View
255
Download
11
Category
Preview:
Citation preview
GIZ Vertragsnummer 81113474
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
METODOLOGIJA ZA MONITORING I
VERIFIKACIJU UŠTEDA ENERGIJE
– Pristup “Odozdo prema gore” –
Pripremili:
Mr Zoran Miljanić dipl. ing. el.
Nebojša Jablan dipl. ing. el.
Novembar 2011.
GIZ Vertragsnummer 81113474
2
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
SADRŽAJ
SPISAK KORIŠĆENIH AKRONIMA I SKRAĆENICA ....................................................................................... 6
UVOD ........................................................................................................................................................ 7
OSNOVNE SMJERNICE AKCIONOG PLANA EE U EU I CRNOJ GORI ........................................................... 8
AKCIONI PLAN ENERGETSKE EFIKASNOSTI EU OD 2007. DO 2012. ..................................................... 8
Potencijalne uštede energije ............................................................................................................ 8
Poboljšanje energetske efikasnosti .................................................................................................. 9
Poboljšanje transformacije energije ................................................................................................ 9
Ograničavanje troškova vezanih za saobraćaj .................................................................................. 9
Finansiranje, podsticaji i cijene ...................................................................................................... 10
Promjena ponašanja....................................................................................................................... 10
Međunarodna partnerstva ............................................................................................................. 11
NOVI AKCIONI PLAN ENERGETSKE EFIKASNOSTI EU OD 2013. DO 2020. .......................................... 11
Ključne tačke rasprave ................................................................................................................... 12
AKCIONI PLAN ENERGETSKE EFIKASNOSTI U CRNOJ GORI OD 2010. DO 2012. ................................ 13
POBOLJŠANJE TERMO-IZOLACIJE I SISTEMA GRIJANJA U POSTOJEĆIM STAMBENIM I
NESTAMBENIM ZGRADAMA .................................................................................................................. 15
PREPORUKE EU ................................................................................................................................... 15
MOGUĆNOST PRIMJENE U CRNOJ GORI ............................................................................................ 15
Dostupnost i pouzdanost podataka ............................................................................................... 16
Referentne vrijednosti za Crnu Goru ............................................................................................. 18
Procjena efekta mjere u Crnoj Gori ................................................................................................ 19
POBOLJŠANJE TERMO-IZOLACIJE POJEDINIH DJELOVA ZGRADE (ZIDOVI, KROV, PROZORI) U
POSTOJEĆIM STAMBENIM I NESTAMBENIM ZGRADAMA ..................................................................... 20
PREPORUKE EU ................................................................................................................................... 20
MOGUĆNOST PRIMJENE U CRNOJ GORI ............................................................................................ 21
Dostupnost i pouzdanost podataka ............................................................................................... 21
Referentne vrijednosti za Crnu Goru ............................................................................................. 21
Procjena efekta mjere u Crnoj Gori ................................................................................................ 22
GIZ Vertragsnummer 81113474
3
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
UVOĐENJE EE TEHNIČKIH PROPISA ZA NOVE STAMBENE I NESTAMBENE ZGRADE I PROMOCIJA
ZGRADA KOJE PREVAZILAZE ZAHTIJEVANE TEHNIČKE PROPISE ............................................................. 23
PREPORUKE EU ................................................................................................................................... 23
MOGUĆNOST PRIMJENE U CRNOJ GORI ............................................................................................ 23
Dostupnost i pouzdanost podataka ............................................................................................... 24
Referentne vrijednosti za Crnu Goru ............................................................................................. 25
Procjena efekta mjere u Crnoj Gori ................................................................................................ 25
ZAMJENA UREĐAJA (SISTEMA) ZA GRIJANJE U STAMBENIM I NESTAMBENIM ZGRADAMA ................ 27
PREPORUKE EU ................................................................................................................................... 27
MOGUĆNOST PRIMJENE U CRNOJ GORI ............................................................................................ 27
Dostupnost i pouzdanost podataka ............................................................................................... 27
Referentne vrijednosti za Crnu Goru ............................................................................................. 28
Procjena efekta mjere u Crnoj Gori ................................................................................................ 28
ZAMJENA ILI NOVA INSTALACIJA SISTEMA ZA ZAGRIJAVANJE VODE U STAMBENIM I
NESTAMBENIM ZGRADAMA .................................................................................................................. 30
PREPORUKE EU ................................................................................................................................... 30
MOGUĆNOST PRIMJENE U CRNOJ GORI ............................................................................................ 31
Dostupnost i pouzdanost podataka ............................................................................................... 31
Referentne vrijednosti za Crnu Goru ............................................................................................. 32
Procjena efekta mjere u Crnoj Gori ................................................................................................ 32
ZAMJENA ILI INSTALACIJA SPLIT KLIMA UREĐAJA (< 12KW) U STAMBENIM I NESTAMBENIM
ZGRADAMA ............................................................................................................................................ 34
PREPORUKE EU ................................................................................................................................... 34
MOGUĆNOST PRIMJENE U CRNOJ GORI ............................................................................................ 34
Dostupnost i pouzdanost podataka ............................................................................................... 34
Referentne vrijednosti za Crnu Goru ............................................................................................. 36
Procjena efekta mjere u Crnoj Gori ................................................................................................ 36
INSTALACIJA SISTEMA ZA SOLARNO ZAGRIJAVANJE VODE U STAMBENIM I NESTAMBENIM
ZGRADAMA ............................................................................................................................................ 38
PREPORUKE EU ................................................................................................................................... 38
MOGUĆNOST PRIMJENE U CRNOJ GORI ............................................................................................ 38
Dostupnost i pouzdanost podataka ............................................................................................... 38
GIZ Vertragsnummer 81113474
4
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
Referentne vrijednosti za Crnu Goru ............................................................................................. 39
Procjena efekta mjere u Crnoj Gori ................................................................................................ 39
ZAMJENA ILI NABAVKA NOVIH EFIKASNIJIH KUĆNIH UREĐAJA U STAMBENIM ZGRADAMA ................ 42
PREPORUKE EU ................................................................................................................................... 42
MOGUĆNOST PRIMJENE U CRNOJ GORI ............................................................................................ 42
Dostupnost i pouzdanost podataka ............................................................................................... 42
Referentne vrijednosti za Crnu Goru ............................................................................................. 44
Procjena efekta mjere u Crnoj Gori ................................................................................................ 45
ZAMJENA ILI INSTALACIJA EFIKASNIH SIJALICA U STAMBENIM ZGRADAMA ......................................... 47
PREPORUKE EU ................................................................................................................................... 47
MOGUĆNOST PRIMJENE U CRNOJ GORI ............................................................................................ 47
Dostupnost i pouzdanost podataka ............................................................................................... 47
Referentne vrijednosti za Crnu Goru ............................................................................................. 48
Procjena efekta mjere u Crnoj Gori ................................................................................................ 48
ZAMJENA ILI POBOLJŠANJE SISTEMA RASVJETE ILI NJEGOVIH KOMPONENTI U NESTAMBENIM
ZGRADAMA ............................................................................................................................................ 50
PREPORUKE EU ................................................................................................................................... 50
MOGUĆNOST PRIMJENE U CRNOJ GORI ............................................................................................ 52
Dostupnost i pouzdanost podataka ............................................................................................... 52
Referentne vrijednosti za Crnu Goru ............................................................................................. 53
Procjena efekta mjere u Crnoj Gori ................................................................................................ 53
ZAMJENA ILI INSTALACIJA NOVIH KANCELARIJSKIH UREĐAJA U NESTAMBENIM ZGRADAMA ............. 55
PREPORUKE EU ................................................................................................................................... 55
MOGUĆNOST PRIMJENE U CRNOJ GORI ............................................................................................ 56
Dostupnost i pouzdanost podataka ............................................................................................... 56
Referentne vrijednosti za Crnu Goru ............................................................................................. 57
Procjena efekta mjere u Crnoj Gori ................................................................................................ 57
ENERGETSKI PREGLEDI ........................................................................................................................... 58
PREPORUKE EU ................................................................................................................................... 58
MOGUĆNOST PRIMJENE U CRNOJ GORI ............................................................................................ 59
Dostupnost i pouzdanost podataka ............................................................................................... 59
GIZ Vertragsnummer 81113474
5
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
Referentne vrijednosti za Crnu Goru ............................................................................................. 60
Procjena efekta mjere u Crnoj Gori ................................................................................................ 60
UKUPNE UŠTEDE ENERGIJE KOJE SU IZAZVANE MJERAMA IZ PRVOG AKCIONOG PLANA EE ................ 62
ZAKLJUČAK ............................................................................................................................................. 64
LITERATURA ............................................................................................................................................ 65
GIZ Vertragsnummer 81113474
6
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
SPISAK KORIŠĆENIH AKRONIMA I SKRAĆENICA
APEE Akcioni Plan Energetske Efikasnosti
EE Energetska Efikasnost
EMEEES Evaluation and Monitoring for the EU Directive on Energy End-Use Efficiency and
Energy Services – projekat EK za potrebe harmonizacije metodologije za procjenu
efekata mjera energetske efikasnosti
ME/SEE Ministarstvo Ekonomije – Sektor Energetske Efikasnosti
STV Sanitarna Topla Voda
GIZ Vertragsnummer 81113474
7
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
UVOD
Cilj ovog dokumenta je razvoj metodologije za praćenje i verifikaciju efekata mjera energetske
efikasnosti, tj. pripadajućih ušteda u potrošnji energije, kao i ušteda u emisiji CO2. Predložena
metodologija je izvedena poštujući pristup „odozdo prema gore“, tj. analizirajući efekte mjera na
samom njihovom izvorištu (konkretnom objektu, ili čak dijelu objekta). Time su se stekli uslovi za
precizniju procjenu ušteda koje su posljedica pojedinih mjera, uz izbjegnuto dvostruko računanje.
Metodologija je razvijena kao skup postupaka za evaluaciju konkretnih mjera, koje su prepoznate
kao mjere koje imaju najširu primjenu. Ti postupci su izvedeni na osnovu preporuka Evropske
komisije, ali i uzimajući u obzir najbolja iskustva iz Evropske unije u procjeni efekata mjera za
unaprjeđenje energetske efikasnosti (EE). U cilju što kvalitetnije primjene predložene
metodologije, ista je usklađena sa usvojenim postojećim dokumentima, koji se bave pitanjem
energetske efikasnosti u Crnoj Gori, kao i sa dokumentima koji su u fazi usvajanja (standardi i
pravilnici iz oblasti zgradarstva).
Pored osnovnog cilja, ovaj dokument se bavi i procjenom efekata mjera energetske efikasnosti
sadržanih u okviru APEE (2010 – 2012). Njima su pridružene i procjene efekata mjera EE koje su
sprovedene u okviru projekata, koje koordiniše ME/SEE.
Na kraju, u okviru zaključnih razmatranja, data je i procjena dostupnosti i pouzdanosti podataka
potrebnih za evaluaciju mjera EE u Crnoj Gori, uz predloge za njihovo unaprjeđenje u cilju
pouzdanije procjene efekata mjera.
GIZ Vertragsnummer 81113474
8
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
OSNOVNE SMJERNICE AKCIONOG PLANA EE U EU I CRNOJ GORI
AKCIONI PLAN ENERGETSKE EFIKASNOSTI EU OD 2007. DO 2012.
EK je usvojila akcioni plan u cilju postizanja 20% smanjenja potrošnje energije do 2020. god.
Akcioni plan sadrži mjere za poboljšanje energetske efikasnosti proizvoda, zgrada i usluga, za
poboljšanje proizvodnje energije i distribucije, smanjenje uticaja saobraćaja na potrošnju energije,
da bi se olakšalo finansiranje i investiranje u uštede energije, podstaknula racionalna potrošnja
energije i uspostavila međunarodna saradnja u oblasti energetske efikasnosti.
Svrha akcionog plana je pokretanje javnosti, kreatora politika i učesnika na tržištu, kao i
transformisanje unutrašnjeg energetskog tržišta, na način koji omogućava građanima EU
energetski efikasnu infrastrukturu (uključujući i zgrade) i proizvode (uključujući aparate i
automobile).
Cilj akcionog plana je da se kontroliše i smanji potrošnja energije i da se sprovode ciljane akcije o
smanjenju potrošnje kako bi se uštedjelo 20% godišnje potrošnje primarne energije do 2020. god.
(u odnosu na prognoze potrošnje energije za 2020. god.). Ovaj cilj odgovara približno uštedama od
1,5% godišnje do 2020. god.
Kako bi se postigle značajne i održive uštede energije, moraju se ponuditi energetski efikasne
tehnologije, proizvodi i usluge, a promijeniti navike potrošnje energije, tako da se manje energije
koristi za ostvarenje istog kvaliteta života. Plan daje određen broj kratkoročnih i srednjoročnih
mjera za postizanje tog cilja.
Akcioni plan traje šest godina, počevši od 1. januara 2007. do 31. decembra 2012. god. EK smatra
da će taj vremenski period biti dovoljan da se usvoji i primijeni najveći dio predloženih mjera.
Potencijalne uštede energije
EK smatra da se najveće uštede energije mogu postići u sljedećim sektorima: stambeni i
nestambeni sektor, sa potencijalima ušteda procijenjenim na 27% i 30% respektivno, prerađivačka
industrija s potencijalom od 25% ušteda i saobraćaj s potencijalom od 26% za smanjenje potrošnje
energije.
