Intervj u (Psihol.) - Hr

Psihologijska procjenaPsihologijska procjena

Klinički intervjuKlinički intervju

Kako pristupiti procjeni?Kako pristupiti procjeni?

• Topao pristup procjenjivača• Poštovanje prema ispitaniku• Davanje informacije o svrsi, tijeku

ispitivanja, te o koracima koji slijede nakon ispitivanja

• Po mogućnosti, davanje ispitaniku nekih osnovnih povratnih informacija po završetku ispitivanja

Poželjni okolinski uvjetiPoželjni okolinski uvjeti

• Topao, svijetao i zračan i tih prostor• Dovoljno mjesta za udobno pisanje

ili razgovor• Zaštita privatnosti

Zaštita podatakaZaštita podataka

• Važno je osigurati da podaci o ispitaniku ni na koji način ne dospiju do treće osobe

• Ne smije se govoriti o klijentima niti ostaviti testovne materijale nezaštićene

• Ispitaniku treba reći da je diskrecija zajamčena

Klinički intervjuKlinički intervju

DefinicijaDefinicija

Intervju je “profesionalnim ciljem usmjereni razgovor dvije osobe koje imaju međusobno komplementarne uloge.”

Postoje razne podjele intervjua. Najbolja je podjela na dobre i loše intervjue.

J.Berger, 1979.

Obilježja intervjuaObilježja intervjua

• susret dvije ili više osoba licem u lice, mogu se

vidjeti, čuti i sporazumjeti

• provodi se s unaprijed poznatom svrhom

• razgovor usmjerava ispitivač

• ispitivač i ispitanik imaju svoje uloge

STRUKTURA INTERVJUASTRUKTURA INTERVJUA

STRUKTURIRANI

POLUSTRUKTURIRANI

NESTRUKTURIRANI

Vrste intervjuaVrste intervjua

• Prvi intervju – prijemni intervju• Dijagnostički intervju – ili intervju

usmjeren na identifikaciju problema• Orijentacijski intervju• Završni intervju – debriefing

resterećivanje• Krizni intervju• Promatrački intervju – opažanje

određenih klijentovih ponašanja

Prvi intervju - Prvi intervju - prijemni intervju

Za kliničara

• Spoznaja o klijentovom problemu

• Utvrđuje prirodu klijentova problema

• Usmjerava daljnje postupak

• Ravnoteža između prikupljanja podataka i toplog pristupa

Za klijenta

• Utvrđuje koliko mu odgovara pristup

• Saznaje o daljnjim mogućnostima i postupcima

Dijagnostički intervjuDijagnostički intervju

• Strukturirani• Liste simptoma kroz koje treba proći• Redoslijed pitanja • Način postavljanja pitanja• Upute za daljnja pitanja• SCID

Promatrački intervjuPromatrački intervju

• IZGLED• GOVOR• EMOCIJE• PROCES I SADRŽAJ MIŠLJENJA• PERCEPCIJA• MENTALNI KAPACITET• STAV PREMA OSOBI KOJA

PROVODI INTERVJU

Krizni intervjuKrizni intervju

Cilj:• Pristupiti problemu da se izbjegnu teže

posljedice Zadaci:• Umiriti• Razumjeti problem • Ispitati potencijalne resurseMetoda:• Pokazati razumijevanje• Osigurati osjećaj mirnoće i sigurnosti

MALO BROJKI I POGREŠAKAMALO BROJKI I POGREŠAKA

PouzdanostPouzdanost

• 17% daje netočne podatke o svojim godinama

• 40% daje netočne podatke o dobrotvornom radu

• Slaganje različitih intervjuera: -.20 do .85

• Slaganje s vanjskim kriterijem:-.05 do .75

• Valjanost raste sa strukturiranošću i sa definiranošću područja

Netočnosti u intervjuuNetočnosti u intervjuu(10 -25%)(10 -25%)

ISPITANIK• netočan opis

vremena događaja

• prikrivanje• usmjeren izbor

podataka• očekivanja

ISPITIVAČ• nehotično

usmjeravanje klijenta

• zapisivanje po sjećanju

• neprovjeravanje• očekivanja

Verbalno-neverbalnoVerbalno-neverbalno

• 55% informacija se prenese neverbalno (facijalna ekspresija)

