View
14
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
Naučno pravni časopis, Opinio Juris, br. 2/2016
35
Ma.Sc. Uran Zogaj
KRIVIČNO DELO NELEGALNI PRELAZ GRANICE
ILI GRANIČNOG PRELAZA
Sažetak
U modernim vremenima su u pogledu krivičnog dela Nelegalni prelaz granice ili
graničnog prelaza u većini zemalja u svetu, sa posebnim naglaskom na Republici
Kosovo, kao rezultat migracije državljana naše zemlje koja se dešava u poslednje
vreme, zabeleženi slučajevi izvršenja ovog oblika krivičnog dela.
U tom smislu, vredi istaći da kao i svaki drugi oblik krivičnog dela i krivično delo
nelegalni prelaz granice ili graničnog prelaza ima svoje specifične karakteristike.
Tako je s obzirom to da su mnogi ljudi skloni da prelaze granicu ili granični prelaz na
nelegalan i nezakonit način, u Republici Kosovo zabeležen veliki broj lica osuđenih za
ovo krivično delo, kako albanske nacionalnosti, tako i drugih lica koja nisu Albanci i
pripadaju nekoj drugoj nacionalnosti.
Ključne reči: krivično delo; KZK; nelegalan prelaz; zaštitni objekat i osnovne
karakteristike.
1. Uvod
Nelegalan prelaz granice ili graničnog prelaza predstavlja veoma često delo i pojavu sa
kojom se suočavaju ne samo zemlje u regionu, već i u celom svetu, s obzirom da
mnogi ljudi pokušavaju da ilegalno uđu na teritoriju neke države, ne pridržavajući se i
ne ispunjujući neophodne kriterijume za to. To je uočljivo i u sadašnjem vremenu, kada
je nivo ovog oblika krivičnog dela u porastu.
Međutim, ono što je važno u ovom smislu, odnosi se na to da se putem jedne takve
radnje mogu javiti i druge protivzakonite radnje (krivična dela), koje slede zbog
izvršenja ovog krivičnog dela.
U Republici Kosovo je krivično delo nelegalan prelaz granice ili graničnog prelaza
propisano već od dana stupanja na snagu Krivičnog zakonika, dana 6. aprila 2004.
godine. U prethodnom Krivičnom zakoniku su izričito utvrđeni konkretni oblici ovog
krivičnog dela. Dok je izmenama i dopunama ovog zakonika od 1. januara 2013.
godine, navedeno krivično delo i dalje ostalo deo ovog Zakonika, sa nekim malim
izmenama i ispravkama, koje su veoma pravilno i ispravno dopunile i strukturirale ovu
vrstu krivičnog dela.
Svakako, krivično delo nelegalni prelaz granice ili graničnog prelaza su izvršavala i
pojedina lica u Republici Kosovo, dovodeći do toga da ovo postane veoma čest oblik
Naučno pravni časopis, Opinio Juris, br. 2/2016
36
izvršenja krivičnog dela, a u okviru ovog rada ćemo prikazati broj osuđenih lica za ovo
krivično delo u periodu 2010-2014 na teritoriji Republike Kosovo.
2. Značenje i karakteristike ovog krivičnog dela
Krivično delo NPG ili graničnog prelaza obuhvata onu radnju ili ponašanje konkretnih
lica kojima se krši i ugrožava integritet i nepovredivost teritorijalnih granica određene
države.
NPG čini sastavni deo i inkriminisan je u Poglavlju XIV Krivičnog zakonika
Republike Kosovo (KZK), odnosno u poglavlju pod naslovom: Krivična dela protiv ustavnog poretka i sigurnosti Republike Kosovo. Dakle, Krivični zakonik naše zemlje
veoma jasno i detaljno utvrđuje ovu vrstu krivičnog dela.
Kao i svako krivično delo koje ima svoje karakteristike, tako i krivično delo nelegalni
prelazak granice ili graničnog prelaza sadrži u sebi neke posebne karakteristike.
Te karakteristike su: zaštitni objekat ovog krivičnog dela, radnja izvršenja, vid krivice,
izvršilac krivičnog dela.
2.1. Zaštitni objekat
Kao i svako drugo krivično delo koje ima zaštitni objekat, odnosno neko dobro ili
vrednost koja se njime zaštićuje, naravno i ovo delo ima jedinstven zaštitni objekat koji
je definisan u samoj suštini odredbi koje predviđaju ovo delo. Stoga se iz ovoga
primećuje da se ovim krivičnim delom štiti nedodirljivost i nepovredivost teritorijalnih
granica Republike Kosovo61
.
Dakle, kao što se vidi iz onoga čime smo se bavili u vezi sa ovim krivičnim delom,
odnosno u vezi sa zaštitnim objektom, ovaj oblik krivičnog dela sadrži poseban zaštitni
objekat, usled čega se izdvaja i razlikuje od drugih krivičnih dela.
2.2. Radnja izvršenja
Što se tiče krivičnog dela Nelegalni prelazak granice ili graničnog prelaza, postoji
nekoliko radnji izvršenja. Zapravo, radnjama izvršenja ovog krivičnog dela smatraju
se: prelazak granice i ulazak na teritoriju Kosova, i to u kopneni, vodeni i vazdušni
prostor. Prelaskom granice i ulaskom na teritoriju Kosova smatra se preletanje
avionom, plovidba u teritorijalnim vodama i svaka druga vrsta prelaska na teritoriju
Republike Kosova. U vezi sa ovim pitanjem, prelazak granica je regulisan i mnogim
međunarodnim konvencijama i međunarodnim zakonima62
. Međutim, za ovo krivično
delo se smatra da je izvršeno i u slučajevima kada neko lice uđe na ovlašćenom
državnom graničnom prelazu na teritoriju Republike Kosovo na nelegalan način, kao
61 Salihu, Ismet, Krivično pravo (Poseban deo), Koledž Fama, Priština, 2009, str. 42. 62 Ibid (na istom mestu).
Naučno pravni časopis, Opinio Juris, br. 2/2016
37
na primer, sakriven u nekom delu kamiona ili nekog drugog prevoznog sredstva, ili
iskoristivši nepažnju ili neki trenutak dekoncentrisanosti službenog lica.63
.
2.3. Vrste krivice
Za razliku od nekih vrsta krivičnih dela koja se mogu izvršiti sa dve vrste krivice, dakle
sa predumišljajem i iz nehata, ovo krivično delo se može izvršiti samo sa
predumišljajem. Takođe, za postojanje ovog dela nije potrebno prisustvo i postojanje
nekog posebnog motiva kod izvršioca, dovoljno je da je određeno lice nelegalno prešlo
granicu64
.
Dakle ova karakteristika ukazuje na uistinu jedinstvenu karakteristiku ovog krivičnog
dela, što ga čini specifičnim.
