Funkcije grada - PMF Naslovnica - Prirodoslovno · 1. funkcija proizvođača materijalnih dobara i...

FUNKCIJE GRADAFUNKCIJE GRADA

funkcijafunkcija –– može se promatrati kao može se promatrati kao ekonomska djelatnost (svaki postupak ekonomska djelatnost (svaki postupak kojim se stvaraju nova dobra ili pružaju kojim se stvaraju nova dobra ili pružaju usluge) usluge)

proizvodneproizvodne i i uslužneuslužne djelatnosti djelatnosti institucionalizacija (funkcionalnoinstitucionalizacija (funkcionalno--hijerarhijska, npr. školstvo hijerarhijska, npr. školstvo –– osnovne, osnovne, srednje, više i visoke škole)srednje, više i visoke škole)

funkcija grada je i funkcija grada je i zadovoljavanje zadovoljavanje osnovnih čovjekovih potrebaosnovnih čovjekovih potreba (stanovanje, (stanovanje, rad, opskrba, obrazovanje, odmor te rad, opskrba, obrazovanje, odmor te promet i komunikacije) promet i komunikacije)

prema prihvaćenoj definiciji grada, prema prihvaćenoj definiciji grada, dvojakadvojakafunkcijafunkcija grada: grada: 1. funkcija 1. funkcija proizvođača materijalnih dobara i vršitelja proizvođača materijalnih dobara i vršitelja

uslugausluga i i

2. funkcija 2. funkcija rada i stanovanjarada i stanovanja

s veličinom grada povećava se važnost funkcije s veličinom grada povećava se važnost funkcije stanovanjastanovanja

nesklad funkcije rada i stanovanjanesklad funkcije rada i stanovanja dnevna dnevna pokretljivost (cirkulacija) radne snage iz okolice u pokretljivost (cirkulacija) radne snage iz okolice u grad grad gravitacijsko područje gravitacijsko područje sociosocio--ekonomske, fizionomske i funkcionalne promjene ekonomske, fizionomske i funkcionalne promjene u okolici (sekundarna urbanizacija)u okolici (sekundarna urbanizacija)

Podjela gradskih funkcijaPodjela gradskih funkcija

s obzirom na s obzirom na gravitacijsko područjegravitacijsko područje

s obzirom na s obzirom na centralitetcentralitet

s obzirom na s obzirom na ekonomsku bazuekonomsku bazu

problemproblem: određivanje djelatnosti : određivanje djelatnosti baznog, odnosno nebaznog karaktera baznog, odnosno nebaznog karaktera –– različite metode (različite metode (izravni i neizravni izravni i neizravni postupcipostupci))

izravniizravni -- neposredno ispitivanje po neposredno ispitivanje po institucijama (metoda "firminstitucijama (metoda "firm--byby--firm") firm")

pouzdani rezultati, ali zahtijeva pouzdani rezultati, ali zahtijeva mnogo vremena i troškova pa se mnogo vremena i troškova pa se manje primjenjujumanje primjenjuju

neizravnineizravni –– dvije skupine: metoda dvije skupine: metoda kvocijenta lokacije i metoda „minimuma kvocijenta lokacije i metoda „minimuma potreba“potreba“

kvocijent lokacijekvocijent lokacije pokazuje tzv. višak pokazuje tzv. višak zaposlenih u pojedinim djelatnostima zaposlenih u pojedinim djelatnostima grada od prosječne zaposlenosti u istim grada od prosječne zaposlenosti u istim djelatnostima šireg prostoradjelatnostima šireg prostora

formula za izračunavanje (Hoyt, 1954, formula za izračunavanje (Hoyt, 1954, SAD):SAD):

I = Zig I = Zig –– (Sg/Sn x Zin)(Sg/Sn x Zin)

minimum potrebaminimum potreba izračunavanje “viška zaposlenosti” od izračunavanje “viška zaposlenosti” od

“minimuma potreba” (zaposlenosti) u “minimuma potreba” (zaposlenosti) u djelatnostima grada nužnog za potrebe djelatnostima grada nužnog za potrebe gradskog stanovništva; minimum gradskog stanovništva; minimum zaposlenosti čini nebaznu, a višak baznu zaposlenosti čini nebaznu, a višak baznu komponentukomponentu

prednost: laka primjena (uzimaju se prednost: laka primjena (uzimaju se statistički podaci o zaposlenom statistički podaci o zaposlenom stanovništvu) stanovništvu)

primjer: Ullman i Dacey (SAD, 1962)primjer: Ullman i Dacey (SAD, 1962)

pravilopravilo: nebazni udio djelatnosti u gradu : nebazni udio djelatnosti u gradu prosječno raste s veličinom grada (kod prosječno raste s veličinom grada (kod milijunskih gradova udio nebazne komponente je milijunskih gradova udio nebazne komponente je veći od udjela bazne) veći od udjela bazne)

najznačajnija bazna djelatnost je industrijanajznačajnija bazna djelatnost je industrija

Funkcionalna klasifikacija Funkcionalna klasifikacija

gradovagradova

najčešće su klasifikacije:najčešće su klasifikacije:

1. s obzirom na važnost pojedinih 1. s obzirom na važnost pojedinih djelatnosti (ili grupa djelatnosti) u gradu djelatnosti (ili grupa djelatnosti) u gradu

2. s obzirom na stupanj funkcionalne 2. s obzirom na stupanj funkcionalne diverzifikacije (specijalizacije) gradovadiverzifikacije (specijalizacije) gradova

3. s obzirom na funkciju rada i stanovanja3. s obzirom na funkciju rada i stanovanja

Pristupi klasifikacijiPristupi klasifikaciji

intuitivniintuitivni -- nedostatak: smanjena nedostatak: smanjena objektivnostobjektivnost

––primjer: Harrisova klasifikacija primjer: Harrisova klasifikacija američkih gradova (1943.)američkih gradova (1943.)