Ova sektorska smanjenja potrošnje energije odgovaraju ukupnim uštedama procijenjenim na 390
miliona tona ekvivalentne nafte (Mtoe) svake godine ili 100 milijardi € godišnje do 2020. god. Na
taj način će se istovremeno smanjiti emisije CO2 za 780 miliona tona godišnje.
Kada se uz ove potencijalne uštede, dodaju one, koje djelimično proizilaze iz drugih, već usvojenih
mjera i normalne zamjene materijala, dolazi se do procjene od 1,8% (ili 470 Mtoe) smanjenja
godišnje potrošnje.
GIZ Vertragsnummer 81113474
9
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
Postizanje cilja od 20% ušteda će pomoći smanjenju EU uticaja na klimatske promjene i zavisnosti
od uvoza fosilnih goriva. Akcioni plan će takođe podstaći konkurentnost u industriji, povećanje
izvoza novih tehnologija i imaće pozitivne efekte na otvaranje novih radnih mjesta. Finansijske
uštede bi tada trebalo uložiti u inovativne tehnologije.
Sve tehnologije, koje je EK uključila u mjere akcionog plana predstavljaju najbolji odnos cijena-
efikasnost, tj. imaju najmanji uticaj na životnu sredinu tokom životnog ciklusa.
Poboljšanje energetske efikasnosti
Akcioni plan predviđa usvajanje Eko-dizajna, tj. minimalnih standarda za poboljšanje energetske
efikasnosti za 14 grupa proizvoda (uključujući i kotlove, televizore i rasvjetna tijela), koji će
vremenom biti prošireni i na druge proizvode. Osim toga, EK se nada da će u budućnosti donositi
sve strožija pravila o označavanju, posebno redovnim ažuriranjem klasifikacije i proširivanjem
pravila na drugu opremu.
U cilju značajnog smanjenja gubitka toplote u zgradama, akcionim planom je predviđeno da se
Direktiva o energetskim performansama zgrada proširi i na male objekte, kao i da se razviju
minimalni standardi, koji se odnose na nove i obnovljene zgrade i promovišu tzv. "pasivne" kuće.
Poboljšanje transformacije energije
Sektor transformacije energije koristi oko trećine ukupne primarne energije, dok je prosječna
efikasnost ovog sektora oko 40%. Znači, ovdje postoji veliki potencijal za poboljšanje, koji će
značajno pomoći da se smanje gubici energije. Distribucija i prenos energije takođe su izvori
gubitaka energije, gdje je neophodno intervenisati.
EK će razviti minimalne obavezujuće zahtjeve za efikasnost kapaciteta za proizvodnju električne
energije, kao i kapaciteta za grijanje i hlađenje objekata koji rade sa snagom manjom od 20
megavata, a možda čak i za kapacitete iznad te snage.
U saradnji sa profesionalcima iz oblasti industrije, planirana je izrada smjernica za dobru praksu,
koje će obuhvatati postojeće kapacitete, kao i snabdjevače i distributere energije. Pored toga,
ubrzano će se promovisati kogeneracija i povezivanje na decentralizovane proizvodne kapacitete.
Ograničavanje troškova vezanih za saobraćaj
Uz gotovo 20% ukupne potrošnje primarne energije i najbrži rast potrošnje, saobraćaj predstavlja
jedan od glavnih rizika za životnu sredinu (emisija gasova sa efektom staklene bašte) i jedan je od
glavnih faktora zavisnosti od fosilnih goriva. Kako bi se riješili ovi problemi, bitno je preduzeti
mjere o korišćenju automobila i promociji čistog alternativnog saobraćaja.
GIZ Vertragsnummer 81113474
10
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
EK planira da postavi obavezujući cilj za smanjenje zagađujućih emisija iz automobila, kako bi se
postigao prag od 120g CO2/km do 2012. god. Takođe namjerava rješavati problem auto-djelova
(npr. klima-uređaja) i guma, evropskim standardom, koji definiše otpor kotrljanja i promovisanjem
nadzora pritiska u gumama. Osim toga, jačanje pravila o označavanju vozila će pomoći u
promovisanju najviše energetski efikasnih vozila, kao što su odgovarajuće kampanje za podizanje
svijesti i kupovina čistih vozila za potrebe javne uprave.
Gradski saobraćaj će biti predmet Zelene knjige, čiji je cilj udruživanje iskustava o podsticajima za
korišćenje alternativa prevozu automobilima, kao što su javni prevoz, ne-motorizovani prevoz i
rad na daljinu.
Smanjenje potrošnje energije drugih oblika prevoza (željeznički, vazdušni i vodeni) takođe će biti
obrađeno. Akcioni plan sadrži inicijativu za proširenje šema trgovanja emisija gasova sa efektom
staklene bašte na sektor vazdušnog saobraćaja, poboljšanje kontrole vazdušnog saobraćaja
(SESAR), şprovođenje trećeg željezničkog paketa i povezivanje brodova na električnu mrežu, dok
su u luci.
Finansiranje, podsticaji i cijene
Akcioni plan obuhvata nekoliko vrsta mjere, koje olakšavaju ulaganja u poboljšanje energetske
efikasnosti.
EK poziva bankarski sektor da ponudi posebne modele finansiranja, koji su prilagođeni malim i
srednjim preduzećima i preduzećima, koja pružaju rješenja za poboljšanje energetske efiksnosti
(preduzeća za pružanje energetskih usluga). Osim toga, privatni bankarski sektor, Evropska banka
za obnovu i razvoj (EBRD), Evropska investiciona banka (EIB) i druge međunarodne finansijske
institucija će podržati osnivanje javno-privatnog partnerstva.
Pored toga, plan je da se uklone, gdje je to moguće, nacionalne pravne prepreke za zajedničke
uštede, finansiranje trećih lica, ugovaranje energetskih performansi i naknade za preduzeća za
pružanje energetskih usluga.
Korišćenje strukturalnih i kohezionih fondova takođe će pomoći pružanju podrške, naročito novim
zemljama članicama.
Oporezivanje je takođe moćan alat za pružanje podsticaja. Ovdje EK napominje da će Zelena
knjiga definisati indirektne poreze, reviziju Direktive poreza na energiju, te podsticanje
oporezivanja privatnih automobila u skladu sa nivoom zagađivanja. Pored toga, takođe se
naglašava mogućnost korišćenja poreskih olakšica, kao podsticaja za preduzeća i domaćinstva.
Promjena ponašanja
Odluke potrošača pri kupovini određivaće uspjeh rezultata. EK planira niz edukativnih mjera za
podizanje javne svijesti o važnosti energetske efikasnosti, uključujući obrazovanje i programe
GIZ Vertragsnummer 81113474
11
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
obuke o energiji i klimatskim promjenama. Dalje se predlaže da se organizuje takmičenje za
nagradu energetski najefikasnije škole.
EK smatra da javna uprava treba da da primjer. Stoga planira da za sve građevine koje posjeduje
dobije EMAS sertifikat, a zatim da proširi inicijativu na sve institucije EU.
Planira se i usvajanje smjernica za procedure javnih nabavki i osnivanje mreže za gradove, putem
koje bi se razmjenjivala dobra praksa, vezano za energetsku efikasnost u urbanim područjima.
Međunarodna partnerstva
EK smatra da evropske razvojne i trgovinske politike, sporazumi, ugovori i drugi međunarodni
instrumenti predstavljaju načine promovisanja širenja i korišćenja energetski naprednih
tehnologija i tehnika na globalnom nivou.
EK će pokrenuti međunarodnu konferenciju, s ciljem usvajanja međunarodnog okvirnog
sporazuma o energetskoj efikasnosti, koji će uključiti glavne trgovinske partnere iz EU i ključne
međunarodne organizacije.
NOVI AKCIONI PLAN ENERGETSKE EFIKASNOSTI EU OD 2013. DO 2020.
EK je 8. marta 2011. god. usvojila novi evropski akcioni plan energetske efikasnosti (APEE), koji je
zapravo nastavak onog iz 2006. god. (koji ističe 2012. god.) i sadrži skup mjera usmjerenih na
jačanje energetske efikasnosti u EU do 2020. god. Prepoznati su sljedeći izazovi:
• Postizanje cilja ušteda od 20% potrošnje primarne energije do 2020. god. na nivou EU;
APEE-om su predložene nove smjernice i mjere za postizanje cilja uštede od 20%
potrošnje primarne energije do 2020. god., kako je uostalom predviđeno paketom za
klimatske promjene (iz 2008. god.). Prema projekcijama EK, baziranim na sadašnjim
trendovima, EU će doći do uštede od samo 10% do 2020. god. Mjere koje su predložene
imaju potencijal za smanjenje godišnje emisije gasova sa efektom staklene bašte za 740
miliona tona u razdoblju 2013-2020.
• Podrška razvoju zelene ekonomije i zelenih radnih mjesta; Osim energetske i ekološke
dimenzije, EEAP ima snažan ekonomski i društveni uticaj, odnosno potencijal za
ostvarivanje finansijskih ušteda u iznosu do 1.000,00 € po domaćinstvu svake godine i
stvaranje do 2 miliona radnih mjesta u EU.
• Kompletan energetski lanac; EEAP-om je predložen novi pristup, kojim je obuhvaćen
kompletan energetski lanac, od proizvodnje do krajnjeg potrošača, uključujući prenos i
distribuciju.
• Promovisanje pristupa baziranog na energetskoj efikasnosti u ključnim sektorima:
GIZ Vertragsnummer 81113474
12
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
- Industrija: poboljšanje efikasnosti električne i toplotne energije; obavezni
energetski pregledi za velika postrojenja; mjere za uvođenje sistema upravljanja
energijom i dodatne ekodizajn mjere za industrijske proizvode.
- Energetska efikasnost usluga: uvođenje nacionalnih obavezujućih šema za uštedu
energije; bolje informacije o energetskim uslugama; povećanje transparentnosti
na ESCO tržištu uz pomoć popisa ovlašćenih pružaoca usluga u energetici i modele
ugovora; bolji pristup pružaoca finansijskih sredstava.
- Javni sektor: visoka energetska efikasnost standarda u javnoj potrošnji;
poboljšanje energetske efikasnosti u javnim zgradama 3% godišnje; pojašnjenje
pravnog okvira o energetskim performansama.
- Zgrade: uvođenje mjera koje definišu «razdvajanje podsticaja» između vlasnika i
stanara.
• Sprovođenje horizontalnih mjera za podršku energetskoj efikasnosti
- Potrošači: poboljšane informacije za potrošače, podrška primjeni «pametnih»
mreža i „pametnih“ brojila energije; podrška štedljivim aparatima; podrška
energetskom označavanju.
- Finansiranje: podrška privatnim investicijama kroz nove finansijske alatke.
- Obuka: podrška članicama pri procjeni potreba za obukom u građevinskom
sektoru; razvoj strategijama za podsticanje efikasne šeme osposobljavanja.
- Podrška malim i srednjim poduzećima: podsticaji za ulaganje u energetski efikasne
tehnologije, podrška razmjeni najboljih praksi i benchmarking alata.
- Podrška energetskoj efikasnosti na terenu.
Ključne tačke rasprave
Glavno otvoreno pitanje je predlog obavezujućih nacionalnih ciljeva za energetsku efikasnost u
kombinaciji sa mehanizmima za praćenje istih, kao što je mjera za promovisanje korišćenja
energije iz obnovljivih izvora. Tri institucije EU (Komisija, Vijeće ministara i Parlament) imaju
različite stavove o tom pitanju. U izvještaju usvojenom 15. decembra 2010. god. Evropski
parlament podržava definisanje obvezujućih ciljeva energetske efikasnosti od najmanje 20% do
2020. god., jer je obavezivanje jedini način da se dođe do značajnog napretka. Naprotiv, Vijeće
ministara je potvrdilo u februaru 2011. god. da se protivi uvođenju bilo nacionalnih ili sektorskih
obavezujućih ciljeva.
U ovoj fazi, APEE ne postavlja obavezujuće ciljeve. Međutim, na osnovu procjene napretka u
okviru nacionalnih programa energetske efikasnosti država članica, EK će 2013. god. predložiti,
ako bude potrebe, pravno obavezujuće nacionalne ciljeve za period do 2020. god. U tom slučaju,
GIZ Vertragsnummer 81113474
13
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
nekoliko kriterijuma treba uzeti u obzir prilikom definisanja ciljeva svake države članice: različite
polazne tačke, ekonomske performanse, postojanje nacionalnih odredbi u ovoj oblasti. U tom
pogledu, Francuska je postavio "Réglementation Thermique 2012 (RT2012)» koji ima za cilj
ograničavanje potrošnje primarne energije u novim stambenim i poslovnim zgradama.
EK je usvojila zakonodavne predloge revidovanih i spojenih Direktive 2006/32/EZ o energetskoj
efikasnosti krajnjeg korisnika i energetskim uslugama i Direktive 2004/8/EZ o promovisanju
kogeneracije na osnovu potražnje korisne toplote na unutrašnjem energetskom tržištu. Nove
mjere za eko-dizajn i označavanje, kao i inovativni mehanizmi finansiranja sa ciljem jačanja
energetske efikasnosti će biti predložene u toku 2011-2012. god.
AKCIONI PLAN ENERGETSKE EFIKASNOSTI U CRNOJ GORI OD 2010. DO 2012.