2.4. Izvršilac ovog krivičnog dela
Izvršilac krivičnog dela NPG ili graničnog prelaza, može biti svako lice. Dakle, ova
vrsta krivičnog dela spada u grupu krivičnih dela, delicta communia65
.
Zatim, treba naglasiti da u vezi sa ovom vrstom krivičnog dela, postoje dileme oko
toga kako treba okarakterisati ovo nezakonito delo, kao prekršaj ili kao krivično delo.
U zemljama u regionu, ali i šire, nelegalni prelazak državne granice se smatra
prekršajem. Takođe, prekršajnim delom se smatralo i u ranijem zakonodavstvu koje je
bilo na snazi na Kosovu do stupanja na snagu Privremenog krivičnog zakonika
Kosova, odnosno u zakonodavstvu SAPK66
. Novim Krivičnim zakonikom Republike
Kosovo je nelegalni prelaz granice ili graničnog prelaza inkriminisan i smatra se
konkretnim i posebnim oblikom krivičnog dela.
3. Inkriminisanje ovog krivičnog dela u Krivičnom zakoniku Republike Kosovo
Krivično delo nelegalnog prelaza granice ili graničnog prelaza predviđeno je i
utvrđeno članom 146. KZK-a.
U tom smislu se odredbama KZK-a prvo definiše standardni oblik ovog krivičnog dela.
Tako se naglašava da će se svako lice koje pređe granicu Republike Kosovo na bilo
kojoj lokaciji koja nije zvanični granični prelaz kazniti kaznom od dvesta pedeset (250)
evra ili kaznom zatvora do šest (6) meseci67
. Ova radnja, dakle, predstavlja običan ili
osnovni oblik ovog krivičnog dela. Prema tome, iz ovoga se zaključuje da se u
63 Salihu, Ismet, Zhitija, Hilmi, Hasani Fejzullah, Komentar Zakonika o krivičnom postupku Kosova,
Priština, 2014, str. 402. 64 Salihu, Ismet, citirano delo, str. 43. 65 Salihu, Ismet, Zhitija, Hilmi, Hasani Fejzullah, citirano delo, str. 402. 66 Ibid., str. 401. 67
Član 146. st. 1 Krivičnog zakonika Kosova.
Naučno pravni časopis, Opinio Juris, br. 2/2016
38
trenutnom Krivičnom zakoniku Republike Kosovo uočava oštrija tendencija kaznene
politike, što se tiče osnovne forme ovog krivičnog dela.
Nadalje, u okviru KZK-a je predviđen teži oblik ovog krivičnog dela. Tako je utvrđeno
da u slučaju kada je gore navedeno krivično delo ili osnovni oblik ovog dela, izvršeno
od strane izvršioca koji je u pratnji deteta ili druge osobe, izvršilac će biti kažnjen
kaznom do dve hiljade i petsto (2.500) evra ili kaznom zatvora do jedne (1) godine68
.
Zatim, u KZK su uvrštena još četiri druga teža oblika u vezi ovog krivičnog dela. U
tom smislu se navodi da kada se osnovni ili standardni oblik krivičnog dela nelegalni
prelaz granice ili graničnog prelaza izvrši sa jednom ili više osoba pod sledećim
okolnostima, izvršilac će biti kažnjen kaznom zatvora u trajanju od šest (6) meseci do
tri (3) godine: 1. ukoliko je izvršilac prethodno bio osuđen za krivično delo iz ovog
člana; 2. za vreme hapšenja, izvršilac pobegne, pokuša bekstvo, ili se na drugi način
odupre hapšenju od strane policije ili KFOR–a; 3. pokušaj prelaza je izvršen između
8:00 uveče i 6:00 ujutro u periodu od 1. aprila do 30. septembra, ili između 6:00 uveče
i 6:00 ujutro u periodu od 1. oktobra do 31. marta; ili 4. izvršilac poseduje oružje,
municiju, ili vojnu odeću, opremu ili namirnice.69
. Dakle, iz ovoga se vidi da se ovom
odredbom utvrđuju najteži oblici ovog krivičnog dela, ukoliko izvršilac postupi pod
gore navedenim specifičnim, otežanim i specijalnim okolnostima.
Karakteristika ovog krivičnog dela je ta da se na osnovu odredaba Krivičnog zakonika
Republike Kosovo kažnjava i pokušaj izvršenja krivičnog dela nelegalni prelaz granice
ili graničnog prelaza70
.
U nastavku je odredbama KZK-a u odnosu na ovo krivično delo, utvrđeno da lice nije
krivično odgovorno za neovlašćeni prelaz granice ili graničnog prelaza ukoliko se
prelazak dogodio na prelazu koji je privremeno napravljen od strane komandanta
KFOR-a71
. Dakle, u ovoj tački Krivičnog zakonika Kosova se utvrđuje izuzimanje
izvršioca od krivične odgovornosti pod određenim okolnostima.
Na kraju je utvrđeno da se nijedan krivični postupak koji sadrži ovo krivično delo ne
može pokrenuti ili nastaviti protiv bilo koje izbeglice ili interno raseljenog lica koje u
dobroj veri dolazi sa teritorije gde su njegov život ili telesni integritet ili osnovne
slobode u opasnosti, pod uslovom da se prijavilo policiji ili KFOR–u u razumnom roku
i pruži dobar razlog za nelegalni prelaz granice ili graničnog prelaza72
.
U tom smislu, prvo ocenjujemo da je Krivični zakonik Republike Kosovo, odnosno
zakonodavac s pravom inkriminisao nelegalan prelazak granice ili graničnog prelaza
kao krivično delo, za razliku od toga što je nekim krivičnim zakonicima, u ovom
68 Član 146. st. 2 KZK-a. 69 Član 146. st. 3 KZK-a. 70 Član 146. st. 4 KZK-a. 71 Član 146. st. 5 KZK-a. 72
Član 146. st. 6 KZK-a.
Naučno pravni časopis, Opinio Juris, br. 2/2016
39
slučaju i Krivičnim zakonikom Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo, ovo delo,
tačnije ova nezakonita radnja, smatrana prekršajem.
Zatim, mora se naglasiti da iako po prirodi i na prvi pogled, ovo krivično delo ostavlja
utisak da ne pripada gore navedenoj grupi krivičnih dela, inkriminisanje ili grupisanje
ovog krivičnog dela među krivična dela protiv ustavnog poretka i sigurnosti Republike
Kosovo je veoma pravilno i svrsishodno. Kada ovo kažemo oslanjamo se na sledeća
dva razloga: kao prvo, jer takvim postupkom, neka osoba bila ona državljanin
Republike Kosovo ili strani državljanin, dovodi u opasnost sigurnost, red i mir
Republike Kosovo i njenih stanovnika u ovom slučaju, i drugo, nezakonit i nelegalan
prelazak nekog pojedinca, ne samo da ugrožava integritet i sigurnost neke države i
njenih stanovnika, već se jednim takvim postupkom destabilizuje, a mogu biti izazvana
i druga dela od strane lica koje se potencijalno smatra opasnim.
