1

Srednja škola Delnice

Lujzinska cesta 42

513000 Delnice

HE VINODOL

izradio: Adrian Lisac, 2. a opće gimnazije

mentor: Jasminka Lisac, prof. nadnevak: 15.02.2015.

2

SADRŽAJ:

Uvod 3 3.1. Spojni Tlačni dovod Bajer-Razromir 38

1. Pogon Lokve 4 3.2. Tlačni tunel vodna komora Razromir-

1.1. Akumulacija Lokvarsko jezero 4 zasunska komora Razromir 39

1.2. Pregrada Lokvarka 6 3.3. Čelični tlačni cjevovod Razromir 40

1.3. Zatvaračnica 8 3.4. PHE Tribalj 40

1.4.Obilazni tlačni tunel LL 9 3.5. Odvodni kanal Dubračina 43

1.5. CP Križ 11 4. Sustav HE Vinodol 44

2. Crpna HE Vrelo Fužine 19 5. Utjecaj sustava HE na okoliš 49

2.1.Strojarnica CHE Vrelo Fužine 19 6. Zaključak 51

2.2.Betonska gravitacijska pregrada Bajer 23 7. Zahvale 53

2.3. Crpna postaja Lič 25 8. Literatura 54

2.4. Kanal Benkovac 28

2.5. Bazen (retencija) Potkoš 30

2.6. Tlačno dovod za strojarnicu Tribalj – cjevovod Lič 31

2.7.Bazen Lepenica i RHE Lepenica 33

2.8. Šaht Potkobiljak 35

3. Pogon Tribalj 38

3

UVOD

Cilj rada: prikazati i objasniti funkcioniranje sustava HE Vinodol

Rad prikazuje sustav za proizvodnju električne energije HE Vinodol sa svim područnim pripadajućim energetskim i akumulacijskim

jedinicama od Lokava, Fužina i Liča do Triblja s pripadajućim podsustavima, retencijama i crpnim stanicama Križ potok, Lepenice, Potkoš.

Sustav HE Vinodol poseban je, ne samo kao izvor energije, nego ima i druge posebitosti kao što su proizvodnja električne energije sustavom

slobodnog pada od najviše kote akumulacije Lokve do turbina u elektrani Vrelo Fužine pa opet tunelom slobodnim padom do turbina u

Triblju. Osim toga, sustav HE Vinodol ima i drugih posebitosti kao što je podsustav akumulacija Lokve, jedina brana u Hrvatskoj po kojoj je

moguć i ostvaren cestovni promet. Uz analizu i numeričko-kartografske podatke sustava pokušali rad objašnjava utjecaj sustava na

energetsku učinkovitost u Primorsko-goranskoj županiji. Isto tako objašnjen je postanak sustava, kronologija izgradnje, utjecaj podsustava

unutar sustava te utjecaj sustava na okoliš, bilo pozitivan što je, u prvom redu, proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije

bez onečišćavanja okoline; bilo negativan kao što je iseljavanje lokalnog stanovništva, potapanje dijela Lujzinske ceste, dijelova naselja,

kuća i pilana. Na kraju je prikazan potencijal sustava i njegovu moguća iskoristivost od planiranog „uboda“ u vodoopskrbne svrhe za

distribuciju pitke vode do sve jače turističke iskoristivosti, posebice resursa u Gorskome kotaru – jezera Lokve, Bajer i Lepenica koja su sve

više korištena za razne manifestacije. Prilikom izrade rada korištene su metode istraživanja, intervjuiranja, prikupljanja i obrade podataka te

metoda dedukcije. Sustav je prikazan od početka – skupljanja vodnih zaliha do kraja – proizvodnje električne energije.

Napomena: U sustav HE Vinodol kao zadnji uključen je pogon Zeleni vir, Skrad koji nije obrađen u ovom radu jer je pogon potpuno vodno i

energetski neovisan, tj. riječ je o zasebnoj energetskoj jedinici.

Problemi i pitanja: koji su pozitivni, a koji negativni utjecaji sustava, kako sustav funkcionira, koji su dijelovi sustava reverzibilni, koje su

posebitosti opisanog sustava.