U Crnoj Gori je u decembru 2010. godine usvojen APEE. Njegovo sprovođenje nadgleda
Ministarstvo ekonomije posredstvom Sektora za energetsku efikasnost. Planirane su mjere
poboljšanja energetske efikasnosti u sektoru domaćinstava, usluga, industrije i transporta. U
Tabeli I dat je pregled planiranih rezultata po sektorima zaključno sa 2012. godinom. Planirane
uštede izražene su u primarnoj energiji, tj. ušteda električne energije je pretvorena u ekvivalentnu
primarnu energiju tako što se pomnoži sa 2.5. Ovaj koeficijent proizilazi iz strukture izvora koji se
u Crnoj Gori koriste za proizvodnju električne energije.
Sektori domaćinstava i usluga su prepoznati kao sektori sa najvećim potencijalom za poboljšanje
energetske efikasnosti, pa se očekuje da će planirane mjere rezultirati sa više od 80% od ukupno
planiranih ušteda ovim APEE. S druge strane, skromniji rezultati očekuju se u sektorima industrije i
transporta usljed nedovoljno pouzdanih podataka o energetskoj potrošnji i njenoj strukturi. U
ovim sektorima planirane su mjere poboljšanja stepena informisanosti o EE i njenim benefitima,
kao i studije koje bi trebalo da daju pouzdaniju procjenu stanja EE u ovim sektorima. Takođe,
očekuje se i sprovođenje konkretnih projekata podizanja EE kod industrijskih potrošača koji bi
proistekli kao rezultat informativnih kampanja i energetskih pregleda.
Tabela I Pregled očekivanih ušteda energije po sektorima
Sektori Ušteda energije (ktoe) Udio (%)
Domaćinstva 6.1 45
Usluge 5.0 37
Industrija 1.3 10
Transport 1.0 8
Ukupno 13.4 100
Pregled mjera sadržanih u okviru APEE po kategorijama dat je u Tabeli II.
GIZ Vertragsnummer 81113474
14
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
Tabela II Pregled mjera iz APEE po kategorijama
Kategorija Naziv mjere
Regulativa D1 (U1) Razvoj i primjena novog regulatornog okvira za zgrade u skladu sa ZEE i Direktivom o energetskim karakteristikama zgrada (EPBD) (faza 1)
D2 (U2) Obuka i sertifikovanje lica za vršenje energetskih pregleda (auditora), sertifikovanje zgrada i vršenje pregleda kotlova/sistema klimatizacije, kao i obuka službenika
D3 Energetsko označavanje uređaja u domaćinstvu U4 Program sprovođenja energetskih pregleda zgrada u javnom sektoru U6 Sertifikovanje energetskih karakteristika javnih zgrada i vidljivost
sertifikata U8 Uspostavljanje i primjena EE kriterijuma u nabavkama roba, zgrada i
usluga i kod zakupa zgrada u širem javnom sektoru U9 Ukidanje barijera za alternativne EE finansijske mehanizme u javnom
sektoru i za ostale krajnje korisnike I1 Regulatorne obaveze za velike potrošace T1 Uspostavljanje i implementacija EE kriterijuma kod javnih nabavki vozila i
transportnih usluga u širem javnom sektoru T2 Uvodenje poglavlja “Energetska efikasnost u saobracaju” u Programe i
Planove poboljšanja EE T4 Studija - Akcioni Plan energetske efikasnosti u transportu
Mjere informisanja i obaveznog informisanja (e.g. obavezno označavanje)
D4 (U3) Informativne kampanje za širu javnost i druge krajnje korisnike-Info centri
U7 Implementacija mjera poboljšanja EE u javnim komunalnim preduzecima lokalnih samouprava i ostalim javnim kompanijama (strana tražnje)
U10 Plan jačanja kapaciteta za sektor usluga (javni i privatni sektor) i njegova realizacija
I3 Jačanje kapaciteta u cilju sprovođenja industrijskih energetskih pregleda i uspostavljanje energetskog menadžmenta
T3 Informativna kampanja o EE ponašanju u saobraćaju i demonstrativne (pilot) aktivnosti
Finansijski instrumenti D5 Finansijski podsticaji za korišcenje solarnih toplotnih sistema, malih sistema za grijanje na biomasu, štednih svjetiljki i druge mjere poboljšanja EE i korišcenja OIE, namijenjene gradanima putem saopštenja za javnost ili kroz donatorske programe
U5 Realizacija investicija za poboljšanje EE i uvodenje šema grantova za zgrade šireg javnog sektora
U11 Finansiranje EE projekata u Sektoru malih i srednjih preduzeća (MSP) I uvođenje dodatnih podsticajnih mjera
Dobrovoljni ugovori i instrumenti saradnje
U12 Dobrovoljni sporazumi sa građevinskim kompanijama I2 Dobrovoljni sporazumi sa industrijom T5 Infrastrukturne mjere u sektoru saobraćaja sa efektima energetskih
ušteda
GIZ Vertragsnummer 81113474
15
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
POBOLJŠANJE TERMO-IZOLACIJE I SISTEMA GRIJANJA U POSTOJEĆIM STAMBENIM I NESTAMBENIM ZGRADAMA
PREPORUKE EU
U cilju razvoja što praktičinije metodologije za procjenu ušteda uzrokovanih nekom od mjera za
unaprjeđenje EE, EK u svojim preporukama predlaže proračun jedinične uštede energije (UFES) na
godišnjem nivou. Bez obzira na vrstu mjere, jedinična ušteda se definiše kao količnik ukupno
ušteđene energije i veličine koja na najbolji način reprezentuje obim analizirane mjere. Kada je u
pitanju mjera obnove termo-izolacije i sistema grijanja u postojećim stambenim i nestambenim
zgradama u pitanju, onda je to ukupna površina stanovanja zgrade na koju je mjera primijenjena
(ili, ako je dostupan podatak, korisna površina, tj. grijana površina).
Jedinična ušteda energije uzrokovana ovom mjerom se prema preporuci EK računa iz relacije:
η η
= − 2[kWh/m /god]init new
init new
SHD SHDUFES , (1)
gdje su:
SHDinit – specifična potrošnja toplote prije nego što je mjera primjenjena [kWh/m2/god],
ηinit – stepen efikasnosti sistema grijanja prije nego što je mjera primjenjena,
SHDnew – specifična potrošnja toplote prije nakon što je mjera primjenjena [kWh/m2/god],
ηnew – stepen efikasnosti sistema grijanja nakon što je mjera primjenjena.
Ukupna godišnja ušteda energije dobija se množenjem jedinične uštede (UFES) sa ukupnom
površinom stanovanja zgrade kod koje je izvršeno poboljšanje termo-izolacije i sistema grijanja.
Potrebno je naglasiti da je u cilju što preciznije procjene uštede potrebno koristiti podatke koji
karakterišu samu zgradu na koju je mjera primijenjena. Ukoliko ti podaci nisu dostupni, onda se
koriste referentne vrijednosti koje se definišu na nivou države.
MOGUĆNOST PRIMJENE U CRNOJ GORI
S obzirom da, u ovdje prezentiranom obliku, ova mjera nije nije direktno uključena u APEE, ovdje
će biti definisan samo način proračuna jedinične uštede energije uzimajući u obzir raspoložive
podatke koji karakterišu situaciju u Crnoj Gori.
GIZ Vertragsnummer 81113474
16
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
Dostupnost i pouzdanost podataka
Glavni izvori podataka potrebnih za primjenu relacije (1) u Crnoj Gori su Nacionalni statistički
zavod – MONSTAT, Sektor za energetsku statistiku u okviru Ministarstva ekonomije i pravilnici koji
su u završnoj fazi pripreme. Uzimajući u obzir prethodno pomenute izvore, mogu se
sistematizovati stepeni iskorišćenja sistema za grijanje u Crnoj Gori (Tabela III).
Tabela III Tipični stepen iskorišćenja za uređaje za proizvodnju toplote u Crnoj Gori
Gorivo Peć/Kotao ηg
Tečno gorivo
Liveni (prije-1970) 0.6
Mehanički raspršivač 0.7-0.78
“Standardni” (Mid-efficiency) 0.83-0.89
Električna struja Centralno 1
Prirodni gas, LPG
Konvencionalni 0.55-0.65
“Standardni” (Mid-efficiency) 0.78-0.84
Kondenzacioni 0.9-0.97
Čvrsto gorivo
Konvencionalni 0.45-0.55
Savremeni 0.55-0.65
Najmoderniji 0.75-0.9
Pored stepena efikasnosti samog uređaja za proizvodnju toplote, u razmatranje je potrebno uzeti i
efikasnost sistema razvoda toplote, regulacije i upravljanja sistemom za grijanje (Tabela IV).
Tabela IV Stepen iskorišćenja podsistema razvoda toplote, regulacije, upravljanja i održavanja
Efikasnost razvodnog sistema (ηds) Efikasnost regulacije (ηa) Efikasnost procesa upravljanja i održavanje sistema (ηtbm) neizolovan izolovan ručna automatska
0.9 0.95 0.9 0.97 0.96
Prema preporukama datim u okviru EMEEES projekta, stepeni iskorišćenja pojedinih komponenti
sistema grijanja dati su u Tabeli V.
Pored stepena iskorišćenja pojedinih komponenti sistema grijanja, u cilju primjene relacije (1)
potrebno je definisati i specifičnu potrošnju energije po jedinici površine (SHD) objekta koji se
analizira. Pritom, mora biti naglašeno u odnosu na koju površinu je računata SHD, tj. ukupnu
površinu stanovanja ili ukupnu grijanu površinu. S obzirom da se trenutno raspoloživi podaci o
energetskoj potrošnji na nivou Crne Gore još uvijek prikupljaju na generalnom nivou (top-down
pristup), podaci o specifičnoj potrošnji energije prezentirani u Tabeli VI su izvedeni korišćenjem
Top-Down indikatora, Pravilnika o EE zgrada i raspoloživih energetskih bilansa.
GIZ Vertragsnummer 81113474
17
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
Tabela V Stepen iskorišćenja pojedinih komponenti sistema grijanja prema EMEEES projektu
Podsistem sistema grijanja
Stepen iskorišćenja podsistema prije
sprovođenja mjere „Stock baseline“
Stepen iskorišćenja podsistema koji
trenutno postoje na tržištu (neefikasno riješenje) „Market
inefficient baseline“
Stepen iskorišćenja podsistema koji
trenutno postoje na tržištu (efikasno
riješenje) „Market efficient baseline“
Proizvodnja toplote (ηg) 0.82 0.89 0.94
Distribucija toplote (ηds) 0.93 - 0.97
Emisija toplote (ηem) 0.78 0.83 0.93
ηtotal = ηg×ηds×ηem 0.595 0.848
Tabela VI Specifična potrošnja energije za grijanje
Tip objekta Postojeće stanje u CG Energetski efikasno riješenje
1
[kWh/m2/god] [kWh/m
2/god]
Porodična kuća 190 85
Stambena zgrada 165 85
Nestambena zgrada 180 117
Vrijednosti prikazane u Tabeli VI je potrebno korigovati prema klimatskoj zoni u kojoj se objekat
nalazi. Prema standardu JUS U.J5.600 iz 1998. godine, opštine se mogu podijeliti u 3 klimatske
zone sa definisanim odgovarajućim prosječnim temperaturama u toku godine što je prikazano u
okviru Tabele VII. Takođe, u okviru pomenute tabele, date su i procijenjene vrijednosti stepen
dana grijanja (HDD) kako bi se, na osnovu njih korigovala specifična potrošnja energije za grijanje
po jedinici površine.
Koristeći podatke iz Tabele V, vrši se korekcija prosječne specifične potrošnje (SHD) koja je
definisana za Crnu Goru i to prema relaciji:
zone
korig
HDDSHD SHD
HDD= , (2)
gdje su
HDDzone – stepen dani za zonu u kojoj se analizirani objekat nalazi,
HDD – prosječni stepen dani za Crnu Goru,
SHD - prosječna potrošnja energije za grijanje u Crnoj Gori.
1 Prema EMEEES projektu i Studiji: Eco-design of boilers
GIZ Vertragsnummer 81113474
18
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
Tabela VII Podjela Crne Gore na klimatske zone
CRNA GORA HDD = 2386
2
I ZONA II ZONA III ZONA
HDD = 1623 HDD = 2528 HDD = 3388
Bar Nikšić Andrijevica
Budva Cetinje Berane
Danilovgrad Bijelo Polje
Herceg Novi Žabljak
Kotor Kolašin
Podgorica Mojkovac
Tivat Plav
Ulcinj Plužine
Pljevlja
Rožaje
Šavnik
Referentne vrijednosti za Crnu Goru
Usvajanje referentnih vrijednosti je neophodno u cilju primjene preporuka EK za procjenu uštede
energije koja se ostvaruje poboljšanjem izolacije i sistema za grijanje. Potrebni podaci za primjenu
relacije (1) dati su u okviru prethodnog poglavlja. S tim u vezi, podatak o specifičnoj potrošnji
(SHD) u zavisnosti od namjene objekta uzima se iz Tabele VI za period prije i nakon primjene
mjere. Ukoliko se želi napraviti proračun za konkretan objekat iz određene klimatske zone,
potrebno je izvršiti korekciju specifične potrošnje prema relaciji (2).
