View
469
Download
24
Category
Preview:
Citation preview
8/16/2019 Maturski električne instalacije i naprave
1/25
Sadržaj:
8/16/2019 Maturski električne instalacije i naprave
2/25
Prekidači
Rastavljači
Instalacione sklopke
OsiguračiSklopnici
UVOD
8/16/2019 Maturski električne instalacije i naprave
3/25
Da bismo koristili električnu energiju potrebno je da raspolažemo pored trošila i izvora, i
električnom instalacijom u zatvrorenim prostorijama. Napravu koja se za svoj rad koristi
električnom energijom nazivamo električnim prijemnikom (trošilom). Ono mora biti vezano
sa izvorom električne energije. a veza ima ! dijela" prvo se nalazi na mjestu proizvodnje
električne energije i naziva se električnim postrojenjem, drugi dio povezuje mjesto
proizvodnje sa mjestom potrošnje i to je električna mreža, a tre#i dio se nalazi na mjestu
potrošnje u zgradi i naziva se električna instalacija. Dakle električna instalacija je skup
instalirani$ vodova u zgradi i pripadni$ naprava a služi da se električno trošilo priključi na
električnu mrežu. %avisno od veličine napona i jačine struje postoji slede#a podjela električni$
instalacija"
& Instalacije jake struje: kod nji$ se koriste ili mogu nastati struje koje su podizvijesnim uslovima opasne po život ili imovinu. ' ovu grupu spadaju sve instalacije
napona do isključivo * za naizmjeničnu struju (+* za istosmjernu)& Instalacije slabe struje: kod nji$ se koriste struje koje nisu opasne po život i imovinu.
' ovu grupu spadaju sve instalacije čiji radni napon izme-u bilo koji$ provodnika ne
prelazi +* za naizmjeničnu (/ za istosmjernu struju).
Osnovna podjela električni$ instalacija je na elektroenergetske, telekomunikacijske,
signalne i gromobranske.
0lektrične instalacije
0lektroenergetske
instalacije
elekomunikacione
instalacije
1ignalne instalacije 2romobranske
instalacije Napajanje el.energijom
doma#instava,poslovni
$ prostora i insdustrije
3rijem ili razmjena
in4ormacije na
daljinu
3renos signala %aštita od
atmos4erskog
pražnjenja& 0lektrično osvjetljenje
& 0lektromotorni
pogoni
&0lektrotermička trošila
& 0lektro$emijski
ure-aji
-ele4onski razgovori
& 5u#ni tel. razgovori
& 3rijem radio i *
signala
&5u#na signalizacija
& 6otelska signaliz.
& 7olnička signaliz.
& %aštita od požara
& %aštita od provala
- %aštita objekata i
ljudi od opasnosti i
šteta od udara i
groma
Elektroenergetske instalacije slu#že za povezivanje trošila sa izvorom napona od *.
5oriste se za napajanje doma#instava, poslovni$ prostora i industrije. 5od ovi$ instalacija
8/16/2019 Maturski električne instalacije i naprave
4/25
kroz vodove protiču jake struje, zagrijavaju i$ i izazivaju velike padove napona. ' ovim
instalacijama je najvažnije odabrati odgovaraju#i presjek vodiča i primjeniti odgovaraju#e
zaštitne mjere jer dodir dijelova pod naponom je opasan po čovjeka.
Telekomunikacione instalacije služe za napajanje i povezivanje telekomunikacioni$ ure-aja8 tele4on, inte4ron) čiji radni napon izme-u bilo koji$ provodnika ne prelazi +*. 1toga dodir
neizolirani$ dijelova pod naponom nije opasan po čovjeka. 3ogonske struje
telekomunikacioni$ ure-aja su male, pa je u ovim instalacijama najvažnije osigurati
me$aničku čvrsto#u teledoniski$ vidiča i vodova uz što manje električne smetnje i
prigušivanje.
ignalne instalacije služe za napajanje signalni$ ure-aja i nji$ovo me-usobno povezivanje.
5od ovi$ instalacija najvažnije je obezbjediti pouzdan rad, pa se obično snadbjevaju
rezervnim izvorom za napajanje.
!romobranske instalacije treba da zaštite objekte i ljude o atmos4erskog električnog
pražnjenja. Ove instalacije su instalacije jake struje.
". #$E%ID&'I
8/16/2019 Maturski električne instalacije i naprave
5/25
3rekidači su elementi rasklopnog postrojenja koji služe za operacije sklapanja i vo-enja struje
u normalnom pogonu, ali i za operacije prekidanja struja kratkog spoja.
' odre-enim situacijama od prekidača se za$tijeva"
• automatsko ponovno uklapanje (važno u slučaju prolazni$ kvarova)• sklapanje neoptere#eni$ vodova• isklapanje neoptere#eni$ trans4ormatora• sklapanje prigušnica, visokonaponski$ asin$roni$ motora, kondenzatorski$ baterija• sklapanje 9bliskog kratkog spoja9 kod kojeg se javljaju velika naponska naprezanja
(tzv. povratni napon na stezaljkama prekidača) pa se može dogoditi da prekidač ne
prekine struju uprkos tome što je njena vrijednost & puta manja od rasklopne
struje prekidača.
