neefikasan
Potecijalna mogudnost
mehanikog ispaa iz
rada usled korozije
5/27/2018 Ekolo ki urbani in enjering
13/26
Nema korozije Normalna korozija Velika korozija
Fleksibilnost pri
stvaranju proizvoda
Samo za jedan proizvod
oreenog kvaliteta
Ogranien broj
kategorija kvaliteta
Sve vrste kvaliteta
Katastar zagaivaa koji
se oslobaaju ili mogu
da se oslobode tokom
havarije
Nema katastra jer nije
potreban
Znaajan Veoma veliki katastar
Maksimalni nivo
koncentracije i protoka
opasne supstance tokom
havarije
Znaajno ispo
propisane MDK
Na graninoj vrenosti
MDK
Znaajno izna MDK
Elementi sistema koji se prate a bi se utvrila ozbiljnost posleica koje nastaju u ivotnoj sreini zbog
5/27/2018 Ekolo ki urbani in enjering
14/26
prekoraenja MDK
Trajanje mogude
havarije
Kratko (< 1 h) Osrednje (1 h do 1 dan) Dugo (> 1 dan)
Akutni efekti opasne
supstancehazardne
karakteristike zagaivaa
Nema Mogudi Prisutni
Poloaj postrojenja
(blizina naselja)
Industrijska zona
Na propisanom
rastojanju
U naselju
Stepen razblaenja u u
mediju u kome se nalazi
zagaiva
Visoko razblaenje
(oko 1000 puta)
Normalno
Nisko razblaenje
(svega oko 10 puta)
Na bazi poataka koji su prikazani u tabeli 1 moe se kombinovanjem ogovora na postavljena
pitanja u prvoj koloni dobiti odgovor kom nivou rizika pripada postrojenje, proces ili fabrika za koji
se mora uspostaviti monitoring. Oreen nivo rizika se tako nalazi to se sabiraju pozitivni
5/27/2018 Ekolo ki urbani in enjering
15/26
ogovori pokolanama i to se bira onaj nivo rizika sa najvie pozitivnih ogovora. Ove treba
napomenuti da je ova tabela samo dobar primer, ali se za svako postrojenje, proces ili fabriku oravi
specifina tabela koja njima primerena.
Uleedem koraku treba ustanoviti reim monitoringa. On se oreuje na osnovu logikog
rasuivanja u funkciji o verovatnode prekoraenja MDK to je zapravo ustanovljeno u prethonom
koraku u kome su utvreni nivoi rizika u skali o 1 o 4. Korisredi se slikom 1 moe se uzvriti
kakav reim monitoringa je najpriklaniji za ati sluaj.
Ivan Gretid, HF 4Slika 1. Reim monitoringa u funkciji od
nivoa rizika (verovatnoda ogaaja u funkciji
od ozbiljnosti posledica)
U osnovi postoje etiri reima monitoringa o povremenog, stalnog, stalnog i uestalog o
intenzivnog.
Reim povremenog monitoringa
Monitoring se radi meseno, kvartalno ili jenom goinje.
Reim stalnog monitoringa
Monitoring se radi jedanom do tri puta nedeljno. Ovo je sasvim dovoljno da se detektuju i stanja
poviene emisije.
Reim stalnog ali uestaliheg monitoringa
Monitoring se radi jedanom dnevno do jednom nedeljno.
Reim intenzivnog monitoringa
Monitoring se radi kontinualno ili nekoliko puta dnevno. Ovakav monitoring detektuje sve
nestabilnosti u procesu i omogudava a se omah reaguje ako oe o alarmantnog stanja.
Svakako da su predlozi za reim monitoringa u ovom tekstu ati kao primer, a a se u stvarnosti
reim mora uvek prilagoiti veliini rizika. To znai a je prethono znaajno proceniti kakvi
reimi monitoringa se pripisuju za oreene vrste rizika.
5/27/2018 Ekolo ki urbani in enjering
16/26
6. KAKO PRIKAZATI REZULTATE MONITORINGA I VREDNOSTI ZA MDK
Nain prikazivanja rezultat monitoringa i vrenosti za MDK pre sve zavise o ciljeva zbog kojih se
izvodi monitoring. Generalno postoji nekoliko vidova prikazivanja rezultata: koncentracija
zagaivaau datoj zapremini, masi, u funkciji od vremena, kao emisioni faktori ili na neki drugi
nain. U svakom sluaju merenja moraju biti tako izraena a su u saglasnosti sa jeinicama u
kojima je izraena MDK vrenost, a u sito vreme tako a iskazane vrenosti ne izazivaju zabunu ili
ne omogudavaju alternativne interpretacije jene te iste pojave ili jenog te istog merenja.