Za uspješnu primjenu relacije (1) potrebno je definisati i ukupni stepen iskorišćenja sistema
grijanja prije i poslije primjene mjere. Potrebni podaci za postojeće stanje u Crnoj Gori po vrsti i
komponentama sistema grijanja dati su u tabelama III i IV. Ukupni stepen iskorišćenja dobija se
množenjem stepena iskorišćenja pojedinih komponenti sistema grijanja kao što je prikazano u
Tabeli V, gdje je dat i podatak o stepenu iskorišćenja trenutno raspoloživih energetski efikasnih
sistema grijanja. Ukoliko se ne raspolaže sa podacima o udjelu pojedinih sistema grijanja u Crnoj
Gori, a želi se napraviti generalna procjena, Pravilnik o EE zgrada propisuje korišćenje stepena
iskorišćenja 0.66 za postojeće zgrade.
Upotrebom prethodno navedenih vrijednosti moguće je proračunati jediničnu uštedu energije
koja predstavlja godišnju uštedu energije po jedinici površine zamijenjenog ili poboljšanog sistema
2 Podatak iz Top Down indikatora za Crnu Goru rađenih prema preporukama Evropske Komisije. Podaci za
klimatske zone su izvedeni na osnovu podataka iz standarda JUS U.J5.600 iz 1998. Godine.
GIZ Vertragsnummer 81113474
19
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
za grijanje. Množenjem jedinične uštede sa ukupnom površinom zamijenjenih ili poboljšanih
sistema za grijanje dobija se ukupna godišnja ušteda primjenom analizirane mjere za
unaprjeđivanje energetske efikasnosti.
Kada je vijek trajanja ove mjere u pitanju, preporučuju se vrijednosti:
• Stambene zgrade – 20 godina,
• Nestambene zgrade – 25 godina.
Za neki konkretan objekat to mogu biti i druge vrijednosti ukoliko postoji potvrda u izvršenom
monitoringu.
Procjena efekta mjere u Crnoj Gori
Kako ova mjera nije direktno obuhvaćena sa APEE, u Tabeli VIII je prikazana jedinična godišnja
ušteda energije po m2 stambene (nestambene površine).
Tabela VIII Jedinična godišnja ušteda energije po jedinici površine
Tip objekta
PRIJE POSLIJE UFES SHD ηηηη
SHD ηηηη kWh/god/m2 kWh/god/m2 kWh/god/m2
Porodična kuća 190 0.66 85 0.848 188
Stambena zgrada 165 0.66 85 0.848 150
Nestambena zgrada 180 0.66 117 0.848 135
Dobijeni rezultati predstavljaju uštedu u ukupnoj uloženoj energiji u periodu od jedne godine koja
se troši na grijanje 1 m2 prostora. Rezultujuća ušteda energije iz Tabele VIII može se iskoristiti za
procjenu efekta ove mjere ukoliko bi bila obuhvaćena nekim budućim APEE.
GIZ Vertragsnummer 81113474
20
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
POBOLJŠANJE TERMO-IZOLACIJE POJEDINIH DJELOVA ZGRADE (ZIDOVI, KROV, PROZORI) U POSTOJEĆIM STAMBENIM I NESTAMBENIM ZGRADAMA
PREPORUKE EU
Dok se kod prethodne mjere analiziraju uštede kod poboljšanja ili zamjene kompletnog sistema
grijanja, ovdje se analizira pojedinačni doprinos poboljšanja ili zamjene termo-izolacije određenih
djelova zgrade (bez zamjene uređaja za grijanje ili njegovih komponenti). Prema preporukama EK,
osnovna karakteristika od interesa za procjenu ušteda je tzv. U-vrijednost pojedinih komponenti
prije i nakon primjene mjere za unaprjeđivanje energetske efikasnosti. U-vrijednost predstavlja
koeficijent prolaska toplote za materijal od koga je posmatrana komponenta termoizolacije
napravljena. Koeficijent prolaska toplote prije primjene mjere je definisan mjerenjem ili
raspoloživim podacima za odgovarajući tip i vrijeme izgradnje zgrade. Takođe, preporuke ukazuju
da je potrebno uzeti u obzir stepen dane grijanja (HDD) kao i efikasnost i intermitenciju sistema
grijanja (režim rada). Jedinična ušteda energije po komponentama proračunava se prema
relacijama:
( )_ _
2
124h
[kWh/m obnovljenog zida/god]1000
prije zid novi zid
zid
U U HDD a cbUFES
− ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅
= , (3)
( )_ _
2
124h
[kWh/m obnovljenog prozora/god]1000
prije prozor novi prozor
prozor
U U HDD a cbUFES
− ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅
= , (4)
( )_ _
2
124h
[kWh/m obnovljenog krova/god]1000
prije krov novi krov
krov
U U HDD a cbUFES
− ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅
= , (5)
gdje su,
Uprije_zid i Unovi_zid – U vrijednosti (W/m2K) zida prije i poslije primjene mjere respektivno,
Uprije_prozor i Unovi_prozor – U vrijednosti (W/m2K) prozora prije i poslije primjene mjere respektivno,
Uprije_krov i Unovi_krov – U vrijednosti (W/m2K) krova prije i poslije primjene mjere respektivno,
a – korekcioni faktor za klimatsku zonu (HDDzona/HDDCG),
b – prosječna efikasnost sistema za grijanje,
c – koeficijent koji definiše režim rada u toku godine (odnos radnih i neradnih sati, uzima se 0.5
ukoliko se ne posjeduje precizan podatak).
Ukupna godišnja ušteda energije za mjeru zamjene određenog tipa komponente termo-izolacije
dobija se množenjem jedinične godišnje uštede sa ukupnom površinom analiziranih
GIZ Vertragsnummer 81113474
21
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
novoinstaliranih (obnovljenih) komponenti. Slijedi da je ukupna ušteda energije u stambenom
(nestambenom) sektoru jednaka zbiru godišnjih ušteda po komponentama.
MOGUĆNOST PRIMJENE U CRNOJ GORI
Kao i kod definisanog postupka za procjenu ušteda usljed poboljšanja cjelokupnog sistema
grijanja, ni mjera poboljšanja pojedinih komponenti sistema termo-izolacije nije direktno
uključena u APEE. Efekti pomenutih mjera su obuhvaćeni zadatkom iz APEE, koji se tiče usvajanja
novog regulatornog okvira za zgradarstvo. Ovdje će konkretno za analizu ušteda zamjenom
pojedinih komponenti termo-izolacije zgrada biti data jedinična ušteda energije po jedinici
površine obnovljene komponente (zida, prozora i krova).
Dostupnost i pouzdanost podataka
Osnovni izvori podataka za U-vrijednosti su standardi (EN 673:2003, EN 674:2005, JUS U. J5. 510 ),
kao i Pravilnik o EE zgrada koji je u pripremi. Potrebno je naglasiti da nije dostupan podatak o
starosnoj strukturi zgrada, a time ni podatak o U-vrijednostima za zgrade građene u
odgovarajućem periodu prije primjene mjere. Međutim, u Pravilniku o EE zgrada definisane su
karakteristike pojedinih komponenti za postojeće (energetski neefikasno) i minimalno dozvoljene
vrijednosti za nove zgrade (energetski efikasno riješenje). Te vrijednosti, uzimajući u obzir
klimatsku zonu, date su u okviru Tabele IX.
Tabela IX Prosječne vrijednosti koeficijenta prolaska toplote za postojeće stanje
U [W/m2K] POSTOJEĆE STANJE ENERGETSKI EFIKASNO RIJEŠENJE
I klim. zona II klim. zona III klim. zona I klim. zona II klim. zona III klim. zona
zid 1.62 1.85 1.85 0.6 0.6 0.45
prozor 3.25 3.5 3.5 2.0 2.0 2.0
krov 1.1 3.5 3.5 0.4 0.4 0.3
Referentne vrijednosti za Crnu Goru
Najvažniji podatak za primjenu relacija (3)-(5) za procjenu jedinične uštede energije usljed obnove
komponenti termo-izolacije je koeficijent prolaska toplote (U vrijednost). Za primjenu relacija za
mjere sprovedene u Crnoj Gori, potrebno je koristiti raspoložive podatke koji karakterišu uslove u
Crnoj Gori. U skladu sa tim, u Tabeli IX su dati podaci za U vrijednosti svih komponenti
obuhvaćenih pomenutim relacijama za slučajeve prije i nakon primjena mjera EE.
Kada su u pitanju prosječni stepen dani grijanja za analiziranu klimatsku zonu, koriste se podaci iz
Tabele VII. Prema preporuci EK, uticaj klimatske zone je izražen i kroz koeficijent a. Međutim,
GIZ Vertragsnummer 81113474
22
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
prema Pravilniku o EE zgrada taj koeficijent je uzet u obzir pri samom definisanju U vrijednosti, pa
se samim izborom klimatske zone iz Tabele VI istovremeno bira i parametar a.
S druge strane koeficijent b, tj. stepen iskorišćenja sistema grijanja, u nedostatku preciznih
podataka za konkretan objekat koji se analizira, dobija se množenjem stepena iskorišćenja
komponenti sistema grijanja datih u tabelama III – V. Pravilnikom o EE zgrada predložen je
prosječni stepen iskorišćenja sistema za grijanje od 0.66 za Crnu Goru.
Na kraju, potrebno je usvojiti i koeficijent intermitencije sistema za grijanje. U dokumentima EK se
preporučuje vrijednost 0.5 za ovaj koeficijent ukoliko nije dostupan nacionalni podatak. Međutim,
Pravilnikom o EE zgrada je analiziran i stepen kontinualnog rada sistema za grijanje po objekima u
zavisnosti od njihove primjene. Koristeći tamo prezentovane podatke, dolazi se do vrijednosti za
koeficijent c od 0.7 za stambene objekte, i 0.5 za nestambene objekte.
S obzirom na istu prirodu mjere kao u prethodnom poglavlju i ovdje se preporučuje vijek trajanja
efekata mjere od 20 godina za stambene i 25 godina za nestambene zgrade.
Procjena efekta mjere u Crnoj Gori
U okviru Tabele X predstavljena je jedinična godišnja ušteda energije po m2 obnovljenog zida,
prozora i krova respektivno. Rezultat prezentovan u Tabeli X izveden je na osnovu podataka
karakterističnih za II klimatsku zonu. Analognim postupkom, koristeći odgovarajuće referentne
vrijednosti, može se procijeniti jedinična ušteda energije za zgrade iz ostalih klimatskih zona.
Tabela X Jedinična godišnja ušteda energije po jedinici površine obnovljenog zida, prozora i krova
Dio omot. zgrade
HDD a ηηηη
c U-vrijednost UFES
Stambene zgrade
Nestambene zgrade
PRIJE POSLIJE Stambene
zgrade Nestambene
zgrade
K W/m2K W/m
2K kWh/m
2/god kWh/m
2/god
Zid 2528 1 0.66 0.7 0.5 1.85 0.6 80 57
Prozor 2528 1 0.66 0.7 0.5 3.5 2 97 69
Krov 2528 1 0.66 0.7 0.5 3.5 0.4 199 142
Dobijeni UFES može poslužiti za procjenu efekata ove mjere konkretnog obima u slučaju
uključivanja u buduće APEE.
GIZ Vertragsnummer 81113474
23
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
UVOĐENJE EE TEHNIČKIH PROPISA ZA NOVE STAMBENE I NESTAMBENE ZGRADE I PROMOCIJA ZGRADA KOJE PREVAZILAZE ZAHTIJEVANE TEHNIČKE PROPISE
PREPORUKE EU
Uvođenje obavezujućih preporuka (tehničkih propisa) za kvalitet izrade novih stambenih i
nestambenih zgrada je mjera koja na najbolji način može da utiče na realizaciju neiskorišćenog
potencijala EE, koji je prepoznat u zgradama. S tim u vezi usvojena je i nova, strožija direktiva
(2010/31/EU), koja se tiče podizanja energetskih performansi zgrada kroz značajnije uključivanje
alternativnih izvora. Takođe, postavljaju se ciljevi koji podrazumijevaju povećanje udjela zgrada sa
skoro nultim energetskim potpisom (zero energy building), pogotovo u javnom sektoru. Pored
toga, predloženo je i uvođenje izdavanja sertifikata energetske efikasnosti za sve zgrade veće od
500 m2, a od 09.09.2015. za sve zgrade veće od 250 m2.
Preporučena relacija za procjenu jedinične energetske uštede primjenom novih tehničkih propisa
za izgradnju zgrada je:
_ _ 2
_ _
[kWh/m /god]stari propis novi propis
stari propis novi propis
SHD SHDUFES
η η= − , (6)
gdje su,
SHDstari_propis – specifična potrošnja toplote po m2 stambene površine definisana starim propisom,
SHDnovi_propis – specifična potrošnja toplote po m2 stambene površine definisana novim propisom,
ηstari_propis – prosječni stepen iskorišćenja sistema grijanja definisan starim propisom,
ηnovi_propis – prosječni stepen iskorišćenja sistema grijanja definisan novim propisom.
Specifična potrošnja toplote se koriguje u skladu sa pripadnošću analiziranog objekta nekoj od
klimatskih zona. Ukupna ušteda se dobija množenjem jedinične uštede sa površinom
novoizgrađenih stambenih (nestamenih) zgrada u periodu proteklom od momenta stupanja na
snagu novog tehničkog propisa. Ukoliko se želi analizirati efekat mjera promocije EE iznad
propisanih obaveza, onda se u relaciji (6) računa i sa odnosom novih zgrada kod kojih su poštovani
rigorozniji tehnički zahtjevi i onih kod kojih je poštovan samo novi tehnički propis.
