View
0
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
1
Srednja škola Delnice
Lujzinska cesta 42
513000 Delnice
HE VINODOL
izradio: Adrian Lisac, 2. a opće gimnazije
mentor: Jasminka Lisac, prof. nadnevak: 15.02.2015.
2
SADRŽAJ:
Uvod 3 3.1. Spojni Tlačni dovod Bajer-Razromir 38
1. Pogon Lokve 4 3.2. Tlačni tunel vodna komora Razromir-
1.1. Akumulacija Lokvarsko jezero 4 zasunska komora Razromir 39
1.2. Pregrada Lokvarka 6 3.3. Čelični tlačni cjevovod Razromir 40
1.3. Zatvaračnica 8 3.4. PHE Tribalj 40
1.4.Obilazni tlačni tunel LL 9 3.5. Odvodni kanal Dubračina 43
1.5. CP Križ 11 4. Sustav HE Vinodol 44
2. Crpna HE Vrelo Fužine 19 5. Utjecaj sustava HE na okoliš 49
2.1.Strojarnica CHE Vrelo Fužine 19 6. Zaključak 51
2.2.Betonska gravitacijska pregrada Bajer 23 7. Zahvale 53
2.3. Crpna postaja Lič 25 8. Literatura 54
2.4. Kanal Benkovac 28
2.5. Bazen (retencija) Potkoš 30
2.6. Tlačno dovod za strojarnicu Tribalj – cjevovod Lič 31
2.7.Bazen Lepenica i RHE Lepenica 33
2.8. Šaht Potkobiljak 35
3. Pogon Tribalj 38
3
UVOD
Cilj rada: prikazati i objasniti funkcioniranje sustava HE Vinodol
Rad prikazuje sustav za proizvodnju električne energije HE Vinodol sa svim područnim pripadajućim energetskim i akumulacijskim
jedinicama od Lokava, Fužina i Liča do Triblja s pripadajućim podsustavima, retencijama i crpnim stanicama Križ potok, Lepenice, Potkoš.
Sustav HE Vinodol poseban je, ne samo kao izvor energije, nego ima i druge posebitosti kao što su proizvodnja električne energije sustavom
slobodnog pada od najviše kote akumulacije Lokve do turbina u elektrani Vrelo Fužine pa opet tunelom slobodnim padom do turbina u
Triblju. Osim toga, sustav HE Vinodol ima i drugih posebitosti kao što je podsustav akumulacija Lokve, jedina brana u Hrvatskoj po kojoj je
moguć i ostvaren cestovni promet. Uz analizu i numeričko-kartografske podatke sustava pokušali rad objašnjava utjecaj sustava na
energetsku učinkovitost u Primorsko-goranskoj županiji. Isto tako objašnjen je postanak sustava, kronologija izgradnje, utjecaj podsustava
unutar sustava te utjecaj sustava na okoliš, bilo pozitivan što je, u prvom redu, proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije
bez onečišćavanja okoline; bilo negativan kao što je iseljavanje lokalnog stanovništva, potapanje dijela Lujzinske ceste, dijelova naselja,
kuća i pilana. Na kraju je prikazan potencijal sustava i njegovu moguća iskoristivost od planiranog „uboda“ u vodoopskrbne svrhe za
distribuciju pitke vode do sve jače turističke iskoristivosti, posebice resursa u Gorskome kotaru – jezera Lokve, Bajer i Lepenica koja su sve
više korištena za razne manifestacije. Prilikom izrade rada korištene su metode istraživanja, intervjuiranja, prikupljanja i obrade podataka te
metoda dedukcije. Sustav je prikazan od početka – skupljanja vodnih zaliha do kraja – proizvodnje električne energije.
Napomena: U sustav HE Vinodol kao zadnji uključen je pogon Zeleni vir, Skrad koji nije obrađen u ovom radu jer je pogon potpuno vodno i
energetski neovisan, tj. riječ je o zasebnoj energetskoj jedinici.
Problemi i pitanja: koji su pozitivni, a koji negativni utjecaji sustava, kako sustav funkcionira, koji su dijelovi sustava reverzibilni, koje su
posebitosti opisanog sustava.