4

1. POGON LOKVE

Sastoji se od sljedećih jedinica:

o Akumulacija Lokvarsko (Omladinsko) jezero

o Pregrada (brana) Lokvarka

o Zatvaračnica

o Obilazni (tlačni) tunel LL

o Crpna postaja Križ potok

1.1. Akumulacija Lokvarsko (Omladinsko) jezero

Najveća dubina iznosi 40 m, površina iznosi 2.236 𝑚2, akumulacija 37 500 000 𝑚3(48659 MWh). Građeno je od 1952-1955. g. na potoku

Lokvarki uz staru Lujzinsku cestu koja se vidi prilikom pražnjenja akumulacije svakih 25-30 g. U izgradnji sudjelovali su, uz građevinare,

zatvorenici i omladinci u sklopu tadašnjih omladinskih radnih akcija iz čega proizlazi prvotno ime akumulacije (Omladinsko jezero), no,

nakon raspada bivše države, preimenovano je u Lokvarsko. Centralno je pohranilište voda hidrosistema HE Vinodol. Maksimalna kota na

kojoj je moguć preljev (do kojega još nikada od postojanja akumulacije nije došlo) je 772.00 m.n.m., a minimalna na kojoj je tehnički

minimum korištenja je 735.50 m.n.m. Srednji godišnji dotok akumulacije uključujući i Križ potok je 1.25 m3

5

Slika 1-akumulacija Lokvarsko jezero

Slika 2: akumulacija Lokvarsko jezero – pogled na statuu koju su izradili umjetnici Goranske kiparske radionice

6

1.2.Pregrada – brana Lokvarka

Osnovni podatci:

Volumen 670 000 𝑚3, visina 48 m, kruna brane 774 m.n.m., dužina brane u kruni (asfaltirani cestovni dio) 276 m. Tip brane je nasuta, a

sastav: lomljeni kamen (dolomit), kosa glinena jezgra i nizvodni nasip od raspadnutih karbonskih škriljevaca s drenažnim slojevima za

prihvaćanje procijednih voda. U jače propusni temelj (rabeljski dolomit) izveden je betonski zid i njime injekcijska zavjesa. Uz glavnu

pregradu je i pomoćna pregrada ( obilazni rov koji je dug 326 m koji služi kao temeljni ispust). Po njoj se odvija cestovni promet što je,

barem na ovim prostorima posebitost. Promet je moguć jedino u proljetnim, ljetnim i jesenskim uvjetima dok je u zimi onemogućen što

zbog uspona, što zbog iznimnih udara vjetra. Nasuprot jezerskoj strani nalazi se poslovni objekt u kojem su optički kablovi i automatski

vodostaj te meteorološka stanica.

Slika 3 –

Pregrada Lokvarka. U pozadini su objekti Zatvaračnica, Preljev te cesta što vodi do Županijske ceste D3.

7

8

Slika 3a – pregrada Lokve

1.3.Zatvaračnica

Sadrži objekt za preljev, maksimalna visina do točke preljeva je 772 m nadmorske visine. Kroz rov se odvija temeljni ispust u Lokvarku

(preljev i pražnjenje akumulacije), direktno ispuštanje vode pomoću iglastog zatvarača Johnson. 1977. godine dograđivan je preljev čime

se povećao maksimalni vodostaj na 772 m.

Slika 4.

Izgradnja preljeva te objekt Zatvaračnica

9

Slika 4a – zatvaračnica (obilazni tunel pregrada Lokve)

1.4.Obilazni tlačni tunel LL (Lokvarka-Ličanka)

LL (Lokvarka-Ličanka):

-500 m uzvodno od pregrade Lokvarka

-dug je 3456,5 m i u potpunosti je pod zemljom

-promjer je 2,40 m, a od vodne do zasunske komore Fužine 2,20 m

-najveći protok vode je 10 𝑚3/ s

-voda slobodnim padom iz akumulacije Lokvarsko jezero pokreće turbine u CHE Fužine, pad je 2,5%

10

-istovremeno tunel služi za prebacivanje pumpom velikih vodnih valova Ličanke u akumulaciju Lokve što znači da je reverzibilan, tj. moguć

je protok u oba smjera

Slika 4b – tunel

LL (Lokve – Ličanka)

11

1.5. Crpna postaja Križ

-puštena u pogon 1956. g.