Ivan Gretid, HF 57. SAGLEDAVANJA MONITORINGA U VREMENU I PROSTORU
Za svaki monitoring treba propisati takve uslove, pre svega uzimanja proba, a zatim i merenja, koji
obuhvataju pravilno rasporeene aktivnosti oko uzorkovanja/merenja u prostoru (mesta i gustina
uzorkovanja) i vremenu (uestalost uzorkovanja/merenja).
Oreivanje mesta i uestalosti pre svega zavisi o vrste emisije zagaivaa i o promene emisije
sa vremenom (Slika 2). Strategija mora biti standardizovana kako bi se dobijeni rezultati mogli
koristiti za pradenje oreenog procesa i kako bi u isto vreme mogli a poslue za uporeivanje
istih procesa koji se primenjuju u razliitim vremenima i na razliitim mestima (na primer,
razliitim inustrijama).
Svaki rezultat mora biti tatko pripremljen a se moe uporeiti sa MDK i a se na bazi njih moe
nedvosmisleno utvrditi da li dato postrojenje radi u saglanosti ma propisanim normama.
Slika 2. Primeri kako se emisija moe
menjati tokom vremena:
Avrlo stabilna i ujenaena emisija,
Bemisija sa ciklinim promenama,
Cstabilna emisija sa kratkim i visokim
pikovima, i
Demisija sa krajnje promenljivim
5/27/2018 Ekolo ki urbani in enjering
17/26
ponaanjem.
8. KAKO POSTUPATI SA GREKAMA I NEODREENOSTIMA
Kaa se monitoring rai sa ciljem a se proveri a li se potencijalni zagaiva prirava zakonski
ozvoljenih normi o ozvoljenom nivou zagaivanja (MDK) posebno se voi rauna o veliini
grekeili mogudim neoreenostima koje mogu a se pojave tokom procesa monitoringa. Ukoliko
postoje veliina greke ili moguda neoreenost, one se uvek prikazuje zajeno sa obijenim
rezultatima.
9. MDK I ZAHTEVI MONITORINGA MORAJU UVEK BITI POZNATI
Zahtevi za pravilno izvoenje monitoringa mora a obuhvate sve uslove koji proizilaze iz MDK.
Zato je uvek preporuljivo uzimati u obzir sleede injenice:
1. zakonski i pravosnani status zahteva za monitoring,
2. ogranienja koja se tiu polutanta ili poataka o njima,
3. mesto uzorkovanja i merenje,
4. vreme potrebno za uzorkovanja i merenje,
5. mogudnosti a se oree etekcijoni limiti raspoloive metoe za monitoring,
6. generalni pristup monitoringu u odnosu na stvarne potrebe,
7. tehnike etalje ooreenoj metoi za monitoring,
8. mogudnostima samo-monitoringa o strane potencijalnog zagaivaa,
9. uslovima rada pod kojima se obavlja monitoring,
10. procene ispunjenosti uslova za izvoenje oreene proceure,
Ivan Gretid, HF 611. obezbeenje kvaliteta i kontrola kvaliteta (QA/QC),
12. pripreme za oreivanje i objavljivanje poataka o neozvoljenim emisijama.
10. LANAC DOBIJANJA PODATAKA
Dobijanje monitoring podataka uvek prati nekoliko uzastopnih koraka koji se svi moraju izvesti
prema tano oreenim stanarima ili posebnim preporukama, kako bi se obezbeili rezultati
5/27/2018 Ekolo ki urbani in enjering
18/26
visokog kvaliteta i kako bi se obijeni rezultati uvek mogli uporeivati sa rezultatima iz rugih
laboratorija. Niz koraka na bazi kojih se dobijaju potrebni podaci sastoji se o sleedih seam
koraka:
