Etiologija SCD

Preview:

DESCRIPTION

5% drugi *. 15% CM. 80% CHD. Etiologija SCD. CHD kod 13 miliona ljudi u SAD, 2002. 1 SCD je prva manifestacija CHD kod 5 0% muškaraca i 63% žena 1 CHD uzrokuje 80% SCD (u zapadnim zemljama) . 3. Etiologija SCD 2,3. - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Etiologija SCD• CHD kod 13 miliona ljudi u SAD, 2002. 1

• SCD je prva manifestacija CHD kod 50% muškaraca i 63% žena 1

• CHD uzrokuje 80% SCD (u zapadnim zemljama).3

1 American Heart Association. Heart Disease and Stroke Statistics—2003 Update. Dallas, Tex.: American Heart Association; 2002.2 Adapted from Heikki et al. N Engl J Med, Vol. 345, No. 20, 2001.3 Myerberg RJ. Heart Disease, A Textbook of Cardiovascular Medicine. 6th ed. P. 895.

Etiologija SCD 2,32,3

* kanalopatije, valvularne ili kongenitalne bolesti srca , drugi

80%CHD

15%CM

5% drugi*

Uzroci Inhospitalne smrti

• Najčešći uzrok inhospitalne smrti su nesrčani izazvani obično encefalopatijama ili respiratornim komplikacijama zbog dugotrajnog održavanja na respiratoru

• Samo 10% pacijenata umire zbog recidivantnih aritmija, dok oko 30% umire zbog niskog srčanog output-a ili

kardiogenog šoka

Provocirajući faktori

• Elektrolitni poremećaj– hipokalemija i hipomagnezemija

• Antiaritmici• Kokain• Produžen QT interval

Aritmije uzrokuju SCD

Albert CM. Circulation. 2003;107:2096-2101.

12%drugi uzroci

88%aritmije

Bayés de Luna A. Am Heart J. 1989;117:151-159.

Aritmije koje uzrokuju SCD

Bradikardija17%

VT62% Primarna VF

8%

Torsades de Pointes13%

SCD i pol

232

150

8565

270

171

8586

257

143

6182

241

133

6172

275

162

8478

272

164

10064

209

122

6854

253

144

7272

242

174

9678

296

185

9392

0

50

100

150

200

250

300

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

No. Death

No. SCD

MEN

FEME

SCD i starost

150

4

33

113

171

8

40

123143

1

28

114

133

2

30

101

162

2

27

133

164

1229

123122

2

23

97

144

121

122

174

4

33

137

185

523

157

020406080

100120140160180200

No. SCD

< 45

45-65

> 65

SCD u SKB Mostar (10 godina)

61%

0%

13% 14% 9% 8%1%

22%

1% 6%

24%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

%MT SC

D

AORT. DISE

C.

SHCO

K CARDIOGEN

ES ICV

AHF-OED

EMA

CARDIAC ARREST FV AIM

THROM

BOSIS A

.MEZ

ENTERICAE

SUDDEN

DEA

THCHF

Klinički supstrat udružen sa srčanim arestom izazvanim VF

• CHF– Prisustvo CHF povećava ukupni mortalitet i

incidenciju SCD kod oba pola sa AIM, kardiogenim šokom i ICV

SCD u CHF

63%

25,15%

56%

27,97%

55%

29,32%

59%

28,40%

60%

23,17%

58%

13,93%

57%

22,22%

72%

14,37%

63%

26,49%

65%

26%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

%MT SCD

CHF

SCD je 6 do 9 puta češća kod CHF nego u opštoj

populaciji.1

1 American Heart Association. Heart and Stroke Statistical –2003 Update. Dallas, Tex.: American Heart Association: 2002.

2119,8

14

10

7

16 16

129,4

28

1820

28

0

10

20

30

TRACE CAPRICORN EMIAT MADIT MUSTTInducible

MUSTTRegistry

MADIT II*

Con

trol

Gro

up M

orta

lity

at 2

yea

rs

Total Mortality

Arrhythmic Mortality

References in slide notes. * MADIT-II mortality values at 20 months.

SCD u Post-MI pacijenata sa LV disfunkcijom

Ukupni MT~20-30%; SCD je ~50% ukupne smrtnosti.

