View
228
Download
2
Category
Preview:
Citation preview
EVAPOTRANSPIRACIJA
Evapotranspiracija
Predstavlja sumarno isparavanje vode u slivu koji se sastoji od isparavanja sa terena i transpiracije kroz biljke.Isparavanje sa terena je veoma složeno i nema praktičnih načina za njegovo pouzdano određivanjeIsparavanje sa obraslog ili neobraslog terena predstavlja pojave, kod koje pored svih meteoroloških elemenata posebno utiče vlažnost zemljišta, a kod obraslog zemljišta i vrsta kulture.
EvapotranspiracijaVlažnost zemljišta se ne menja samo sa padavinama i poniranjem vode u podzemlje, već zavisi od kapilarnog izdizanja, gde kao činioci ulaze i sastav terena i kota nivoa podzemne izdani. Često se vlažnost zemljišta zamenjuje u računima sa padavinama – što je pogrešno.Sumarno isparavanje se ne može jednostavno dovesti u vezu sa meteorološkim veličinama, jer kada nema vode za isparavanje, ono ne zavisi od meteoroloških veličina. Za preciznije definisanje evapotranspiracije neophodno je detaljnije vlažnosti zemljišta. Ono se najčešće meri dnevno, time što se sondira teren i za svaki sloj uzme proba i određuuje srednja vlažnost.
EvapotranspiracijaIsparavanje je najintenzivnije sa vlažnih i slabo propustljivih zemljišta. Što je zemljište vlažnije to je isparavanje veće. Isparavanje se povećava znatno sa povećanjem biljnog pokrivača.Odvajanje isparavanja sa površine terena od isparavanja transpiracijom kroz biljke je veoma teško. Sve metode se uglavnom zasnivaju na merenju ukupnog ili sumarnog isparavanja (evapotranspiracije). Isparavanje sa terena se može dobiti kao razlika između ukupnog isparavanja i sume transpiracije. Ukupno isparavanje se može pouzdano meriti, ali ne i transpiracija.
Evapotranspiracija se određuje posredno, kao razlika između izračunatih padavina i upijanja vode u zemljištu. Uređaj se naziva LIZIMETAR, a suština se svodi na jednačini bilansa.
Evapotranspiracija + izašla voda + priraštaj vode u sudu = padavine
Proračun godišnje evapotranspiracije po metodi vodnog bilansa
QPET −=gde su:P prosečne godišnje padavineQ prosečan godišnji oticajET prosečna godišnja evapotranspiracija
Evapotranspiracija
EvapotranspiracijaDa bi se za praktične potrebe omogućila ocenaevapotranspiracije, uveden je pojam potencijalneevapotranspiracije - PET. Pod ovim pojmom podrazumeva se maksimalniintenzitet evapotranspiracije, koji bi se ostvario podpretpostavkom da raspoloživa količina vode za ET nije ograničena. U ovim uslovima PET zavisi samo od meteorološkihfaktora koji su promenljivi u vremenu i prostoru. Pri ograničenom obnavljanju vlage, količina vode kojaispari naziva se stvarna evapotranspiracija -ET, pričemu je ET ≤ PET.
EvapotranspiracijaPrimeri merenja stvarne evapotranspiracije pomoću lizimetra, dati su za slučaj merenja na opitnoj stanici u Pančevačkom ritu,
mmmesec
0
100
200
300
500
inte
nzite
t isp
arav
anja
april maj jun jul avgust sept.1971.
isparavanje iz suda ispariteljapostavljenog na tlo
isparavanje sa golog tla za nivo podzemne vodena 50 cm ispod povr{ine tla za ~ernozem (50^) i 80 cm za ~ernozem i pesak (80̂ , 80P)
50^
80^
80P
I II III IV V VI VII VII IX X XI XII0
20
40
60
80
100mm
mesec ET
inte
nzite
t eva
potra
nspi
raci
je
Isparavanje sa neobrađenog tlaza različito zemljište i nivoe
podzemnih voda u Pančevačkom ritu
Prosečna evapotranspiracija sa zatravljenepovrine u Pančevačkom rituza period 1946-1958. god.