4
1. POGON LOKVE
Sastoji se od sljedećih jedinica:
o Akumulacija Lokvarsko (Omladinsko) jezero
o Pregrada (brana) Lokvarka
o Zatvaračnica
o Obilazni (tlačni) tunel LL
o Crpna postaja Križ potok
1.1. Akumulacija Lokvarsko (Omladinsko) jezero
Najveća dubina iznosi 40 m, površina iznosi 2.236 𝑚2, akumulacija 37 500 000 𝑚3(48659 MWh). Građeno je od 1952-1955. g. na potoku
Lokvarki uz staru Lujzinsku cestu koja se vidi prilikom pražnjenja akumulacije svakih 25-30 g. U izgradnji sudjelovali su, uz građevinare,
zatvorenici i omladinci u sklopu tadašnjih omladinskih radnih akcija iz čega proizlazi prvotno ime akumulacije (Omladinsko jezero), no,
nakon raspada bivše države, preimenovano je u Lokvarsko. Centralno je pohranilište voda hidrosistema HE Vinodol. Maksimalna kota na
kojoj je moguć preljev (do kojega još nikada od postojanja akumulacije nije došlo) je 772.00 m.n.m., a minimalna na kojoj je tehnički
minimum korištenja je 735.50 m.n.m. Srednji godišnji dotok akumulacije uključujući i Križ potok je 1.25 m3
5
Slika 1-akumulacija Lokvarsko jezero
Slika 2: akumulacija Lokvarsko jezero – pogled na statuu koju su izradili umjetnici Goranske kiparske radionice
6
1.2.Pregrada – brana Lokvarka
Osnovni podatci:
Volumen 670 000 𝑚3, visina 48 m, kruna brane 774 m.n.m., dužina brane u kruni (asfaltirani cestovni dio) 276 m. Tip brane je nasuta, a
sastav: lomljeni kamen (dolomit), kosa glinena jezgra i nizvodni nasip od raspadnutih karbonskih škriljevaca s drenažnim slojevima za
prihvaćanje procijednih voda. U jače propusni temelj (rabeljski dolomit) izveden je betonski zid i njime injekcijska zavjesa. Uz glavnu
pregradu je i pomoćna pregrada ( obilazni rov koji je dug 326 m koji služi kao temeljni ispust). Po njoj se odvija cestovni promet što je,
barem na ovim prostorima posebitost. Promet je moguć jedino u proljetnim, ljetnim i jesenskim uvjetima dok je u zimi onemogućen što
zbog uspona, što zbog iznimnih udara vjetra. Nasuprot jezerskoj strani nalazi se poslovni objekt u kojem su optički kablovi i automatski
vodostaj te meteorološka stanica.
Slika 3 –
Pregrada Lokvarka. U pozadini su objekti Zatvaračnica, Preljev te cesta što vodi do Županijske ceste D3.
7
8
Slika 3a – pregrada Lokve
1.3.Zatvaračnica
Sadrži objekt za preljev, maksimalna visina do točke preljeva je 772 m nadmorske visine. Kroz rov se odvija temeljni ispust u Lokvarku
(preljev i pražnjenje akumulacije), direktno ispuštanje vode pomoću iglastog zatvarača Johnson. 1977. godine dograđivan je preljev čime
se povećao maksimalni vodostaj na 772 m.
Slika 4.
Izgradnja preljeva te objekt Zatvaračnica
9
Slika 4a – zatvaračnica (obilazni tunel pregrada Lokve)
1.4.Obilazni tlačni tunel LL (Lokvarka-Ličanka)
LL (Lokvarka-Ličanka):
-500 m uzvodno od pregrade Lokvarka
-dug je 3456,5 m i u potpunosti je pod zemljom
-promjer je 2,40 m, a od vodne do zasunske komore Fužine 2,20 m
-najveći protok vode je 10 𝑚3/ s
-voda slobodnim padom iz akumulacije Lokvarsko jezero pokreće turbine u CHE Fužine, pad je 2,5%
10
-istovremeno tunel služi za prebacivanje pumpom velikih vodnih valova Ličanke u akumulaciju Lokve što znači da je reverzibilan, tj. moguć
je protok u oba smjera
Slika 4b – tunel
LL (Lokve – Ličanka)
11
1.5. Crpna postaja Križ
-puštena u pogon 1956. g.