-pumpa vodu iz bazena na Križ potoku od 6 000 𝑚3 u akumulaciju Lokvarka kroz podzemni spojni tlačni tunel dužine 503,73 m i promjera

2m

-vodu puma pet vertikalnih crpki s elektromotorima od 200 kW

-nije reverzibilna – nemoguć je protok vode iz Lokvarke u akumulaciju Križ

- ekonomska isplativost utroška električne energije za pogon pumpi višestruko je isplativa s obzirom na proizvodnju ( za pohranjivanje 1𝑚3

utroši se 0,08 kWh, a ta voda daje energiju od 1,6 kWh na dvije stepenice do Triblja)

-energetski doprinos u 12-godišnjem prosjeku je oko 12 000 000 kWh/god

-crpna moć 0.750 𝑚3/s za svaku crpku

12

Slika 6 – unutrašnjost CP Križ

13

Slika 6a – nacrt crpki u CP Križ

14

Slika 7 – pumpni ventil i klapna u CPK Križ

Slika 8 – donji dio pumpe i cijev kojom se voda iz bazena Križ prebacuje u akumulaciju Lokvarka

15

Slika 9a– unutrašnjost ormara CP Križ,

16

Slika 9b vanjski dio ormara

Slika 10 – shematski projekt pumpi

17

Slika 11 – projekt transformatorskih polja

18

Slika 12 – bazen Križ

19

2. Crpna hidroelektrana Vrelo Fužine

Sastoji se od:

-Strojarnice CHE Fužine

-Betonske gravitacijske pregrade Bajer

-Crpne postaje Lič s bazenom Lič

-Kanala Benkovac

-Bazena Potkoš

-Tlačnog dovoda za strojarnicu Tribalj

-Bazena Lepenica i RHE Lepenica

-Šahta Potkobiljak

2.1. Strojarnica CHE Vrelo Fužine

Turbina koristi vode iz Lokvarskog jezera na slobodnom padu od 24,5-54,5 m, a u slučaju viška vode tj. kod nailaska velikih vodnih valova

pumpama vraća vodu u akumulaciju Lokve. Transport voda u oba smjera obavlja se kroz isti spojni tlačni tunel LL. Sadrži trojni agregat (do

1997. jedini trojni agregat u Hrvatskoj), motor generator 5 000 kVA, 4 800 kW, napon 6 kV, 375 o/min, u sredini je turbina Francis od 9,9

𝑚3/s, za konstruktivni pad 49 m, snage 3 910 kW dok najniže leži centrifugalna pumpa pogonske snage 4 240 kW. Izgrađena je 1957. g.

20

Opremu su izradile tvornice Litostroj, Rade Končar i Metalna.U sklopu elektrane je i rasklopno postrojenje 35 kV. Veza elektrane s mrežom

je preko voda 35 kV dugog oko 14 km koji preko TS Vrata vodi do sabirnica 35 kV u HE Vinodol.

Slika 13 – CHE Vrelo Fužine

21

Slika 13a – presjek strojarnice CHE Fužine

22

23

Slika 14 – turbina unutar CHE

2.2. Betonska gravitacijska pregrada Bajer

Maksimalna akumulacija je 1496 x 10 3 𝑚3 ( 2064 MWh) kod uspora 717 m nadmorske visine. Višak vode riješen je prelijevanjem. Služi za

dnevno izravnavanje proizvodnje HE Vinodol. Geološka građa: karbonski pješčenjaci i konglomerati. Prazni se temeljnim ispustom u tijelu

pregrade. Visina brane: 10,6m.

Sadržina kod minimalne kote: 264 x 103

m3 (364 MWh)

Korisni volumen akumulacije: 1232 x 103 m

3 (1700MWh)

24

Slika 15 – betonska gravitacijska pregrada Bajer

25

2.3. Crpna postaja Lič (Crpna stanica Lič)

Započela je sa radom 1955. g., koristi sliv voda Ličkog polja, Ličanke i potoka Potkoša. Crpni bazen ima 1 300 𝑚3, 3 vertikalne crpke kojima

ubacuje vode retencije Potkoš i ostatka sliva Ličanke od brane Bajer do CS Lič preko bazena CS Lič u tlačni dovod Bajer – Razromir. Nakon

rekonstrukcije bazena, njegova zapremnina iznoci cca 5600 m3.

Voda prolazi kroz 210 m cijevni vod u glavni cijevni vod elektrane. Za

ubacivanje 1 𝑚3 potroši se 0,1 kWh, a u strojarnici u Triblju tom se vodom proizvede 1,5 kWh. Proizvede 9 300 000 kWh godišnje. Snaga

jedne crpke je 200 kV.