Empirijske formule za proračun stvarne evapotranspiracije
Jedna od najpoznatijih metoda, koju preporučujeWMO jeste modifikovana metoda Langbeina, u kojojse koriste prosečne višegodišnje padavine P (cm) u slivu i temperaturni faktor E, koji se računa poformuli
( )8860027010 .T.E +⋅=• Suština metode sastoji se u definisanju zavisnosti:
)EP(f
EQ=
0 5 10 15P/E
Q/E
0
5
10
Empirijske formule za proračun stvarne evapotranspiracije• P. S. Kuzin za određivanje sume godišnje stvarneevapotranspiracije sa tla u terenima sa nedovoljnomvlažnošću daje zavisnost ove veličine od padavina i deficitavlažnosti, kao vrednost deficita vodene pare u vazduhu do potpunog zasićenja
dPaET ⋅⋅= 2
ET - srednja godišnja vrednost stvarne evapotranspiracije (mm)P - godišnja suma padavina (mm)d - srednji godišnji deficit vlažnosti (mmHg)a - koeficijent koji zavisi od geografske širine područja i kreće
se u intervalu od 0.000477 do 0.000654.
Empirijske formule za proračun stvarne evapotranspiracijeTurc razvija formulu za proračun godišnje sume stvarneevapotranspiracije, kao funkcije temperature i padavina:
2)(9.0lP
PET+
=
ET - godišnja suma stvarneevapotranspiracije (mm god-1);
P - prosečne godišnje sume padavinana slivu (mm);
l - heliometrijski faktor – predstavljaevaporacionu moć vazduha odnosno potencijalno isparavanjeu datim uslovima
305025300 T.Tl ⋅+⋅+=
Empirijske formule za proračun stvarne evapotranspiracije
Pri određivanju evapotranspiracije sa vegetacije, prethodna Turc prethodnu zavisnost svodi na sledeći oblik
2dana10
l2V
laP1
VaPET
⎟⎠⎞
⎜⎝⎛ +
++
++=
ZcM25V ⋅
⋅=
V - koeficijent koji predstavlja efekte vegetacije (biljni faktor)M - prinos suve materije (t ha-1)Z - broj dekada od početnog momenta
do kraja vegetacionog periodac - biljna konstanta
(za livadske trave c = 1.33).
Empirijske formule za proračun stvarne evapotranspiracije
Jedna od ređe primenjivanih metoda kojemogu dati daleko realnije rezultate, jesteodređivanje veličine evapotranspiracije naosnovu osmatranja veličina radijacionogbilansa, iz koje se veličina isparavanja dobijaiz količine toplote tla utrošene na isparavanje(M. I. Budiko). Glavni nedostatak ove metode je složeno određivanje veličine radijacionog bilansa kojezahteva upotrebu složenih mernihinstrumenata, adekvatno obučeno osoblje i izbor reprezentativnih deonica karakterističnihza ceo sliv.
Empirijske formule za proračun stvarne evapotranspiracije
RPhTl1
lPRET lP
R
⋅⋅⋅⎟⎟⎠
⎞⎜⎜⎝
⎛−
⋅= ⋅
−
ET - veličina evapotranspiracije u mm/god.R - srednji višegodišnji radijacioni bilans u kcal/cm2god.P - godišnja suma padavina u mml - latentna toplota isparavanja u kcal/god.T - srednja godišnja temperatura vazduha.
