View
579
Download
20
Category
Preview:
Citation preview
HRVATSKI ROMANTIZAM
POVIJESNE PRILIKE:
• HRVATSKI NARODNI PREPOROD (1813. – 1860.) Gospodarski, politički i kulturni preporod Maksimilijan Vrhovec – zahtjev za skupljanje nacionalnog blaga
• ILIRSKI POKRET (1830. – 1843.) – politički pokret; sve što se za to vrijeme pojavljuje u književnosti utjecat će na politiku
• HRVATSKI ROMANTIZAM – književno-umjetnički pokret koji se javlja u hrvatskoj književnosti u 19. stoljeću kao odraz zbivanja u svjetskoj književnosti
• U doba narodnog preporoda možemo ju pratiti u 2 faze: 1. FAZA (1830. – 1840.):
Tekstovi koji iznose politički program (svi Slaveni u jednu državu)
Tiskaju se BUDNICE i DAVORIJE
Takve pjesme nastaju u vremenu rata domoljubne i rodoljubne pjesme (nemaju neku umjetničku vrijednost)
KNJIŽEVNOST:
Pjesme kojima se budi nacionalna svijest, potreba
ujedinjenja
Pjesme koje su poziv na borbu i fizički sukob
2. FAZA (1840. – 1850.) - „ozbiljnija faza”: Ivan Mažuranić, Stanko Vraz i Petar Preradović
LIRIKA: domoljubne, intimnne, ljubavne, pejsažne pjesme
EPIKA: ep
DRAMA: 1. hrvatska povijesna drama (Turci kod Siska) Teuta – Dimitrije Demeter
DISKURZIVNI OBLICI: putopisi (Putositnice – Nemčić; Pogled u Bosnu – Matija Mažuranić)
Otvaraju se prve čitaonice u Varaždinu, Zadru, Zagrebu i Karlovcu
BACHOV APSOLUTIZAM (1851. – 1860.) Dolazi do germanizacije
Smanjena produkcija književnih djela; stroga cenzura
• CILJEVI PREPORODA: Uvesti književnost na narodnom jeziku (formirati jedinstveni jezik) Potisnuti tuđinski duh Uspostaviti narodno jedinstvo Uspostaviti pojam naroda Uspostaviti jedinstvenu kulturu te demokatizaciju politike
• ŠTO JE REALIZIRANO: Buđenje nacionalne svijesti Uspostavljen je pojam naroda Ukinuto kmetstvo (1848. – ban Jelačić) Demokratizacija politike Standardizacija jezika Usmjerenost na aktualne probleme
• Hrvatska književnost romantizma značajno se razlikuje od svjetskog romantizma: Kod Hrvata pronalazimo: optimizam, kolektiv, vjeru u sebe, u svoje
sposobnosti, dinamika, utilitarnost književnosti, svjesnost opasnosti Povezuje ih to da polaze s aspekta osjećaja, a ne razuma
• Uočavamo utjecaje svjetskih pisaca: Byron, Mickiljević, Manzoni
• Časopisi: Danica, Zora dalmatinska, Kolo, Neven...
DANICA:
• Osniva ju Ljudvit Gaj
• U preporodno vrijeme hrvatski su književnici svoje glasilo najprije dobili u njoj
• U Danici je sve podređeno društvenoj ulozi, pa se objavljuju različiti domoljubni prilozi: poezija, proza, dopisi, znanstveni prilozi, slavenske vijesti, prikazi i dr.
KOLO:
• 1842. razlaz između Stanka Vraza i Ljudevita Gaja; različite vizije ilirskih novina Vraz odlazi i zajedno s Vukotinovićem i Rakovcem osniva Kolo
• Gaj smatra da je uloga Danice promoviranje veličanja domovine, dok Vraz smatra da je uloga novina objavljivati umjetnost
• Časopis kasnije djeluje u sklopu Matice ilirske
• U njemu se objavljuje belatristika i znanstveni tekstovi, a posebno se njeguje književna kritika
ZORA DALMATINSKA:
• Prvi književni časopis u Dalmaciji na narodnom jeziku
• Izlazio je u Zadru, a pokrenuo ga je i uređivao Ante Kuzmanić
NEVEN:
• Pokrenut 1852., a uređivao ga je Mirko Bogović
• Dodijeljena prva književna nagrada: dobio ju je Luka Botić, čija je stihovana pripovijest Pobratinstvo 1854. proglašena najboljim djelom prema mišljenju Nevenovih čitatelja
Ljudevit Gaj(1809. – 1872.)