4. Inkriminisanje ovog krivičnog dela u Krivičnom zakoniku Republike Albanije
U Krivičnom zakoniku Republike Albanije73
(KZRA), ova vrsta nezakonitog delovanja
se smatra prekršajnim delom. Dakle, kao što se vidi, Krivični zakon Republike
Albanije ovaj oblik nezakonitog delovanja kvalifikuje kao prekršaj. Ovo delo je
inkriminisano u Glavi VIII – Zločin protiv državnih organa, Deo IV- KRIVIČNO
DELO PROTIV DRŽAVE I DRŽANIH GRANICA.
Odnosno, u vezi sa ovim nezakonitim delovanjem, navodi se da nezakonit prelazak
državnih granica, predstavlja prekršajno delo i kažnjava se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do dve (2) godine74
.
Nadalje odredbe KZRA, predviđaju neke teške oblike ovog prekršajnog dela. U ovom
smeru utvrđeno je da su, prikrivanje, praćenje, stavljanje na raspolaganje ili upotrebu
plovnih sredstava, letilica ili drugih sredstava za transport ili bilo kakva druga pomoć,
u cilju nelegalnog prelaska granice Republike Albanije ili za nezakonit ulazak nekog
lica u neku drugu državu, a da nije državljanin te države ili nema prebivalište u toj
državi, kazniće se zatvorskom kaznom od jedne (1) do četiri (4) godine i novčanom
kaznom od tri (3) miliona leka do šest (6) miliona leka75
. Nadalje, KZRA definiše
nekoliko težih oblika ovog nezakonitog dela, gde se predviđa da kada se pomoć pruža
radi profita, kažnjava se zatvorom od tri (3) do sedam (7) godina i novčanom kaznom
od četiri (4) miliona do osam (8) miliona leka. Zatim, ako se ovo delo izvrši u
saizvršilaštvu ili više od jednog puta, ili je izazvalo teške posledice, kažnjava se
kaznom zatvora od pet (5) do deset (10) godina i novčanom kaznom od (6) miliona do
osam (8) miliona leka76
. Takođe, odredbe Krivičnog zakona Republike Albanije,
predviđaju još dva teška oblika, odnosno teže oblike ovog prekršajnog dela. Na taj
način, kada je delo izazvalo smrt oštećenog, kažnjava se zatvorskom kaznom ne manje
73 Zakon br. 7895 od 27.1.1995. godine, Krivični zakonik Republike Albanije, izmenjen i dopunjen
Zakonom br. 10023 od 27.11.2008. godine. 74 Član 297. Krivičnog zakonika Republike Albanije. 75 Član 298. KZRA-a. 76 Član 298. KZRA-a.
Naučno pravni časopis, Opinio Juris, br. 2/2016
40
od petnaest (15) godina ili doživotnim zatvorom, kao i novčanom kaznom od osam (8)
miliona do deset (10) miliona leka. Ako se prekršajno delo počini kroz korišćenje
državne funkcije ili javne službe, zatvorska kazna i novčana kazna se povećavaju za ¼
izrečene kazne77
.
Dakle u okviru ove norme KZRA, predviđena je pomoć za nezakonit prelazak državnih
granica od strane jednog lica, drugom licu koji želi ili izrazi spremnost za prelazak
državnih granica.
Iz onoga što je napred izneto, vidi se da je Krivični zakon Republike Albanije,
predvideo nekoliko radnji izvršenja ovog oblika krivičnog dela prekršaja. Odnosno,
ovim zakonom su izričito definisane i neki drugi oblici (teški) ovog prekršajnog dela,
kao što su: pomoć, prikrivanje, praćenje ili stavljanje na raspolaganje ili korišćenje
transportnih sredstava. Zatim pomoć radi profita, kada je ovo delo izazvalo teške
posledice, kada je kao posledica ovog dela došlo do smrti oštećenog i u slučajevima
kad se ovo delo počini korišćenjem državne funkcije ili javne službe, su sa pravom
okarakterisani kao teži oblici ovog prekršajnog dela.
5. Inkriminisanje ovog krivičnog dela u Krivični zakon Republike Makedonije
U republici Makedoniji je nelegalni prelazak graničnih prelaza ili pogranične linije
definisan kao krivično delo u okviru Krivičnog zakona Republike Makedonije78
(KZRM), u Glavi XXXIII pod nazivom Zločin protiv javnog reda, odnosno u članu
402. - Nelegalni prelazak državne granice.
Na taj način se u KZRP predviđa da se lice koje bez dozvole pređe ili pokuša da pređe
granicu Republike Makedonije, naoružan ili uz upotrebu sile, kažnjava novčanom
kazno ili zatvorskom kaznom do jedne (1) godine79
. Ovo stoga predstavlja prvi ili
osnovni oblik ovog krivičnog dela.
Dalje se odredbama Krivičnog zakona Republike Makedonije, predviđa da lice koje je
izvršilo ili vrši nelegalno prebacivanje drugih lica na granici Republike Makedonije, ili
neko lice koji u cilju nekog profita omogući nelegalan prelazak granice, kazniće se
zatvorskom kaznom od šest (6) meseci do pet (5) godina80
. Kao što se vidi ovom
odredbom je definisan, teži oblik ovog krivičnog dela, kojom je predviđeno
kažnjavanje onih radnji koje pomažu ili olakšavaju nelegalan prelazak državne granice.
77 Član 298. KZRA-a. 78 Krivični zakonik Republike Makedonije od 1.11.1996. godine, izmenjen i dopunjen 2004, 2006,
2008. i 2009. godine. 79 Član 402. st. 1 Krivičnog zakonika Republike Makedonije. 80 Član 402. st. 2 KZRM-a.
Naučno pravni časopis, Opinio Juris, br. 2/2016
41
6. Inkriminisanje ovog krivičnog dela u Krivični zakonik Republike Srbije
Ovo krivično delo u Krivičnom zakoniku Republike Srbije81
(KZRS) inkiminisano je u
okviru Glave XXXI, poznate kao Krivična dela protiv javnog reda i mira, odnosno
člana 350.- Nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudima.
U tom smeru, u skladu sa odredbama KZRS, utvrđuje se osnovni oblik krivičnog dela
nelegalni prelazak državne granice. Ko bez propisane dozvole pređe ili pokuša da
pređe granicu, naoružan ili upotrebom nasilja, kazniće se zatvorom do jedne (1)
godine82
.