Empirijske formule za proračun stvarne evapotranspiracije
Da bi se lakše, brže i jednostavnije određivalaveličinaevapotranspiracije naosnovu osmatranjaveličine radijacionogbilansa i godišnje sumepadavina, konstruisan jenomogram
E (mm)
800
600
400
200
0
10
20
30
40
50
60
R = 70 ccal/cm2
200 400 600 800 1000 1200 1400
P (mm)
Empirijske formule za proračun potencijalne evapotranspiracije
Vrednost stvarne evapotranspiracije (ET) u slivu može se dobiti tako što se prvo sračuna potencijalna evapotranspiracija(PET), pretpostavljajući neograničenu raspoloživost vode u slivu, a zatim se, prema stvarnom sadržaju vlage u slivu, vršikorekcija, po formuli:
max
stv
MMPETET ⋅=
Mstv - stvarni sadržaj vlage u slivu;Mmax - maksimalno mogući sadržaj vlage u slivu.
Empirijske formule za proračun potencijalne evapotranspiracije
Za proračun dnevne sume potencijalne evapotranspiracijeDavidov daje sledeću približnu formulu:
d5.0PET ⋅=PET - potencijalna evapotranspiracija (mm dan-1);d - srednji dnevni deficit vlažnosti vazduha (mmHG)
Za proračun godišnje sume potencijalne evapotranspiracije, sa dovoljno vlažnih terena, Davidov predlaže sledeću formulu
dPET ⋅= 168PET - potencijalna evapotranspiracija (mm god-1);
d - srednja godišnja vrednost deficita vlažnosti vazduha
Empirijske formule za proračun potencijalne evapotranspiracije
Koristeći podatke lizimetarskih merenja u SAD, Thornthwaite je uspostavio sledeće zavisnosti za proračun potencijalneevapotranspiracije za nisku gustu vegetaciju, sa povoljnimsnabdevanjem vodom:
am
mm ITNPET ⎟
⎠
⎞⎜⎝
⎛ ⋅⋅=
1016
PETm - potencijalna evapotranspiracija u m-tom mesecu (mm);Nm - mesečni korekcioni faktor za časovne obdanicem - redni broj meseca u godini (1,2,3,...,12);
mT - srednja mesečna temperatura vazduha u istom mesecuI - godišnji toplotni indeks;a - eksponent-odgovarajuća funkcija godišnjeg toplotnog
indeksa.
Empirijske formule za proračun potencijalne evapotranspiracije
Mesečni korekcioni faktor, koji odgovara mogućem sijanjusunca, izražen je u jedinicama 30 dana/12 časova, a dobija se iz odnosa
12NNm =
N - prosečno trajanje dnevnog svetla u mesecu m.
Godišnji toplotni indeks računa se kao suma mesečnih vrednosti
514112
1
12
1 5.
m
m
mm
mm )T(iI ∑∑
=
=
=
===
Empirijske formule za proračun potencijalne evapotranspiracijeZa proračun eksponta a koristi se formula
490107911071710756 22537 .I.I.I.a +⋅⋅+⋅⋅−⋅⋅= −−−
Kombinovana metoda – metoda Penmana
Kombinacijom metoda toplotnog bilansa i aerodinamičke teorije Penman je došao do sledećih formula za proračun isparavanja sa
VODENE POVRŠINE (PLITKIH DUBINA)
+⎭⎬⎫
−⎟⎠⎞
⎜⎝⎛ ⋅+−
−⎩⎨⎧
⎟⎠⎞
⎜⎝⎛ ⋅+⋅−⋅
+ΔΔ
=
)044.034.0(9.01.0
5.025.0)05.01(
4 eNnT
NnRaEo
σ
γ
⎭⎬⎫
⎩⎨⎧
−⋅⎟⎠⎞
⎜⎝⎛ +⋅⋅⎟⎟
⎠
⎞⎜⎜⎝
⎛+
−+ )e)T(e(160w126.01 sγΔ
Δ
Eo isparavanje sa slobodne vodene površine (mm/dan)Δ pad napona zasićene vodene pareRa radijacija na vrhu atmosfere (mm/dan)n stvarno trajanje sunčevog sjaja (časovi)N maksimalno moguće trajanje sunčevog sjaja (časovi)σT4 povratna radijacija koju emituje površina na temperaturi T
(mm/dan)T srednja temperatura – srednja vrednost maksimalne i
minimalne dnevne temperature vazduha (oC)w brzina vetra (km/dan)e srednji jutarnji napon vodene pare (μb)es(T) napon zasićene vodene pare na temperaturi T (μb)γ Konstanta = 0.67 μb/oC
Kombinovana metoda – metoda Penmana
+⎭⎬⎫
−⎟⎠⎞
⎜⎝⎛ ⋅+−
−⎩⎨⎧
⎟⎠⎞
⎜⎝⎛ ⋅+⋅−⋅
+=
)e..(Nn..T
Nn..).(RaETT
04403409010
502502501
4σ
γΔΔ
+ −+
⎛⎝⎜
⎞⎠⎟ ⋅ ⋅ +
⎛⎝⎜
⎞⎠⎟ ⋅ −
⎧⎨⎩
⎫⎬⎭
1 0 26 1160
ΔΔ γ
. ( ( ) )U
e T es
Kombinovana metoda – metoda Penmana
Za proračun evapotranspiracije sa kratke travePenman koristi isti tip formule, s tim što je izvršenamodifikacija koeficijenta refleksije sa vegetacionogpokrivača, umesto 0.05 on iznosi 0.25.
