View
220
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
7/29/2019 EN vetra u RH
1/10
7/29/2019 EN vetra u RH
2/10
OPENITO O VJETRU
Vjetar je u stvari indikretan oblik solarne energije jer do pojave vjetra dolazizbog razlike u temperaturama izmeu jae zagrijanih dijelova na Zemlji (ekvator)
i slabije zagrijanih djelova (polovi). Temperaturna razlika stvara razliku utlakovima to uzrokuje pomicanje zranih masa. Topli zrak zagrijan oko ekvatoradie se u visinu sve do oko 10 km, a istovremeno putuje prema polovima.
Kada zemlja ne bi rotirala topao zrak bi jednostavno samo doao do polova,ohladio se, potonuo i krenuo nazad prema ekvatoru. Budui da zemlja rotira navjetar utjee i koriolisova sila. Naravno i mikroklima ima svoj utjecaj, posebice upodrujima uz more.
Ljudi su energiju vjetra najprije poeli koristiti za pokretanje amaca s jedrimakoji su se kasnije razvili u jedrenjake. Zanimljiva je injenica da se do pojavenafte sav morski transport temeljio na vjetru kao jedinom energentu.Prekooceanska putovanja su ostvarena pomou jedrenjaka, koristei iskljuivoenergiju vjetra za pokretanje
7/29/2019 EN vetra u RH
3/10
VJETROVI U REPUBLICI HRVATSKOJ
Osnovu za koritenje ovog oblika energije ini vjetar. Kao to je navedeno uprojektu Obnovljivi izvori energije nisu svi vjetrovi isti. Razlikuju se
prema brzini, smjeru, jaini te stalnosti puhanja Na temelju navedenihznaajki izdvojiti e se najvaniji vjetrovi na Jadranu i opisati e se njihovutjecaj na vremenske prilike. Razlog zato je izostavljen kontinentalni dioHrvatske, lei u injenici da se na temelju mjerenja i opaanja u sklopumree postaja DHMZ-a, srednja godinja brzina vjetra vea od 5,5 m/s navisini 25 m iznad tla, nuna za ekonomino koritenje energije vjetra,pojavljuje samo uz obalno i priobalno podruje Jadranskog mora (poglavitosjeverna i juna Dalmacija) Iz tog razloga kratki pregled vjetrenih prilikaodnositi e se samo na ta podruja.
7/29/2019 EN vetra u RH
4/10
OSNOVNI KRITERIJ ZA IZBOR VJETRO ELEKTRANE
Iakoje vjetropotencijal najvaniji kriterij za izbor lokacije vjetroelektrane,postoji i niz drugih imbenika koji se moraju zadovoljiti. Izbor lokacijeprovodi se u dva koraka. Najprije se odreuju podruja koja su nepogodna zaizgradnju zbog sljedeih razloga:
podruje ima izuzetno mali vjetropotencijal
podruje zatieno zbog iznimnih prirodnih ili kulturnih ljepota (park prirode,arheoloko nalazite)
podruje namijenjeno za izgradnju stambenih ili gospodarskih objekata
podruje vrlo zahtjevnog reljefa s obzirom na mogunost izgradnje
U drugom koraku provodi se vrednovanje makrolokacije na temelju kriterija
kao to su:srednja godinja brzina vjetra
veliina lokacije, odnosno broj vjetrogeneratorskih jedinica koje je na lokacijimogue postaviti
udaljenost lokacije od prometnica
udaljenost lokacije od postojee elektrine mreemogunost odravanja i nadzora nad vjetroelektranom
7/29/2019 EN vetra u RH
5/10
VJETROELEKTRANA
Vjetroelektanu ini niz blisko smjetenih vjetrogeneratora, najee istog tipa, izloenihistom vjetru i prikljuenih posredstvom zajednikog rasklopnog ureaja na elektrinu mreu
Vjetrogenerator je autonomna proizvodna jedinica elektrine energije. Sastoji se od :
1) vjetroturbine, koja kinetiku energiju pretvara u mehaniki rad
2) generatora koji mehaniki rad pretvara elektrinu energiju.
Postoje dva temeljna pristupa u konstrukciji vjetroturbina:
konstrukcija vjetroturbine s horizontalnom osi rotora
konstrukcija vjetroturbine s vertikalnom osi rotora (rijetko su zastupljene).
Moderne vjetrogeneratore karakterizira trolopatini rotor vjetroturbine i stup cijevneizvedbe.Oni su funkcionalno, aerodinamiki i tehnoloki visoko usavreni.