Zatim se u KZRS Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi kakvu korist, omogućava
drugom nedozvoljeni prelaz granice Srbije ili nedozvoljeni boravak ili tranzit kroz
Srbiju, sa osobno koja nije državljanin ove države, a u cilju ostvarivana materijalne
dobiti za sebe ili drugo lice, kazniće se zatvorom od tri (3) meseci do pet godina. 83
. U
ovom slučaju se u ovoj odredbi, vidi oblik ili način saradnje i pomoći u izvršenju ovog
krivičnog dela od strane određenih lica. Ovde se dakle definiše težak ili kvalifikovan
oblik krivičnog dela nelegalni prelazak državne granice.
U nastavku, KZRS utvrđuje teži oblik ovog krivičnog dela, gde se navodi, Ako je delo
iz stava 2. ovog člana učinjeno od strane grupe, zloupotrebom službenog položaja, ili
na način kojim se ugrožava život ili zdravlje lica čiji se nedozvoljeni prelaz granice
Srbije, boravak ili tranzit omogućava ili je krijumčaren veći broj lica, učinilac će se
kazniti zatvorom od jedne (1) do deset (10) godina.84
.
Dok se na kraju ove odredbe KZRS, predviđa oduzimanje sredstava i stvari kojima je
izvršeno ili koja su upotrebljena za izvršenja ovog krivičnog dela85
.
7. Inkriminisanje ovog krivičnog dela u Krivični zakonik Republike Mađarske
Ovo krivično delo je u svojim odredbama predvideo i Krivični zakonik Republike
Mađarske86
(KZRM). Međutim vredi istaći da je ovaj Kodeks realizovao drugačiji
pristup što se tiče inkriminisanja nezakonitog dela, nelegalni prelazak graničnih prelaza
ili pogranične linije. U stvari, ovo delo je predviđeno na način da se može izvršiti uz
pomoć trećeg lica, dakle, za izvršenje ovog krivičnog dela je neophodna i pomoć ili
doprinos trećeg lica, odnosno nezakonito krijumčarenje imigranata, čime se osigurava
da se i on smatra saučesnikom u izvršenju ovog nezakonitog dela. Takođe treba
napomenuti da je ovo nezakonito delo na osnovu KZRM okarakterisano kao prekršajno
81 Krivični zakonik Republike Srbije iz 2005. godine, SL. RS br. 85/2005, 88/2005 i 107/2005,
izmenjen i dopunjen 2009. i 2012. godine. 82 Član 350. st. 1 Krivičnog zakonika Republike Srbije. 83 Član 350. st. 2 KZRS-a. 84 Član 350. st. 3 KZRS-a. 85 Član 350. st. 4 KZRS-a. 86 Krivični zakonik Mađarske, stupio na snagu 1.7.2013. godine u skladu sa izmenama izvršenim od
strane Parlamenta Evropske Unije.
Naučno pravni časopis, Opinio Juris, br. 2/2016
42
delo. Pogledajmo bolje odredbe Krivičnog zakonika Republike Mađarske, na koji
način se definiše ovo nezakonito delo.
Ovo nezakonito delo je predviđeno u Glavi XXXIV Prekršajna dela u vezi sa
administrativnim procedurama, u članu 353.- Nelegalno krijumčarenje migranata.
Stoga se u KZRM, navodi da svako lice koje pruža pomoć drugom licu za prelazak
državne granice, u suprotnosti sa relevantnim zakonskim odredbama, kriv je po osnovu
ovog nezakonitog dela koje se kažnjava zatvorom do tri (3) godine87
. Kao i obično na
početku relevantnih odredbi, i ovom odredbom je predviđen osnovni oblik ovog
nezakonitog delovanja.
Zatim, se predviđa težak oblik e nezakonitog akta. Na taj način se navodi da će kazna
zatvora biti od jedne (1) do pet (5) godina, ako je nezakonito krijumčarenje imigranata
a) izvršeno radi sticanja finansijske dobiti ili neke druge pogodnosti, ili b) izvršeno uz
učešće nekih imigranata88
. Dakle, ovaj stav predviđa dva načina izvršenja krivičnog
teškog dela ovog nezakonitog delovanja.
Takođe se u odredbama KZM, predviđa jedan drugi težak oblik ovog dela. Na taj način
će kazna zatvorom biti od dve (2) do osam (8) godina, ako je nezakonito krijumčarenje
imigranata izvršeno a) mučenjem krijumčarenog lica; b) držanjem ili izlaganjem nekog
smrtonosnog oružja; c) korišćenjem nekog smrtonosnog oružja; d) kao trgovinska
aktivnost e) kao kriminalna grupa u saizvršilaštvu.89
U nastavku se na osnovu KZM predviđa da je svako lice koje se angažuje u pripremi za
nezakonito krijumčarenje imigranata, krivo za prekršaj i kazniće se zatvorom do dve
(2) godine zatvora90
. Dakle iz ovoga se vidi da se priprema za izvršenju ovog
prekršajnog dela kažnjava prema odredbama ovog zakonika.
8. Broj osuđenih za krivično delo nelegalni prelaz graničnih prelaza ili pogranične
linije 2010-2014
U godini 2010 na teritoriji Republike Kosova broj osuđenih za krivično delo nelegalni
prelaz granice ili graničnog prelaza iznosi ukupno 85 lica, u okviru nadležnih sudova
za krivična dela (u ovom periodu se sudski sistem sastojao od Opštinskih sudova i
Okružnih sudova, nadležnih da sude za krivična dela u određenim regionima).
Posmatrano prema polu, od ukupno 85 kažnjenih koliko ih je bilo u 2010. godini, njih
78 su bili muškarci, dok su sedam preostale bile ženskog roda. Zatim, prema
nacionalnosti osuđenih za krivično delo, nelegalni prelaz granice ili graničnog prelaza,
Albanaca je bilo 47 osuđenih, 18 osuđenih Srba i na kraju je 20 osuđenika su bili
stranci, van Kosova. Nije bili registrovanih osuđenih lica iz turske, bošnjačke, romske,
87 Član 353. st. 1 Krivičnog zakona Republike Mađarske. 88 Član 353. st. 2 KZRM-a. 89 Član 353. st. 3 KZRM-a. 90 Član 353. st. 4 KZRM-a.
Naučno pravni časopis, Opinio Juris, br. 2/2016
43
aškalijske i egipatske (RAE) zajednice.. Tabelarno gledano ove statistike izgledaju
sledeće:
Godina 2010 K
rivič
no d
elo
Bro
j osu
đen
ih
Pol
osuđenih Nacionalnost osuđenih
Mu
škarc
i
Žen
e
Alb
an
aca
Srb
a
Tu
rak
a
Bošn
jak
a
RA
E
Str
an
aca
Nelegalni prelaz
granice ili
graničnog
prelaza
85 78 7 47 18 - - - 20
Tabela 1. Broj osuđenih tokom 2010. g.