Kombinovana metoda – metoda Penmana
U praksi, kada ne postoje adekvatni ulaznipodaci potrebni za korišćenje formulePenmana (trajanje sunčevog sjaja, minimalna i maksimalna temperatura, srednji jutarnji napon vodene pare i srednja dnevna brzina vetra), koristi se nizalternativnih postupaka kojima se mogudobiti približno tačne vrednosti nabrojanihulaznih podataka.
Nedostaje trajanje sunčevog sjaja
⎟⎠⎞
⎜⎝⎛ ⋅+⋅≅⋅
Nn..RS. aT 50250004060
50008120 .RS.
Nn
a
T −⋅=
Kao alternativa za trajanje sunčevog sjaja mogu poslužiti podacimerenja sunčeve radijacije ST i neto globalne radijacije Rn. Ukoliko postoje merenja sunčeve radijacije ST u (J), tada izraz:
zamenjuje naznačeni deo u jednačini Penmana.
Postoje podaci neto radijacijeUkoliko postoje podaci o merenjima neto radijacije Rn u (J), tada se mogu koristiti sledeće zamene u jednačini Penmana:
⎭⎬⎫
−⎟⎠⎞
⎜⎝⎛ ⋅+−
−⎩⎨⎧
⎟⎠⎞
⎜⎝⎛ ⋅+⋅−⋅≅⋅
)e044.034.0(Nn9.01.0T
Nn5.025.0)25.01(RaR00406.0
4
n
σ
⎭⎬⎫
−⎟⎠⎞
⎜⎝⎛ ⋅+−
−⎩⎨⎧
⎟⎠⎞
⎜⎝⎛ ⋅+⋅−⋅≅⋅
)e044.034.0(Nn9.01.0T
Nn5.025.0)05.01(RaR00549.0
4
n
σ
Odnosno:
KORIŠĆENJE FORMULE PENMANA KADA NEDOSTAJU ADEKVATNI PODACI
Trajanje sunčevog sjaja – alternativni podaci su merenja sunčeve radijacije ST i globalne radijacije Rn
Ukoliko postoje merenja sunčeve radijacije ST (u J) tada izrazi
⎟⎠⎞
⎜⎝⎛ ⋅+⋅≅⋅
Nn..RS. aT 50250004060
50008120 .RS.
Nn
a
T −⋅=
mogu zameniti u jednačini Penmana
Nedostaju podaci Tmax i TminMaksimalne i minimalne temperature – alternativni podaci su srednje dnevne temperature, a koriste se za ocenu: napona zasićene vodene pare i izlazne sunčeve radijacije. Ukoliko su podaci u Farenhajtima prevode u u oC.