• 38% paraverbalno (ton, način)• samo 7% verbalno

OSNOVNI ELEMENTI KLINIČKOG OSNOVNI ELEMENTI KLINIČKOG INTERVJUAINTERVJUA

Tri procesa u intervjuTri procesa u intervju

uspostavljanje emocionalnog odnosa

dobivanje podatka o ispitanikovim problemima

potiču se i opažaju emocionalne reakcije ispitanika u vezi s njegovim problemima

Emocionalni odnosEmocionalni odnos

• Osjećaj međusobnog povjerenja• Ugodna atmosfera• Razumijevanje svrhe intervjua• Međusobno poštivanje• Razumijevanje• Aktivno slušanje (pojašnjavanje,

parafraziranje, reflektiranje, sumiranje)

Komunikacijske vještineKomunikacijske vještine

Otvorena pitanjaŠto misliš o filmu?

Kako bi opisali odnos s roditeljima?

Zatvorena pitanja

Sviđa li ti se film?

Imate li dobar odnos s roditeljima?

PitanjaPitanja

Otvorena pitanja• Veliki broj

različitih informacija

Zatvorena pitanja

• Specifične informacije

Kako bi opisali svoj brak?

Što vam se sviđa u vašem odnosu?Kako izgledaju svađe?

Koliko ste dugo u braku? Jeste li ikada otišli iz braka na neko

vrijeme?

Kombiniranje otvorenih i zatvorenih Kombiniranje otvorenih i zatvorenih potanjapotanja

Aktivno slušanjeAktivno slušanje

4 tipa reakcija koje sugovorniku daju do znanja da ga slušamo:

• Pojašnjenje• Parafraziranje• Reflektiranje• Sumiranje

PojašnjenjePojašnjenje

DefinicijaPitanje koje• Pomaže kliničaru

razumijevanju nejasnih izričaja

• Potvrđuje točnost zapažanja kliničara

primjerZnači li to da….Možete li mi

opisati…Pojasnite mi što

mislite pod….

Razlikovanje sadržaja i emocijaRazlikovanje sadržaja i emocija

Što mislite o tome što ste sada na predavanju?

Kako se osjećate na predavanju?

ParaParafraziranjefraziranje

Definicija: Opis sadržaja/mišljenja koje leže u podlozi klijentovih poruka

• Daje mogućnost klijentu za pojašanjavanje

• Potiče daljnju elaboraciju teme• Daje priliku za usmjeravanje klijenta

na središnji problem

ParaParafraziranjefraziranje: : SvrhaSvrha

• Pomoći klijentu da zadrži fokus na temi o kojoj govori

• Rasvijetliti sadržaj dok je usmjeravanje na emocije još uvijek prerano

RefleRefleksijaksija

DefinicijaOpis osjećaja sadržanog u klijentovoj

poruci

Primjer: Client: Od kada imamo bebu, moj je muž

jako zauzet na poslu i imam dojam da je sve palo na mene. Ja moram obaviti baš sve vezano uz dijete.

Therapist: Ljuti ste na njega jer vam ne pomaže?

RefleRefleksijaksija: : SvrhaSvrha

• Ohrabriti klijenta na izražavanje emocija

• Intenzivirati osjećaje• Pomoći klijentu da osvijesti osjećaje• Pomoći klijentu da uvidi razliku

između osjećaja

SumSumiranjeiranje

Definition: Dvije ili više parafraze ili refleksije koje

sumiraju kognitivni i emocionalni sadržaj

SumSumiranjeiranje: : SvrhaSvrha

• Povezati različite dijelove razgovora u smislenu cjelinu

• Odrediti tema koja se ponavlja• Da se prekine ekscesivno govorenje• Dati klijentu do znanja da ga se

slušalo

Kako znamo je li nas sugovornik čuo?Kako znamo je li nas sugovornik čuo?

• aktivno slušanje je conditio sine qua non dobrog intervjua

• Nakon svake cjeline sumirajte: “Sada ću ponoviti svojim riječima ono što sam čula od vas. Pažljivo me slušajte kako bi znali da sam vas dobro razumjela?”

Sumiranje...Sumiranje...

• Tijekom sumiranja dozvoljene su interpretacije, ali na njih upozorite:

“Ovo mi niste rekli, ali ja bih se usudila zaključiti kako vi uvijek želite u svemu biti najbolji što možete.”

