View
44
Download
2
Category
Preview:
DESCRIPTION
finance
Citation preview
Predmet: Finansijski menadžment
doc. dr. Saša Muminović
Podela vlasti
Zakonodavna
Skupština
Sudska
Sudovi
Izvršna
Vlada
Državni budžet
Državni proračun ili državni budžet je
pregled planiranih prihoda i rashoda
neke države u odreĎenom vremenskom
periodu.
Formuliše (sastavlja) ga izvršna, a
prihvata zakonodavna vlast.
Vrste budžeta
ravnotežni – kada su prihodi jednaki
rashodima
neuravnoteženi – kada su prihodi veći
od rashoda (budžetski suficit) ili kada su
prihodi manji od rashoda (budžetski
deficit)
Javni prihodi
Javni prihodi su prihodi države koji se mogu prikupiti u obliku :
Poreza
Doprinosa
Carina
Taksi
Naknada
Javnog duga
Ostalih prihoda
Karakteristike javnih prihoda
svi služe za podmirenja javnih potreba,
tj. državnih rashoda (javnih rashoda)
svi se ubiru u novcu
ubiru se periodično i konstantno
ubiru se uglavnom iz dohotka (obnovljivi
izvor), a vrlo retko iz imovine (nije
obnovljiv izvor)
Podela javnih prihoda I
originarni (izvorni) - prihodi koje je država ostvarila svojom ekonomskom aktivnošću, tj. na osnovu prava svoga vlasništva (npr. dividende od preduzeća u državnom vlasništvu)
derivativni (izvedeni) - prihodi koje država ostvaruje na temelju finansijskog suvereniteta (moći). Iz nečije ekonomske snage izvodi svoju ekonomsku snagu (npr. porezi)
Podela javnih prihoda II
redovni - prihodi koji se kontinuirano i
periodično ubiru (npr. porez na promet)
vanredni - prihodi koji se ubiru
povremeno, u vanrednim prilikama (npr.
teška elementarna nepogoda)
Podela javnih prihoda III
prihodi od stanovništva - graĎani
izdvajaju iz svojeg dohotka
prihodi od pravnih lica - prihodi od
privrednih jedinica (npr. porez na dobit,
doprinosi i sl.)
Podela javnih prihoda IV
prihodi širih političko-teritorijalnih
jedinica - pravo ubiranja ima država
prihodi užih političko-teritorijalnih
jedinica - pravo ubiranja imaju gradovi,
opštine
Podela javnih prihoda V
namenski (destinirani) - prihodi za koje
se unapred zna na šta će biti potrošeni
nenamenski (nedestinirani) - prihodi
koje država troši na bilo koje javne
rashode
Podela javnih prihoda VI
prihodi u novcu
prihodi u naturi
Podela javnih prihoda VII
ekvivalentni - prihodi za koje obveznik
ima pravo na protuuslugu (npr. doprinos
za zdravstveno osiguranje daje
besplatnu zdravstvenu zaštitu kao
protuuslugu)
prihodi opšte naknade - porezi i druga
davanja koja ne moraju u sebi
sadržavati ekvivalentnu protuuslugu
Porez
Porez je nedobrovoljno plaćanje državi
koje nije praćeno protivuslugom koju bi
od nje primio platilac poreza.