MOGUĆNOST PRIMJENE U CRNOJ GORI
Ova mjera je definisana kao prva u okviru APEE (D1 i U1) za domaćinstva i sektor usluga. Ovdje će
biti predstavljena primjena preporučene metodologije za evaluaciju uštede energije, najprije kao
GIZ Vertragsnummer 81113474
24
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
jedinične uštede energije, a onda i ukupne uštede za procijenjeni period trajanja tehničkog
propisa.
Dostupnost i pouzdanost podataka
Pravilnikom o EE zgrada definisano je postojeće stanje preko indikatora energetske efikasnosti
(Tabela XI). S obzirom da taj indikator nosi informaciju o ukupnoj energetskoj potrošnji zgrade (za
sve namjene), a prema relaciji (6) je potreban podatak o specifičnoj potrošnji energije samo za
grijanje, potrebno je poznavati strukturu potrošnje za stambene i nestambene zgrade. Strukturu
potrošnje za sektor domaćinstava i usluga u Crnoj Gori razvio je Energetski Institut Hrvoje Požar
(EIHP). Taj model je korišćen i pri razvoju Top-Down indikatora EE, pa je uz podatke o Energetskim
bilansima Crne Gore, primjenjen i ovdje za definisanje postojećeg stanja, odnosno stanja prije
stupanja na snagu novih tehničkih propisa za izgradnju zgrada.
Tabela XI Podjela zgrada prema energetskoj klasi iz Pravilnika o EE zgrada (SHD)
Namjena objekta
Postojeće stanje
En. klasa A
En. klasa B
En. klasa C
En. klasa D
En. klasa E
En. klasa F
kWh/m2/god kWh/m2/god kWh/m2/god kWh/m2/god kWh/m2/god kWh/m2/god kWh/m2/god
Porodična kuća
190 ≤ 57 58 - 76 77 - 114 115 - 133 134 - 162 163 - 190
Stambena zgrada
165 ≤ 50 51 - 66 67 - 99 100 - 116 117 - 140 141 - 165
Nestambena zgrada
180 ≤ 54 55 - 72 73 - 108 109 - 126 127 - 153 154 - 180
Potrebno je naglasiti da je Pravilnikom o EE zgrada definisan samo indikator energetske
efikasnosti kao parametar prema kome se određuje energetska klasa zgrade na osnovu koje se
kasnije mogu definisati obavezujuće vrijednosti za nove zgrade. Podaci za SHD iz Tabele XI
izvedeni su na osnovu pomenutog modela EIHP. S druge strane, kako je ranije navedeno, projekat
EMEEES kao energetski efikasno rješenje predlaže računanje sa specifičnom potrošnjom od 85
kWh/m2/god za stambene, a 117 kWh/m2/god za nestambene zgrade.
Pravilnikom o EE zgrada nije definisan obavezujući stepen iskorišćenja sistema grijanja, već je to
uključeno u okviru indikatora energetske efikasnosti. Međutim, dati su pregledi vrijednosti
stepena iskorišćenja u zavisnosti od tipa sistema grijanja, kao i procjena o prosječnom stepenu
iskorišćenja na nivou Crne Gore koji iznosi 0.66.
GIZ Vertragsnummer 81113474
25
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
Referentne vrijednosti za Crnu Goru
Potrebne vrijednosti parametara za evaluaciju relacije (6) su već analizirane kroz prethodne dvije
mjere. S tim u vezi, za specifičnu potrošnju toplote za period prije primjene mjere uzima se
podatak iz Tabele XI iz kolone „Postojeće stanje“. Odgovarajući stepen iskorišćenja sistema
grijanja je 0.66. Ako se radi analiza za konkretan objekat, uzima se tačan podatak o stepenu
iskorišćenja (ukoliko je raspoloživ) ili podatak o tipičnim stepenima iskorišćenja datim u tabelama
III-V.
Vrijednosti podataka nakon primjene novih tehničkih propisa su definisane u okviru samih
propisa. Tako se za stepen iskorišćenja sistema grijanja obavezuje korišćenje efikasnih generatora
toplote (Tabela III, najmoderniji sistemi grijanja), tj. prema preporukama EK ukupni stepen
iskorišćenja od 0.848. Kada je u pitanju specifična potrošnja energije za grijanje po jedinici
površine, kao što je ranije navedeno, ona nije u tom obliku definisana kao kriterijum u okviru
tehničkih propisa. Međutim, na osnovu podatka o indikatoru energetske efikasnosti zgrada i
modela strukture potrošnje, predlaže se korišćenje vrijednosti iz Tabele XI za energetsku klasu B.
Preporuka EK za SHD stambene zgrade je 85 kWh/m2/god, a 117 kWh/m2/god za nestambene
zgrade.
Vijek trajanja ove mjere zavisi od toga koliko će dugo usvojeni tehnički propisi biti na snazi.
Procjena efekta mjere u Crnoj Gori
Ova mjera je obuhvaćena sa APEE i u cilju njene realizacije, u procesu je priprema Pravilnika o EE
zgrada. Njegov osnovni zadatak je propisivanje tehničkih zahtjeva koje je potrebno ispuniti
prilikom projektovanja i izgradnje novih, kao i rekonstrukcije postojećih zgrada. Pored toga,
Pravilnik se bavi i definisanjem metodologije prema kojoj se određuju energetske karakteristike
zgrada, propisivanjem sadržaja eleborata energetske efikasnosti zgrada, kao i načinom i
postupkom sertifikovanja zgrada.
Tabela XII Jedinična godišnja ušteda po jedinici stambene površine
Tip objekta
PRIJE POSLIJE UFES
SHD ηηηη
SHD
ηηηη EK* A B C D E EK A B C D E
kWh/god/m2 kWh/god/m
2 kWh/god/m
2
Porodična kuća 190 0.66 85 57 76 114 133 162 0.848 188 221 198 153 131 97
Stambena zgrada 165 0.66 85 50 66 99 116 140 0.848 150 191 172 133 113 85
Nestambena zgrada 180 0.66 117 54 72 108 126 153 0.848 135 209 188 145 124 92 * EK – Evropska Komisija
Ovdje će biti najprije dat pregled jediničnih ušteda energije u zavisnosti od energetske klase
zgrade (Tabela XII), a onda i statistički podatak o obimu izgradnje u Crnoj Gori (Tabela XIII).
Kombinovanjem podataka prezentovanih u tim tabelama moguće je proračunati ukupnu godišnju
uštedu energije usljed donošenja novih tehničkih propisa o izgradnji zgrada.
GIZ Vertragsnummer 81113474
26
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
Tabela XIII Izgradnja stambenih zgrada od 2006-2010 u Crnoj Gori (MONSTAT) u 1000m2
Namjena zgrade 2005 2006 2007 2008 2009 2010
Porodične kuće 105 128 171 244 296 228
Stambene zgrade 34 40 73 58 106 55
Ako se pretpostavi usvajanje Pravilnika o EE zgrada do kraja godine, onda će sva gradnja u toku
2012. godine biti usklađena sa novim propisima. U cilju procjene efekta donošenja Pravilnika o EE
zgrada na uštede energije, potreban je podatak o izgradnji u 2012. godini. Do potrebnog podatka
može se doći linearizacijom trenda gradnje iz petogodišnjeg perioda iz Tabele XIII. Dolazi se do
procjene da će 2012. biti izgrađeno približno 349000 m2 porodičnih kuća, a 98000 m2 stambenih
zgrada. Uzimajući u obzir jediničnu uštedu energije prezentiranu u Tabeli XII, dolazi se do procjene
ukupne uštede u 2012. godini (Tabela XIV). Potrebno je naglasiti da je prilikom određivanja uštede
energije računato sa ravnomjernom kvartalnom dinamikom izgradnje.
Tabela XIV Procjena ukupne uštede energije za 2012. godinu na osnovu primjene Pravilnika o EE
zgrada
Tip objekta
UFES
EK A B C D E
GWh
Porodična kuća 24.56 28.88 25.95 20.08 17.15 12.67
Stambena zgrada 5.50 7.02 6.33 4.90 4.16 3.11
Tabela XIV daje uporedne rezultate za očekivanu uštedu energije u 2012. godini u zavisnosti od
prosječne energetske klase izgrađenog m2 porodične kuće i stambene zgrade. Uočava se da čak i
najniža energetska klasa E, obezbjeđuje značajnu uštedu (15.78 GWh). Viša energetska klasa
izgrađenih zgrada donosi veće uštede.
S obzirom na nedostupnost podatka o izgradnji nestambenih zgrada, nije bilo moguće procijeniti
uštedu energije koju obezbjeđuje primjena novih tehničkih propisa.
GIZ Vertragsnummer 81113474
27
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
ZAMJENA UREĐAJA (SISTEMA) ZA GRIJANJE U STAMBENIM I NESTAMBENIM ZGRADAMA
PREPORUKE EU
U cilju daljeg razlaganja doprinosa u okviru uštede energije povodom poboljšanja sistema grijanja,
EK preporučuje i analizu uštede koju uzrokuje samo zamjena uređaja za grijanje ili njegovih
komponenti. Uticaj zamjene je definisan relacijom:
1 1
[ / / ]staro novo
UFES SHD A kWh jedinica godη η
= − ⋅ ⋅
, (7)
gdje je,
ηstaro – stepen iskorišćenja sistema za grijanje prije zamjene,
ηnovo – stepen iskorišćenja sistema za grijanje nakon zamjene,
SHD – prosječna specifična potrošnja toplote po m2 stambene (nestambena) površine,
A – prosječna grijana stambena (nestambena) površina od strane analiziranih uređaja.
Uočava se da je zamjena uređaja za grijanje ili njegovih komponenti analizirana kroz promjenu
stepena iskorišćenja koju ona neposredno izaziva. U cilju kvantifikovanja uštede energije,
ostvarene zamjenom jednog uređaja, razlika recipročnih vrijednosti stepena iskorišćenja prije i
poslije zamjene, množi se sa prosječnom specifičnom potrošnjom energije za grijanje. Ta energija
dobija se kao proizvod prosječne SHD i prosječne grijane površine od strane analiziranog uređaja.
Na taj način se jasno izdvaja doprinos u uštedi energije od strane zamijenjenog uređaja za grijanje.
Dakle, relacija (7) daje ukupnu godišnju uštedu energije po zamijenjenom uređaju. Slijedi da se
ukupna godišnja ušteda za sve uređaje obuhvaćene mjerom dobija se sabiranjem pojedinačnih
doprinosa svih uređaja.
MOGUĆNOST PRIMJENE U CRNOJ GORI
Ovako formulisana mjera nije u ovom obliku uključena u APEE, pa će u daljem tekstu biti dati
izvori podataka za procjenu ušteda koje su posljedica primjene ove mjere, u slučaju njenog
eventualnog korišćenja u budućnosti, kao i procjena jedinične uštede energije.
Dostupnost i pouzdanost podataka
Osnovni izvor podataka za primjenu relacije (7) su publikacije MONSTAT-a, Pravilnik o EE zgrada i
prateći standardi i energetski bilansi Crne Gore. Uzimajući u obzir da je mjera zamjene uređaja za
grijanje samo dio ranije definisane šire mjere koja se tiče poboljšanja integralnog sistema za
GIZ Vertragsnummer 81113474
28
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
grijanje, svi podaci potrebni za njenu primjenu su već definisani u okviru procedure za procjenu
uštede energije zamjenom termo-izolacije i sistema za grijanje.
Referentne vrijednosti za Crnu Goru
Prema relaciji (7), stepen iskorišćenja je osnovni podatak koji definiše efekat mjere zamjene
uređaja za grijanje. Ovaj podatak se za analizu konkretnog uređaja uzima iz specifikacije
proizvođača, dok se za neku generalniju analizu mogu koristiti podaci iz tabela III-V. Potrebno je
računati ukupni koeficijent iskorišćenja (η) sistema za grijanje (množenjem odgovarajućih η svih
komponenti sistema) za slučaj prije i poslije zamjene uređaja za grijanje. Prema podacima kojima
se raspolaže za Crnu Goru, situaciju prije zamjene karakteriše manja efikasnost koja je definisana
donjim granicama za η iz Tabele III, dok za slučaj poslije zamjene, treba koristiti gornje granice iz
iste tabele za odgovarajući tip uređaja za grijanje. Kada je u pitanju generalna efikasnost sistema
za grijanje u Crnoj Gori, onda se preporučuje upotreba stepena iskorišćenja od 0.66. Podatak koji
karakteriše novougrađeni sistem nakon primjene mjere se za Crnu Goru može pronaći u okviru
Tabele III za određene tipove uređaja za proizvodnju toplote, pri čemu se računa sa gornjim
graničnim vrijednostima kao efikasnim rješenjima. Evropska komisija, na osnovu EU prosjeka,
preporučuje upotrebu podataka prezentovanih u Tabeli V, tj. 0.595 za situaciju prije, a 0.848 za
situaciju nakon primjene mjere.