• Gajev pokret ima prosvjetiteljski karakter: on želi pokrenuti novine i njima dovesti do narodnog preporoda. Jednaku je ulogu namijenio i književnosti: književna djela doživljava kao sredstvo za postizanje političkih ciljeva
• Kao student objavljuje u Budimu 1830. Kratku osnovu horvatsko – slavenskoga pravopisanja u kojoj se zalaže za reformu grafije (slovopisa). Potaknut idejama Pavla Rittera Vitezovića, predlaže za svaki glas (fonem) po jedan pisani znak (grafem) – za pisanje palatala predlaže jednoslove s tildom (~)
• Nakon studija vraća se u Zagreb i tamo 1835. pokreće hrvatske novine – Novine horvatske s kulturnim dodatkom Danica horvatska, slavonska i dalmatinska
• Novi prijedlog grafije: u članku Pravopisz predlaže rješenja kojima želi uvesti jedinstven slovopisni sustav u ilirski jezik: za pisanje palatala tildu kod nekih slova zamjenjuje kvačicom, a kod drugih predlaže dvoslove
• Horvatov sloga i zjedinjenje: Napisao ju 1832. godine, a objavio ju u prvom godištu Danice Postaje prototipom preporodne hrvatske domoljubne pjesme – budnice Jednostavan, direktan i izravan tekst Nema dubine i spretnog snalaženja riječima; nedostaje igra riječi, ali bitna je njegova
uloga
LIRIKA
• Pavao Štoos: Kip domovine vu početku leta 1831. Započeo je kao pjesnik latinskih i kajkavskih
stihova, a od 1835. priključio se Gaju i pisao na štokavštini
Lik kraljice majke u crno, lik je Hrvatske „Vre i svoj jezik zabit Horvati
Hote, ter drugi narod poztati...” govori o tome na što je spao hrvatski jezik, da ćemo ga uskoro zaboravit i da nam je bolje da se priklonimo drugom narodu
Na suze majke puca i sam kamen/grob i iz njega izlazi duh Hrvata koji joj govori da će se sve poboljšati
• Antun Mihanović: Horvatska domovina U 10. broju Danice (1835.)
objavljen je prvi tekst pisan novim, Gajevim pravopisom. Bila je to Horvatska domovina Antuna Mihanovića
Josip Runjanin uglazbio ju je 1846. godine
• Stanko Vraz: Đulabije Piše u suprotnosti od Gaja Piše intimne lirske pjesme, putopise, kritike, članke Za života izdao je tri knjige pjesama: Đulabije,
Glasi iz dubrave žeravinske i Gusle i tambura Najveći romantičar među ilircima Utemeljitelj hrvatske književne kritike Utjecaj Prešerena Uzori: Dubrovčani – Gundulić, narodna poezija, njegov život Progovara o vlastitoj intimi pišući stihove i posvećujući ih voljenoj
ženi (Ljubica Cantilly) Pisane u formi krakovjaka (oblik poljske narodne pjesme sastavljen od
osam stihova podijeljenih u dva četverostiha, s rimom abcb) Jedini ilirski kanconijer intimne lirike Kompozicija: 4 dijela (1. i 2. – zaljubljenost, 3. rezignacija, (njezina
smrt), 4. domoljublje) Vraz je u Đulabijama spojio romantičarski sadržaj (ljubav, krajolik,
domovina) s narodnom poezijom (izraz)
• Petar Preradović: Putnik Počinje pisati pod utjecajem njemačkog romantizma i Byrona 1844. u prvom broju časopisa Zora dalmatinska objavljena je pjesma
Zora puca Zbirke pjesama: Prvenci i Nove pjesme Najpoznatije domoljubne pjesme: Zora puca, bit će dana, Putnik, Rodu
o jeziku, Jezik roda moga Pjesma ocrtava Preradovićev životni put Tekst gledamo kao tekst, a ne kao autobiografiju Utjecaj narodne pjesme („Bože mili, čuda velikoga”) Spajanje weltsmerca i hrvatskog optimizma
EPIKA U STIHU
• Dimitrija Demeter: Grobničko polje Bio je pjesnik, pripovjedač, dramski pisac, kazališni
i književni kritičar Dramatička pokušenja – 1.dio, Grobničko polje,
Dramatička pokušenja – 2.dio (Teuta) Objavljeno u prvom broju časopisa Kolo 1842. Vrsta: romantična pjesan, poema Tema: pobjeda Hrvata nad Mongolima 1242. Izmjenjuju se lirski, epski i dramski elementi Prva bajronovska poema u hrvatskoj književnosti U Grobničko polje uklopljena je davorija Pjesma Hrvata:
Pjesma koja poziva na sukob – nasilje za nasilje – pod cijenu života Pitanje slobode je iznad obiteljskih i rodbinskih veza (žrtvovat će čak i
njih pod cijenu slobode)
Ivan Mažuranić(1814. – 1890.)