9532 ⋅−= )T(T FC
Napon vodene pare – alternativni podaci su temperatura vlažnog i suvog termometra T i Tv
( )vpvs TTA)T(ee −⋅−=
p atmosferski pritisakAp = 0.80
Penman - ISPARAVANJE SA SLOBODNE VODENE POVRŠINE REZEROARA ILI JEZERA
Kod dubokih vodenih masa u jednačinu Penmana dodaje se komponenta energetskog bilansa Q
tA)TT(VCQ ww
⋅⋅−⋅⋅⋅
=λ
ρ 21
Cw specifična toplota vodeρw specifična gustina vodeVsr srednja zapremina vode na početku i na kraju vremenskog perioda t (m3)T1 i T2 srednja temperatura vode na početku i na kraju vremenskog perioda (oC)λ Srednja površina vodnog ogledalat dužina vremenskog perioda (dana)Q komponenta energetskog bilansa – može biti pozitivna ili negativna
+⎭⎬⎫
+−⎟⎠⎞
⎜⎝⎛ ⋅+−
−⎩⎨⎧
⎟⎠⎞
⎜⎝⎛ ⋅+⋅−⋅
+=
Q)e044.034.0(Nn9.01.0T
Nn5.025.0)05.01(RaE
4
o
σ
γΔΔ
⎭⎬⎫
⎩⎨⎧
−⋅⎟⎠⎞
⎜⎝⎛ +⋅⋅⎟⎟
⎠
⎞⎜⎜⎝
⎛+
−+ )e)T(e(160w126.01 sγΔ
Δ
ISPARAVANJE SE ZEMLJIŠTA
Na sveže navodnjavanom terenu, ili neposredno posle kiše, površina zemljišta je vlažna a isparavanje sa ogolelog zemljišta se odvija na način kao sa slobodne vodene površine. U trenutku kada intenzitet oticaja (površinskog i podzemnog) prevaziđe intenzitet isparavanja sa površine zemlje, deo vode se prenosi dublje u zemljište. U tom trenutku intenzitet isparavanja naglo opadaGrupa aproksimacija:
neposredno posle pada kiše intenzitet isparavanje je < 5 mm/dan, odnosno oko 10 – 15 mm5-6 dana posle kiše (navodnjavanja) isparavanje je zanemarljivo
ISPARAVANJE SA RAZLIČITIH KULTURA VEGETACIJE
Koristi se metoda Penmana sa uvođenjem korekcije
ETKE vveg ⋅=
Gde jeKv koeficijent razvoja kultureEveg isparavanje sa različitih vrsta kulture
Srednja sezona – počinje od postizanja 75% pokrivenosti do početka sazrevanjaPoslednja sezona – od početka sazrevanja do kraja (žetve).U početnom trenutku Kv = 0.2
Kv - zavisi od sezone razvoja
0.31.130-4050-6540-45Pšenica
1.01.130-5050-8060-120Šećerna repa
0.51.1304055Sirak
0.71.1253555Krompir
1.01.1153545Sočivo
0.61.130-4040-6065-80Kukuruz
1.01.1103050Kukuruz silažni
0.31.1204045Pasulj
0.91.0102545Grašak
0.31.130-4050-6540-45Ječam
Poslednjasezona
srednja sezonaposlednjasezona
Srednjasezona
Koeficijenti razvoja kultureStanja razvoja kultureDužinapočetkarazvoja
Kultura
ISPARAVANJE SA RAZLIČITIH KULTURA VEGETACIJE
0.2
Kv
početna sezona srednja sezona poslednja sezona
sezone t
ISPARAVANJE SA RAZLIČITIH KULTURA VEGETACIJE
Isparavanje sa snežnog pokrivača i leda
Bitno je definisati veličinu isparavanja sa snežnog pokrivača u periodima kada ovajpostoji. Sneg ima veće isparavanje u odnosu na vodenu površinu pri istoj temperaturivazduha, jer je 1cm2 površine veća aktivnapovršina snega od vode, zbog veće površinekristala u odnosu na istu vodenu površinu. Isparavanje leda je manje od isparavanjasnega pri istoj temperaturi. Ono je manjevažno od isparavanja snega, jer je rasprostranjenje snega u prirodi češće i zahvata veća prostranstva
Isparavanje sa snežnog pokrivača i leda
V.D. Semenov)09.0d36.0(n2ES −⋅⋅⋅=
gde su:ES - isparavanje sa snežnog pokrivača (mm/posmatrani period)n - broj dana sa snežnim pokrivačemd - srednji deficit vlažnosti vazduha u ovom periodu
V. Jevđević - zimsko isparavanje sa snega i leda nijeveliko i ono približno iznosi