:sklapanjem prekidača kroz koji protiče struja pojavit #e se električki luk me-u kontaktima
prekidača. ' trenutku rastavljanja kontakata ugrije se nji$ov metal toliko da dolazi do
topljenja i isparavanja radi vrlo velike gustine struje na dodirnoj površini neposredno prije
rastavljanja. 3rostor me-u kontaktima postaje radi toga vodljiv, pa struja nastavlja proticati
bez obzira što su se kontakti razdvojili. *odljivost me-u kontaktima raste usljed
termojonizacije, što je posljedica visoki$ temperatura. ;olekule plina u me-ukontaktnom
prostoru raspadaju se na jone i elektrone, a nji$ova jonizacija, pa time i vodljivost, naglo raste
sa porastom temperature. Napon koji vlada me-u kontaktima tjera struju kroz vodljivi stub
plinova u kojem se zbog električnog polja elektroni velikom brzinom kre#u prema anodi, a
joni prema katodi. ' prostoru luka mogu se pojaviti i novi nosioci naboja radi sudara čestica
(udarna jonizacija) i radi termičke emisije elektrona iz užarene katode zbog djelovanja
električnog polja.
2ašenje električnog luka predstavlja veoma komplikovan proces koji utiče na električne,
magnetne, $emijske, termodinamičke i $idrodinamičke pojave. 5oja #e od ovi$ pojava
preovladati i preuzeti glavni uticaj na gašenje luka, zavisi o vrsti prekidača i o mediju za
gašenje luka. ' svim slučajevima za gašenje luka potrebno je" vrlo brzo pove#ati razmak
me-u kontaktima kako bi se što prije postigla udaljenost na kojoj #e se luk ugasiti i koja #e
biti dovoljna da se spriječi njegovo ponovno paljenje, smanjiti presjek luka kako bi se
pove#ao njegov pad napona (važno za gašenje luka istosmjerne struje) i osigurati intenzivno
odvo-enje toplote.
%a uspješno gašenje električnog luka potrebno je pove#ati otpor luka, odnosno napon lukatako da on postane ve#i od napona mreže. ' tom slučaju toplotna energija koju izvor predaje
8/16/2019 Maturski električne instalacije i naprave
6/25
luku je manja od energije $la-enja koja se iz luka predaje okolini, pa se luk brzo gasi.
Opadanjem temperature jezgra luka dalje se pove#ava njegov napon, odnosno otpor, jer opada
jonizacija me-ukontaktnog prostora. Osim temperature, na otpor luka utiče i pritisak
me-ukontaktnog prostora. 3ove#anjem pritiska medija u kojem gori luk pove#ava se pad
napona i otpor luka. 3rva te$nika prekidanja struje sastojala se u jednostavnom otvaranju
kontakata u zraku pri čemu se električni luk rastezao na tako veliku dužinu koja je
onemogu#avala njegovo ponovno paljenje. %bog porasta pogonski$ napona i prekidni$ struja
u elektroenergetskim sistemima, ova te$nika postaje neadekvatna, te dolazi do razvoja
posebni$ aparata za prekidanje struje.
:zvedbed prekidača"
& Uljni preki(ači: danas se još proizvode u '1< i '5, a u 0vropi se od :: 1vjetskog
rata koriste malouljni prekidači& )alouljni preki(ači: ulje se koristi samo za gašenje luka, a
izolacija prema masi i me-u 4azama ostvaruje se putem nekog
drugog izolacionog materijala (potrebno je manje ulja).& *i(romatski preki(ači: to su u principu malouljni prekidači sa
elastičnom komorom u kojoj je medij za gašenje luka voda
umjesto ulja (zbog relativno loši$ izolacioni$ svojstava vode ova
se te$nika napušta izvode se za napone do = k*). 1lika . ;alouljni
prekidač >konstukcija
& #neumatski preki(ači: za gašenje luka koristi se komprimirani
zrak koji struji uzdužno i poprečno na luk pa ga $ladi, ali ujedno i dovodi svjež medij
u me-ukontaktni prostor što spriječava ponovno paljenje luka komprimirani zrak ima
bolja dielektrična i toplotna svojstva od atmos4erskog zraka (ve#a gusto#a
omogu#ava bržu rekombinaciju jona, a time i bržu dejonizaciju me-ukontaktnog
prostora) zbog loše toplotne vodljivosti zraka, zamjena medija svježim ima glavnu
ulogu u sprečavanju ponovnog paljenja luka obično se izvode kao dvotlačni > zrak
struji iz komore s višim u komoru sa atmos4erskim pritiskom, te se nakon toga zrak
ispušta u okolinu.& + sumpor-eksa/luori(0 preki(ači: u ovim prekidačima se nalazi plin 1?= koji
ima dobra svojstva za gašenje luka jer ima +@ ve#u probojnu čvrsto#u u odnosu na
ulje. %bog velike elektronegativnosti 1?= gasa, početni slobodni elektroni koji nastajutermojonizacijom vežu se za neutralne molekule koje se zbog velike gustine plina ne
8/16/2019 Maturski električne instalacije i naprave
7/25
mogu dovoljno ubrzati za daljnju jonizaciju (loša udarna jonizacija).
