EN vetra u RH

7/29/2019 EN vetra u RH

1/10


2/10

OPENITO O VJETRU

Vjetar je u stvari indikretan oblik solarne energije jer do pojave vjetra dolazizbog razlike u temperaturama izmeu jae zagrijanih dijelova na Zemlji (ekvator)

i slabije zagrijanih djelova (polovi). Temperaturna razlika stvara razliku utlakovima to uzrokuje pomicanje zranih masa. Topli zrak zagrijan oko ekvatoradie se u visinu sve do oko 10 km, a istovremeno putuje prema polovima.

Kada zemlja ne bi rotirala topao zrak bi jednostavno samo doao do polova,ohladio se, potonuo i krenuo nazad prema ekvatoru. Budui da zemlja rotira navjetar utjee i koriolisova sila. Naravno i mikroklima ima svoj utjecaj, posebice upodrujima uz more.

Ljudi su energiju vjetra najprije poeli koristiti za pokretanje amaca s jedrimakoji su se kasnije razvili u jedrenjake. Zanimljiva je injenica da se do pojavenafte sav morski transport temeljio na vjetru kao jedinom energentu.Prekooceanska putovanja su ostvarena pomou jedrenjaka, koristei iskljuivoenergiju vjetra za pokretanje


3/10

VJETROVI U REPUBLICI HRVATSKOJ

Osnovu za koritenje ovog oblika energije ini vjetar. Kao to je navedeno uprojektu Obnovljivi izvori energije nisu svi vjetrovi isti. Razlikuju se

prema brzini, smjeru, jaini te stalnosti puhanja Na temelju navedenihznaajki izdvojiti e se najvaniji vjetrovi na Jadranu i opisati e se njihovutjecaj na vremenske prilike. Razlog zato je izostavljen kontinentalni dioHrvatske, lei u injenici da se na temelju mjerenja i opaanja u sklopumree postaja DHMZ-a, srednja godinja brzina vjetra vea od 5,5 m/s navisini 25 m iznad tla, nuna za ekonomino koritenje energije vjetra,pojavljuje samo uz obalno i priobalno podruje Jadranskog mora (poglavitosjeverna i juna Dalmacija) Iz tog razloga kratki pregled vjetrenih prilikaodnositi e se samo na ta podruja.


4/10

OSNOVNI KRITERIJ ZA IZBOR VJETRO ELEKTRANE

Iakoje vjetropotencijal najvaniji kriterij za izbor lokacije vjetroelektrane,postoji i niz drugih imbenika koji se moraju zadovoljiti. Izbor lokacijeprovodi se u dva koraka. Najprije se odreuju podruja koja su nepogodna zaizgradnju zbog sljedeih razloga:

podruje ima izuzetno mali vjetropotencijal

podruje zatieno zbog iznimnih prirodnih ili kulturnih ljepota (park prirode,arheoloko nalazite)

podruje namijenjeno za izgradnju stambenih ili gospodarskih objekata

podruje vrlo zahtjevnog reljefa s obzirom na mogunost izgradnje

U drugom koraku provodi se vrednovanje makrolokacije na temelju kriterija

kao to su:srednja godinja brzina vjetra

veliina lokacije, odnosno broj vjetrogeneratorskih jedinica koje je na lokacijimogue postaviti

udaljenost lokacije od prometnica

udaljenost lokacije od postojee elektrine mreemogunost odravanja i nadzora nad vjetroelektranom


5/10

VJETROELEKTRANA

Vjetroelektanu ini niz blisko smjetenih vjetrogeneratora, najee istog tipa, izloenihistom vjetru i prikljuenih posredstvom zajednikog rasklopnog ureaja na elektrinu mreu

Vjetrogenerator je autonomna proizvodna jedinica elektrine energije. Sastoji se od :

1) vjetroturbine, koja kinetiku energiju pretvara u mehaniki rad

2) generatora koji mehaniki rad pretvara elektrinu energiju.

Postoje dva temeljna pristupa u konstrukciji vjetroturbina:

konstrukcija vjetroturbine s horizontalnom osi rotora

konstrukcija vjetroturbine s vertikalnom osi rotora (rijetko su zastupljene).

Moderne vjetrogeneratore karakterizira trolopatini rotor vjetroturbine i stup cijevneizvedbe.Oni su funkcionalno, aerodinamiki i tehnoloki visoko usavreni.