1. Merenje protoka,
2. Oprobavanje,
3. Pakovanje, transport i uvanje proba,
4. Priprema proba,
5. Analiza proba,
6. Obrada dobijenih podataka,
7. Saoptavanje poataka.
11. POUZDANOST I UPOREDIVOST
Praktina vrenost monitoringa i poataka koji se pri tom obijaju zavisi o stepena poverenja,
onosno pouzanosti koja moe a se oekuje o rezultata, kao i o zakljuaka koji proistiu tokom
uporeivanja atih poataka sa nekim rugim poacima (komparabilnost, uporedivost) iste vrste ali
nainjenih u rugo vreme ili na rugom mestu. Naravno a je o posebnog znaaja a se pre
uporeivanja poataka mora ustanoviti a li postoje sve pratede informacije koje su neophone a
bi se zakjljuilo a su poaci uporeivi (komparabilni) tj, a su raeni po istom stanarnom
postupku, a su probe uzimane i pripremane na isti nain, it. Ukoliko su poaci obijeni na
razliite naine, to znai a se proceure obijanja poataka razlikuju ili a su obijeni razliitim
stanarnim postupcima, taa se ti poaci ne mogu irektno uporeivati.
12. EMISIJE
Emisije zagaivaa mogu se poeliti u nekoliko klasa: totalna, fifuzna, figitivna i izuzetna emisija.
O svakoj de se redi par rei.
Totalna emisija
Totalna emisija intalacije ili tehnoloke jeinice se ne iskazuje samo kao emisija iz oaka ili
5/27/2018 Ekolo ki urbani in enjering
19/26
kanala otpanih voa, ved ona obuhvata ifuzne, fugitivne i izuzetne emisije. Zato se preporuuje
a se u okviru objeinjenog spreavanja zagaenja ivotne sreine i kontrole, kada je to potrebno i
razumno, postave uslovi koji de obezbeiti monitoring i ovakvih vrsta zagaenja.
Difuzna, fugitivna i izuzetna emisija
Znaajan je napreak postignut u smanjenju kanalne emisije (iz imnjaka, iz kanala, iz cevi), tako
da su ostali viovi emisije znaajno obili na vanosti, na primer, ifuzne (takasta, liniska, sa
povrina ili zapreminska) i fugitivne (razna curenja na spojevima) emisije su saa u ii
interesovanja. Ustanovljeno je a ovakve vrste emisije mogu znaajno a ugroze ivotni sreinu i
zravlje ljui, a a gubici koji nastaju na taj nain mogu a buu ekonomski znaajni. Na slian
Ivan Gretid, HF 7nain panja se posveduje i izuzetnim emisijama, na primer, tokom kvarova i havarija,koje se mogu
dalje klasifikovati u predvidive (na primer, tokom opravke) i nepredvidive (havarije).
13. VREDNOSTI ISPOD LIMITA DETEKCIJE I VREDNOSTI ZA ODBACIVANJE
Upotreba vrenosti ispo limita etekcije i vrenosti za obacivanje znaajno moe a utie na
ukupne rezultate, a posebno su opasne kod komaparacije podataka ili seta podataka, pa zato oko
njih mora a se postigne poseban ogovor. Preloeno je pet razliitih naina za postupanje sa
ovakvim poacima, maa se ni jean o njih ne moe favorizovati:
1. Izmerena vrenost se uzima u razmatranja iako je nepouzana. Ovaj nain se primenjuje
samo u posebnim sluajevima, kaa nema rugog izbora i kaa analitiar iskustveno
proceni a je ovaj nain prihvatljiv, akle kaa ne postoje uslovi za bilo koji rugi
pristup, na primer, merenja osetljivijom metodom.
2. Numerika vrenost za etekcijoni limit
2
se koristi umesto dobijene vrednosti i prikazuje
se kao < DL (manje o DL). U ovakvim sluajevima postoji opasnost a se ovakvi
rezultati precene u daljim razmatranjima, ime se znatno uvedava nepoznata realna
5/27/2018 Ekolo ki urbani in enjering
20/26
vrenost. Kako se ovakva merenja uzimaju u obzir ona utiu na srenju vrenost i
standardnu devijaciju.
3. Polovina vrednosti za detekcioni limit se koristi umesto dobijene vrednosti ukoliko se ne
raspolae sa nekom rugom vrenodu koja je ustanovljena nekom rugom metoom.
4. Izraunava se procenjena vrenost na bazi sleede formule: Procenjena vrenosat =
(100%-A)*DL, gde je: Aprocenat broja merenja od ukubnog broja merenja koja se
nalaze ispod DL. Ako je, na primer, 6 merenja od ukupno 20 merenja ispod DL, tada je
Procenjena vrednost = (100-30)*DL = 70% od DL.