0lektronegativnost doprinosi i dielektričnoj čvrsto#i i brzoj dejonizaciji
me-ukontaktnog prostora. 1?= je elektronegativan plin što znači da pokazuje sklonost
ka elektronima, zbog toga sa opadanjem temperature atomi 4luora vežu slobodne
elektrone, te nastaju teško pokretljivi joni, pa vodljivost luka opada. 1?= pokazuje
dobru toplotnu vodljivost i kod mali$ struja (temperatura), pa se i kod mali$ struja luk
intenzivno $ladi te mu naglo opada vodljivost (brzo se dejonizira).& Vakumski preki(ači: prve komercijalne izvedbe javljaju se tek +&ti$ godina
karakteristike vakumski$ prekidača su" velika trajnost, lako održavanje, čisti kontakti,
male dimenzije i mala težina, bešuman rad, struja se prekida sa prvim prolaskom kroz
nulu bez ponovnog paljenja.
"." I1bor preki(ača
:zbor prekidača se vrši prema"
& nazivnom naponu dijela postrojenja u kojemu se prekidač ugra-uje& nazivnoj struji > mora biti ve#a od maksimalne mogu#e struje kroz prekidač u
normalnom pogonu (niti u jednom slučaju normalnog pogona prekidač se ne#e
zagrijati preko dozvoljene granice)& rasklopnoj snazi, odnosno nazivnoj rasklopnoj mo#i prekidača, pri čemu se rasklopna
mo# tropolnog prekidača de4iniše kao zbir rasklopni$ mo#i triju polova. 7udu#i da su
polovi me-usobno jednaki, to je svaki od polova dimenzionisan tako da može isklopiti
najve#u struju kratkog spoja koja se u mreži kroz prekidač može javiti, to je onda
rasklopna mo# prekidača.
2. $&T&V34&'I
Aastavljač je me$anički rasklopni aparat koji služi da vidno i sigurno odvoji dio postrojenja
koji nije pod naponom od dijela koji je pod naponom kako bi omogu#io pristup pojedinim
elementima, dok su drugi dijelovi postrojenja u pogonu. ako se mogu obavljati planski
8/16/2019 Maturski električne instalacije i naprave
8/25
remonti i popravke elemenata bez prekidanja rada ostali$ dijelova postrojenja. 5ada se u
postrojenju radi, on je uvijek otvoren. Aastavljačima se ne prekidaju i ne uspostavljaju struje
jer on nema komoru za gašenje el. luka i ne može ugasiti el. luk. On ne smije da se otvori u
slučaju kratkog spoja.
Aastavljači mogu osim glavni$ kontakata da imaju i noževe za uzemljenje koji služe za
uzemljenje nadzemni$ ili podzemni$ vodova poslije isključenja. akvi rastavljači se zovu
zemljospojnici. %emljospojnik je me$anički rasklopni aparat koji služi za spajanje djelova
strujnog kola sa zemljom i on može neko propisano vrijeme da izdrži struju kratkog spoja ali
ne smije da provodi struju pri normalnim uslovima rada. 5ada se u postrojenju radi, on je
uvijek zatvoren. 2lavni kontakti i noževi za uzemljenje su me$anički povezani tako da se
noževi za uzemljenje ne mogu zatvoriti ako su glavni kontakti rastavljača zatvoreni a glavnikontakti se ne mogu zatvoriti ako su zatvoreni noževi za uzemljenje. Aastavljači za ve#e
napone su obično tako spojeni da se uključenje i isključenje vrši u sve tri 4aze istovremeno a
kod rastavljača za napone do k* u postrojenjima male snage, mogu#e je uključenje i
isključenje svake 4aze posebno.
'pravljanje rastavljačima može biti"
• ručno (izolacionom motkom ili ručicom se djeluje na polugu koja pokre#e osovinu
rastavljača mora se do#i do rastavljača)• pneumatsko (komprimovani vazdu$ deluje na klip cilindra koji pokre#e osovinu
rastavljača može se upravljati daljinski iz komandne prostorije pomo#u
elektropneumatski$ ventila)• elektromotorni pogon (pokre#e i$ elektromotor i može se upravljati daljinski iz
komandne prostorije).
2." %onstrukcija rasta5ljača
Najjednostavnija je jednopolna konstrukcija rastavljača (slika ).ri rastavna noža mogu se
pojedinačno za svaku 4azu uključiti i isključiti izolovanom šipkom.
8/16/2019 Maturski električne instalacije i naprave
9/25
1lika . Bednopolni rastavljač & kontaktni nož & potporni izolator
! & gvozdeni okvir C & zavrtanj za uzemljenje
ropolni rastavljači imaju me$anički povezane noževe, tako da se jednim potezom sva tri
noža mogu uključiti i:i isključiti istovremeno (slika ).