Za kvantifikaciju energetske uštede izazvanu zamjenom uređaja za grijanje koristi se podatak o
prosječnoj potrošnji energije za grijanje po jedinici površine za postojeće stanje. U zavisnosti od
namjene objekta, taj podatak se uzima iz Tabele VI iz kolone koja definiše postojeće stanje. U cilju
dobijanja uštede energije koju donosi zamjena jednog uređaja za grijanje u periodu od jedne
godine, potrebno je poznavati i površinu koju grije taj uređaj. U nedostatku konkretnog podatka
za analizirani objekat, preporučujemo korišćenje prosječne površine stambene jedinice od 68m2
(podatak iz modela koji je za Crnu Goru razvio Energetski Institut „Hrvoje Požar“). Kada su u
pitanju nestambene zgrade, treba uzeti se u obzir da je zbog različitosti njihove namjene, najbolje
praviti analizu na nivou objekta, a time i koristiti podatke koji su karakteristični za sam objekat.
Vijek trajanja efekata ove mjere odgovara vijeku trajanja novougrađenih uređaja, ali se generalno
može računati sa 20 godina u slučaju stambenih zgrada, a 25 godina za nestambene zgrade.
Procjena efekta mjere u Crnoj Gori
Ova mjera nije posebno tretirana u okviru APEE, pa će ovdje biti prezentovana moguća jedinična
ušteda energije. Podatak o prosječnoj površini stambenog objekta u Crnoj Gori preuzet je iz Top
Down indikatora EE (a izvorno je definisan od strane MONSTAT). Time je omogućena procjena
jedinične godišnje uštede energije prezentovane u okviru Tabele XV.
GIZ Vertragsnummer 81113474
29
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
Tabela XV Jedinična godišnja ušteda energije za prosječnu površinu stambenog objekta u Crnoj
Gori
Namjena objekta SHD
ηηηη A UFES
PRIJE POSLIJE kWh/god/m
2 m
2 kWh/god
Porodična kuća 190 0.66 0.848 68 4340
Stambena zgrada 165 0.66 0.848 68 3769
S obzirom na nedostupnost podatka za prosječnu površinu nestambene zgrade, ovdje nije data
procjena jedinične uštede energije koja se može očekivati za ovaj slučaj. Međutim, taj podatak je
jednostavno dobiti za konkretan slučaj koristeći relaciju (7) i referentne vrijednosti definisane u
okviru ovog poglavlja ukoliko se ne raspolaže sa stvarnim parametrima.
GIZ Vertragsnummer 81113474
30
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
ZAMJENA ILI NOVA INSTALACIJA SISTEMA ZA ZAGRIJAVANJE VODE U STAMBENIM I NESTAMBENIM ZGRADAMA
PREPORUKE EU
Slično kao i kod zamjene uređaja (sistema) za grijanje, i kod zamjene sistema za zagrijavanje vode,
osnovni parametar koji definiše uštedu energije je stepen iskorišćenja prije i nakon primjene
mjere. Množenjem razlike recipročnih vrijednosti η starog i novog sistema za grijanje vode sa
prosječnom potrebom za toplom vodom dolazi se do uštede energije koju donosi zamjena jednog
uređaja. Relacija kojom se procijenjuje ušteda na nivou godine po jednom uređaju je:
( )
[ ]_ _ _ _ _ _
1 1[ / / ],
365/ / ,
1000
staro novo
topla voda dnevno osoba po zgradi topla voda hladna voda voda f
UFES SWD kWh jedinica god
c d n t t c cSWD kWh jedinica god
η η
= − ⋅
⋅ ⋅ ⋅ − ⋅ ⋅=
(8)
gdje su,
ηstaro – stepen iskorišćenja sistema za zagrijavanje vode prije zamjene,
ηnovo – stepen iskorišćenja sistema za zagrijavanje vode nakon zamjene,
SWD – prosječna specifična potrošnja energije za pripremu tople vode po uređaju,
Ctopla_voda_dnevno – prosječna dnevna potrošnja tople vode u litrima po osobi iz analiziranog uređaja,
nosoba_po_zgradi – broj osoba u posmatranom objektu koje snabdijeva toplom vodom analizirani
uređaj,
ttopla_voda – temperatura tople vode (obično 60 °C),
thladna_voda – temperatura hladne vode (obično 15 °C),
Cvoda – specifični toplotni kapacitet vode (1 kCal/kg⋅°C)
Cf – faktor konverzije u kWh koji iznosi 0.001163 kWh/kCal za 1l vode = 1kg.
Ukupna godišnja ušteda energije zamjenom sistema za zagrijavanje vode dobija se sumiranjem
jediničnih ušteda proračunatih za svaki uređaj.
GIZ Vertragsnummer 81113474
31
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
MOGUĆNOST PRIMJENE U CRNOJ GORI
Primjena ove mjere u obliku koji je predstavljen ovdje, nije predviđena u okviru APEE. Međutim,
ona se promoviše kroz mjere koje se tiču usvajanja Pravilnika o EE zgrada, kao i raznim
programima koji podrazumijevaju subvencioniranje efikasnih tehnologija. Imajući to u vidu, ovdje
će biti predstavljen način za proračunavanje godišnje uštede energije koja se može ostvariti
zamjenom jednog sistema za zagrijavanje vode.
Dostupnost i pouzdanost podataka
U cilju procjene efekta zamjene uređaja za zagrijavanje toplote, potrebno je definisati stepen
iskorišćenja prije i poslije instalacije, kao i prosječnu potrebu za toplom vodom za analizirani
objekat. Stepen iskorišćenja je podatak koji je ranije definisan u tabelama III-V u zavisnosti od tipa
uređaja koji proizvodi toplotu. Pored toga, potrebno je definisati prosječnu specifične potrošnje
energije za zagrijavanje vode.
U okviru relacije (8) dat je postupak za određivanje prosječne potrebe za energijom koja se troši
na pripremu potrebne količine tople vode. Podaci u okviru te relacije nisu u toj formi raspoloživi u
Crnoj Gori, pa koristeći pomenutu formulu nije moguće pouzdano odrediti SWD. Međutim, u
okviru Pravilnika o EE zgrada preporučuje se korišćenje podatka o specifičnoj godišnjoj potrošnji
tople vode po jedinici površine za različite namjene objekata (Tabela XVI).
Tabela XVI Specifična godišnja potrošnja tople vode po jedinici površine
Namjena objekta
Specifična potrošnja tople vode
l/m2/god kWh/m
2/god
Porodične kuće 421 10.1
Stambene zgrade 552 13.2
Dječji vrtići 224 5.4
Administrativne zgrade 86 2.1
Škole 171 4.8
Univerziteti 86 2.1
Bolnice 702 16.8
Hoteli 512 12.3
Rekreativni objekti 773 21.9
Komercijalni objekti 174 4.2
Objekti kulture 207 4.9
Skladišta 50 1.2
Laka industrija 173 4.1
Podaci iz posljednje kolone Tabele XVI predstavljaju energiju koju je potrebno uložiti da bi se
obezbijedila zahtijevana količina tople vode po jedinici površine. Pomenuti podaci su izvedeni
GIZ Vertragsnummer 81113474
32
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
koristeći preporučenu metodologiju proračuna energetskih karakteristika zgrade (Poglavlje V
„Zagrijavanje sanitarne vode“, član 36.) koja je u procesu usvajanja zajedno sa pomenutim
Pravilnikom o EE zgrada.
Dakle, u cilju primjene relacije (8), potrebno je definisati SWD, a uzimajući u obzir dostupnost
podataka i regulative u Crnoj Gori, predlaže sekorišćenje relacije:
' [ / ]c
SWD SWD A kWh god= ⋅ , (9)
gdje je,
SWD’ – specifična potrošnja energije za zagrijavanje vode po jedinici površine (podatak iz Tabele
XVI),
Ac – prosječna površina objekta koju analizirani uređaj snabdijeva toplom vodom.
Referentne vrijednosti za Crnu Goru
Primjena prve relacije iz sistema (8) je jednostavna kada su poznati potrebni parametri. Podatak o
stepenu iskorišćenja se definiše kao proizvod stepena iskorišćenja pojedinih njegovih komponenti.
Za uređaje raspoložive u Crnoj Gori, dati su podaci u tabelama III i IV (Pravilnik o EE u zgradama i
prateća Metodologija proračuna energetskih karakteristika zgrada), dok su preporuke EK date u
Tabeli V. Za situaciju prije instalacije uzimaju se donje granične vrijednosti, dok se za efikasno
rješenje uzimaju gornje granične vrijednosti.
Za proračun energetske uštede ostvarene zamjenom sistema pripremu sanitarne tople vode,
neophodan je podatak o specifičnoj potrošnji energije za zadovoljavanje potreba za STV. Taj
podatak se usljed nedostupnosti podataka ne računa prema preporuci EK, već prema domaćim
preporukama. S tim u vezi, podatak o SWD se dobija prema relaciji (9), a koristeći podatak iz
Tabele XVI uz podatak o stvarnoj površini koju posmatrani uređaj opslužuje potrebnom toplom
vodom.
Ukupna godišnja ušteda dobija se sabiranjem svih proračunatih ušteda po zamijenjenom uređaju.
S obzirom da je očekivani vijek rada bojlera u upotrebi u stambenim zgradama 20 godina, a u
nestambenim zgradama 25, onda se ove vrijednosti uzimaju i za vijek trajanja analizirane mjere
EE.
Procjena efekta mjere u Crnoj Gori
Procjena uštede energije koju može obezbijediti zamjena jednog uređaja za pripremu STV u toku
jedne godine, data je u Tabeli XVII. Uzimajući u obzir dostupnost podataka o prosječnoj površini,
UFES je bilo moguće odrediti samo za porodične i kuće i stambene zgrade. Koristeći relacije (8) i
GIZ Vertragsnummer 81113474
33
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
(9), kao i podatke prezentovane u Tabeli XVI, moguće je odrediti uštedu energije za konkretan
objekat koji se može svrstati u jednu od kategorija iz Tabele XVI.
Tabela XVII Godišnja ušteda energije zamjenom jednog uređaja za pripremu STV
Namjena objekta SWD' A
ηηηη UFES
PRIJE POSLIJE kWh/god/m
2 m
2 kWh/god
Porodične kuće 10.1 68 0.66 0.848 231
Stambene zgrade 13.2 68 0.66 0.848 302
Podatak o uštedi energije može se iskoristiti za planiranje eventualnog uključenja ove mjere u neki
budući APEE tako što se UFES pomnoži sa brojem instalisanih uređaja, ukoliko se radi o tipskim
instalacijama. Ukoliko situacija na terenu značajno odstupa od tipične, onda se posebno računaju
doprinosi za svaki od uređaja, a na kraju se svi oni sumiraju u cilju procjene ukupnog efekta mjere
zamjene sistema za pripremu STV nekog konkretnog obima.
GIZ Vertragsnummer 81113474
34
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
ZAMJENA ILI INSTALACIJA SPLIT KLIMA UREĐAJA (< 12KW) U STAMBENIM I NESTAMBENIM ZGRADAMA
PREPORUKE EU
Slično kao kod zamjene sistema za grijanje, i kod analize uštede energija koja se ostvaruje
upotrebom efikasnih sistema za hlađenje, osnovni parametar je stepen iskorišćenja. Taj
parametar je kod sistema za hlađenje EER (Energy Efficiency Ratio). Uzimajući to u obzir, izvedena
je relacija kojom se definiše jedinična ušteda zamjenom ili instalacijom novih split klima uređaja
je:
1 1[ / / ],
,
fn h
prosjek novo
h sh u
UFES P n kWh jedinica godEER EER
n n f
= − ⋅ ⋅
= ⋅
(10)
gdje su,
EERprosjek – prosječni stepen konverzije električne u rashladnu energiju za postojeće stanje,
EERnovo – prosječni stepen konverzije električne u rashladnu energiju za najefikasnije tržišno
rješenje,
Pfn – instalisana snaga postojećih klima uređaja [kW],
nh – godišnje vrijeme rada sa punom snagom [h],
nsh – godišnje vrijeme rada,
fu – faktor maksimalnog opterećenja (preporučena vrijednost 0.58).
MOGUĆNOST PRIMJENE U CRNOJ GORI
Mjera zamjene klima uređaja u užem smislu nije planirana posebnim mjerama u okviru akcionog
plana EE, ali se nje djelimično dotiču mjere promocije EE u zgradama kroz subvencije i obaveze
definisane u okviru Pravilnika o EE zgrada. Ovdje će, na osnovu raspoloživih podataka, biti
predstavljen način određivanja jedinične ušteda energije koja se ostvaruje zamjenom postojećih
uređaja za hlađenje sa energetski efikasnim riješenjima na tržištu, što se kasnije može koristiti za
procjenu mjere konkretnog obima.
Dostupnost i pouzdanost podataka
Procjena uštede energije prema relaciji (10) se zasniva na poznavanju prosječnog stepena
iskorišćenja tj. prosječne efikasnosti postojećih klima uređaja i efikasnosti uređaja koji su trenutno
raspoloživi na tržištu (Tabela XVIII).