Poreski sistem i poreska politika
Poreski sistem predstavlja ukupnost
poreskih oblika jedne zemlje
Poreska politika
Kakakteristike poreza
Derivativnost (nisu rezultat ekonomske
aktivnosti države)
Prisilnost plaćanja
Opšti karakter (njima se finansiraju javni
rashodi)
Odsustvo neposredne protivnaknade
Novčano davanje
Opravdanje poreza
Teorija sile
Teorija ekvivalencije
Teorija žrtve
Apsolutno jednake žrtve
Proporcionalno jednake žrtve
Minimalne žrtve
Teorija suvereniteta
Poreska načela I (Adolph Wagner)
Finansijska
Izdašnost
Elastičnost
Ekonomska
Efikasnost
Umerenost poreskog tereta
Izbor poreskog izvora
Fleksibilnost
Stabilnost
Poreska načela II
Socijalno politička
Opštost
Ravnomernost
Pravno administrativna
Zakonitost
Minimiziranje administrativnog troška
Minimiziranje troška plaćanja poreza
Poreski kanoni (Adam Smith)
Opštost i srazmernost – svaki graĎanin je
dužan plaćati u skladu sa mogućnostima
OdreĎenost poreza – ureĎenost zakonom
Ugodnost plaćanja – naplaćuje se kada je
to najpovoljnije za poredskog obveznika
Ekonomičnost naplate – troškovi ubiranja
moraju biti što niži
U delu Bogatstvo naroda 1776.godine
Osnovni poreski pojmovi I
poreski obveznik - svako fizičko ili
pravno lice koje je na osnovu zakona
dužno platiti porez.
porezni platac - svako fizičko ili pravno
lice koje u ime i za račun poreznog
obveznika mora obračunati i uplatiti
porez (ne moraju u odreĎenom trenutku
biti ista lica)
Osnovni poreski pojmovi II
poreski destinatar - lice koja po nameri države mora snositi poreski teret bilo iz svog dohotka ili imovine.
konačni platac poreza - lice koja u stvarnosti plaća porez bez obzira da li je to namera države ili je taj porez prevaljen.
poreski jamac - fizičko ili pravno lice koja garantuje da će poreski obveznik platiti poresku obavezu.
poreska sposobnost - ekonomska mogućnost da se udovolji obavezi plaćanja poreza.
poreski izvor - sva dobra koja pripadaju poreznom obvezniku i iz kojih on mora platiti porez.
Osnovni poreski pojmovi III
poreska osnovica - osnova za obračun poreza.
otpis poreza - smanjivanje ili otpisivanje porezne osnovice zbog različitih elementarnih nepogoda.
odgoda plaćanja poreza - ukoliko trenutno nema sredstava poreski obveznik u odreĎenom periodu mora platiti obavezu ako mu poreska uprava odobri odgodu.
poreske olakšice i poreska oslobođenja -kada se od oporezivanja izuzimaju pojedini poreski izvori ili kada se u skladu sa poreznom politikom smanji poreska osnovica.
Vrste poreza
Porez na imovinu
Porez na prihode
Porez na potrošnju
Porez na imovinu
Porez na imovinu u statici
Nominalni porez na imovinu (imovina je
osnov)
Realni porez na imovinu (imovina je izvor)
Porez na imovinu u dinamici
Porez na prenos imovine sa naknadom
Porez na prenos imovine bez naknadom
Porez na uvećanu vrednost imovine
Porez na prihode
Porez na dohodak fizičkih lica
Cedularni (svaki prihod odvojeno )
Globalni (svi prihodi jednom progresivnom
stopom)
Kombinovani
Porez na dobit korporacija
Klasični sistem
Sistem poreske integracije
Porezi na potrošnju
Opšti porez na promet dobara i usluga
Višefazni porezi na promet (PP, PDV)
Jednofazni porezi na promet (u proizvodnju,
veleprodaji, maloprodaji)
Posebni porezi na potrošnju
Akcize
Poreska evazija
od latinskog glagola evadere, koji znači
izmaći, bežati, izbeći
U poreskoj terminologiji ovim pojmom
označavaju se različiti načini
izbegavanja plaćanja poreza.
Uzroci poreske evazije
ekonomsko i političko stanje u zemlji,
nejasnoće u zakonskim tekstovima,
neefikasnost poreske administracije,
visoka poreska davanja,
nestabilnost poreskih stopa,
stanje poreskog morala ....
Posledice evazije
nepovoljni fiskalni efekti,
reperkusije na ekonomsko-političkom
(slabljenje ekonomske osnove društva) i
reperkusije socijalno-političkom planu
(socijalne razlike koje izazivaju veliko
nezodavoljstvo graĎana, dovode do
odreĎenih socijalnih napetosti i remete
meĎuljudske odnose).