26

Slika 16 – crpke unutar CP Lič

Slika 16a – CS Lič

27

Slika 16b – bazen uz CS Lič

28

Slika 16c – rešetka u CS Lič

2.4. Kanal Benkovac

Voda potoka Benkovca uvodi se betonskim kanalom dužine cca 2,5 km u glavni cijevni vod elektrane. Prvih 431m je otvoreni kanal, a 1926

m zatvoreni cjevovod.

29

Izgradnja kanala povećala je godišnju proizvodnju u HE Vinodol za 5 500 000 kWh.

Voda potoka Benkovca uvodi se betonskim kanalom dužine 2,5 km u tlačni dovod Bajer – Razromir.

Izgradnja kanala povećala je godišnju proizvodnju u HE Vinodol za 5 500 000 kWh.

Slika 17 – Kanal Benkovac (vodostaj)

30

2.5. Bazen Potkoš (Retencija Potkoš)

Izgrađena brana na potoku Potkošu 1975. g., a akumulacija od 331 x 103 𝑚3 (457 MWh). Voda teče kroz zatvoreni betonski kanal dužine od

1 500 m do crpne postaje Lič, a odatle se upumpava u tlačni dovod Bajer – Razromir. Energetski doprinos je 6 000 000 kWh/g.

Slika 18 – Bazen (retencija) Potkoš

31

Slika 18a – tunel Potkoš-bazen Lič

2.6. Tlačni dovod za strojarnicu Tribalj – cjevovod Lič

Nalazi se na lijevom boku jezera Bajer 80 m uzvodno od pregrade.

32

Dužine 4 915 m, profila 2,80 m.

Prelazi u tlačni tunel Kobiljak-Razromir dužine 4 162 m, promjer 2,75 m.

Dovod vode je pod kutom od 32°.

Slika 19 – izrada cjevovoda Lič

33

Slika 19a – tlačni dovod za strojarnicu Tribalj – ulaz pregrada Bajer

2.7. Bazen Lepenica i RHE Lepenica

Nasuta brana u dolini potoka Lepenice. Površina akumulacije je 0,720 km2, sudjeluje u proizvodnji s vodnim fondomod 4469 x 10

3m

3.

Akumulacija se počela koristiti 1987.g.,a agregat RHE Lepenica u pogonu je od listopada 1995.g.

34

Reverzibilna hidroelektrana Lepenica ili RHE Lepenica (1,326 MW) – međustepenica za korištenje pada između akumulacija Lepenica i

Bajer. U strojarnici se nalazi trofazni sinkroni generator-motor vertikalne izvedbe izravno spojen s reverzibilnim strojem turbina-crpka.

Namjena RHE Lepenica je da dobavlja vodu u Bajer za potrebe HE Vinodol, a u crpnom režimu crpi vodu iz Bajera u Lepenicu radi

sprječavanja preljeva. U slučaju popunjenosti kapaciteta, višak vode prebacuje se u Lokve.

Slika 20 – RHE Lepenica

35

Slika 21 – Bazen Lepenica

2.8. Šaht Potkobiljak

Posljednji šaht tj. ulaz u tlačni tunel Potkobiljak dužine 4015 m, promjera 3.20 m s padom od 2,7%. U potpunosti pod zemljom i zadnja

postaja prije Razromira.

36

Slika 22 – šaht Potkobiljak

slika 22a –otvoreni šaht – tunel djelomično ispunjen vodom

37

Slika 22b– objekt Potkobiljak (spremište)

38

3. Pogon Tribalj

Sastoji se od sljedećih komponenti:

-spojni tlačni dovod Bajer-Razromir

-tlačni tunel vodna komora Razromir-Zasunska komora Razromir

-čelični-tlačni cjevovod Razromir

-PHE Tribalj

-Odvodni kanal Dubračina

3.1. Spojni tlačni dovod Bajer- Razromir

- odvodi vodu iz akumulacije Bajer u HE Vinodol

- dolazi na zasunsku komoru Razromir

- sastav: armirani betonski tlačni tunel Bajer, stari armirani betonski tlačni cjevovod Lič, novi armirani betonski tlačni cjevovod Lič