-pumpa vodu iz bazena na Križ potoku od 6 000 𝑚3 u akumulaciju Lokvarka kroz podzemni spojni tlačni tunel dužine 503,73 m i promjera
2m
-vodu puma pet vertikalnih crpki s elektromotorima od 200 kW
-nije reverzibilna – nemoguć je protok vode iz Lokvarke u akumulaciju Križ
- ekonomska isplativost utroška električne energije za pogon pumpi višestruko je isplativa s obzirom na proizvodnju ( za pohranjivanje 1𝑚3
utroši se 0,08 kWh, a ta voda daje energiju od 1,6 kWh na dvije stepenice do Triblja)
-energetski doprinos u 12-godišnjem prosjeku je oko 12 000 000 kWh/god
-crpna moć 0.750 𝑚3/s za svaku crpku
12
Slika 6 – unutrašnjost CP Križ
13
Slika 6a – nacrt crpki u CP Križ
14
Slika 7 – pumpni ventil i klapna u CPK Križ
Slika 8 – donji dio pumpe i cijev kojom se voda iz bazena Križ prebacuje u akumulaciju Lokvarka
15
Slika 9a– unutrašnjost ormara CP Križ,
16
Slika 9b vanjski dio ormara
Slika 10 – shematski projekt pumpi
17
Slika 11 – projekt transformatorskih polja
18
Slika 12 – bazen Križ
19
2. Crpna hidroelektrana Vrelo Fužine
Sastoji se od:
-Strojarnice CHE Fužine
-Betonske gravitacijske pregrade Bajer
-Crpne postaje Lič s bazenom Lič
-Kanala Benkovac
-Bazena Potkoš
-Tlačnog dovoda za strojarnicu Tribalj
-Bazena Lepenica i RHE Lepenica
-Šahta Potkobiljak
2.1. Strojarnica CHE Vrelo Fužine
Turbina koristi vode iz Lokvarskog jezera na slobodnom padu od 24,5-54,5 m, a u slučaju viška vode tj. kod nailaska velikih vodnih valova
pumpama vraća vodu u akumulaciju Lokve. Transport voda u oba smjera obavlja se kroz isti spojni tlačni tunel LL. Sadrži trojni agregat (do
1997. jedini trojni agregat u Hrvatskoj), motor generator 5 000 kVA, 4 800 kW, napon 6 kV, 375 o/min, u sredini je turbina Francis od 9,9
𝑚3/s, za konstruktivni pad 49 m, snage 3 910 kW dok najniže leži centrifugalna pumpa pogonske snage 4 240 kW. Izgrađena je 1957. g.
20
Opremu su izradile tvornice Litostroj, Rade Končar i Metalna.U sklopu elektrane je i rasklopno postrojenje 35 kV. Veza elektrane s mrežom
je preko voda 35 kV dugog oko 14 km koji preko TS Vrata vodi do sabirnica 35 kV u HE Vinodol.
Slika 13 – CHE Vrelo Fužine
21
Slika 13a – presjek strojarnice CHE Fužine
22
23
Slika 14 – turbina unutar CHE
2.2. Betonska gravitacijska pregrada Bajer
Maksimalna akumulacija je 1496 x 10 3 𝑚3 ( 2064 MWh) kod uspora 717 m nadmorske visine. Višak vode riješen je prelijevanjem. Služi za
dnevno izravnavanje proizvodnje HE Vinodol. Geološka građa: karbonski pješčenjaci i konglomerati. Prazni se temeljnim ispustom u tijelu
pregrade. Visina brane: 10,6m.
Sadržina kod minimalne kote: 264 x 103
m3 (364 MWh)
Korisni volumen akumulacije: 1232 x 103 m
3 (1700MWh)
24
Slika 15 – betonska gravitacijska pregrada Bajer
25
2.3. Crpna postaja Lič (Crpna stanica Lič)
Započela je sa radom 1955. g., koristi sliv voda Ličkog polja, Ličanke i potoka Potkoša. Crpni bazen ima 1 300 𝑚3, 3 vertikalne crpke kojima
ubacuje vode retencije Potkoš i ostatka sliva Ličanke od brane Bajer do CS Lič preko bazena CS Lič u tlačni dovod Bajer – Razromir. Nakon
rekonstrukcije bazena, njegova zapremnina iznoci cca 5600 m3.
Voda prolazi kroz 210 m cijevni vod u glavni cijevni vod elektrane. Za
ubacivanje 1 𝑚3 potroši se 0,1 kWh, a u strojarnici u Triblju tom se vodom proizvede 1,5 kWh. Proizvede 9 300 000 kWh godišnje. Snaga
jedne crpke je 200 kV.