Vrste poreske evazije
Zakonita poreska evazija postoji kada
se izbegava plaćanje poreza i doprinosa
korišćenjem nedorečenosti propisa.
Nezakonita poreska evazija obuhvata
postupke poreskog dužnika usmerene
na izbegavanje plaćanja poreza kojim se
krši zakon
Nezakonita poreska evazija I
Potpuna postoji kada obveznik ne prijavi celokupan iznos ostvarenog prihoda ili svu imovinu koja podleže oporezivanju.
Delimična nezakonita poreska evazija postoji kada se poreskim vlastima prijave prihodi, imovina ili transakcije, ali se o njima daju nepotpuni ili netačni podaci, čime se umanjuje poreska obaveza.
Nezakonita poreska evazija II
Poreka utaja se, po pravilu, sreće kod
neposrednih poreza (porez na dohodak,
doprinosi za socijalno osiguranje i porez
na imovinu).
Krijumčarenje (kontrabanda) kod
posrednih poreza (akciza, carina i porez
na promet).
Prevaljivanje poreza
Lice koje je po zakonu dužno platiti
porez ne mora uvek biti krajnji nositelj
poreskog tereta.
Vrste prevaljivanja poreza
prevaljivanje unapred - poreska obaveza se prevaljuje na kupca kroz povećanje cena.
prevaljivanje unazad - poreska obaveza se prevaljuje na dobavljača kroz smanjivanje cene dobavljaču.
bočno prevaljivanje - povećanje poreza na jednom proizvodu se nastoji nadoknaditi povećanjem cene drugog proizvoda iz poslovnog programa preduzeća
Takse
Takse predstavljaju novčani ekvivalent za usluge koje čine organi državne administracije ili druga državna tela fizičkim i pravnim licima.
Takse se plaćaju na nematerijalne usluge koje pružaju državni organi a odnose se na administrativne, carinske i sudske organe. Naplata taksi zasniva se na dobrovoljnosti, naplaćuju se u novcu i veoma su star oblik javnih prihoda.
Takse
Administrativne
Konzularne
Carinske
Takse za zaštitu patenata
Katastarske
Sudske
Činovničke
Načela taksi
Legalitet – uvode se na osnovu zakona
Opštost – odreĎuju se unapred
Jednostavnost taksene tarife
Nekumuliranje taksi – ne smeju se
kumulativno naplaćivati od strane više
javnopravnih lica
Visina taksi
Visina takse zavisi od:
troškova koje državni organi imaju kada
pružaju uslugu,
od koristi koju ima obveznik kada pruža
uslugu, toga da li se usluga čini isključivo
korisniku usluge ili je prisutan opšti interes i
od toga da li postoji interes da se
destimuliše odreĎena delatnost
Naknade
Naknada predstavlja javni prihod koji
predstavlja administrativnu cenu za
korišćenje dobara od opšteg interesa
Naknade
Za korišćenje dobara od opšteg interesa
Za korišćenje gradskog graĎevinskog
zemljišta
Za korišćenje komunalnih dobara od
opšteg interesa
Doprinosi – vrsta parafiskaliteta
Namena trošenja je unapred utvrĎena
(destinirani prihod)
Doprinosi nisu prihod budžeta
Obaveza plaćanje se odnosi na
odreĎeni krug korisnika koji su povezani
odreĎenim ekonomskim socijalnim ili
drugim razlozima
Obaveza plaćanja nije utvrĎena
propisima državnog organa
Vrste doprinosa
Obavezni
penziono osiguranje,