ES = 1.0 - 2.5 mm/dekada, za T = -20 oC - 10 oC
ES = 2.5 - 11.0 mm/dekada, za T = -10 oC - 0 oC
IntercepcijaPod pojmom intercepcija podrazumeva se proceszadržavanja dela padavina na krošnjama drveća, na deblu, granama i lišću vegetacionog pokrivača u slivu. Ovaj deo padavina ne dospeva do tla, već se kasnijevraća u atmosferu kao vodena para. Iz razloga što ovaj deo padavina ne učestvuje u oticajučesto se naziva gubitak vode intercepcijom.Intercepcija je najveća na početku padanja kiše, a posebno ako padne posle dužeg sušnog perioda. Intenzitet intercepcije zavisi od mnogih faktora, a pre svega od
kapaciteta intercepcije vegetacionog pokrivača, morfologije vegetacionog pokrivača Imeteoroloških faktora, kao što su: brzina vetra, visina padavina,
učestalost i trajanje padavina, vrsta padavina i isparavanje.
IntercepcijaIntercepcija se meri pomoću kišomera i to tako što se jedan kišomer postavi na otvorenom prostoru (bezvegetacije u blizini), a drugi kišomer u šumi ispod drveća. Razlika visine padavina između prvog i drugog kišomerapredstavlja približnu ocenu visine dela padavina koji jezadržan na vegetacionom pokrivaču kao intercepcija. Intercepcija se izražava u milimetrima vodenog stuba. Tačnost merenja intercepcije je veća kod četinara u odnosu na listopadno drveće, jer je kod listopadnogdrveća veće slivanje vode niz glavno stablo. Na tačnost merenja intercepcije utiču isparavanje i učestalost kiše. Ako u toku kiše bude više značajnih prekida, intercepcijaće biti veća nego ako ista kiša pada neprekidno, zbogefekta isparavanja tokom prekida kiše.
IntercepcijeZbog činjenice da intercepcija u slivovima pokrivenimgustom šumom može biti značajna, ovim problemombavio se veći broj istraživača u svetu. Istraživanjima Wislera i Brathera (1959), namerenjima intercepcije u dva tipa relativno gustešume u Severnoj Karolini (SAD), dobijeni su sledeći rezultati
3.43.12.01.5Listopadna
5.64.84.32.5Četinarska
Intercepcija (mm)
75502010
Padavine (mm)Tip šume
IntercepcijaZa mešovitu listopadnu šumu starosti oko 50 godina, intercepcija iznosi oko 20% padavina,Za padavine reda veličine svega 10 mm intercepcijaiznosi oko 18%. Kod guste visoke vegetacije, kao što su šume, intercepcija iznosi oko 10% od padavina. Za kiše raznih jačina, zimska i letnja intercepcija jepribližno ista za četinare, dok je kod listopadnogdrveća letnja intercepcija dva do tri puta veća odzimske. Kod guste trave i grmova, kao i kod žitarica u kasnijoj zreloj fazi, intercepcija je slična onoj kodlistopadnog drveća sa razvijenim lišćem.
Intercepcija
Helvey i Patric (1965), uspostavili suregresione zavisnosti za proračun intercepcije. Za listopadne šume u SAD-u dobili su sledeće linearne zavisnosti:
809010 .P.Tg −⋅=
3809140 .P.Td −⋅=
(mm)
(mm)gde suTg i Td - deo kiše koji dospeva do tla u vegetacionom i
vanvegetacionom periodu u mmP - ukupne kiše u mm
Intercepcija
Mendel sa saradnicima razvili su jednačinu zaproračun intercepcije za hrastovu šumu
720140 .P.IC o +⋅=
gde su:IC - deo kiše koji je zadržan kao intercepcija;Po - izmerena kiša na nepošumljenoj površini u blizini u mm.