––Poljska (Kostrowicki, 1952), Australija Poljska (Kostrowicki, 1952), Australija (Wilson, 1962), Njemačka (Boesler, (Wilson, 1962), Njemačka (Boesler, 1960)...1960)...

matematičkomatematičko--statističkestatističke metodemetode --služe se srednjim vrijednostima služe se srednjim vrijednostima zaposlenih u pojedinim djelatnostima zaposlenih u pojedinim djelatnostima -- povećana objektivnostpovećana objektivnost

––Nelsonova klasifikacija američkih Nelsonova klasifikacija američkih gradova (1955.) gradova (1955.)

––Novi Zeland (Pownall, 1953), Japan Novi Zeland (Pownall, 1953), Japan (Watanabe, 1961)...(Watanabe, 1961)...

––Ullman i Dacey (SAD, 1962) Ullman i Dacey (SAD, 1962)

metode zasnovane na metode zasnovane na faktorskoj faktorskoj analizianalizi većeg broja varijablivećeg broja varijabli

––npr. klasifikacija britanskih gradova npr. klasifikacija britanskih gradova Mosera i Scotta (1961) Mosera i Scotta (1961)

–– Indija (Ahmed, 1965), Kanada (King, Indija (Ahmed, 1965), Kanada (King, 1966), SAD (Haden i Borgatta, 1965)...1966), SAD (Haden i Borgatta, 1965)...

Odnos f. rada i f. stanovanjaOdnos f. rada i f. stanovanja

klasifikacija klasifikacija s obzirom na odnos s obzirom na odnos funkcije rada i funkcije stanovanjafunkcije rada i funkcije stanovanja

--funkcija rada funkcija rada -- broj radnih mjesta u broj radnih mjesta u gradu (zaposleni mještani u gradu + gradu (zaposleni mještani u gradu + dnevni imigranti) dnevni imigranti)

--funkcija stanovanja funkcija stanovanja -- broj stalno broj stalno nastanjenih u gradunastanjenih u gradu

u većini gradova postoji nesklad u većini gradova postoji nesklad (diskrepancija) između te dvije funkcije(diskrepancija) između te dvije funkcije

Indeks podudarnosti I = (Zg+i x 100 / Zn)Indeks podudarnosti I = (Zg+i x 100 / Zn)

odnos se može utvrditi i izračunavanjem odnos se može utvrditi i izračunavanjem relativnoga broja diskoordinacije između relativnoga broja diskoordinacije između broja radnih mjesta grada i njegovih broja radnih mjesta grada i njegovih stanovnika (I = Rm/S)stanovnika (I = Rm/S)

rijetko je funkcija rada značajnija od rijetko je funkcija rada značajnija od funkcije stanovanjafunkcije stanovanja

Vogelnik, 1961.Vogelnik, 1961.

funkcionalna klasifikacija funkcionalna klasifikacija jugoslavenskih gradova 1961. g. jugoslavenskih gradova 1961. g. --Vogelnik Vogelnik -- na osnovi aktivnog na osnovi aktivnog stanovništva prema djelatnostima stanovništva prema djelatnostima 1953. g. (četiri gradacije 1953. g. (četiri gradacije funkcionalne usmjerenosti: funkcionalne usmjerenosti: specijalizacija, orijentacija, mali specijalizacija, orijentacija, mali značaj, bez značaja)značaj, bez značaja)

Vresk, 1991.Vresk, 1991.

funkcionalna. klasifikacija hrvatskih funkcionalna. klasifikacija hrvatskih gradovagradova 1971. i 1991. (Vresk) 1971. i 1991. (Vresk)

tri stupnja funkcionalne tri stupnja funkcionalne usmjerenosti:usmjerenosti:

––bez usmjerenosti bez usmjerenosti

––umjerena usmjerenostumjerena usmjerenost

–– izrazita usmjerenostizrazita usmjerenost

Na osnovi Na osnovi udjela zaposlenostiudjela zaposlenosti i i intenziteta intenziteta funkcionalne usmjerenosti gradovafunkcionalne usmjerenosti gradova Vresk je Vresk je izdvojio 7 tipova (1991):izdvojio 7 tipova (1991):

industrijski gradoviindustrijski gradovi turistički gradovituristički gradovi prometni gradoviprometni gradovi upravni gradoviupravni gradovi uslužni gradoviuslužni gradovi zdravstveni gradovizdravstveni gradovi gradovi primarne proizvodnje i gradovi primarne proizvodnje i gradovi bez usmjerenjagradovi bez usmjerenja