Izvor: Agencija za statistiku Kosova, Statistika sudske prakse za punoletna lica za 2010. godinu
i autor.
Broj osuđenih lica u 2011. godini na teritoriji Republike Kosovo za krivično delo
nelegalni prelaz granice ili graničnog prelaza, bio ukupno 61 osuđenik, u konkretnim
sudovima koji su bili nadležni u tom periodu za suđenje i kažnjavanje lica koja su
izvršila ovo krivično delo (Opštinski sud i Okružni sud).
Posmatrano prema polu, broj osuđenih lica muškog pola za ovo krivično delo u 2011.
godini je 58, dok su bile osuđene samo 3 osobe ženskog pola. U nastavku, prema
nacionalnoj pripadnosti osuđenih lica za krivično delo nelegalni prelaz granice ili
graničnog prelaza, njih 31 kažnjeno lice su bili Albanci, 4 Srba, 3 pripadnika bošnjačke
nacionalnosti, 23 su bili stranci. Dok u ovoj godine nije evidentirano kažnjavanje
turske i RAE nacionalnosti. Gledano u tabelarnom smislu ove podaci izgledaju na
sledeći način:
Naučno pravni časopis, Opinio Juris, br. 2/2016
44
Godina 2011
Kri
vič
no
del
o
Bro
j o
suđ
enih
Pol
osuđenih Nacionalnost osuđenih
Mu
ška
rci
Žen
e
Alb
an
aca
Srb
a
Tu
rak
a
Bo
šnja
ka
RA
E
Str
an
aca
Nelegalni prelaz
granice ili
graničnog
prelaza
61 58 3 31 4 - 3 - 23
Tabela 2. Broj osuđenih tokom 2011. g.
Izvor: Agencija za statistiku Kosova, Statistika sudske prakse za punoletna lica za 2011. godinu
i autor.
Broj osuđenih lica u 2012. godini za ovo krivično delo na teritoriji Republike Kosovo
bio je ukupno 94 osuđenik, od strane nadležnog suda, za krivično delo nelegalni prelaz
granice ili graničnog prelaza (Opštinski sud).
Ako posmatramo broj osuđenih lica za ovo krivično delo prema polu, od ukupno 94
njih 84 su bili muškog pola dok su 10 bile osobe ženskog pola. U nastavku, osuđenih
prema nacionalnoj pripadnosti, bilo je 71 osuđenih Albanaca, 3 Srba, 3 pripadnika
bošnjačke nacionalnosti, dok su njih 17 bili stranci. Dok iz redova turske i RAE
nacionalnosti nije evidentirano ni jedno lice kojem je izrečena neka krivična sankcija.
Gledano u tabelarnom smislu ove podaci izgledaju ovako:
Godina 2012
Kri
vič
no d
elo
Bro
j osu
đen
ih
Pol
osuđenih Nacionalnost osuđenih
Mu
škarc
i
Žen
e
Alb
an
aca
Srb
a
Tu
rak
a
Bošn
jak
a
RA
E
Str
an
aca
Nelegalni prelaz
granice ili
graničnog
prelaza
94 84 10 71 3 - 3 - 17
Tabela 3. Broj osuđenih tokom 2012. g.
Izvor: Agencija za statistiku Kosova, Statistika sudske prakse za punoletna lica za 2012. godinu
i autor.
Naučno pravni časopis, Opinio Juris, br. 2/2016
45
Broj ukupno osuđenih lica u 2013. godini za krivično delo: nelegalni prelaz granice ili
graničnog prelaza iznosio je 30 osuđenih, u okviru svih Osnovnih sudova na teritoriji
Republike Kosovo.
Posmatrano ukupan broj osuđenih prema polu, 28 osuđenika su bili muškarci, dok su
bile samo 2 osobe ženskog pola. Zatim, prema nacionalnoj pripadnosti osuđenih lica,
njih 26 kažnjeno lice su bili Albanci, 2 srpske nacionalnosti, 2 su bili stranci a nijedno
osuđeno lice nije bilo bošnjačke, turske ili RAE nacionalnosti. Gledano u tabelarnom
smislu ove podaci izgledaju kao u nastavku:
Godina 2013
Kri
vič
no d
elo
Bro
j osu
đen
ih
Pol
osuđenih Nacionalnost osuđenih
Mu
škarc
i
Žen
e
Alb
an
aca
Srb
a
Tu
rak
a
Bošn
jak
a
RA
E
Str
an
aca
Nelegalni prelaz
granice ili
graničnog
prelaza
62 57 5 51 4 - - - 7
Tabela 4. Broj osuđenih tokom 2013. g.
Izvor: Agencija za statistiku Kosova, Statistika sudske prakse za punoletna lica za 2013. godinu
i autor.
U nastavku, broj osuđenih lica za krivično delo nelegalni prelaz granice ili graničnog
prelaza u 2014. godini je iznosio ukupno 102, u svim osnovnim sudovima na teritoriji
Republike Kosovo.
Gledano prema polu ukupno osuđenih za ovo krivično delo, njih 98 su muškog pola,
dok su samo 4 osuđene bile ženskog pola. Nadalje, ako posmatramo nacionalnost
osuđenih za ovo krivično deo, njih 63 su pripadnici albanske nacionalnosti, 12 njih su
bili Srbi, dok su 27 osuđenih bili stranci Tokom ove godine nije zabeležen nijedan
slučaj kažnjavanja iz redova turske, bošnjačke i RAE nacionalnosti. Gledano u
tabelarnom smislu, ovi podaci izgledaju ovako.
Naučno pravni časopis, Opinio Juris, br. 2/2016
46
Godina 2014
Kri
vič
no
del
o
Bro
j o
suđ
enih
Pol
osuđenih Nacionalnost osuđenih
Mu
ška
rci
Žen
e
Alb
an
aca
Srb
a
Tu
rak
a
Bo
šnja
ka
RA
E
Str
an
aca
Nelegalni
prelaz granice
ili graničnog
prelaza
102 98 4 63 12 - - - 27
Tabela 5. Broj osuđenih tokom 2014.
Izvor: Agencija za statistiku Kosova, Statistika sudske prakse za punoletna lica za 2014. godinu
i autor.
9. Vrste kazni (sankcija) izrečenih od strane nadležnog suda, prema licima koja su
osuđena za ovo krivično delo, nelegalni prelaz granice ili graničnog prelaza u
Republici Kosovo u periodu 2010-2014.