socijalno osiguranje,
osiguranje za slučaj nezaposlenosti
Dobrovoljni
Dobrovoljno penziono osiguranje
Dobrovoljno zdravstveno osiguranje
Samodoprinos
Samodoprinos je lokalni javni prihod kojise razlikuje od fiskalnih prihoda u sledećem: rezultat je odluke budućih obveznika
destiniran javni prihod
uvodi se na nivou uže društveno-politickezajednice
uplaćuje se na poseban račun
visinu određuju sami građani
plaća se u novcu, naturi ili činidbom
uvodi se na određeno vreme
Javni zajmovi
Nastaju zaduživanjem (kredit) u zemlji
i/ili inostranstvu
Emisijom hartija od vrednosti u zemlji i/ili
inostranstvu
Kakteristike javnog zajma
pozajmljena sredstva se vraćaju uz kamatu
kamatna stopa na domaći javni dug je po
pravilu veća od stope inflacije
često (ali ne uvek) je destinirani javni
prihod
vanredni javni prihod
nefiskalni javni prihod
javnim zajmom se vrši meĎugeneracijska
raspodela tereta finansiranja države
Teorijski pravci kojima se
objašnjavaju javni zajmovi Klasična teorija ima negativan stav
prema javnom zajmu i prihvata javni zajam kao elemenat uspostavljanja budžetske ravnoteže koja je nastala pojavom vanrednih rashoda
Savremene teorije javni zajam vide kao instrument pokretanja investicionog ciklusa, koji može uticati na stabilizaciju privrednih tokova i promjenu privredne strukture
Osnovni razlozi za uzimanje
zajmova
Vremanska neusklaĎenost javnih
prihoda sa javnim rashodima
Povećanje državnog intervencionizma
u privredi
Vrste javnog zajma Prema teritorijalnom principu:
unutrašnji i spoljni
Prema vremenu vraćanja: Kratkoročni, srednjoročni i dugoročni (preko 5 godina)
Prema načinu otplate: rentni i amortizacioni
Prema nivou države: Centralni i lokalni
Prema pravnom statusu države i verovatnoći vraćanja duga od strane države: direktni i indirektni (garantovani)
Prema metodu i motivu upisa: dobrovoljni, patriotski i prinudni
Konverzija javnog zajma
• promena nekih elemenata javnog zajma (kamatna stopa, rok, prenosivost obveznica i dr.)
• obično dogaĎa u periodima kada su uslovi na tržištu povoljniji za državu nego što su bili u periodu emisije duga
• konverzija je po pravilu dobrovoljna i definisana ugovorom
Konsolidacija javnog zajma
• objedinjavanje većeg broja zajmova sa
različitim uslovima servisiranja u jedan
zajam sa jedinstvenim uslovima
servisiranja
• često se produžuje prosečni period
servisiranja duga
• smanjuju se troškovi administriraranja
javnog duga, sprečava kamatna
arbitraža i dr.
Održivost javnog duga
Održivost javnog duga podrazumeva:• redovno servisiranje javnog duga i
• servisiranje javnog duga ne ugrožava makroekonosmku stabilnost i rast privrede
Indikatori održivosti javnog duga:• odnos duga prema BDP (Mastrihtski uslov: dug
maksimalno 60% BDP)
• odnos fiskalnog deficita prema BDP (Mastrihtski uslov: deficit maksimalno 3% BDP)
• odnos izdataka za kamate prema poreskim prihodima, javnim rashodima ili BDP
• učešće prirasta duga prema rashodima i dr.