1lika .. ropolni rastavljač& kontaktni nož; & potporni izolator !& gvozdeni okvir
C& zavrtanj za uzemljenje + & poluga za uključenje =& izolovana poluga
2.2 Opis konstrukcije i način ra(a
8/16/2019 Maturski električne instalacije i naprave
10/25
1lika .. 2lavni dijelovi rastavljača
& emeljni okvir & 3otporni izolator!& ;irni kontakt naokretnoj straniC & ;irni kontakt na
rastavnoj strani+ & 2lavni noževi= & 3ogonska motka
& 2lavna osovina8 & Osovina noževa zauzemljenjeE & Noževi za uzemljenje & 7lokada glavni$
noževa i noževa zauzemljenje & 3ogonska poluga
& *ezna motka! & 1ignalna sklopkaC & ;otka signalnesklopke+ & 3oluga signalne
sklopke
Fematski prikaz principa rada i osnovni$ djelova rastavljača prikazan je na slici !.
Na temeljni okvir od čeličnog lima () učvrš#eni su rebrasti epoksidni izolatori (). Na
izolatore su montirani mirni kontakti (! i C).
2lavni noževi (+) su dvostruki i izra-eni od posebnog bakrenog pro4ila, čime je omogu#enavelika me$anička i termička čvrsto#a. 5ontaktna sila postiže se pritisnim perima, a sastav
dvostruki$ noževa omogu#ava stvaranje dodatne kontaktne sile u slučaju kratkog spoja.
2lavni noževi su preko pogonske motke (=) vezani na glavnu osovinu (). %akret osovine pri
promjeni položaja rastavljača iznosi EG. Noževi za uzemljenje (E) zavareni su na osovinu
noževa za uzemljenje (8) koja je putem me$aničke blokade () vezana za glavnu osovinu.
Na glavnu osovinu ili osovinu noževa za uzemljenje veže se pogonsko polužje koje
omogu#ava prenos pokreta stremenastog ili elektromotornog pogona. 1ignalne sklopke (!)
vezane su putem motke za signalizaciju (C) i poluge za signalizaciju (+) na osovinu glavni$
8/16/2019 Maturski električne instalacije i naprave
11/25
noževa ili noževa za uzemljenje, te signalizuju otvoreni ili zatvoreni položaj noževa kod
daljinskog upravljanja aparatom.
2.6 7lokiranje rasta5ljača
5od rastavljača je mogu#e ručno uključenje i isključenje i to veoma često predstavlja uzrok
$avarija u postrojenjima. Da bi se spriječile pogrešne manipulacije, rastavljač se blokira,
odnosno onemogu#ava se njegovo otvaranje dok protiče struja uprkos komandi za otvaranje.
Aastavljač se može blokirati me$anički, pneumatski ili električno. ;e$aničko blokiranje se
primjenjuje u postrojenjima sa ručnim upravljanjem i rastavljač je me$anički ukočen ili
otkočen zavisno da li je prekidač uključen ili isključen. ;e$aničko blokiranje se izvodi
pomo#u katanca kojim se zaključavaju pogoni sklopni$ aparata ili sistemom centralnog
zaključavanja brava ključevima (svi rastavljači se blokiraju pomo#u jednog ključa i on se
stavi u bravu pogona prekidača i kada je prekidač uključen, ne može se izvaditi). ' ve#im
postrojenjima blokiranje rastavljača se, najčeš#e, obavlja električnim putem preko jednog od
kontakata na signalnom prekidaču ili postavljanjem pomo#nog releja koji se pobu-uje preko
kontakata signalnog prekidača.
%a izbor rastavljača su mjerodavni nominalni napon i nominalna struja. Aastavljač mora
izdržati udarnu struju kratkog spoja. ' tabeli navedeni su podaci za dozvoljenu udarnu
struju rastavljača :ud. Dozvoljena udarna struja kratkog spoja :ud treba da je ve#a iii jednaka
udarnoj struji :ud na tome mjestu.
Iu 200 400 600 1000 2000 6000 !
Iud 2" #" "0 100 1"0 k!
abela .
2.8 O(rža5anje rasta5ljača
8/16/2019 Maturski električne instalacije i naprave
12/25
' uslovima normalnog pogona, preporučuje se redovan vizuelni pregled i periodično
održavanje.
*izuelni pregled obavlja se povremeno. *remenski interval zavisi o stepenu zaga-enja
okoline. 3regled se obavlja tokom normalnog pogonskog stanja, bez isključenja ili dodirivanja
bilo kojeg dijela rastavljača. 'koliko se primijeti bilo koja pojava navedena u tabeli !,
prilikom prvog periodičnog pregleda otkloniti pojave, kako ne bi došlo do kvarova. 3o
potrebi, osigurati beznaponsko stanje što prije.
$IO PO%!&!Potporni i'olator &elika količina pra(ine) čadji
ili drugi* nečisto+aPote'na ,otka &elika količina pra(ine) čadji
ili drugi* nečisto+aStrujni put Pro,jena -oje
3eriodično održavanje obavlja se u normalnim eksploatacionim uslovima svake ! godine.
3rilikom planiranog periodičnog održavanja, treba obaviti odre-ene za$vate.