U 2010. godini je od ukupno 85 izrečenih kazni osuđenim licima, 33 ili 38.82 % su bile
novčane kazne, 11 ili 12.94 % su bile zatvorske kazne 5-30 dana, 2 ili 2.35 % su bile
zatvorske kazne od 2-6 meseci i 39 ili 45.88 % su bile alternative kazne, odnosno
uslovne kazne. U tabelarnom smislu, ove kazne izgledaju ovako:
Godina 2010
Kri
vič
no d
elo
Bro
j osu
đen
ih
Kazne koje su izrečene licima kažnjenih za
ovo krivično delo
Novča
na
kazn
a
Kazn
a
zatv
ora
od
5-
30 d
an
a
Kazn
a
zatv
ora
od
2-
6 m
esec
i
Usl
ovn
a
kazn
a
Nelegalni prelaz
granice ili graničnog
prelaza
85 33 11 2 39
Tabela 6. Broj i vrsta kazni u 2010. g.
Izvori: Agencija za statistiku Kosova, Statistika sudske prakse za punoletna lica u 2010. god.
Naučno pravni časopis, Opinio Juris, br. 2/2016
47
Zatim je tokom 2011. godine, od ukupno 61 izrečene kazne nad izvršiocima ovog
krivičnog dela, 34 ili 55.74 % su bile novčane kazne, 3 ili 4.92 % su bile zatvorske
kazne od 5-30 dana, 3 ili 4.92 % su bile krivične sankcije – opomena suda, 20 ili 32.78
% su bile alternative kazne - Uslovna kazna i na kraju 1 ili 1.64 % od ovih kazni su bile
mere obaveznog tretmana. Gledano u tabelarnom smislu, kazne koje su izrečene za ovo
krivično delo tokom ovog perioda izgledaju ovako:
Godina 2011
Kri
vič
no d
elo
Bro
j k
azn
i Kazne koje su izrečene licima kažnjenih za ovo
krivično delo
Novča
na k
azn
a
Kazn
a z
atv
ora
od
5-3
0 d
an
a
Op
om
ena s
ud
a
Usl
ovn
a k
azn
a
Mer
a o
bavez
nog
tret
man
a
Nelegalni prelaz
granice ili graničnog
prelaza
61 34 3 3 20 1
Tabela 7. Broj i vrsta kazni u 2011. godini.
Izvor: Agencija za statistiku Kosova, Statistika sudske prakse za punoletna lica u 2011. god.
Tokom 2012. godine, od 94 izrečenih kazni u vezi ovog krivičnog dela, 48 ili 51.06%
su bile novčane kazne, 2 ili 2.12% su bile zatvorske kazne od 5-30 dana, 1 ili 1.06% su
bile zatvorske kazne od 1-2 meseci i 43 ili 45.75% su bile alternativne kazne, odnosno
uslovne kazne. U tom smislu, gledano u tabelarnom smislu ovo stanje izgleda ovako:
Naučno pravni časopis, Opinio Juris, br. 2/2016
48
Godina 2012
Kri
vič
no
del
o
Bro
j k
azn
i
Kazne koje su izrečene licima kažnjenih za
ovo krivično delo
Novča
na
ka
zna
Kazn
a z
atv
ora
od
5-3
0 d
an
a
Kazn
a z
atv
oro
m
od
1-2
mes
eci
Usl
ov
na
ka
zna
Nelegalni prelaz granice
ili graničnog prelaza 94 48 2 1 43
Tabela 8. Broj i vrsta kazni u 2012.
Izvor: Agencija za statistiku Kosova, Statistika sudske prakse za punoletna lica za 2012. godinu
i autor.
Dalje se prema postojećim podacima iz 2013. godine, od ukupno 62 izrečenih kazni
licima osuđenim za ovo krivično delo, nelegalni prelaz granice ili graničnog prelaza 25
ili 40.32 % su bile novčane kazne, 1 ili 1.61 % su bile zatvorske kazne od 2-6 meseci, 3
ili 4.84 % su bile zatvorske kazne od 6-12 meseci, 1 ili 1.61 % su bile zatvorske kazne
od 1-2 godine, ostalih 29 ili 46.77 % su bile alternativne – uslovne kazne i 3 ili 4.84 %,
su bile sankcije – sudske opomene. U tabelarnom smislu, prikazuje se sledeće stanje
ovih kazni:
Godina 2013
Kri
vič
no d
elo
Bro
j k
azn
i
Kazne koje su izrečene licima kažnjenih za ovo
krivično delo
Novča
na k
azn
a
Kazn
a z
atv
oro
m o
d
2-6
mes
eci
Kazn
a z
atv
oro
m o
d
6-1
2 m
esec
i
Kazn
a z
atv
oro
m o
d
1-2
god
ine
Usl
ovn
a k
azn
a
Su
dsk
a o
pom
ena
Nelegalni prelaz
granice ili
graničnog prelaza
62 25 1 3 1 29 3
Tabela 9. Broj i vrsta kazni u 2013. godini.
Izvor: Agencija za statistiku Kosova, Statistika sudske prakse za punoletna lica u 2013. godini i
autor.
Naučno pravni časopis, Opinio Juris, br. 2/2016
49
U 2014. godini, od ukupno 102 izrečene kazne izvršiocima ovih krivičnih dela, 61 ili
59.80 % su bile novčane kazne, 1 ili 0.98 % su bile zatvorske kazne od 1-2 meseca, 4
ili 3.92 % su bile zatvorske kazne od 2-6 meseci, 3 ili 3.92 % su bile zatvorske kazne
od 6-12 meseci, 32 ili 31.37 % ostalo su bile alternativne - uslovne kazne a 1 ili 0.98 %
je bila sankcija – sudska opomena. Prema tome, u tabelarnom smislu, ove kazne
izgledaju ovako:
Godina2014
kri
vič
no d
elo
Bro
j k
azn
i Kazne koje su izrečene licima kažnjenih za ovo
krivično delo
Novča
na k
azn
a
Zatv
ors
ka k
azn
a o
d
1-2
mes
eca
Zatv
ors
ka k
azn
a o
d
2-6
mes
eci
Zatv
ors
ka k
azn
a o
d
6-1
2 m
esec
i
Usl
ovn
a k
azn
a
Su
dsk
a o
pom
ena
Nelegalni prelaz
granice ili
graničnog prelaza
102 61 1 4 3 32 1
Tabela 10. Broj i vrsta kazni u 2014. godini.
Izvor: Agencija za statistiku Kosova, Statistika sudske prakse za punoletna lica u 2014. godinu i
autor.
10. Odluka kojom je u praksi sankcionisano Krivično delo nelegalni prelaz
granice ili graničnog prelaza.