26
Slika 16 – crpke unutar CP Lič
Slika 16a – CS Lič
27
Slika 16b – bazen uz CS Lič
28
Slika 16c – rešetka u CS Lič
2.4. Kanal Benkovac
Voda potoka Benkovca uvodi se betonskim kanalom dužine cca 2,5 km u glavni cijevni vod elektrane. Prvih 431m je otvoreni kanal, a 1926
m zatvoreni cjevovod.
29
Izgradnja kanala povećala je godišnju proizvodnju u HE Vinodol za 5 500 000 kWh.
Voda potoka Benkovca uvodi se betonskim kanalom dužine 2,5 km u tlačni dovod Bajer – Razromir.
Izgradnja kanala povećala je godišnju proizvodnju u HE Vinodol za 5 500 000 kWh.
Slika 17 – Kanal Benkovac (vodostaj)
30
2.5. Bazen Potkoš (Retencija Potkoš)
Izgrađena brana na potoku Potkošu 1975. g., a akumulacija od 331 x 103 𝑚3 (457 MWh). Voda teče kroz zatvoreni betonski kanal dužine od
1 500 m do crpne postaje Lič, a odatle se upumpava u tlačni dovod Bajer – Razromir. Energetski doprinos je 6 000 000 kWh/g.
Slika 18 – Bazen (retencija) Potkoš
31
Slika 18a – tunel Potkoš-bazen Lič
2.6. Tlačni dovod za strojarnicu Tribalj – cjevovod Lič
Nalazi se na lijevom boku jezera Bajer 80 m uzvodno od pregrade.
32
Dužine 4 915 m, profila 2,80 m.
Prelazi u tlačni tunel Kobiljak-Razromir dužine 4 162 m, promjer 2,75 m.
Dovod vode je pod kutom od 32°.
Slika 19 – izrada cjevovoda Lič
33
Slika 19a – tlačni dovod za strojarnicu Tribalj – ulaz pregrada Bajer
2.7. Bazen Lepenica i RHE Lepenica
Nasuta brana u dolini potoka Lepenice. Površina akumulacije je 0,720 km2, sudjeluje u proizvodnji s vodnim fondomod 4469 x 10
3m
3.
Akumulacija se počela koristiti 1987.g.,a agregat RHE Lepenica u pogonu je od listopada 1995.g.
34
Reverzibilna hidroelektrana Lepenica ili RHE Lepenica (1,326 MW) – međustepenica za korištenje pada između akumulacija Lepenica i
Bajer. U strojarnici se nalazi trofazni sinkroni generator-motor vertikalne izvedbe izravno spojen s reverzibilnim strojem turbina-crpka.
Namjena RHE Lepenica je da dobavlja vodu u Bajer za potrebe HE Vinodol, a u crpnom režimu crpi vodu iz Bajera u Lepenicu radi
sprječavanja preljeva. U slučaju popunjenosti kapaciteta, višak vode prebacuje se u Lokve.
Slika 20 – RHE Lepenica
35
Slika 21 – Bazen Lepenica
2.8. Šaht Potkobiljak
Posljednji šaht tj. ulaz u tlačni tunel Potkobiljak dužine 4015 m, promjera 3.20 m s padom od 2,7%. U potpunosti pod zemljom i zadnja
postaja prije Razromira.
36
Slika 22 – šaht Potkobiljak
slika 22a –otvoreni šaht – tunel djelomično ispunjen vodom
37
Slika 22b– objekt Potkobiljak (spremište)
38
3. Pogon Tribalj
Sastoji se od sljedećih komponenti:
-spojni tlačni dovod Bajer-Razromir
-tlačni tunel vodna komora Razromir-Zasunska komora Razromir
-čelični-tlačni cjevovod Razromir
-PHE Tribalj
-Odvodni kanal Dubračina
3.1. Spojni tlačni dovod Bajer- Razromir
- odvodi vodu iz akumulacije Bajer u HE Vinodol
- dolazi na zasunsku komoru Razromir
- sastav: armirani betonski tlačni tunel Bajer, stari armirani betonski tlačni cjevovod Lič, novi armirani betonski tlačni cjevovod Lič
(paralelno postavljen podzemno uz stari), armirani betonski tlačni tunel Potkobiljak te armirani betonski tlačni tunel Vodna komora
Razromir – Zasunska komora Razromir
- čitv sustav je pod pritiskom i podzemno
- ukupni volumen je 95550 m3 (132 MWh)
- protok 17,4 m3/s
39
3.2. Tlačni tunel vodna komora Razromir – zasunska komora Razromir
Slika 23 – Objekti Razromir – uzdužni presjek
40
3.3. Čelični tlačni cjevovod Razromir
Dovodi vodu na turbine. Prelazi u horizontalu na koti od 55,65 metara nadmorske visine. Od glavnog cjevovoda odvaja se 6 ogranaka
koji dovode vodu na turbine. Dužina je 1 189 m, profil 3,3/2,9 m, kut je 32%.