6. I9T&3&IO9E %3O#%E
8/16/2019 Maturski električne instalacije i naprave
13/25
1klopke služe za zatvaranje i otvaranje strujni$ krugova. 3ri tome jedne sklopke mogu
uklapati i prekidati u naponskom stanju samo male struje npr. struje praznog $oda
trans4ormatora, druge sklopke struje normalnog pogonskog stanja, tre#e sklopke abnormalnog
stanja pogona. 1klopke koje upotrebljavamo u instalacijama stanova, škola, poslovni$ i sl.
prostorija, nazivamo instalacionim sklopkama. akve sklopke izra-uju se za maksimalne
napone do +*, a za struje =, , = i +
8/16/2019 Maturski električne instalacije i naprave
14/25
sklopke. Danas se najviše koriste mikro (mikro&pregibne) sklopke. :zra-uju se kao
jednopolne, dvopolne, serijske, grupne, izmjenične i križne. Nazivna struja ovi$ sklopki je
,m (najčeš#e ,+m) od poda.
6." #rema i15e(bi unutra;nji spoje5a imamo sle(e
8/16/2019 Maturski električne instalacije i naprave
15/25
•
- 4e(nopolne sklopke:
•
Bednopolna sklopka služi za uklapanje i isklapanje jedne ili više sijalica s jednogamjesta. Bednopolna sklopka se koristi za rasvjetu u sobi gdje je položaj sklopke,
svjetiljke, razvodne kutije i instalacioni$ vodova kao na sl. .C i .+ ' razvodnu kutiju
dolazi napajanje !*, npr. vod 33&K !L,+ iz stanskog razdjelnika s vodičima M, N,
30 (crna, plava, žuto&zelena). ?azni vodič, crne boje izolacije, spojen je u razdjelniku
na odvodnu stezaljku osigurača, a preko sklopke ide na jednu stezaljku grla svjetiljke.
Neutralni vodič, plave boje izolacije, s razdjelnika, ide direktno do druge stezaljke grla
svjetiljke. %aštitni vodič, žuto&zelene boje, ide direktno do metalnog ku#išta svjetiljke
(i sklopke ako ima metalno ku#ište).
•
•
• 1lika !. 1imbol jednopolne 1lika !. :zgled jednopolne sklopke
sklopke
•
- erijska sklopka:
• 1erijska sklopka upotrebljava se za uklapanje i isklapanje
dvije sijalice (ili dvije grupe sijalica), svake zasebno ili
obje istovremeno s jednoga mjesta. 1erijska
mikrosklopka ima tri (ili četiri) stezaljke sa zadnje strane. ?azni vodič od osigurača se
priključi na zasebnu (srednju) stezaljku M, a ostale dvije stezaljke se spoje na stezaljke
grla jedne i druge sijalice. 5od sklopki sa četiri stezaljke potrebno je dovodni 4azni
vodič spojiti na dvije stezaljke. 1a prednje strane serijska sklopka ima dvije pregibne poluge.
8/16/2019 Maturski električne instalacije i naprave
16/25
•
1lika !.! 1imbol serijske sklopke 1lika !.C :zgled serijske
sklopke
- I1mjenična sklopka:
• :zmjenična sklopka se upotrebljava za uklapanje i isklapanje jedne ili više sijalica s
dva mjesta. :zmjenična pregibna mikrosklopka sa zadnje strane ima tri stezaljke
raspore-ene jednako kao kod serijske sklopke. %a 4unkcioniranje izmjenični$ sklopki,
potrebno je da u priključnoj kutiji u zidu imamo ! žice. Bedna od ti$ žica obavezno
treba biti 4azni vodič a druge dvije slobodne. Nulti vodič se u sijalicu vodi direktno iz
AO (Aazvodni ormar). 3rije ikakavi$ intervencija na žicama, isključimo ?:D sklopku
(ne osigurače). Aazdvojimo žice tako da su sve ! odvojene. u obje priključne kutije.
Nakon toga uključimo napon i 4aznim ispitivačem ustanovimo koji je 4azni vodič.
3rema standardima on bi trebao biti crne ili sme-e boje. Ostale žice bi trebale biti
druge boje ali da budu iste. ' prvoj priključnoj kutiji na srednju klemu sklopke
spojimo 4azni vodič, a na druge dvije ostale žice.(1imbol i oznake izmjenični$ sklopki
su prikazani na slika ispod).
- %rižna sklopka:
• 5rižna sklopka se upotrebljava uvijek samo u kombinaciji s izmjeničnim sklopkama
za uklapanje i isklapanje jedne ili više sijalica s tri ili više mjesta. 5od ovakve
8/16/2019 Maturski električne instalacije i naprave
17/25
kombinacije izmjenični$ i križni$ sklopki, uvijek je izvoru (razdjelniku sa
osiguračima) najbliža i od izvora najudaljenija izmjenična sklopka, dok su sve ostale
izme-u nji$ križne sklopke.
8/16/2019 Maturski električne instalacije i naprave
18/25
roletni, male snage, tj. naizmjenično uklapamo jedan smjer vrtnje motora ili drugi
smjer vrtnje motora.