• „Prvi ban pučanin”
• Njemačko - ilirski slovar – sastavljen po Ivanu Mažuraniću i dru Jakovu Užareviću
• Osman (dopuna: 14. i 15. pjevanje) Nakon što je 1842. osnovana Matica ilirska, odlučeno je da se kao prva knjiga
izda Osman Ivana Gundulića Mažuraniću je predloženo da dopiše 14. i 15. pjevanje, što je on i prihvatio U dopuni je slijedio Gundulićevo djelo, ali mu je dao i svoju umjetničku
osobnost
• Smrt Smail-age Čengića
• Smrt Smail-age Čengića: Inspiracija za pisanje djela ja bio suvremeni događaj: smrt turskoga
silnika Smail-age Čengića, kojega su ubili Crnogorci Mažuranić je jedan povijesno nevažan događaj pjesnički preradio i
prikazao ga u preporodnom duhu: narod, koji se bori za svoju slobodu, kažnjava silnika, koji ga tlači
Umjetnički ep, autorski ep To je ep, iako ima elemente epike, drame i lirike:
EPIKA: kompozicija i naracija, in medias res, likovi, događaji, linearni slijed, epski deseterac
DRAMA: sukob, protagonist (četa), antagonist (aga), dramska napetost LIRIKA: stihovi, stilska sredstva
Kompozicija: 5 pjevanja (Agovanje, Noćnik, Četa, Harač, Kob) Likovi (crno-bijela tehnika):
Aga – bajronovski tip junaka pojedinac nasuprot mase U svom spjevu spojio je umjetničko i narodno
Gundulićevi utjecaji: osmerci, pleonaza, barokni stil, antiturska tema, ideja o kolu sreće, oboje kreću od nekog stvarnog događaja
Romantičarske značajke: crno-bijela tehnika, isticanje domoljublja i narodnog stvaralaštva, važnost tradicije, miješanje elementa različitih rodova
PREPORODNA PROZA
• Matija Mažuranić: Pogled u Bosnu Putovao je u Bosnu, a svoja zapažanja o ljudima i krajevima objavio je
1842. godine pod naslovom Pogled u Bosnu Prvi moderni putopis u hrvatskoj književnosti Nema naglašene političke tendencije Kompozicija:
Predgovor Put u Bosnu i natrag Različne opaske o Bosni Njekoliko turskih barbarizma (riječnik turcizma)
Pisan jednostavnim jezikom, onako kako se govorilo u narodu Zna dobro pripovijedati, opisati ljude i krajeve te odabrati običaje i
događaje zanimljive čitatelju
• Antun Nemčić: Putositnice Kvas bez kruha ili tko će biti veliki
sudac – komedija objavljena u časopisu Neven 1854.
Udes ljudski – nedovršeni roman Putositnice (1845.)
Jedino Nemčićevo djelo objavljeno za života
Opisujući putovanje od Ludbrega do Venecije i Verone na kojem je bio 1843. godine, autor lirskim slikama izražava subjektivni doživljaj
Nemčić svoj stil ne gradi, poput Matije Mažuranića i Stanka Vraza, na jednostavnosti narodnog jezika
Obilježje je njegova stila učenost, vidljiva u poznavanju klasičnih i romantičarskih autora
DRAMA
• Dimitrija Demeter: Teuta Prvi koji je stvorio nove dramske tekstove na štokavštini s
Dramatičkim pokušenjima Uzori: tekstovi dubrovačkih pjesnika U drugoj knjizi Dramatičkih pokušenja objavljena je Teuta Dramom Teuta uvodi u hrvatsku književnost nacionalnu dramu
visokoga stila Gotovo cijeli svoj život posvetio je radu na stvaranju hrvatskoga
kazališta, njegovu razvijanju i podizanju razine kvalitete dramskog repertoara
Na njegov poticaj Sabor je 1861. utemeljio stalno kazalište U razdoblju od 1864. – 1867./1868. bio je umjetnički ravnatelj
hrvatskoga kazališta
PREPORODNO KAZALIŠTE
• Mlada generacija hrvatskih preporoditelja uvidjela je da profesionalno organizirano kazalište može bitno utjecati na širenje preporodnog programa
• Prva kazališna zgrada (1834.): na Markovu trgu; izvode se gostujuće predstave jer Hrvatska nema domaćih dramskih preporodnih tekstova, redatelja ni glumaca
• Gajeva budnica na pozornici (1835.): u njemačke predstave su se ubacivali hrvatski pjevni umetci, pa je tako 7. veljače 1835. izvedena Horvatov sloga i zjedinjenje
• Domorodno teatralno društvo (1840.-1841.): Demeter dobiva zaduženje da organizira hrvatsku kazališnu sezonu. Poziva profesionalne glumce iz Novog Sada Domorodno teatralno društvo. 10. lipnja 1840. izvedena Kukuljevićeva Juran i Sofija ili Turci kod Siska, prva profesionalna predstava na hrvatskom jeziku. Započinje djelovati ilirsko kazalište. 1842. DTD odlazi u Beograd
• Prva hrvatska opera na pozornici (1846.): Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskoga
• Društvo dobrovoljaca zagrebačkih (1847.): Demeter utemeljuje amatersko Društvo dobrovoljaca zagrebačkih. Nastupaju unutar njemačkih predstava i tako uspijevaju održati svijest o potrebi hrvatskoga kazališta
• Bachov apsolutizam (1851.): pokušava se ponovno pokrenuti kazalište (ban Jelačić), ali se nisu mogli pronaći glumci
• 1861. Sabor je proglasio kazalište nacionalnom institucijom (zemaljskim zavodom)
Recommended