(paralelno postavljen podzemno uz stari), armirani betonski tlačni tunel Potkobiljak te armirani betonski tlačni tunel Vodna komora

Razromir – Zasunska komora Razromir

- čitv sustav je pod pritiskom i podzemno

- ukupni volumen je 95550 m3 (132 MWh)

- protok 17,4 m3/s

39

3.2. Tlačni tunel vodna komora Razromir – zasunska komora Razromir

Slika 23 – Objekti Razromir – uzdužni presjek

40

3.3. Čelični tlačni cjevovod Razromir

Dovodi vodu na turbine. Prelazi u horizontalu na koti od 55,65 metara nadmorske visine. Od glavnog cjevovoda odvaja se 6 ogranaka

koji dovode vodu na turbine. Dužina je 1 189 m, profil 3,3/2,9 m, kut je 32%.

3.4. PHE Tribalj (Pumpna hidroelektrana Tribalj)-strojarnica

3 generatora koja pokreću po 2 turbine

-prosječna proizvodnja za 2014 g. je bila 230 miliona kWh

-jakost svakog generatora je 30 MW (35MVA x Cosα 0,8)

Protok elektrane 15 m3/s

-najveća snaga na sabirnicama 75 000 kW

-tri proizvodne grupe:

a-generator od 30 MW

b-dvije jednomlazne turbine Pelton

Vlastite potrebe podmiruju dva kućna transformatora od 400 kVA ili kućni agregat s turbinom Pelton od 400 kV

Proizvedenu el. energiju predaje se u mrežu od 110 kV preko triju blok-transformatora smještena u kaverni i vanjskog rasklopnog

postrojenja reda od 110 kV s 12 polja za dvostruke sabirnice.

Čitavim se pogonom upravlja iz podzemne komandne prostorije u kojoj su el. zaštitni aparati, mjerni i signalni instrumenti brojila,

strojevi upravljanja, telekomunikacijski uređaji i informatička oprema.

U vrijeme puštanja to je bila najsnažnija elektrana na prostoru bivše države a i danas se koristi najvećim slobodnim padom u zemlji.

41

Slika 24 – poprečni presjek strojarnice

42

Slika 25 – uzdužni presjek strojarnice

43

3.5. Odvodni kanal Dubračina

U vrijeme pogona PHE Vrelo, voda odlazi odvodnim kanalom Dubračina u more (kod hotela Kaštel u Crikvenici).

Slika 26 – Dubračina

44

4. Sustav HE Vinodol

Dijagram 1 – Sustav HE Vinodol

45

varijable

- CP Križ

- Spojni tunel Križ-Lokvarka

- Lokvarsko jezero

- Tunel LL

- Strojarnica Fužine

- Jezero Bajer

- Pregrada Bajer

- Tunel Bajer

- Retencija Potkoš

- Kanal Potkoš

- CS Lič

- Cjevovod Lič

- Tunel Kobiljak – Razromir

- Vodna i zasunska komora Razromir

- Strojarnica Tribalj

46

47

Dijagram 2 – sustav HE Vinodol – u pogonu su RHE Lepenica i HE Tribalj (zeleno), ostale crpke izvan pogona crveno). Sustav je u

potpunosti automatiziran.

varijable – parametri

- CS Križ

- CS Lič

- CHE Fužine

- RHE Lepenica

- PHE Vinodol (Tribalj)

48

Dijagram 3 – put vode od najviše točke Lokve do strojarnice Tribalj

49

varijable – parametri

- bazen Križ

- akumulacija Lokvarka

- bazen Lepennica

- akumulacija Bajer

- retencija Potkoš

- bazen Lič

- kanal Benkovac

5. Utjecaj sustava HE Vinodol na okoliš

HE Vinodol - utjecaj

pozitivno negativno potencijali

- proizvodnja i opskrba električnom

energijom*

- obnovljivi i ekološki izvori energije

(voda)

- suradnja s jedinicama lokalne

samouprave te korištenje vodnih

- iseljavanje stanovništva uz

potapanje dijela Lujzijane, pilana i

ostalih objekata

- ovisnost o vodnim resursima

- svaki srpanj pogoni su u mirovanju

zbog remonta i kontrole sustava

- planiran je vodni ubod od strane Komunalca

Delnice radi opskrbe pitkom vodom

- postoji mogućnost izgradnje bazena Razromir,

donjeg bazena Tribalj i PHE Razromir

- na ušću potoka Križa poniru Potoci Leska,

Tumac, Bela Vodica, Velika Vodica i Tumac.

