View
12
Download
3
Category
Preview:
Citation preview
Kajkavsko narječje
Maš kaj cajta?Maš kaj cajta?
KajKaj??
Če buš pridin, dubiš bumbon!
KAJKAJ
Gdo?
V keri vuri?
De?
Kaj si rekel?
Dragutin Domjanić
Kaj
Vre tičeki spiju
A šume mučiju,
Naj moja popevka zvoni
Po dolu i gaju,
Po dragomu kraju,
Od kojeg mi lepšega ni.
Tu brat mi je vsaki,
Tu doma sem taki,
Pogodit bi mogel i speć,
Poznati su puti,
Tu vsigde je čuti,
Ljubljenu domaću mi reč.
I srce mi greje
I z menom se smeje
I v žalosti plače takaj.
Em nikaj ni slajše,
Ne čuje se rajše
Neg dobri i dragi naš kaj!
Rasprostranjenost
- Hrvatsko zagorje
- Prigorje
- Međimurje
- zapadna Podravina
- Posavina
- Turopolje
- Pokuplje
- Gorski kotar
- dio sjeverne Istre
- značajna književnost na kajkavskom jeziku razvila se u 16., 17. i
18. st. (Antun Vramec: Kronika, Juraj Habdelić: Prvi oca nešega
Adama greh, Tituš Brezovački: Matijaš, grabancijaš dijak)
- u novije vrijeme najčešće se pišu pjesme te filmski i televizijski
scenariji
Fonološke osobitosti
- u odnosu na standardni hrvatski jezik samoglasnici se obično izgovaraju zatvorenije (mast, pet) ili otvorenije (jęsem), a ponegdje se javljaju i dvoglasi (mieso, meiso, puot, pout)
- stari poluglasovi u većini su se govora odrazili kao e (nisem, dober)
- stari jat je u većini govora zamijenjen sa e koje se izgovara zatvoreno (mleko, den, dete), a u nekima sa i (mliko)
- skup čr obično se ne zamijenjuje sa cr: črvi, črn, črep
- ne razlikuju se glasovi č i ć, a tako ni dž i đ
- ispred samoglasnika na početku riječi javljaju se suglasnici h, j ili v: Jana, vučitelj, vuho
- l na kraju sloga ne prelazi u o: bil, selce, kopal
- umjesto lj i nj govori se obično l i jn: zemla, ludi, strajnski
- ne provodi se sibilarizacija: vragi, duhi, dihati
- zvučni suglasnici na kraju riječi izgovaraju se bezvučno: grat,
vrak, nof
- kajkavski govori imaju pretežno starije naglašavanje (kop ti, ȁ
let ti – letĩmȅ )
Morfološke osobitosti
- u genitivu množine nema nastavka (kraf, glaf) ili je nastavak
-ov, -ev, tj. -of, -ef (volof, konjef) ili drugi
- dativ, lokativ i instrumental nisu izjednačeni (D ljudem,
kravam; L ljudih, kravah; I ljudmi, kravami)
- nominativni oblik služi i za vokativ (mama, baka)
- akuzativ služi za neživo, a kad je bez prijedloga jednak je po
obliku genitivu: Videl sem grada. Posekel sem hrasta.
- često se upotrebljava određeni umjesto neodređenog oblika
pridjeva: On je tak dobri.
- komparativ pridjeva često se tvori nastavcima -ši,-ejši ili -eji
(bolši, dalši, starejši, spametneji, bogateji)
- u prezentu su vrlo često nastavci za 3. lice množine -eju i -iju
(zemeju, vidiju, predeju, pleteju, hodiju, nosiju)
- instrumental osobnih zamjenica obično glasi menum, tebum
- obično se mijenjaju i glavni brojevi od pet dalje: Za petimi
bregi mi hiža stoji
- kajkavski nema futura prvog, imperfekta, aorista i glagolskog
priloga prošlog, ali postoji razlika između infinitiva i supina
(kop ti – kòpatȁ )
- buduće vrijeme izražava se futurom drugim (bum videl, zutra
ti bum rekel) i prezentom svršenih glagola (taki dojdem, zutra
ti donesem)
- vrlo su česti povratni glagoli s povratnom zamjenicom u
dativu: sedi si, popi si, zemi si
Leksičke osobitosti
- za živo se upotrebljavaju zamjenice gdo, do, što, kteri ili ki,
a za neživo kaj, kej ili ke;
- vrlo su česte umanjenice (deminutivi) i riječi odmila
(hipokoristici): zajček, lonček, hižica, travica
- kajkavski jezik sačuvao je dosta starih riječi: čez (kroz), če
(ako), oblok (prozor), taki (odmah), tenja (sjena), vre (već)
- ima mnogo riječi njemačkog podrijetla: cajt (vrijeme), glaž
(staklo), rajngla (vrsta lonca), štenge (stepenice) i
mađarskog podrijetla: falaček (komadić), fela (vrsta),
betežen (bolestan), pajdaš (drug)
Podjela kajkavskog narječja prema čuvanju tipičnih kajkavskih obilježja i po zemljopisnom smještaju
1. govori koji imaju sve ili gotovo sve tipične kajkavske osobine:
zagorski dijalekt
međimurski dijalekt
sjevernomoslavački dijalekt
glogovničko-bilogorski dijalekt
gornjolonjski dijalekt
podravski dijalekt
turopoljsko-posavski dijalekt
vukomeričko-pokupski dijalekt
samoborski dijalekt
Većina tih dijalekata dijeli se na više podijalekata.
2. rubni govori koji nemaju sve tipične kajkavske osobine:
goranski dijalekt
donjosutlanski dijalekt
plešivičkoprigorski dijalekt
Ti govori imaju u određenoj
mjeri čakavskih osobina.
Hvala na pozornosti!Hvala na pozornosti!
Recommended