“Da, nije li to normalno?”

MALI, ALI KORISNI SAVJETI....MALI, ALI KORISNI SAVJETI....

Preporuke za pravilno provođenje intervjuaPreporuke za pravilno provođenje intervjua

• ne smije se provoditi u žurbi• trajanje najmanje pola sata a najdulje 1,5 sat• ispitanik i ispitivač sjede dijagonalno• važno je da se međusobno vide• ne prekidati ispitanika dok ne izrazi misao• ni previše familijarno ni previše kruto• izbjegavati negativno i inpersonalno

formulirana pitanja• izbjegavati pitanja s višestrukim izborom

PreporukePreporuke

• polustrukturirani intervju• unaprijed određena svrha intervjua• unaprijed definirano područje ispitivanja• omogućiti ispitaniku da na svoj način opiše

problem (imenovanje, razumijevanje problema)

• kratka, jasna, ciljana podpitanja• redovito rekapitulirati• odmah bilježiti provjerene podatke

Teška mjesta u intervjuTeška mjesta u intervju

početak

osjetljive teme

ispitanik koji prikriva istinu

rad na motivaciji (kod neodlučnih)

završetak intervjua

Pravilo 5 minuta...Pravilo 5 minuta...

• Nakon prikupljanja osnovnih podataka, naslonite se i pitajte: “Što je vaš problem?” i pustite klijenta da sa, svojim riječima opiše problem.

• Opažajte način govora, prateći afekt, mišljenje, ponašanje...

PsihologPsiholog kao izvor iskrivljavanja podataka kao izvor iskrivljavanja podataka

Halo-efekt– pojedinačno svojstvo nekog čovjeka prosuđuje se

onako kako tog čovjeka prosuđujemo u cjelini– čovjek u cjelini prosuđuje se onako kako ga

prosuđujemo u jednoj karakteristici

Konstantna pogreška– manje-više trajna tendencija procjenjivača da daju preblage

ili prestroge ocjene– podvrsta - pogreška centralne tendencije: procjenitelj većinu

ljudi procjenjuje srednjom ocjenom

03.05.23

PsihologPsiholog kao izvor iskrivljavanja podataka: kao izvor iskrivljavanja podataka: (2)(2)

Logička pogreška– slično halo-efektu: procjenitelj istovjetno

ocjenjuje neke karakteristike za koje smatra da su «logički povezane», kao npr. obrazovanje i inteligenciju

Pogreška kontrasta– procjenitelj je sklon neko svojstvo drugih ljudi

procijeniti obrnuto od onoga u kojoj mjeri on sam posjeduje to svojstvo. Npr. ako je netko jako uredan, sklon je sve druge ljude procijeniti kao neuredne.

03.05.23

PsihologPsiholog kao izvor iskrivljavanja podataka: kao izvor iskrivljavanja podataka: (3)(3)

Pogreška sličnostiodređeni oblik projekcije: procjenitelj druge ljude procjenjuje onako kakav je on sam, posebice kod socijalno nepoželjnih karakteristika (npr. ako je netko debeo ili nepošten, sklon je i druge ljude procjenjivati kao debele, odnosno nepoštene)

03.05.23

PsihologPsiholog kao izvor iskrivljavanja podataka: kao izvor iskrivljavanja podataka: (4)(4)

NEĆE NAM POMOĆI: • pretjerana samouvjerenost• rigidnost i stereotipnost mišljenja• nezainteresiranost za klijente• prevelika ili premala emocionalna

angažiranost• socijalna i kulturalna udaljenost od klijenta• socijalna percepcija opterećena stereotipima

i atribucijskim pogreškama• nedovoljno dobra percepcija sebe – najviše

se griješi u procjeni onih osobina kojima smo kod sebe nezadovoljni

03.05.23

PsihologPsiholog kao izvor iskrivljavanja podataka: kao izvor iskrivljavanja podataka: (5)(5)

ŠTO MOŽEMO UČINITI??? • uvijek možemo povećavati stručnost• osvijestiti vlastite stereotipe i predrasude• specifični trening u primjeni pojedinih

dijagnostičkih postupaka• specifični trening u suzbijanju osobnih

pristranosti• specifična psihološka priprema i

supervizija (radi osobnih uvida)