5. Umesto obijene vrenosti stavlja se nula. U ovakvim sluajevima postoji opasnost a
se ovakavi rezultati podcene u daljim razmatranjima, ime se znatno umanjuje nepoznata
realna vrenost. Kako se ovakva merenja uzimaju u obzir ona utiu na srenju vrenost i
na standardnu devijaciju.
Vrednosti za odbacivanje se ustanovljavaju na bazi iskustva onog koji meri (eksperta) ili na bazi
statistikih pravila. Ko opreeljenja za iskustveno obacivanje treba imati u viu a li su merenja
obuhvatila neke abnormalmne emisije i stanja u postrojenju kod kojih se radi monitoring.
14. VRSTE MONITORINGA
Postoji nekoliko vrsta monitoringa:
1. Direktna merenja,
2. Dobijanje posrednih (surogatnih) podataka,
3. Bilansiranje masa,
4. Preraunavanja, i
2
Treba razlikovati DL metode od DL za ati supstrat. DL metoe se oreuje pri iealnim uslovima kaa
ne postoje
5/27/2018 Ekolo ki urbani in enjering
21/26
nikakve smetnje u oreivanju DL o strane neistoda, loeg rastvaraa ili slinog. DL za ati supstrat je
realna
vrednost za datu metodu i za dati suptrat jer obuhvata i sve mogude smetnje koje proizilaze zbog
rastvaraa,
interferenci, neistoa it. To znai a je DL za ati supstrat najrealnija vrenost koju treba koristiti ka
god je to
mogude.
Ivan Gretid, HF 85. Emisioni faktori
3
.
U principu mnogo je direktnije, ali ne i u vek tanije, kaa se koriste metoe koje porazumevaju
irektna merenja (kvantitativno oreivanje polutanta na oreenom izvoru), ipak, kaa su postupci
vrlo kompoleksni, skupi ili nepraktini, ruge metoe se preporuuju. Kako ove ruge metode
prestavljaju posreni nain obijanja neophonih parametara taa je prvo potrebno okazati a je
odabrana metoda za posredno dobijanje podataka ispravna i dovoljno precizna.
Ko oluivanja koja de se metoa koristi obino glavnu re imaju ovladena tela ili organi koji
onose konano oluku a li oreena metoa zaovoljava potrebe, ciljeve i zakonske obaveze.
Direktna merenja
Monitoring sa direktnim merenjem koristi kontinualne i diskontinualne tehnike. Kontinualne
tehnike monitoringa imaju prenosti jer aju znaajan broj poataka i stalno prate oreeni proces,
ali one imaju i mane kao to je njihova visoka cena, smanjena osetljivost jer koriste specifine
ureaje i slino. Ko kontinualnog monitoringa treba voiti rauna a li se raisa ureajima koji
irektno mere (in situ) u kanalu, u cevi ili u matici, ili se rai sa ureajuma koji kontinualno
oprobavaju (on line), odnosno uzimaju male frakcije nekog supstrata i potom ga mere. Primeri za
direktna merenja su, na primer:
Merenja saraja tekih metala u otpanim voama,
Merenja saraja tekih metala u zemljitu,
5/27/2018 Ekolo ki urbani in enjering
22/26
Merenje saraja SO2 u imnim gasovima,
Merenje saraja suspenovanih estica u imnim gasovima,
Oreivanje tempersature, it.
Posredni ili surogatni podaci
Koridenje posrenih poataka ima nekoliko prenosti jer su jeftiniji za obijanje, angauju se
manje kompleksne tehnike i mogude je obiti vedi broj poataka. Pa i pore toga imaju i oreene
mane jer je potrebno povremeno vriti korelacija sa direktnim merenjima, jer su podaci koji se
obijaju tani samo u oreenim intervalima i jer se ne mogu uvek koristiti u suskim aktima i
postupcima. Skoro uvek pored posrednih postoje i direktni postuci koji se izbegavaju jer su mnogo
skupi ili mnogo komplikovani. Primeri za sirogatne podatke su, na primer:
TOC jer meri totalni organski ugljenik, a ne oreuje se svaka organska supstanca posebno,
TOC obuhvata ugljenik iz, na primer, PAH ili PCB-a,
HPK jer oreuje hemijsku potronju kiseonika sa sve oksidacione procese u vodi, a da se
ne zna tano kiji su sve procesi zastupljeni,
BPK jer oreuje biohemijsku potronju kiseonika za sve biohemijske procese, a a se ne za
svaki proces posebno, sobzirom a se esto i ne zna koji se sve biohemiski procesi odvijaju
u otpadnoj vodi, itd.