GIZ Vertragsnummer 81113474
35
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
Tabela XVIII Efikasnost (COP/EER) za jedinice do 12kW (Eurovent)
Toplotna pumpa – Vazduhom hlađena COP
Klasa Split & multi-split Kompaktna jedinica A COP > 3.60 COP > 3.40
B 3.60 > COP > 3.40 3.40 > COP > 3.20
C 3.40 > COP > 3.20 3.20 > COP > 3.00
D 3.20 > COP > 2.80 3.00 > COP > 2.60
E 2.80 > COP > 2.60 2.60 > COP > 2.40
F 2.60 > COP > 2.40 2.40 > COP > 2.20
G COP < 2.40 COP < 2.20
Toplotna pumpa – Vodom hlađena COP
Klasa Split & multi-split Kompaktna jedinica A COP > 4.00 COP > 4.70
B 4.00 > COP > 3.70 4.70 > COP > 4.40
C 3.70 > COP > 3.40 4.40 > COP > 4.10
D 3.40 > COP > 3.10 4.10 > COP > 3.80
E 3.10 > COP > 2.80 3.80 > COP > 3.50
F 2.80 > COP > 2.50 3.50 > COP > 3.20
G COP < 2.50 COP < 3.20
Vazduhom hlađeni rashladni uređaj EER
Klasa Split & multi-split Kompaktna jedinica A EER > 3.20 EER > 3.00
B 3.20 > EER > 3.00 3.00 > EER > 2.80
C 3.00 > EER > 2.80 2.80 > EER > 2.60
D 2.80 > EER > 2.60 2.60 > EER > 2.40
E 2.60 > EER > 2.40 2.40 > EER > 2.20
F 2.40 > EER > 2.20 2.20 > EER > 2.00
G EER < 2.20 EER < 2.00
Vodom hlađeni rashladni uređaj EER
Klasa Split & multi-split Kompaktna jedinica A EER > 3.60 EER > 4.40
B 3.60 > EER > 3.30 4.40 > EER > 4.10
C 3.30 > EER > 3.10 4.10 > EER > 3.80
D 3.10 > EER > 2.80 3.80 > EER > 3.50
E 2.80 > EER > 2.50 3.50 > EER > 3.20
F 2.50 > EER > 2.20 3.20 > EER > 2.90
G EER < 2.20 EER < 2.90
Prema Pravilniku o EE zgrada, treba računati sa prosječnom efikasnošću od 2.1 (EER) za područje
Crne Gore, dok se kao podatak o EER za trenutno raspoložive uređaje računa sa vrijednostima iz
Tabele XVIII. Potrebno je naglasiti da od pomenutih vrijednosti koje su podijeljene prema klasama
energetske efikasnosti, Pravilnik o EE zgrada preporučuje korišćenje uređaja koje karakterišu
vrijednosti iz neosjenčenih djelova Tabele XVIII.
Podatak o nazivnoj snazi uređaja je podatak koji specificira proizvođač opreme. S druge strane,
mnogo zahtjevniji zadatak je pouzdano odrediti podatak o vremenu rada klima uređaja pod punim
opterećenjem (nh) ili ukupno godišnje vrijeme rada (nsh). Praksa je da se do tog podatka dolazi
mjerenjem u dužem vremenskom periodu ili pomoću anketiranja korisnika uređaja. Međutim, dok
GIZ Vertragsnummer 81113474
36
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
rezulati pomenute ankete o vremenu korišćenja klima uređaja u Crnoj Gori ne budu dostupni,
predlaže se korišćenje alternativnih vrijednosti prezentovanih u Tabeli XIX.
Tabela XIX Prosječno godišnje vrijeme rada klima uređaja sa punom snagom u Crnoj Gori nh u [h]
Stambene zgrade Nestambene zgrade
245 510
Vrijednosti iz Tabele XIX izvedene su na osnovu podataka o potrošnji energije u domaćinstvima i
uslužnom sektoru iz Top Down EE indikatora za Crnu Goru, Energetskih bilansa Crne Gore,
statističkih godišnjaka i modela strukture potrošnje koji je za Crnu Goru razvio Energetski Institut
Hrvoje Požar.
Referentne vrijednosti za Crnu Goru
Prosječna vrijednost za efikasnost postojećih klima uređaja u Crnoj Gori je preporučena u okviru
Pravilnika o EE zgrada i iznosi 2.1, dok se istim pravilnikom obavezuje upotreba novih uređaja čija
je energetska klasa C ili bolja (Tabela XVIII).
Proračun uštede energije koju donosi jedan zamijenjeni klima uređaj se dobija računanjem sa
vremenom rada pri nazivnom opterećenju (nh) iz Tabele XIX, a uz poznavanje nazivne snage Pfn
koju specificira proizvođač uređaja.
Vijek trajanja klima uređaja (toplotne pumpe) zavisi prije svega od principa rada uređaja, pa se
uzima da je za:
• Sistem vazduh-vazduh – 10 godina,
• Sistem vazduh-voda – 15 godina,
• Sistem zemlja-voda – 20 godina.
Procjena efekta mjere u Crnoj Gori
Procjena godišnje uštede energije koju može donijeti zamjena jednog uređaja za hlađenje sa
energetski efikasnijim uređajima dostupnim na tržištu, predstavljena je u Tabeli XX. S obzirom da
Pravilnik o EE zgradama obavezuje upotrebu uređaja za hlađenje sa energetskom klasom od C pa
na više, u Tabeli XX su date uštede samo za te slučajeve. Potrebno je naglasiti da je, usljed
nedostatka podataka, za slučaj nestambene zgrade, računato sa uređajem iste snage kao za slučaj
stambene zgrade.
GIZ Vertragsnummer 81113474
37
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
Tabela XX Godišnja jedinična ušteda energije zamjenom postojećih klima uređaja
Namjena objekta
Pfn nh EER UFES
PRIJE
POSLIJE
VAZDUH VODA VAZDUH VODA
A B C A B C A B C A B C
kW kWh/god
Stambena zgrada
1.1 245 2.1 3.21 3.01 2.81 3.61 3.31 3.11 44 39 32 54 47 42
Nestambena zgrada
1.1 510 2.1 3.21 3.01 2.81 3.61 3.31 3.11 92 81 67 112 98 87
Na osnovu proračunate očekivane jedinične uštede energije iz Tabele XX, može se proračunati
ukupna ušteda u zavisnosti od željene energetske klase i analiziranog objekta. Koristeći tako
dobijeni podatak o uštedi energije, moguće je izvršiti analizu opravdanosti uključivanja mjere
zamjene uređaja za hlađenje u neki od budućih APEE.
GIZ Vertragsnummer 81113474
38
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
INSTALACIJA SISTEMA ZA SOLARNO ZAGRIJAVANJE VODE U STAMBENIM I NESTAMBENIM ZGRADAMA
PREPORUKE EU
Procjena uštede energije usljed ugradnje solarnih sistema za zagrijavanje vode zasniva se na
poznatoj očekivanoj jediničnoj uštedi po m2 instalisanog solarnog panela i efikasnosti postojećih
uređaja za zagrijavanje vode. Energija po jedinici površine panela predstavlja toplotnu energiju
koju solarni panel proizvodi (a koja se ulaže da bi se obezbijedila željena količina tople vode).
Relacija kojom se procjenjuje jedinična ušteda energije je:
2
_
[ / / ]postojeće stanje
USAVEUFES kWh m god
η= , (11)
gdje je,
USAVE – prosječna godišnja ušteda po m2 instaliranog solarnog panela,
η - stepen iskorišćenja psotojećih sistema za zagrijavanje vode.
Ukupna godišnja ušteda energije dobija se množenjem jedinične uštede sa ukupnom površinom
instalisanih panela.
MOGUĆNOST PRIMJENE U CRNOJ GORI
U Crnoj Gori je u okviru projekta MONTESOL planirana instalacija 1000 sistema za solarno
zagrijavanje vode. Odobreni su krediti sa kamatom 0% za stambene objekte. Projekat je započeo
2011. godine, dok se njegov pravi efekat očekuje tokom 2012. godine. Ovdje će biti procijenjena
očekivana godišnja ušteda energije.
Dostupnost i pouzdanost podataka
Potrebne vrijednosti parametara iz relacije (11) su stepen iskorišćenja postojećih sistema za
zagrijavanje vode, a oni su, u zavisnosti od tipa, prezentirani u tabelama III-V, dok se Pravilnikom o
EE zgrada preporučuje korišćenje opšteg pokazatelja efikasnosti na nivou Crne Gore od 0.66.
Procijenjena ušteda po m2 instalisanog panela koju donosi instalacija solarnih sistema za
zagrijavanje vode varira u zavisnosti od tipa uređaja, lokacije njegove ugradnje kao i potreba za
toplom vodom u zavisnosti od namjene objekta. Prema Studiji o izvodljivosti finansijskog
GIZ Vertragsnummer 81113474
39
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
mehanizma za promociju SWH sistema u Crnoj Gori, procjenjuje se godišnja ušteda energije od
približno 640 kWh/m2 za pločaste solarne panele za područje Podgorice (200l je procijenjena
dnevna potreba za sanitarnom toplom vodom). S obzirom da primorje (reprezentovano sa
mjernim podacima za Bar), prema Studiji o potencijalu obnovljive energije u Crnoj Gori,
karakteriše nešto veće sunčevo zračenje po jedinici površine, može se računati sa godišnjom
uštedom energije do 700 kWh/m2, dok za sjever (mjernim podacima predstavljen sa opštinom
Žabljak) usljed manjeg prosječnog sunčevog zračenja po jedinici površine treba računati sa
uštedom od približno 500 kWh/m2.
Pored pločastih SWH kolektora postoje i kolektori sa vakuumskim cijevima. Njih pored veće
efikasnosti karakteriše i veća investicija. Njihova primjena nije analizirana u okviru pomenute
studije o promociji SWH sistema, ali se prema iskustvima iz EU i okruženja može računati sa
približno 20% većom uštedom energije nego kod pločastih kolektora (Tabela XXI).
Tabela XXI Prosječna godišnja ušteda toplotne energije (USAVE) po jedinici površine u KWh/m2
Regija CG Pločasti kolektori Kolektori sa vakuumskim cijevima
Primorje (Bar) 700 840
Centralna regija (Podgorica) 640 770
Sjever (Žabljak) 500 600
Referentne vrijednosti za Crnu Goru
Pravilnikom o EE zgrada je predložena vrijednost prosječnog stepena iskorišćenja postojećih
sistema za pripremu sanitarne tople vode u Crnoj Gori, i on iznosi 0.66. Ukoliko se proračun radi
za konkretan objekat, umjesto pomenute vrijednosti treba koristiti stvarnu vrijednost stepena
iskorišćenja za posmatrani objekat, tj. za pripadajući sistem za pripremu STV.
Vrijednost USAVE iz relacije (11), uzima se iz Tabele XXI u skladu sa lokacijom analiziranog objekta
i tipom ugrađenog SWH sistema. Očekivani vijek trajanja SWH sistema je 20 godina.
Procjena efekta mjere u Crnoj Gori
Ministarstvo ekonomije Crne Gore u saradnji sa partnerima - Programom životne sredine pri
Ujedinjenim nacijama (UNEP) i italijanskim Ministarstvom životne sredine, kopna i mora (IMELS)
implementira projekat MONTESOL, koji ima za cilj uspostavljanje atraktivnog i održivog
finansijskog mehanizma za obezbjeđivanje kredita za domaćinstva za ugradnju solarnih kolektora.
Za potrebe MONTESOL projekta predviđena su sredstva u visini od 1 milion USD, koja su
predviđena za implementaciju i subvencioniranje kamatne stope kod komercijalnih banaka.
Ciljevi ovog projekta su smanjivanje kamatnih stopa za korisnike solarnih sistema, obezbjeđivanje
učešča finansijskih institucija tako što bi se smanjio rizik pri ulasku u novi segment na tržištu,
GIZ Vertragsnummer 81113474
40
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
pružanje podrške razvoju partnerstava između komercijalnih banaka i dobavljača solarnih
kolektora, kao i doprinos ukupnom smanjenju emisija štetnih gasova ugradnjom solarnih sistema.
Kada je riječ o krajnjem korisniku, tj. korisniku kredita, cilj projekta je da se domaćinstvima u Crnoj
Gori ponudi prilika da ostvare ekonomsku i energetsku uštedu korišćenjem solarnih kolektora za
grijanje sanitarne vode, koji bi se kupili preko beskamatnog potrošačkog kredita.
Pojedinačni krediti se mogu dobiti u iznosima od 1350.00, 1800.00 ili 2250.00 €, a otplaćuju se u
mjesečnim beskamatnim anuitetima, na period otplate od 3, 5 ili 7 godina.
Subvencija kamate i naknade od strane ME/SEE, kako bi se smanjili finansijski troškovi ovih
kredita, ima za cilj smanjivanje kamatne stope na 0%.
Pojednostavljenje procedura i administrativnih kanala u cilju olakšavanja brze i efikasne
procedure odobravanja i isplate kredita sa solarne kolektore, uključujući i smanjenje naknada za
obradu kredita.
Kvalifikovani distributeri/instalateri solarne opreme obezbjeđuju 7 (sedam) godina garantnog
perioda (osim za garancije od 5 (pet) godina na rezervoar i 10 (deset) godina na kolektor) za
potpun ili djelimičan kvar (osim ako su pitanju neadekvatni uslovi za rad). Distributeri/instalateri
su odgovorni za pružanje usluga održavanja instalisanih sistema tokom i nakon perioda garancije.
Ministarstvo ekonomije deponuje sredstva unaprijed kod banaka partnera u Projektu (NLB
Montenegrobanka i Hypo-Alpe-Adria banka) namijenjena za subvenciju kamatne stope do 0%.