6/10

VJETRO ELEKTRANE-PAG


7/10

PRESJEK ASINKRONOG GENERATORA

1 - kran

2 - asinkroni generator

3 - sustav za hlaenje

4 - upravljaki ormar

5 - prijenosnik

6 - glavno vratlo

7 - sustav sa blokiranje rotora

8 - lopatice

9 - glavina

10 - oplata gondole(spinner)

11 - okretnica lopatice

12 - nosa gondole

13 - hidrauliki agregat

14 - disk

15 - okretnica za zakretanje gondole

16 - konice

17 - toranj18 - pogon zakretanja gondole

19 - spojka


8/10

PRESJEK SINKRONOG GENERATORA

1 - toranj

2 - sinkronI generator

3 - adapter

4 - glavina

5 - prednji dio oplate(spiner)

6 - klizni koluti7- lopatice

8 - oplata gondole(rotirajui dio )

9 - anemometar

10 - prikljuna kutija generatora

11 - uzbuda generatora

12 - elektormotorni pogon za zakretanje

gondole(yaw)13 - glavni nosa

14 - osovinski rukavac


9/10

POTICAJNE MJERE RH ZA IZGRADNJU

VJETROELEKTRANA

U poticajne mjere za izgradnju vjetroelektrana u Hrvatskoj, mogu se ubrojiti:

a) odluka HEP-a koji jami otkupnu cijenu elektrine energije proizvedene u vjetroelektranama, po cijeni 90%prosjene prodajne cijene elektrine energije na mrei HEP-a

b) oslobaanje vjetroelektrana, za razliku od ostalih elektrana, plaanja naknade za koritenje prostorajedinicama lokalne samouprave

Poticajne mjere Vlade Republike Hrvatske u iskoritavanju energije vjetra, nemaju samo gospodarsku ve iekoloku osnovu. Prigodom rada vjetroelektrana ne dolazi do emisija ispunih plinova ili krutih estica, nitipostoje drugi oblici zagaivanja okolia koji karakteriziraju elektrane na fosilna goriva. Prednostvjetroelektrana je i u tome to se mogu smjestiti podjednako na neobradivim povrinama, morskoj puini ili

poljoprivrednom zemljitu, a posebnost to se prostor i dalje moe koristiti.

Zbog niza prednosti, koje sa sobom donosi koritenje obnovljivih izvora energije, oekuje se znaajnopoveanje koritenja elektrine energije dobivene iz obnovljivih izvora. Hrvatska je 2002. godine koristilasvega 0.6% elektrine energije dobivene iz obnovljivih izvora. Oekuje se da e do 2010. godine koritenjeenergije iz obnovljivih izvora narasti do 4.5% u strukturi ukupne potronje.


10/10

ZAKLJUAK

Ako se promatraju karakteristike vjetra na prostoru Hrvatske, moe sezakljuiti da naa domovina ima dobar vjetropotencijal. To ne znai da je cijeliprostor Hrvatske izuzetno pogodan za gradnju vjetroelektrana. Naime,Hrvatska ima mnogo vjetrovitih podruja, ali je problem u tome to vjetar unjima ne pue stalno, preslab je ili prejak. Bura u Senju primjer je vrloneredovitog i esto prejakog vjetra. Takav vjetar nije pogodan za energetskoiskoritavanje. Na sreu, Hrvatska ima puno vie lokacija koje imajuzadovoljavajui vjetropotencijal. Mjerenja odreenih karakteristika vjetra

(brzina, smjer, uestalost) pokazala su kako je za iskoritavanje energijevjetra povoljnije podruje Jadrana od kontinentalnog dijela Hrvatske. Stoga suprve hrvatske vjetroelektrane izgradene upravo na tom podruju. Rije je ovjetroelektranama Ravna Pag i Trtar Krtolinibenik. S obzirom da je dosada u Hrvatskoj identificirano stotinjak potencijalnih lokacija za izgradnjuvjetroelektrana, moe se oekivati kako e broj vjetroturbina u narednimgodinama rasti sve vie. Vjetroelektrane na iariji, iznad Senja, pokraj Stonai Klisa, koje su u razliitim fazama izgradnje, govore tome u prilog.

U cilju stvaranja uvjeta za gospodarsko koritenje energije vjetraVlada Republike Hrvatske pokrenula je nacionalni energetski programENWIND. Odabrani su demonstracijski pilot-projekti koji trebaju potvrditiopravdanost ulaganja. Pokretanje ENWIND programa pobudilo je veliki interesmeu potencijalnim investitorima.

Documents

EN vetra u RH