Nefiskalni javni prihodi
Nefiskalni javni prihodi predstavljaju
posebnu vrstu javnih prihoda, koje
država obezbjeĎuje po osnovu
državnog vlasništva nad ekonomskim
dobrima, ili po osnovu delatnosti
države, njenih organa odnosno od nje
ovlašćenih subjekata
Podela nefiskalnih javnih prihoda
Domenski prihodi (podrazumevaju
prihode koje država ostvaruje po osnovu
svojinskog raspolaganja imovinom)
Prihodi od državnih ustanova
Prihodi od državnih preduzeća
Pokloni, legati i napuštena imovina
Prihodi od koncesionih naknada
Podela nefiskalnih javnih prihoda
Prihodi ostvareni u procesu svojinsketransformacije
Prihodi od emisije novca
Prihodi od kamata na plasmanenovčanih i deponovanih sredstava
Višak prihoda ostvaren po završnom računu Narodne banke
Novčane kazne
Oduzeta imovinska korist
Dvostruko oporezivanje
Dvostruko oporezivanje (engl. double
taxation, nem. Doppelbesteuerung) je
situacija u kojoj dve poreske vlasti istog
ranga oporezuju za isto razdoblje isti
poreski objekt istim ili sličnih porezom
tako da je on oporezovan teže nego da
ga je oporezovala samo jedna od tih
vlasti
Vrste dvostrukog oporezivanja
Unutrašnje ili interno – unutar iste
države
Međunarodno ili eksterno – isti
poreski obveznik plaća isti ili istovrsni
porez na isti objekt za isto vremensko
razdoblje dvema državama
MeĎunarodno dvostruko
oporezivanje
Nastaje kad se istom poreskom
obvezniku po istoj poreskoj osnovi
nameću porezi u dve države
(npr. oporezivanje dohotka u zemlji u
kojoj dohodak nastaje i u zemlji
rezidentstva primaoca takvog dohotka)
Učinci međunarodnog
dvostrukog oporezivanja I Ekonomske posledice dvostrukog
oporezivanja su nepoželjne:
smanjenje rentabilnosti poslovnih projekta u inostranstvu,
ograničavanje mobilnosti faktora proizvodnje, uticaj na meĎunarodnu podelu rada,
smanjene direktnih stranih investicija,
dugoročno manji privredni rast
Učinci međunarodnog
dvostrukog oporezivanja II
Dvostruko oporezivanje dovodi do
diskriminacije poreskih obveznika,
narušavanja načela ravnomernosti u
raspodeli poreznog tereta, odnosno do
narušavanja načela pravednosti u
oporezivanju.
Izbegavanje međunarodnog
dvostrukog oporezivanja
Unilateralne mere,
Bilateralni ugovori,
Multilateralni ugovori.
Unilateralne mere
država donosi autonomno, a
primenjuju se na prekogranične
delatnosti poreskih obveznika
rezidentne države
Bilateralni ugovori
Vrsta meĎunarodnog ugovora koji je sklopljen izmeĎu dve države.
Od sredine 90-tih godina XX veka sklopljeno je oko 1500 bilateralnih ugovora o izbegavanju meĎunarodnog dvostrukog oporezivanja.
Model-ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja dohotka i kapitala koji je nastao u okviru OECD-a 1963., a izmenjen je i dopunjen 1977. godine poslužio je kao osnova gotovo svih postojećih bilateralnih ugovora o izbegavanju meĎunarodnog dvostrukog oporezivanja, s tim da su u svaki od ugovora uključena i rešenja koja odražavaju neke specifičnosti vezane uz zemlje ugovornice.
Multilateralni ugovori
Vrsta meĎunarodnog ugovora koji je sklopljen izmeĎu više država, a rešava problem dvostrukog oporezivanja.
Multilateralni ugovori nisu se pokazali kao dobro sredstvo rešavanja problema meĎunarodnog dvostrukog oporezivanja, zbog nemogućnosti usklaĎenja poreznih struktura unutar različitih poreznih jurisdikcija
Izbegavanje međunarodnog
dvostrukog oporezivanja Zaključeni ugovori (kojima se odreĎuje
poreski tretman, odnosno način oporezivanja rezidenata druge države ugovornice u Republici Srbiji, kao i poreski tretman, odnosno način oporezivanja rezidenata Republike Srbije u drugoj državi ugovornici) nakon ratifikacije od strane Narodne skupštine Republike Srbije, postaju integralni deo domaćeg poreskog zakonodavstva, i imaju primat nad pravom Republike Srbije.
Dvostruko oporezivanje i
kumuliranje poreza
Kumuliranje poreza – najmanje dve
poreske obaveze nastaju na osnovu
različitih poreskih dogaĎaja
Dvostruko oporezivanje – najmanje dve
poreske obaveze nastaju za isto lice na
osnovu istog poreskog dogaĎaja
Recommended