•
•
6.2 klopke prema načinu ruko5anja
•
- #ote1na sklopka" 3otezna instalacijska sklopka je podvrsta i pregibne i obrtne,
najčeš#e je jednopolna koja se uklapa i isklapa potezom na izolacionu uzicu- Taster sklopka: aster sklopka zatvara strujno kolo i ono ostaje zatvoreno samo dok
rukom (prstom) djelujemo na sklopku. 'potrebljava se za uklapanje i isklapanje
impulsne sklope (rasvjete s više mjesta), uklapanje stubišnog automata tj. rasvjete
stubišta (automat je vremenski i rasvjeta se automatski isklapa), pobudu releja, zvonca
i sl.
- Impulsna sklopka: :mpulsna sklopka se upotrebljava u stambenim i sličnimobjektima (u kombinaciji s taster sklopkama) za uklapanje i isklapanje rasvjete s više
mjesta. ;ontira se na standardnu letvu !+ mm u stanske razdjelnike uz osigurače.
3reko taster sklopki se dovodi IimpulsJ napona na namotaj impulsne sklopke .- tubi;ni automat: 1tubišni automat je automatska instalaciona sklopka koja ima
zada#u da omogu#i istovremeno paljenje svi$ sijalica na stubištu (stubišna rasvjeta)
posredstvom tipkala i da i$ nakon odre-enog vremena automatski isključi (vremenska
sklopka).
- $egulator ras5jete: Aegulator rasvjete je elektronska instalaciona sklopkanamijenjena za 4ino podešavanje osvijetljenosti prostorije pri gledanju * programa,
4ilmova, dijapozitiva i slično. 3roizvodi se u tri izvedbe" ručni regulator, senzorski
regulator i senzorski regulator sa in4racrvenim upravljačem.
•
•
8/16/2019 Maturski električne instalacije i naprave
19/25
•
•
•
•
8. OI!U$&'I
• Osigurači služe za zaštitu provodnika od nedozvoljenog optere#enja, bilo namjernog
ili slučajnog ili optere#enja kratkim spojem koji se stavljaju na početku provodnika u
smijeru dolaska struje (1lika ).
•
•
1lika C. Osigurač se montira iza prekidača"
& jednopolno, &dvopolno, !&tropolno osiguranje
• 'koliko se u instalaciji, neposredno pored osigurača, postavlja i prekidač, savjetuje se
da se osigurač postavi iza prekidača, jer se tada osigurač mijenja pri otvorenom
prekidaču i nije pod naponom (1lika C). 3ri upotrebi automatski$ prekidača osigurač
se obavezno postavlja iza ovog prekidača. %aštita se može izvesti za dvožicnu mrežu
dvopolno ili jednopolno. %a tro4aznu struju nulaI se ne stavlja pod zaštitu. Osigurač
vrši zaštitu provodnika prekidom strujnog kola u kome je montiran. Ovaj prekid može
se vršiti topljenjem umetka u osiguraču, elektromagnetnim dejstvom ili termičkim
8/16/2019 Maturski električne instalacije i naprave
20/25
dejstvom kojim se savija bimetalna traka.
3rema načinu prekidanja strujnog kola u osiguraču oni se dijele na"
• topljive i• automatske
• 3rema :0/ i drugima važecim standardima osiguraci u instalacijama treba da budutako konstruisani"
•
da se prekid kola vrši u zatvorenom vatrostalnom prostoru da osigurač ima uočljiv pokazivač prekida da je osigurana strujna nezamjenljivost.8." Osno5ne na1i5ne karakteristike osigurača:•
• Nazivni napon osigurača je najniža vrijednost nazivnog napona njegovi$ dijelova
(držač osigurača, topljivi umetak). o znači da nazivni napon topljivog umetka može
biti različit (veci) od nazivnog napona držača osigurača u kojem ce topljivi umetak biti
upotrijebljen. 1tandardne vrijednosti nazivni$ napona pobrojane su u abeli C.
•
• abela C. Nazivni naponi osigurača
• Nazivni naponi za
osigurače
• naizmjenične struje(*)
• Nazivni naponi za
osigurace
• jednosmjerne struje (*)
• 120
• 20.
• 220 /2#0
• 240
• 2
• #.0 /400
• 41"
• 4.0• "00
• 600
• 660/60
• 110
• 12"
• 220
• 2"0
• 440
• 460
• "00
• 600• "0
•
• Nazivna struja topljivog umetka i držača osigurača mora predstavljati vrijednosti
navedene u abeli C..
•
• Niz nazivni$ struja osigurača ( A)
8/16/2019 Maturski električne instalacije i naprave
21/25
• 2 3 4 3 6 3 . 3 10 3 12 3 16 3 20 3 2" 3 #2 3 40 3 "0 3 6# 3 .0 3 100 3 12" 3
160 3 200 3 2"0 3 #1" 3 4003 "00 3 6#0 3 .00 3 1000 12"0
•
•
• Nazivna struja držača osigurača mora biti izabrana iz niza nazivni$ struja topljivi$
umetaka ako nije drugačije navedeno u posebnim standardima za odre-enu vrstu
osigurača. 5arakteristike vrijeme&struja daju se za trajanje topljenja duže od , s.