Intercepcija
Detaljna istraživanja procesa intercepcije u šumskim parcelama, pokrivenim jasenom i hrastom, izvršila je M. Šraj u svojoj doktorskoj disertaciji. U konkretnom slučaju vršena sueksperimentalna merenja osnovnihkomponenti procesa intercepcije i to:
merenje padavina iznad krošnje drveća - Pmerenje delova kiše koje su pale na tlo krozkrošnju drveća - Tfmerenje slivanja voda niz deblo - Sf.
Intercepcija – merenja padavina iznad krošnje drveća
Majda Šraj je merenje padavinaiznad krošnje drveća vršila je na klasičan način, pomoću Hellmanovihkišomera, odnosnopluviografa i totalizatora
Helmanov kišomer –severna padina istražnog polja
Intercepcija – merenja padavina iznad krošnje drveća
Pluviograf i totalizator za merenje padavina iznad krošnje drvetana južnoj padini eksperimentalnog polja
Intercepcija – merenje padavina koje su prošle kroz krošnje drveća
Za merenje padavina koje su prošle kroz krošnje drveća i lišća i pale na tlo, korišćena su specijalna korita i totalizator
Intercepcija – merenje padavina koje su prošle kroz krošnje drveća
Korito (leva fotografija) i totalizator (desna fotografija) za merenje padavina koje padaju kroz krošnju drveća
Intercepcija – količina padavina koja se sa lišća i grana sliva niz deblo
Količina padavina koja se sa lišća i grana sliva niz deblo merena je prekospiralno usečenih žljebića u koru debla, u kojima je ubačeno i pričvršćenopoluotvoreno gumirano crevo. Na krajucreva nalazi se posuda (totalizator) zaprikupljanje slivene vode
Intercepcija – količina padavina koja se sa lišća i grana sliva niz deblo
Merenje slivanja vode niz deblo na južnoj padini eksperimentalnog polja
IntercepcijaIntercepcija se dobija iz jednačine bilansa kao:
( )SfTfPIC +−=Sva istraživanja su sprovedena na eksperimentalnim površinamau šumi koje su bile okrenute ka južnoj strani - SP, odnosnosevernoj strani - NP. Primenom regresione analize na izmerenepodatke, Majda Šraj je uradila analize
za slučaj kada su padavine sa intenzitetima > od 3 mm/h odnosno < od 3 mm/h, sa vetrom i bez njegaza slučaj kada se padavine javljaju u toku dana, odnosnou toku noćiza različite faze u kojoj se nalazi šuma (faza olistavanja, fazasa lišćem, faza opadanja lišća i faza bez lišća)i radila je uporedo merenja na južnim i severnim padinamakoje su obrasle šumom.
Intercepcija
Koliko će se kiše slivati niz deblo zavisi odvrste drveta u šumi. Na primeru hrastovih i jasenovih šuma MajdaŠraj je definisala zavisnost između količinavode koja su se slivale niz stabla
( ) ( ) 049.0jasenSf470.0hrastSf −⋅=
884.0R 2 =
Intercepcija
Procesi intercepcije, evapotranspiracije i infiltracije međusobno su povezani. Proces evapotranspiracije je u direktnojfunkciji intercepcije, pošto je u izvesnoj meriograničen za vreme trajanja intercepcije. S druge strane, deo vode koji se infiltrira u zemljište vraća se u atmosferu putemevapotranspiracije dela vode koji biljka neutroši za svoje fiziološke potrebe
Intercepcija snega i magle
Osim intercepcije kiše, postojeintercepcija snega i intercepcija magle. U odnosu na intercepciju kiše, intercepcije snega i magle su mnogomanje i zato su u praktičnimproračunima često zanemarene.
Recommended