SCD u AIM

63%

0,2339

56%

0,1119

55%

0,1729

59%

0,2469

60%

0,2317

58%

0,1967

57%

0,2917

72%

0,2529

63%

0,2649

65%

0,1867

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

%MT SCD

AIM

SCD u ICV

63%

22,80%

56%

16,08%

55%

10,53%

59%

13,58%

60%

13,41%

58%

9,02%

57%

2,08%

72%

17,82%

63%

14,05%

65%

14%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

2000g

2001g

2002g

2003g

2004g

2005g

2006g

2007g

2008g

2009g

%MT SCD

ICV

SCD u kardiogenom šoku

63%

7,60%

56%

16,08%

55%

17,29%

59%

12,35%

60%

14,63%

58%

18,03%

57%

18,75%

72%

8,62%

63%

7,57%

65%

12,67%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

%MT SCD

Schockcardiogenes

SCD u AHF

63%

10,53%

56%

9,09%

55%

14,29%

59%

8,02%

60%

8,54%

58%

10,66%

57%

13,19%

72%

15,52%

63%

6,49%

65%

10,67%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

%MT SCD

AHF-OEDEMA

SCD u srčanom zastoju

63%

7,02%

56%

10,49%

55%

7,52%

59%

8,64%

60%

3,66%

58%

9,84%

57%

3,47%

72%

8,05%

63%

9,19%

65%

10,67%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

%MT SCD

CARDIAC ARREST

SCD na putu do bolnice

63%

2,34%

56%

4,20%

55%

2,26%

59%

2,47%

60%

10,37%

58%

16,39%

57%

9,72%

72%

6,90%

63%

3,24%

65%

2%0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

%MT SCD

SUDDEN DEATH

Cummins RO. Annals Emerg Med. 1989;18:1269-1275.

SCA reanimacija zavisi od vremena primjene*

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9

% Uspjeh

*Non-linear

Vrijeme (minute)

Vjerovanoće za uspjeh se smanjuju

7 - 10% svake minute

Statistika SCD

• Svega 5% pacijenata sa SCD preživljava van bolnice2,3

• Najbolje šanse za preživljavanje imaju pacijenti sa primjenom urgentne DC/reanimacije u toku 6 do 8 minuta od znakova SCD-a.

– 40% SCD nastaje tokom spavanja1

– 80% SCD kod kuće1

1 Swagemakers V. J Am Cardiol. 1997;30:1500-15052 Ginsburg W. Am J Emer Med. 1998;16:315-319.3 Cobb LA. Circ. 1992;85:I98-102.

SCD

• Incidencija 400.000 – 500.000 godišnje u SAD-u

• Samo 2% - 15% dospije do bolnice• Polovina njih umire prije odpusta• Visok stepen recidiva

Pacijenti koji imaju srčani udar sa disfunkcijom LV-a

(EF≤ 40 %) imaju SCD slično populaciji sa CHF-om.

“Pacijenti koji su imali srčani udar imaju 4 do 6 puta veći rizik za SCD od opšte populacije.”1

1American Heart Association. Heart Disease and Stroke Statistics—2003 Update. Dallas, Tex.: American Heart Association; 2002.

Mjere za snižavanje SCDKorekcija Ishemije

– Revaskularizacija

– Beta-blokatori

Prevencija rupture plaka– Statin

– ACE inhibitor

– Aspirin

Stabilizacija VNS– Beta-blokatori

– ACE inhibitori

Poboljšanje pumpne funkcije

– ACE inhibitori

– Beta-blokatori

Prevencija aritmija

– Beta-blokatori

– Amiodarone

Prekidanje aritmija

– ICDs

– AEDs

Prevencija Ventrikulanog remodelinga i stvaranja kolagena

– Blokatori Aldosterona

Zipes DP. Circulation. 1998;98:2334-2351.Pitt B. N Engl J Med. 2003;348:1309-1321.

Simptomi u terminalnoj fazi SCDTip simptoma Uk. % M % Ž % t p

Bez simptoma 9 3,63 6 4,02 3 3,03 0,422 p < 0,05

Bol u prsima 130 52,42 76 51 54 41,54 0,547 p <0,05

Dispnea 10 4,03 6 4,05 4 4,04 0,005 p<0,05

Opšta slabost 6 2,42 5 3,35 1 1,01 1,113 p< 0,05

Nausea 10 4,03 5 3,35 5 5,05 0,639 p <0,05

Nelagoda 1 0,41 0 0 1 1,01 1,005 p< 0,05

Pristisak u prsima 35 14,11 20 13,42 15 15,15 0,379 p< 0,05

Palpitacije 3 1,21 3 2,01 0 0 1,749 p< 0,05

Omaglice 7 2,82 4 2,68 3 3,03 0,159 p< 0,05

Kombinovani simptomi 37 14,93 24 16,1 13 13,13 0,656 p<0,05

Ukupno 248 100 149 60,08 99 39,92    

Zaključak 1

• Defibrilacija je jedino efikasna u tretmanu SCD.

• Preživljavanje zavisi od brzine intervencije.

• Rana stratifikacija rizika i fenotipsko ispitivanje porodica sa SCD.

Zaključak 2

• Potrebna identifikacija rizičnih pacijenata za SCD: – niska LVEF, HF, preležani MI, i ranija SCD

događanja sa VT/VF.

• ICD i CRT-D terapija mogu prevenirati SCD.

• Većina pacijenata ne može da obezbijedi uređaj.

Zaključak 3

VODIČ ZA SCD ESC UKBIH 2010