1truja se predstavlja na apcisi, a vrijeme na ordinati. %a obje kordinate koriste se
logaritamska podjela. 5arakteristike vrijeme&struja topljivog umetka ovisi od
konstrukcije, kao i, za odre-eni topljivi umetak, od temperature okolnog zraka i uvjeta
$ladenja. 'koliko nije navedeno, podrazumijeva se da se karakterisike odnose na
temperaturu okolnog zraka od G /. ' vezi sa djelovanjem topljivog umetka
de4iniraju se konvencionalno vrijeme i konvencionalna struja.
• 3ri tome razlikuju se"
• konvencionalna struja netopljenja / nf I utvrdena vrijednost struje)
koju topljivi u,etak ,ože da podnese toko, utvrdenog
/konvencionalnog vre,ena -e' topljenja)
• konvencionalna struja topljenja / f I utvrdena vrijednost struje koja
i'a'iva djelovanje topljivog u,etka toko, utvrdenog/konvencionalnog vre,ena5
•
• a'ivna ,o+ prekidanja topljivog u,etka je vrijednost /e7ektivna 'a
nai',jeničnu struju očekivane struje koje osigurač ,ože da prekine
'a dati napon pod odre8eni, uvjeti,a5 a'ivna ,o+ prekidanja daje
proi'vo8ač u odnosu na na'ivni napon5 &rijednost naj,anje na'ivne
,o+i prekidanja utvr8ene su u pose-ni, standardi,a 'a odre8enu
vrstu osigurača5
•
4.2 Ugradnja osigurača
• Osigurač se ne smije postavljati u neutralni provodnik jedno4azni$ ili više4azni$
strujni$ kola.
• ' N sistemima napajanja, osigurač kao zaštitni ure-aj od prekomjerne struje koji
služi kao zaštita od indirektnog dodira automatskim isključivanjem napajanja, mora se
8/16/2019 Maturski električne instalacije i naprave
22/25
postavljati na početku svakog strujnog kola, kao i na svim mjestima na kojim se
smanjuje presjek provodnika.
• ' : sistemima napajanja, osigurač kao ure-aj za zaštitu od preoptere#enja, kad su
izloženi dijelovi me-usobno povezani pri pojavi druge greške, mora se postavljati na početku svakog strujnog kola, kao i na svim mjestima na kojima se smanjuje presjek
provodnika. Ogranci od kabelski$ i nadzemni$ niskonaponski$ mreža osiguravaju se
pri ulasku u mrežu.
•
8.6 %lasi/ikacija osigurača
• 3rema načinu prekidanja strujnog kola u osiguraču oni se dijele na" topljive i
automatske.opljivi umetak (element koji se zamjenjuje poslije djelovanja osigurača) jeste dio
osigurača koji treba da se istopi kada osigurač proradi. ' praksi se još uvijek masovno
koriste stare oznake osigurača sa topljivim umetkom (skraceno" osigurači). 3rema :0/
i drugima važecim standardima oni se, u op#em slučaju, dijele prema"
15 konstrukciji) i25 karakteristika,a djelovanja
•
•
•
•
8.6." Toplji5i instalacioni osigurači
• %aštita provodnika od preoptere#enja tj. struja kratkog spoja načelno se izvodi na taj
način što se izabrano mjesto provodnika namjerno oslabi ubacivanjem komada tanke
žice. Ova se tanka žica istopi prije nego što zašticen provodnik dobije nedozvoljenu
temperaturu. Ova žica je od srebra, cinka ili drugog metala ili legure. 3ri optere#enju
ova se žica zagrije i istopi, zbog čega se ovakav osigurač naziva topljivim osiguračem.
• ' konstruktivnom pogledu topljivi osigurači izra-uju se u slijede#im vrijednostima"
•
• instalacioni topljivi osigurači tipa D, koji se nazivaju instalacionim osiguračima na
zavrtanj• inastalacioni osigurači tipa 7, koji se nazivaju i osiguračima sa lamelom•
minijaturni osigurači, koji se neosredno ugraduju na neke prijemnike, i
8/16/2019 Maturski električne instalacije i naprave
23/25
• nisko naponski topljivi osigurači velike prekidne mo#i, koji se nazivaju i instalacionim
visokoučinskim osiguračima ili N*&osiguračima.
•
- Osigurači tipa D:• Osigurači tipa D upotrebljavaju se u ku#nim električnim instalacijama i napravama za
napone , C, !8 i C+ * (prema :0/ standardu) isključivo za jednosmjerne ili
isključivo naizmjenične ili obje vrste struja a za jačine struje do A. esto se
nazivaju instalacionim osiguračima. :zra-uju se u dva osnovna oblika za priključak sa
prednje i sa zadnje strane. 1vaki od ovi$ oblika ima četiri osnovna dijela" podnožje,
kalibracioni prsten, umetak i kapu. 3rema :0/ standardu i drugim važe#im
standardima izra-uju se četiri veličine podnožja osigurača za četiri vrijednostinazivni$ struja, i to" D ::, D :::, D :* i D *.
• 3rema veličini podnožja odre-uje se i veličina osigurača.
• 3odnožje D :: izra-uje se za struju od + A. 3odnožje D ::: izra-uje se za struje do =!