P.br.____/______
U IME NARODA
Opštinski sud u Prizrenu sa sudijom T. K., uz učešće A. S. praktičar ovog suda, u
krivičnom predmetu protiv okrivljenog E. G. iz sela. N.- K. R. A. za krivično delo
nedozvoljen prelaz graničnih prelaza ili pogranične linije, utvrđeno članom 114. stav1
KZK, na predlog optužnica tužioca u Prizrenu PP.br._____/_____ od__/__/____,
nakon održavanja javne sednice, u prisustvu opštinskog tužioca u Prizrenu, S. S.,
okrivljenog i njegovog branioca advokata. V. O. iz Prizrena, dana__/__/____ je javno
doneo i objavio ovu:
Naučno pravni časopis, Opinio Juris, br. 2/2016
50
P R E S U D U
Okrivljeni:
E. G. od oca R. i majke R. rođene M. rođen dana __/__/____ u selu N. - K. R. A. gde i
dalje živi, završio je osnovnu školu, vozač, oženjen, Albanac, državljanin R.A.
KRIV JE
Pošto je dana __/__/____ oko __:__ časova, u blizini državne granice Kosovo –
Albanija, na izlazu graničnog prelaza u Vrbnici, pronađen bez ijedne putne isprave,
zaustavljen je od policijske patrole, čime je utvrđeno da je isti prešao granični prelaz
izvan ovlašćenog graničnog prelaza.
Čime je počinio krivično delo, nelegalni prelaz granice ili graničnog prelaza,
kažnjivo prema članu 114, stav. 1 KZK.
Sud je u smislu člana 3, 5, 6, 34, 42, 43, 64 i člana 114, stav1 KZK-a, okrivljenom
izrekao sledeću:
USLOVNU KAZNU
Potvrdio je kaznu zatvora u trajanju od 3 (tri) meseca, koja kazna se neće izvršiti u
roku od 1 (jedne) godine od dana pravosnažnosti ove presude, ukoliko okrivljeni ne
izvrši novo krivično delo.
U smislu člana 102. stav 4 KZK, troškovi postupka se stavljanju na teret budžetskih
sredstava ovog suda, pošto je okrivljeni lošeg materijalnog stanja.
O b r a z l o ž e nj e
Opštinski tužilac u Prizrenu je ovom sudu podneo predlog optužnice PP.br.__/____ od
__/__/____ protiv okrivljenog E. G. iz sela. N. - K. R. A. zbog krivičnog dela:
Nelegalni prelazak državnih granica ili pogranične linije, iz člana 114 stav 1 KZK.
Okrivljeni E.G., je na glavnoj raspravi izjavio da priznaje krivicu za krivično delo koje
mu se stavlja na teret, prema predlogu optužnice opštinskog tužioca.
Sud je ovakvo činjenično stanje utvrdio priznanjem krivice okrivljenog, koji je na
glavnoj raspravi dobrovoljno priznao krivicu i stoga se sud nije upuštao u izvođenje
dokaza. Po službenoj dužnosti, u skladu sa članom 154. KZK, Sud nije našao da postoji
bilo kakav neprihvatljiv dokaz, sud je takođe u celosti dokazao da je okrivljeni u
razumeo prirodu i posledice priznavanja krivice za krivično delo koje mu se stavlja na
teret. Priznavanje krivice je učinjeno dobrovoljno i bezuslovno i u skladu je sa
činjenicama i materijalnim dokazima koji su izneti u predlogu optužbe, o kojima je
okrivljeni bio upoznat sa svim materijalnim dokazima. Sud je zaključio da je
Naučno pravni časopis, Opinio Juris, br. 2/2016
51
priznavanje krivice od strane okrivljenog, učinjeno u sladu sa članom 315 KZK i
dokazima koje sadrži predlog optužbe, u postupku okrivljenog su sadržani svi elementi
krivičnog dela, nelegalni prelazak državnih granica i pogranične linije, propisano
članom 114. stav 1 KZK i stoga je sud okrivljenog proglasio krivim i izrekao mu
uslovnu kaznu, prethodno utvrdivši njegovu krivično pravnu odgovornost.
Prilikom donošenja odluke o kazni protiv okrivljenog, Sud je ocenio sve okolnosti u
smislu odredaba člana 64. KZK, koje utiču na izbor i visinu kazne, pošto nisu
pronađene otežavajuće okolnosti. Kao olakšavajuća okolnost je uzeto priznavanje
krivice od strane okrivljenog, korektno ponašanje nakon izvršenja krivičnog dela,
porodične okolnosti - glava porodice, što znači da izdržava porodicu, duboko kajanje,
do sada isti nije osuđivan, što znači da nije dolazio u sukob sa pozitivnim propisima,
stoga je sud izrekao uslovnu kaznu, jer smatra da će se pretnjom izricanja kazne
zatvora postići svrha kažnjavanja, stoga izriče kaznu zatvora u trajaju od tri (3) meseca,
koja kazna se neće izvršiti ako u roku od jedne (1) godine ne izvrši novo krivično delo,
smatrajući da izrečena kazna odgovara stepenu njegove odgovornosti. Ovom kazno se
postiže svrha kažnjavanje da ubuduće bude oprezniji i da se suzdrži od takvih dela.
Odluka o troškovima i sudskom paušalu, sud je zasnovao u smislu člana 102. stav. 4
KZK.
OPŠTINSKI SUD U PRIZRENU
P.Br.___/_____ od __/__/____
Zapisničar Sudija
A. S. T. K.
PRAVNA POUKA: Pošto je stranka u postupku, nakon objavljivanje presude odustala
od žalbe, ista od dana 23.08.2012. postaje pravosnažna.
11. Zaključak
1. Nelegalni prelaz granice ili graničnog prelaza, predstavlja nezakonit akt
kojim se povređuju i krše granice ili integritet teritorijalnih granica određene
države.
2. Smatramo, da se bez obzira da li će se ovo delo definisati kao krivično, kao
prekršajno delo ili drugi nezakoniti postupak, ovakvim delovanjem krše važni
principi i vrednosti jedne države i da predstavljaju veoma opasno delovanje,
uzimajući u obzir da se ovakvim nezakonitim delovanjem mogu izazvati i
druge opasne i nezakonite radnje.
3. Kao i svaki oblik krivičnog dela uopšte i ovo krivično delo, nelegalni prelaz
granice ili graničnog prelaza ima svoje specifične karakteristike koje mu daju
poseban karakter i prirodu, čime se razlikuju i odvajaju od drugih krivičnih
dela, utvrđenih Krivičnim zakonom.
Naučno pravni časopis, Opinio Juris, br. 2/2016
52
4. Zakonodavac je sa pravom u Krivični zakonik Kosova, nelegalni prelaz
granice ili graničnog prelaza inkriminisao kao krivično delo. Dakle ova
nezakonita radnja se sa pravnom smatra kao krivično delo u ovom Krivičnom
zakoniku. U KZK je veoma jasno i detaljno definisan nelegalni prelaz granice
ili graničnog prelaza, utvrđivanjem osnovnih elemenata u vezi ovog oblika
krivičnog dela.