50

resursa u turističke svrhe**

- zbog namuljavanja akumulacije

Lokve potrebno je pražnjenje u

prosjeku od cca 25-30 godina

Pregrđivanjem tih voda dobila bi se retencija

Crni Lug

- vode iz Dubračine moguće je tunelom

preusmjeriti na HE Kačjak

- moguće je preusmjeriti stanovite količine vode

iz gornjeg toka rijeke Kupe

* naoko banalna napomena motivirana je lanjskim ledolomom kada su stanovnici Gorskoga kotara i do dva tjedna bili bez

električne energije pa je samim tim itekako iskustveno uočena potrebitost struje u domaćinstvima = cilj i motivacija za izradu

rada

** Lokve – sportski ribolov na pastrvu, štuku, klena i šaran

manifestacija TZO Lokve BOJ i POJ – pješice i biciklom oko jezera (15-17 km ovisno o vodostaju)

turistički splav Ćaća

Fužine – šetnica oko jezera

prvenstva u jedrenju i podvodnom ronjenju

pokretni restoran-brodić na elektromotor

51

6. Zaključak

Sustav HE Vinodol poseban je po svojoj autonomnosti, financijskoj iskoristivosti i složenosti. Ovaj rad pokušao je prikazati

funkcioniranje tog sustava, no pojedini detalji i podatci nisu uvršteni što zbog tajnosti poslovnih podataka, što zbog iscrpnosti.

Primarni cilj sustava je proizvodnja električne energije slobodnim padom voda iz goranskih akumulacija na turbine opisanih elektrana.

Dio cjevovoda i crpki je reverzibilan što znači da je moguć protok u oba smjera, a konačni put goranskih voda završava u kana lu

Dubračina preko turbina u HE Vinodol Tribalj. Kolika je važnost i uloga proizvodnje i distribucije električne energije, stanovnici

Gorskoga kotara mogli su uočiti u veljači 2014. godine nakon ledene katastrofe kada je uništen veliki dio visokonaponske i

niskonaponske mreže te je prekinuta opskrba električnom energijom i do 15 dana. Zato je ovaj rad svojevrsna zahvala djelatnicima HEP-a

koji su nadljudskim naporima i u gotovo nemogućim uvjetima svakodnevno bili na terenu i sanirali štetu. Zato je i cilj rada te motivacija

za rad važnost proizvodnje električne energije.

Sustav HE Vinodol zanimljiv je, ne samo u primarnom dijelu, nego i u sekundarnom jer se dijelovi resursa rabe i u turističke svrhe, a

pregrada, tj. brana Lokve rijetki je energetski kapacitet po kojem je omogućen cestovni koridor, a još uvijek je sustav s najvišim

slobodnim padom na ovim prostorima.

52

Slika – uništeni dalekovodi, Lokve, veljača 2014.

53

7. Zahvale

Zahvaljujemo djelatnicima HEP-a HE Vinodol pogon Vrelo

- Darku Kremžaru na ustupljenoj literaturi

- Damiru Liscu na stručnom vodstvu i obilasku goranskih pogona

- Josipu Kauzlariću, voditelju pogona na dopuštenju snimanja i obilaženja

- Dariju Škaronu na davanju stručnih podataka i obilasku CHE Vrelo

54

8. LITERATURA

1. Elektroprivreda – Rijeka, HE Nikola Tesla Tribalj, Tribalj, 1977.

2. HEP PP HE ZAPAD pogon HE Vinodol – dio u Gorskom kotaru, travanj, 2002.g.

3. poslovna dokumentacija HE Nikola Tesla Vinodol, objekti Homer, Lokvarka i Bajer, Program i aproksimativna kalkulacija

remontnih radova i antikorozijske zaštite, Maribor, 1968.

4. poslovna dokumentacija Rade Končar, Ponuda br. 451-137451 HE Nikola Tesla – asinhroni motori 200 kW, Zagreb, 1987.

5. http://www.croinfo.net/vijesti-regija/6759-posjetili-smo-he-vinodol-exnikola-tesla-u-triblju.html 6. http://hr.wikipedia.org/wiki/Crpna_hidroelektrana_Fu%C5%BEine

7. http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroeelektrane/zapad/vinodol.aspx