A zbog čega ima nešto ve#e dimenzije. 3odnožje D * izra-uje se za nominalne struje
do A.
• 3rema namjeni ili po obliku razlikuju se
sljede#a podnožja osigurača"& podnožje 'a prikljucivanje sa
prednje strane /univer'alnopodnožje ili 95 9potre-ljava se'a ra'vodne ta-le sa (e,iranje,na prednjoj povr(ini ali se na ta-li-u(e otvori 'a dovodneprovodnike5
& podnožje 'a priključivanje sa'adnje strane /; podnožje5
9potre-ljava se 'a ra'vodne ta-le kada se priljučak i'vodi i'a ta-le5& podnožje 'a ugra8ivanje npr5 u ra'ne aparate 'a do,a+instva) ura'vodna postrojenja i sl5
• podnožje 'a va'du(ni vod5 9potre-ljava se 'a ku+ne
priključke5
• 5alibracioni prsten je zamjenljivi dio podnožja osigurača. 3rema :0/ standardima
kalibracioni prsten je dio osigurača koji služi za sprije#avanje zamjenljivosti.
5alibracioni prsten ima na gornjoj površini označenu visinu nazivnog napona i
nazivne jačine struje. Ova je površina obojena propisanom bojom koja odgovaranazivnoj struji. ako-er se i topljivi umetci označavaju bojama, koje odgovaraju i boji
8/16/2019 Maturski električne instalacije i naprave
24/25
kalibracionog prstena. 7oje treba da spriječe umetanje topljivi$ umetaka ve#e nazivne
struje nego što odgovara prstenu montiranom u držaču (osnovi). 1trujna
nezamjenljivost je konstrukciona osobina osigurača ipa D, koja spriječava da se u
podnožju osigurača uspostavi kontakt izme-u umetka i kalibracionog prstena ukoliko
je kalibracioni prsten namjenjen za ve#u struju od umetka. Ovo se postiže na taj način
što topljivi osigurači tipa D, za jače struje, dobijaju ve#e prečnike šupljine
kalibracionog prstena i prečnike vrata umetka.
•
- Osigurači tipa 7:
• Osigurači tipa 7 su kalibracioni osigurači, koji se sastoje od dvije cilindrične kapice i
topljivog umetka (slijede#a slika). 1tandardni nominalni napon ovi$ osigurača je +
V , nominalne struje" + = !,+ i =! A. 1lika C. 'metak osigurača tipa 7
• :zra-uju se samo za naizmjeničnu struju. 1trujna nezamjenjivost je postignuta
odre-enim dimenzijama kape za svaku vrijednost nazivne struje5 1truja topljenja
umetka za ove osigurače iznosi ,+ n P I dok je vrijeme djelovanja od = do 8
sekundi u ovisnosti od vrijednosti nominalne struje umetka. opljivi umetak odre-ene
nazivne struje ne može se zamijeniti topljivim umetkom ve#e nazivne struje bez
zamijene kape. Dijelovi pod naponom nisu pristupačni dodiru kada je osnova
osigurača instalirana i priključena na
normalnu upotrebu i snabdjevena
topljivim umetkom i kapom.
•
•
•
- Osigurači tipa N:• o je osigurač koji se sastoji od dvije osnove i topljivog umetka sa nožastimI
kontaktima. 3ripadaju kategoriji osigurača kojima rukuju stručno osposobljena lica
(osigurači za primjenu u industriji), jer su topljivi umetci pristupačni i mogu biti
zamjenjeni samo od strane stručno osposobljeni$ lica. ;edusobna nezamjenjivost i
zaštita od slučajnog dodira dijelova pod naponom ne moraju biti obezbje-eni
konstrukcijom.
•
8.6.2 &utomatski osigurači
8/16/2019 Maturski električne instalacije i naprave
25/25
•
• Oni su namjenjeni za zaštitu električni$ vodova od nadstruja (struja kratkog spoja i
preoptere#enja) u zgradama i sl. 3rednost automatski$ osigurača je što se ponovo
uspostavljanje strujnog kola obavlja bez zamjene dijelova (uloška) ve# jednostavno pritiskom na polugu osigurača. Ovi osigurači imaju dva aktivna člana (okidača)"
elektromagnet i bimetal. ;ana topljivi$ osigurača u ku#nim i 4abričkim instalacijama
je ta što se umetak, kada pregori, mora mijenjati.
• Nov umetak ne samo da košta, vec za$tijeva vrijeme za izmjenu, a pored toga i
držanje rezervnog umetka. ' slučaju da se nema pri ruci odgovaraju#i umetak,
upotrebljava se bakarna žica, čime u stvari osigurač gubi na svome značaju, zbog čega
prilikom jaki$ kratki$ spojeva u ku#nim instalacijama dolazi do isključenja glavnogosigurača ili priključnog osigurača na mreži.
Ove mane otklonjene su konstrukcijom
instalacionog automatskog osigurača. Oni su
elementi koji prekidaju električno kolo pri
odre-enom optere#enju a da se ne vrši
uništavanje materijala. Ovi se osigurači
izra-uju za struje" =, , =, i + A i napone
i !8 V.
Recommended