7/29/2019 EN vetra u RH
6/10
VJETRO ELEKTRANE-PAG
7/29/2019 EN vetra u RH
7/10
PRESJEK ASINKRONOG GENERATORA
1 - kran
2 - asinkroni generator
3 - sustav za hlaenje
4 - upravljaki ormar
5 - prijenosnik
6 - glavno vratlo
7 - sustav sa blokiranje rotora
8 - lopatice
9 - glavina
10 - oplata gondole(spinner)
11 - okretnica lopatice
12 - nosa gondole
13 - hidrauliki agregat
14 - disk
15 - okretnica za zakretanje gondole
16 - konice
17 - toranj18 - pogon zakretanja gondole
19 - spojka
7/29/2019 EN vetra u RH
8/10
PRESJEK SINKRONOG GENERATORA
1 - toranj
2 - sinkronI generator
3 - adapter
4 - glavina
5 - prednji dio oplate(spiner)
6 - klizni koluti7- lopatice
8 - oplata gondole(rotirajui dio )
9 - anemometar
10 - prikljuna kutija generatora
11 - uzbuda generatora
12 - elektormotorni pogon za zakretanje
gondole(yaw)13 - glavni nosa
14 - osovinski rukavac
7/29/2019 EN vetra u RH
9/10
POTICAJNE MJERE RH ZA IZGRADNJU
VJETROELEKTRANA
U poticajne mjere za izgradnju vjetroelektrana u Hrvatskoj, mogu se ubrojiti:
a) odluka HEP-a koji jami otkupnu cijenu elektrine energije proizvedene u vjetroelektranama, po cijeni 90%prosjene prodajne cijene elektrine energije na mrei HEP-a
b) oslobaanje vjetroelektrana, za razliku od ostalih elektrana, plaanja naknade za koritenje prostorajedinicama lokalne samouprave
Poticajne mjere Vlade Republike Hrvatske u iskoritavanju energije vjetra, nemaju samo gospodarsku ve iekoloku osnovu. Prigodom rada vjetroelektrana ne dolazi do emisija ispunih plinova ili krutih estica, nitipostoje drugi oblici zagaivanja okolia koji karakteriziraju elektrane na fosilna goriva. Prednostvjetroelektrana je i u tome to se mogu smjestiti podjednako na neobradivim povrinama, morskoj puini ili
poljoprivrednom zemljitu, a posebnost to se prostor i dalje moe koristiti.
Zbog niza prednosti, koje sa sobom donosi koritenje obnovljivih izvora energije, oekuje se znaajnopoveanje koritenja elektrine energije dobivene iz obnovljivih izvora. Hrvatska je 2002. godine koristilasvega 0.6% elektrine energije dobivene iz obnovljivih izvora. Oekuje se da e do 2010. godine koritenjeenergije iz obnovljivih izvora narasti do 4.5% u strukturi ukupne potronje.
7/29/2019 EN vetra u RH
10/10
ZAKLJUAK
Ako se promatraju karakteristike vjetra na prostoru Hrvatske, moe sezakljuiti da naa domovina ima dobar vjetropotencijal. To ne znai da je cijeliprostor Hrvatske izuzetno pogodan za gradnju vjetroelektrana. Naime,Hrvatska ima mnogo vjetrovitih podruja, ali je problem u tome to vjetar unjima ne pue stalno, preslab je ili prejak. Bura u Senju primjer je vrloneredovitog i esto prejakog vjetra. Takav vjetar nije pogodan za energetskoiskoritavanje. Na sreu, Hrvatska ima puno vie lokacija koje imajuzadovoljavajui vjetropotencijal. Mjerenja odreenih karakteristika vjetra
(brzina, smjer, uestalost) pokazala su kako je za iskoritavanje energijevjetra povoljnije podruje Jadrana od kontinentalnog dijela Hrvatske. Stoga suprve hrvatske vjetroelektrane izgradene upravo na tom podruju. Rije je ovjetroelektranama Ravna Pag i Trtar Krtolinibenik. S obzirom da je dosada u Hrvatskoj identificirano stotinjak potencijalnih lokacija za izgradnjuvjetroelektrana, moe se oekivati kako e broj vjetroturbina u narednimgodinama rasti sve vie. Vjetroelektrane na iariji, iznad Senja, pokraj Stonai Klisa, koje su u razliitim fazama izgradnje, govore tome u prilog.
U cilju stvaranja uvjeta za gospodarsko koritenje energije vjetraVlada Republike Hrvatske pokrenula je nacionalni energetski programENWIND. Odabrani su demonstracijski pilot-projekti koji trebaju potvrditiopravdanost ulaganja. Pokretanje ENWIND programa pobudilo je veliki interesmeu potencijalnim investitorima.
Recommended