5. Takođe vredi naglasiti da naš Krivični zakonik sa nedavno učinjenim
izmenama, s pravom inkriminiše i kažnjava pokušaj i pokušaj za izvršenje
ovog krivičnog dela i tretira ga jednako kao da je izvršeno ovo krivično delo.
Na isti način je postupio i Krivični zakonik Republike Makedonije i Srbije, za
razliku od Krivičnog zakonika Republike Albanije koja nije učinila tako
nešto.
6. Krivičnim zakonikom Republike Albanije, Makedonije i Srbije sa posebnim
naglaskom na onaj Mađarski, utvrđene su neke dodatne radnje i oblici kroz
koje se može ostvariti ova krivična radnja.
7. Što se tiče kaznene politike za ovo krivično delo, smatramo da KZK koji
primenjuje jednu veoma oštru kaznenu politiku za izvršioce ovog krivičnog
dela i smatramo da je s pravom postupljeno na ovaj način, iz razloga što se
izvršenjem ovog krivičnog dela dovodi u opasnost ustavni poredak Republike
Kosovo i sigurnost njenih stanovnika. Takođe, treba naglasiti de se kroz ovo
nezakonito krivično delo stvara mogućnost da takvo lice izvrši i druga
nezakonita i opasna dela, kao što su: Krivično delo krađa šume, krijumčarenje
robe, uvoz, izvoz, nabavka, transport, proizvodnja, razmena i posredovanje ili
prodaja oružja ili eksplozivnih materijala.
8. Što se tiče oblika i načina izvršenja ovog krivičnog dela koje je predviđeno
Krivičnim zakonikom Republike Kosovo, smatrano da bi trebalo predvideti i
neke druge oblike kao što su: Pomoć počiniocu pri izvršenju dela, utočište,
olakšavanje izvršenja ovog krivičnog dela.
9. Ako posmatramo brojke osuđenih za ovo krivično delo, nelegalni prelaz
granice ili graničnog prelaza u Republici Kosovo, tokom 2010-2014 godine,
smatramo da je ovaj broj relativno veliki u poređenju sa malim brojem
stanovnika naše zemlje.
10. Tokom ovog perioda, u Republici Kosovo se primećuje kretanje i nepravilan
trend kažnjenih u vezi sa ovim krivičnim delom, gde su kažnjene ukupno 404
osobe, tačnije u 2010. godini su kažnjene 85 osobe, u 2011. godini je
kažnjena 61 osoba, u 2012. godini su kažnjene 94 osobe, u 2013. godini ju
kažnjene 62 osobe i u 2014. godini su kažnjene 102 osoba. Od ovog ukupnog
broja, primećuje se da je u 2011. i 2013. godini, broj osuđenih bio manji u
poređenju sa ostalim godinama. Dok je zabrinjavajući veliki broj osuđenih za
ovo krivično delo u 2014. godini, koji je bio veći u odnosu na druge godine.
Naučno pravni časopis, Opinio Juris, br. 2/2016
53
11. Ako se pogleda broj osuđenih lica prema rodu, tokom perioda 2010-2014 u
Republici Kosovo je kažnjeno 375 osoba muškog roda ili 92.82%, dok su 29
preostalih bile ženskog pola, ili 7.18%.
12. Prema nacionalnoj pripadnosti osuđenih lica, od ukupnog broja najviše je
Albanaca sa 263 osuđenih lica ili 65.09%, pripadnika srpske nacionalnosti je
41 lice ili 10.15%, bošnjačke nacionalnosti je bilo 6 lica ili 1.48% i 94 lica su
bili strani državljani ili 23.27%. U evidenciji nije bilo lica turske zajednice i
zajednice RAE.
13. Što se tiče, kazni izrečenih od strane nadležnih sudova izvršiocima krivičnog
dela, nelegalni prelaz granice ili graničnog prelaza, od 404 koliko iznosi
ukupan broj, 364 ili preko 90 % čine novčanu kaznu ili alternativnu kaznu –
uslovnu kaznu. Zatim su u 32 slučaja ili 7.92 %, nadležni sudovi izrekli kaznu
zatvora u trajanju od 5 dana do 2 godine. Na kraju, 7 ili u 1.73 % slučajev su
izrečen opomene od strane suda a samo u 1 ili 0.25% slučajeva je sud izrekao
meru obaveznog psihijatrijskog lečenja.
14. Iako se na osnovu statističkih podataka, a takođe i iz izrečenih kazni od strane
sudske prakse nadležnih sudova, vidi da je najčešći oblik kazne alternativni,
odnosno uslovna i novčana kazna, kao adekvatna i najprikladnija kazna za
izvršioce ovog krivičnog dela.
Bibliografija
I. Literatura
1. Elezi, Ismet, Krivično pravo (specijalni deo), Albin, Tirana, 2009.
2. Salihu, Ismet, Krivično pravo (specijalni deo), Koledž Fama, Priština, 2009.
3. Salihu, Ismet, Zhitija, Hilmi, Hasani, Fejzullah, Komentar zakona o
krivičnom postupku Kosova, Priština, 2014.
4. Krivični zakonik Republike Kosovo, Zakonik br. 04/L-082, 2004 (2013).
5. Zakon br. 7895, od 27.01.1995, Krivični zakonik Republika Albanije,
izmenjen i dopunjen zakonikom br. 10023, od 27.11.2008.
6. Krivični zakonik Republike Makedonije, od 1.11.1996, izmenjen i dopunjen
2004, 2006, 2008 i 2009.
7. Krivični zakonik Republike Srbije, iz 2005, SG e RS br. 85/2005, 88/2005 i
107/2005, izmenjen i dopunjen u 2009. i 2012.
8. Krivični zakonik Mađarske, stupio na snagu 01.07.2013, prema dopunama
koje je izvršio Parlament Evropske unije.
9. Zavod za statistiku Kosova (ZSK), Statistike sudske prakse za godinu 2010,
Priština, K.G.T., 2011.
10. Agencija za statistiku Kosova (ASK), Statistike sudske prakse za godinu
2011, Priština, K.G.T., 2012.
11. Agencija za statistiku Kosova (ASK). Statistike sudske prakse za godinu
2012. Priština, K.G.T., 2013.
Naučno pravni časopis, Opinio Juris, br. 2/2016
54
12. Agencija za statistiku Kosova (ASK), Statistike sudske prakse za godinu
2013, Priština, K.G.T., 2014.
13. Agencija za statistiku Kosova (ASK), Statistike sudske prakse za godinu
2014, Priština, K.G.T., 2015.
II. Skraćenice
KZK Krivični zakonik Kosova
KZRA Krivični zakonik Republike Albanije
KZRM Krivični zakonik Republike Makedonije
KZRS Krivični zakonik Republike Srbije
KPRM Krivični zakonik Republike Mađarske
ASK Agencija za statistiku Kosova
RAE Romi, Aškalije i Egipćani
Recommended