3.4. PHE Tribalj (Pumpna hidroelektrana Tribalj)-strojarnica
3 generatora koja pokreću po 2 turbine
-prosječna proizvodnja za 2014 g. je bila 230 miliona kWh
-jakost svakog generatora je 30 MW (35MVA x Cosα 0,8)
Protok elektrane 15 m3/s
-najveća snaga na sabirnicama 75 000 kW
-tri proizvodne grupe:
a-generator od 30 MW
b-dvije jednomlazne turbine Pelton
Vlastite potrebe podmiruju dva kućna transformatora od 400 kVA ili kućni agregat s turbinom Pelton od 400 kV
Proizvedenu el. energiju predaje se u mrežu od 110 kV preko triju blok-transformatora smještena u kaverni i vanjskog rasklopnog
postrojenja reda od 110 kV s 12 polja za dvostruke sabirnice.
Čitavim se pogonom upravlja iz podzemne komandne prostorije u kojoj su el. zaštitni aparati, mjerni i signalni instrumenti brojila,
strojevi upravljanja, telekomunikacijski uređaji i informatička oprema.
U vrijeme puštanja to je bila najsnažnija elektrana na prostoru bivše države a i danas se koristi najvećim slobodnim padom u zemlji.
41
Slika 24 – poprečni presjek strojarnice
42
Slika 25 – uzdužni presjek strojarnice
43
3.5. Odvodni kanal Dubračina
U vrijeme pogona PHE Vrelo, voda odlazi odvodnim kanalom Dubračina u more (kod hotela Kaštel u Crikvenici).
Slika 26 – Dubračina
44
4. Sustav HE Vinodol
Dijagram 1 – Sustav HE Vinodol
45
varijable
- CP Križ
- Spojni tunel Križ-Lokvarka
- Lokvarsko jezero
- Tunel LL
- Strojarnica Fužine
- Jezero Bajer
- Pregrada Bajer
- Tunel Bajer
- Retencija Potkoš
- Kanal Potkoš
- CS Lič
- Cjevovod Lič
- Tunel Kobiljak – Razromir
- Vodna i zasunska komora Razromir
- Strojarnica Tribalj
46
47
Dijagram 2 – sustav HE Vinodol – u pogonu su RHE Lepenica i HE Tribalj (zeleno), ostale crpke izvan pogona crveno). Sustav je u
potpunosti automatiziran.
varijable – parametri
- CS Križ
- CS Lič
- CHE Fužine
- RHE Lepenica
- PHE Vinodol (Tribalj)
48
Dijagram 3 – put vode od najviše točke Lokve do strojarnice Tribalj
49
varijable – parametri
- bazen Križ
- akumulacija Lokvarka
- bazen Lepennica
- akumulacija Bajer
- retencija Potkoš
- bazen Lič
- kanal Benkovac
5. Utjecaj sustava HE Vinodol na okoliš
HE Vinodol - utjecaj
pozitivno negativno potencijali
- proizvodnja i opskrba električnom
energijom*
- obnovljivi i ekološki izvori energije
(voda)
- suradnja s jedinicama lokalne
samouprave te korištenje vodnih
- iseljavanje stanovništva uz
potapanje dijela Lujzijane, pilana i
ostalih objekata
- ovisnost o vodnim resursima
- svaki srpanj pogoni su u mirovanju
zbog remonta i kontrole sustava
- planiran je vodni ubod od strane Komunalca
Delnice radi opskrbe pitkom vodom
- postoji mogućnost izgradnje bazena Razromir,
donjeg bazena Tribalj i PHE Razromir
- na ušću potoka Križa poniru Potoci Leska,
Tumac, Bela Vodica, Velika Vodica i Tumac.