Bilans masa
Balans masa obuhvata bilanciranje reaktanata i proukata, uz pradenje stvaranja, akumulacije ili
ekompozicije supstanci o interesa. Razlike na ulazu i izlazu iz nekog procesa obino su posledica
3
Emisioni faktori se obino efiniu kao koliina zagaivaa izraena u jeinicama mase poeljena sa
jeininom
veliinom mase, zapremine, rastojanja ili trajanja aktivnosti o koje potie emitovani zagaiva. Ovakvi
faktori
5/27/2018 Ekolo ki urbani in enjering
23/26
olakavaju procene emisije zagaivaa iz razliitih izvora koji zagauju vazuh. U najvedem broju
sluajeva emisioni
faktori su usrenjene vrenosti obijenih merenja za vedu koliinu, zapreminu, onosno veliko
rastojanje ili ui perio
ovijanja procesa zagaivanja i to ne samo za jenu vrstu izvora zagaenja ved za vie vrsta izvora
zagaivaa koji su
meusobno slini ili ak isti.
Ivan Gretid, HF 9oslobaanja pojeinih supstanci u ivotnu sreinu. Rezultati balansa masa su, dakle,
male razlike
izmeu velikih koliina rektanata (input) i velikih koliina proukata (output), s tim to uvek treba
imati u viu i netanosti pri oreivanju masa (koliina) rektanata i proukata. To znai a se bilans
masa moe koristiti samo ako je mogude precizno oreiti sve mase (koliine) svih supstanci koje
uestvuju u procesu (reakciji) i kaa se moe oreiti veliima greke koja se pri tom pravi. Kao
primer moe a poslui izraunavanje koliine emitovanog SO2 nabazi poataka o saraju
sumpora u tenom gorivu. Tokom sagorevanja sav sumpor se prevoi u sumporioksi tako a se
na bazi bilansa masa lako i tano ustanovljava veliina emisije SO2.
Preraunavanja
Prilikom koridenja preraunavanja rai ustanovljavanja emisije potrebno je raspolagati sa nizom
poataka koji obuhvataju elom poatke merenja, bilansiranja masa ili uz pomod kojih se moe
izraunati emisija. Ovaj postupak znatno komplikovaniji o postupka sa emisionim faktorima. Kao
primer moe a poslui preraunavanje kolika koliina pepela se obija sagorevanjem lignita u
nekoj termoelektrani ako se zna prosean saraj pepela u uglju.
Emisioni faktori
Emisioni faktori su preraunavanja koja se bazraju na bazi iskustvenih poataka, usrenjenih
vrenosti i obrog poznavanja oreenog procesa. Za njihovo koridenje prethono je potrebno
obiti saglasnost ovladenih institucija ili organa u protivnom ne mogu se koristiti kao relevantan
poatak. U svakom sluaju primena emisionih faktora je izvanrena metoda za dobijanje brzih ili
5/27/2018 Ekolo ki urbani in enjering
24/26
globalnih procena.
Ocena ispunjenosti uslova
Ova metoa generalno obuhvata statistika uporeivanja merenja, uporeivanje statistikih
poataka izmeu setova merenja, greke pri merenjima, emisione limite ili neke sline podatke od
znaaja. Oreene ocene ne moraju a se baziraju na numerikim poacima, ved na logikim
zakljucima a li neto ispunjava uslove ili ne. Merene vrenosti se uporejuju sa propisanim
limitima, uzimajudi u obzir ogovarajude nesigurnosti merenja, i svrstavaju se u tri osnovne klase:
Usaglaen sa postavljenim uslovima (ispo granice),
Na granici sa postravljenim uslovima, i
Neusaglaen sa postavljenim uslovima (preko granice) (Slika 3).
Slika 3. Nivo emisije u odnosu na propisanu
vrednost.
Ivan Gretid, HF 1015. SAOPTAVANJE REZULTATA MONITORINGA
Saoptavanje poataka monitoringa obuhvata sumiranje i prezentaciju ogovarajudih poataka i
informacija, nalaze o usaglaenosti sa propisima i sve to na jasan koncizan i efektivan nain. Dobra
praksa u saoptavanju poataka obuhvata: sve relevantne zahteve za saoptravanje strune i zahteve
javnosti, ogovornost a se saoptenje pripremi i saopti, obim saoptenja, kategoriju saoptenja,
cilj saoptenja, ozvanienu praksu, zakonske okvire koji se onose na saoptavanje poataka, kao i
ocenu kvaliteta u odnosu na propisane zahteve.
16. TROKOVI MONITORINGA
Pri izvoenju monitoringa mora se voiti rauna o optimizaciji trokova, ali ne na utrb kvaliteta,
objektivnosti i ciljeva. Efektivnost cene monitoringa moe se postignuti ako se ukljue svi zahtevi
za obezbeenje kvaliteta, optimizacija broja uzoraka, optimicacija uestalosti merenja i ukljuivanje
u monitoring svih komplementnih ranji koje omogudavaju ire sagleavanje eventualnih problema.
Trokovi monitoringa se obuno ele na ve osnovne grupe:
5/27/2018 Ekolo ki urbani in enjering
25/26
Kapitalne trokove monitoringa koji obiuhvataju: prostor, opremu, softver, stanare,
servise, rezervne elove, kolovanje karova, amortizacija i rugo,
Doatne trokove monitoringa koji obuhvataju: uzorkovanje i propremu uzoraka, nabavku
hemikalija, staklarije i ostalog repro-materijala, pripremu za rad, rad personala, izradu
izvetaja, transportne trokove, oravanje laboratorija, reiju it.
Ivan Gretid, HF 11
PRAENJE KVALITETA IVOTNE SREDINE -MONITORING
Vazduh Voda Zemljite Biomonitoring Elektromagnetno zraenje
U AP Vojvodini se monitoring sprovodi radi dobijanja pouzdanih i
kvalitetnih podataka o stanju i zagaenju ivotne sredine koji bi
posluili za:
definisanje mera zatite; identifikaciju zagaivaa; donoenje adekvatnih i pravovremenih odluka; formiranje informacionog sistema; reagovanje u akcidentnim situacijama i izvetavanje javnosti
U cilju pridruivanja Evropskoj Agenciji za zatitu ivotne sredine
(EEA) i Evropskoj informacionoj osmatrakoj mrei za ivotnu
http://www.eko.vojvodina.gov.rs/index.php?q=Vazduhhttp://www.eko.vojvodina.gov.rs/index.php?q=Vodahttp://www.eko.vojvodina.gov.rs/index.php?q=Zemljistehttp://www.eko.vojvodina.gov.rs/index.php?q=Biomonitoringhttp://www.eko.vojvodina.gov.rs/index.php?q=elektromagnetno_zracenjehttp://www.eko.vojvodina.gov.rs/index.php?q=elektromagnetno_zracenjehttp://www.eko.vojvodina.gov.rs/index.php?q=elektromagnetno_zracenjehttp://www.eko.vojvodina.gov.rs/index.php?q=Biomonitoringhttp://www.eko.vojvodina.gov.rs/index.php?q=Zemljistehttp://www.eko.vojvodina.gov.rs/index.php?q=Vodahttp://www.eko.vojvodina.gov.rs/index.php?q=Vazduh5/27/2018 Ekolo ki urbani in enjering
26/26
sredinu (EIONET), Pokrajinski sekretarijat prikuplja podatke o
kvalitetu vazduha sa teritorije AP Vojvodine, i obraene rezultate,
dostavlja Agenciji za zatitu ivotne sredine Republike Srbije
(SEPA).
Redovni monitoring obuhvata sledee:
monitoring kvaliteta vazduha monitoring kvaliteta akvatinih ekosistema monitoring kvaliteta zemljita monitoring ugroenih biljnih i ivotinjskih zajednica
(biomonitoring)
monitoring inhalatornih alergena
Mrea automatskih stanica za kontinulano praenje kvaliteta
ambijentalnog vazduha u AP Vojvodini
Zbog kontinuiranog praenja stanja i formiranja informacionog
sistema, postavljeno je 6 automatskih stanica za merenje kvaliteta
ambijentalnog vazduha u veim centrima Vojvodine, kao i u
zatienim prirodnim dobrima: u Subotici, Somboru, Novom Sadu,
Zrenjaninu, Kikindi, SRP "Deliblatska peara" i SRP "Obedska
Bara".
Recommended