50
resursa u turističke svrhe**
- zbog namuljavanja akumulacije
Lokve potrebno je pražnjenje u
prosjeku od cca 25-30 godina
Pregrđivanjem tih voda dobila bi se retencija
Crni Lug
- vode iz Dubračine moguće je tunelom
preusmjeriti na HE Kačjak
- moguće je preusmjeriti stanovite količine vode
iz gornjeg toka rijeke Kupe
* naoko banalna napomena motivirana je lanjskim ledolomom kada su stanovnici Gorskoga kotara i do dva tjedna bili bez
električne energije pa je samim tim itekako iskustveno uočena potrebitost struje u domaćinstvima = cilj i motivacija za izradu
rada
** Lokve – sportski ribolov na pastrvu, štuku, klena i šaran
manifestacija TZO Lokve BOJ i POJ – pješice i biciklom oko jezera (15-17 km ovisno o vodostaju)
turistički splav Ćaća
Fužine – šetnica oko jezera
prvenstva u jedrenju i podvodnom ronjenju
pokretni restoran-brodić na elektromotor
51
6. Zaključak
Sustav HE Vinodol poseban je po svojoj autonomnosti, financijskoj iskoristivosti i složenosti. Ovaj rad pokušao je prikazati
funkcioniranje tog sustava, no pojedini detalji i podatci nisu uvršteni što zbog tajnosti poslovnih podataka, što zbog iscrpnosti.
Primarni cilj sustava je proizvodnja električne energije slobodnim padom voda iz goranskih akumulacija na turbine opisanih elektrana.
Dio cjevovoda i crpki je reverzibilan što znači da je moguć protok u oba smjera, a konačni put goranskih voda završava u kana lu
Dubračina preko turbina u HE Vinodol Tribalj. Kolika je važnost i uloga proizvodnje i distribucije električne energije, stanovnici
Gorskoga kotara mogli su uočiti u veljači 2014. godine nakon ledene katastrofe kada je uništen veliki dio visokonaponske i
niskonaponske mreže te je prekinuta opskrba električnom energijom i do 15 dana. Zato je ovaj rad svojevrsna zahvala djelatnicima HEP-a
koji su nadljudskim naporima i u gotovo nemogućim uvjetima svakodnevno bili na terenu i sanirali štetu. Zato je i cilj rada te motivacija
za rad važnost proizvodnje električne energije.
Sustav HE Vinodol zanimljiv je, ne samo u primarnom dijelu, nego i u sekundarnom jer se dijelovi resursa rabe i u turističke svrhe, a
pregrada, tj. brana Lokve rijetki je energetski kapacitet po kojem je omogućen cestovni koridor, a još uvijek je sustav s najvišim
slobodnim padom na ovim prostorima.
52
Slika – uništeni dalekovodi, Lokve, veljača 2014.
53
7. Zahvale
Zahvaljujemo djelatnicima HEP-a HE Vinodol pogon Vrelo
- Darku Kremžaru na ustupljenoj literaturi
- Damiru Liscu na stručnom vodstvu i obilasku goranskih pogona
- Josipu Kauzlariću, voditelju pogona na dopuštenju snimanja i obilaženja
- Dariju Škaronu na davanju stručnih podataka i obilasku CHE Vrelo
54
8. LITERATURA
1. Elektroprivreda – Rijeka, HE Nikola Tesla Tribalj, Tribalj, 1977.
2. HEP PP HE ZAPAD pogon HE Vinodol – dio u Gorskom kotaru, travanj, 2002.g.
3. poslovna dokumentacija HE Nikola Tesla Vinodol, objekti Homer, Lokvarka i Bajer, Program i aproksimativna kalkulacija
remontnih radova i antikorozijske zaštite, Maribor, 1968.
4. poslovna dokumentacija Rade Končar, Ponuda br. 451-137451 HE Nikola Tesla – asinhroni motori 200 kW, Zagreb, 1987.
5. http://www.croinfo.net/vijesti-regija/6759-posjetili-smo-he-vinodol-exnikola-tesla-u-triblju.html 6. http://hr.wikipedia.org/wiki/Crpna_hidroelektrana_Fu%C5%BEine
7. http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroeelektrane/zapad/vinodol.aspx
Recommended