Odobreni iznos kredita, banka će prebaciti na račun distributera/instalatera na bazi dostavljene
profakture/računa. Izabrani kvalifikovani distributeri/instalater solarnih sistema ugrađuju i
održavaju solarne sisteme za kupce. Kupac banci otplaćuje beskamatni kredit u jednakim
mjesečnim ratama.
Prema Studiji izvodljivosti3 koja je prethodila početku projekta, procijenjeno je da će obezbijeđena
sredstva biti dovoljna za instalaciju solarnih kolektora ukupne površine od približno 5000 m2.
Ukupna godišnja ušteda nakon finalizacije projekta procijenjena je na približno 3200 MWh.
Tabela XXII Rezultati projekta MONTESOL
Procijenjena ukupna površina
solarnih kolektora nakon završetka
projekta
Površina trenutno instaliranih
solarnih kolektora
Procijenjeni USAVE u okviru
Studije izvodljivosti
Ušteda energije ostvarena u 2011.
godini
Očekivana godišnja ušteda energije nakon
finalizacije projekta
m2 m
2 kWh/god MWh MWh
5000 82 640 26* 3200
*Računato je sa početkom projekta u drugoj polovini 2011. godine.
Prema podacima o implementaciji projekta MONTESOL, do danas je izvršeno 21 instalacija SWH
sistema za pripremu sanitarne tople vode. Ukupna instalirana površina solarnih kolektora je
3 Feasibility study on financial mechanism for support to the development of solar water heating
installations in Montenegro, BALREP, UNEP, 2010
GIZ Vertragsnummer 81113474
41
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
približno 82 m2. Na osnovu relacije (11) proračunata je ušteda energije u 2011 i očekivana
godišnja ušteda energije nakon finalizacije projekta. Tenutni i očekivani rezultati projekta
MONTESOL dati su u okviru Tabele XXII.
S obzirom da je projekat započeo u julu 2011., njegova puna ekspanzija očekuje se tokom 2012.
godine. Ostvarena ušteda energije u 2012. godini (posljednjoj godini APEE) zavisiće od stepena
realizacije projekta.
U cilju kvalitetnijeg monitoringa ušteda energije upotrebom SWH sistema, predlaže se godišnje
anketiranje dobavljača opreme. Koristeći podatke o instalisanim SWH sistemima iz pomenute
ankete, pomoću relacije (11), moguće je odrediti ostvarenu godišnju uštedu energije na nivou
Crne Gore.
GIZ Vertragsnummer 81113474
42
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
ZAMJENA ILI NABAVKA NOVIH EFIKASNIJIH KUĆNIH UREĐAJA U STAMBENIM ZGRADAMA
PREPORUKE EU
Procjena godišnje uštede energije koja se dobija zamjenom ili nabavkom novih, energetski
efikasnijih, uređaja u stambenim zgradama zasniva se na upoređivanju prosječne potrošnje
energije postojećih uređaja i novih uređaja po odgovarajućem tipu uređaja. Preporukama EK je
jedinična ušteda definisana relacijom:
_ _ [ / / ]postojeći uređaj novi uređaj
UFES AEC AEC kWh jedinici god= − , (12)
gdje je,
AECpostojeći_uređaj – prosječna godišnja potrošnja energije (u kWh) postojećih uređaja (za analizirani
tip uređaja) u slučaju zamjene uređaja, odnosno prosječna godišnja potrošnja energije (u kWh)
uređaja raspoloživih na tržištu za slučaj instalacije novih uređaja,
AECnovi_uređaj – prosječna godišnja potrošnja energije novih uređaja (za analizirani tip uređaja) u
kWh.
Ukupna očekivana godišnja ušteda energije se dobija množenjem jedinične godišnje uštede
energije (UFES) sa brojem uređaja koji su zamijenjeni novim, energetski efikasnijim (bolji
energetski razred), odnosno sa brojem novoinstalisanih uređaja za slučaj nabavke novih uređaja.
MOGUĆNOST PRIMJENE U CRNOJ GORI
Donošenjem Pravilnika o EE zgrada kao i promocijom upotrebe energetski efikasnih uređaja u
domaćinstvima, posredno je obuhvaćena i ova mjera. Ovdje će biti definisana jedinična ušteda
energije u zavisnosti od tipa zamijenjenog (instalisanog) uređaja višeg energetskog razreda. Na taj
način će biti omogućena jednostavna procjena uštede energije koju bi na nivou godine
obezbijedila primjena ove mjera u nekom konkretnom obimu.
Dostupnost i pouzdanost podataka
Razvojem Top-Down indikatora EE za Crnu Goru, analizirana je i prosječna potrošnja po uređaju u
Crnoj Gori. Rezultati pomenute analize su dati u Tabeli XXIII.
GIZ Vertragsnummer 81113474
43
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
Tabela XXIII Prosječna godišnja potrošnja električne energije i zastupljenost po tipu uređaja u
Crnoj Gori
Tip uređaja Prosječna godišnja potrošnja (kWh/god) Zastupljenost u CG
Frižider 366 95.6
Zamrzivač 700 73
Mašina za pranje veša 359 79.9
Mašina za pranje suđa 500 3.9
Televizor 200 90.0
Kada je u pitanju nabavka novih uređaja, za evaluaciju relacije (12) potreban podatak je i
prosječna potrošnja uređaja dostupnih na tržištu Crne Gore. Taj podatak je sadržan u okviru
informacije o energetskoj klasi uređaja koji se mogu nabaviti u Crnoj Gori. Slično kao i u okruženju,
i u Crnoj Gori u ponudi su uređaji za domaćinstva energetskog razreda u rasponu od B do A+++.
Kao prosječni energetski razred uređaja na domaćem tržištu može se uzeti energetski razred A, a
u skladu sa njim, dati su i podaci o prosječnoj godišnjoj potrošnji energije u Tabeli XXIV.
Tabela XXIV Prosječna potrošnja električne energije za uređaje trenutno dostupne na tržištu
Tip uređaja Prosječna godišnja potrošnja (kWh/god)
Frižider 240
Zamrzivač 350
Mašina za pranje veša 270
Mašina za pranje suđa 280
Televizor 130
Potrebno je napomenuti da podatak za prosječnu godišnju potrošnju energije za televizor iz
Tabele XXIV odgovara energetskoj klasi B kao trenutno najzastupljenijoj u Crnoj Gori. Razlog za
ovo je taj što obaveza energetskog označavanja televizora počinje od 30.11.2011. (prema Direktivi
2010/30/EU). Usvojene su energetske klase od A do G prema u skladu sa kojima je i definisan
pomenuti podatak za televizore. Od januara 2014., kriterijum se pooštrava i raspon energetskih
klasa je od A+ do F, dok se isto radi i 2017. i 2020. godine sa energetskim klasama od A++ do E, i
od A+++ do D, repektivno.
Energetski najefikasniji uređaji dostupni na tržištu imaju energetski razred A++ i A+++, osim za
televizore kod kojih je trenutno najefikasnije rješenje iz energetskog razreda A, a njihove
prosječne godišnje potrošnje energije su date u Tabeli XXV.
GIZ Vertragsnummer 81113474
44
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
Tabela XXV Prosječna godišnja potrošnja energije za energetski efikasne uređaje (najbolje
riješenje)
Tip uređaja Prosječna godišnja potrošnja (kWh/god)
Frižider 155
Zamrzivač 220
Mašina za pranje veša 210
Mašina za pranje suđa 250
Televizor 90
Pored raspoloživih podataka prezentiranih u okviru tabela XXIII-XXV, EK, prema iskustvu iz zemalja
EU, preporučuje i korišćenje tipičnih vrijednosti uštede energije po tipu uređaja koja se ostvaruje
korišćenjem efikasnih rješenja raspoloživih na tržištu (Tabela XXVI).
Tabela XXVI Procijenjena jedinična ušteda energije po tipu uređaja
Tip uređaja Jedinična ušteda energije (kWh)
Frižider 67
Zamrzivač 71
Kombinovani frižider - zamrzivač 69
Mašina za pranje veša 13
Mašina za pranje suđa 44
Množeći jediničnu uštedu energije iz relacije (12) sa statističkim podatkom o broju novih uređaja
analiziranog tipa koji se prodaju u toku posmatrane godine, dolazi se do vrijednosti ukupne
godišnje uštede energije koju ova mjera donosi.
Referentne vrijednosti za Crnu Goru
Primjena relacije (12) je jednostavna uz poznavanje godišnje potrošnje energije analiziranog tipa
uređaja za situaciju prije i poslije instalacije novog uređaja. S obzirom da postoje dvije varijante
ove mjere (zamjena starih i instalacija novih uređaja), potrebno je voditi računa o zamjeni
odgovarajućih vrijednosti iz tabela XXIII-XXV u relaciju (12). Naime, ukoliko se radi o zamjeni
postojećih uređaja sa energetski efikasnijim onda se vrijednost za AECpostojeći_uređaj uzima iz Tabele
XXIII za analizirani tip uređaja. S druge strane, ukoliko se radi samo o instalaciji novog uređaja,
onda se za AECpostojeći_uređaj uzima vrijednost iz Tabele XXIV. U oba slučaja se za AECnovi_uređaj uzima
vrijednost prezentovana u okviru Tabele XXV.
Vijek trajanja prema tipu uređaja je:
• Frižider i zamrzivač – 15 godina,
• Mašina za pranje veša i mašina za pranje suđa – 12 godina,
GIZ Vertragsnummer 81113474
45
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
• Televizor – 5 godina.
Procjena efekta mjere u Crnoj Gori
Procjena uštede energije usljed mjere zamjene ili instalacije novih energetski efikasnih kućnih
uređaja prevashodno zavisi od kvaliteta praćenja prodaje tih uređaja. Najjednostavniji način
praćenja je periodičnim anketiranjem snabdjevača uređajima. S obzirom da takve ankete nisu
sprovođene u Crnoj Gori, u okviru Tabele XXVII data je procjena jedinične godišnje uštede energije
u zavisnosti od tipa uređaja.
Tabela XXVII Jedinična godišnja ušteda energije u zavisnosti od tipa uređaja
Tip uređaja
Prosječna godišnja potrošnja (kWh/god) UFES
PRIJE TRŽIŠTE
ZAMJENA NOVO TRŽIŠNI PROSJEK NAJBOLJE NA TRŽIŠTU
Frižider 366 240 155 126 85
Zamrzivač 700 350 220 350 130
Mašina za pranje veša 359 270 210 89 60
Mašina za pranje suđa 500 280 250 220 30
Televizor 200 130 90 70 40
Prema Top-Down indikatorima EE za Crnu Goru, u odnosu na 2009., u 2010. godini došlo je do
porasta broja svih kućnih uređaja navedenih u Tabeli XXVII. Ukoliko se pretpostavi isti trend rasta i
u 2011. i 2012., prirast broja uređaja biće prema podacima prezentovanim u Tabeli XXVIII.
Tabela XXVIII Projekcija broja novih uređaja u Crnoj Gori
Tip uređaja 2010. 2011. 2012.
Frižider 4780 4911 5046
Zamrzivač 18247 20722 23533
Mašina za pranje veša 3997 4106 4219
Mašina za pranje suđa 193 199 204
Televizor 4500 4624 4751
Uzimajući u obzir podatke prezentovane u tabelama XXVII i XXVIII, moguće je proračunati ukupnu
uštedu energije u periodu za koji važi APEE.
Tabela XXIX Ukupna ušteda energije (kWh) za period važenja APEE
Tip uređaja 2010 - 2012
Frižider 1699830
Zamrzivač 10485150
Mašina za pranje veša 1003260
Mašina za pranje suđa 24270
Televizor 753120
GIZ Vertragsnummer 81113474
46
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
Potrebno je naglasiti da se radi samo o projekciji zasnovanoj na podacima definisanim u okviru
Top-Down indikatora. Za precizniju analizu ušteda potrebno je sprovesti anketu kod snabdjevača
kućnim uređajima za sve analizirane godine. Takođe, ušteda energije je računata samo za slučaj
nabavke novih uređaja, dok slučaj zamjene uređaja nije tretiran usljed nedostatka potrebnih
podataka. Pouzdana informacija o broju, tipu i namjeni uređaja je neophodna za kvalitetnu
procjenu uštede energije.
GIZ Vertragsnummer 81113474
47
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
ZAMJENA ILI INSTALACIJA EFIKASNIH SIJALICA U STAMBENIM ZGRADAMA
PREPORUKE EU
Mjera koja je prepoznata kao najjednostavnija za realizaciju zbog relativno niske početne
investicije, a višestruko potvrđenim uštedama je zamjena ili instalacija energetski efikasnih sijalica
u domaćinstvima. Procjena uštede energije koja se ostvaruje primjenom ove mjere se vrši pomoću
relacije:
_ _( )[ / / ]
1000
postojeće sijalice nove sijalice h repP P n F
UFES kWh sijalica god− ⋅ ⋅
= , (13)
gdje je,
Ppostojeće_sijalice – prosječna snaga za postojeće sijalice u stambenim zgradama u Crnoj Gori u [ W ] u
slučaju analize zamjene sijalica, odnosno prosječna snaga sijalica trenutno dostupnih na tržištu u
slučaju analize nove instalacije sijalica,
Pnove_sijalice – prosječna snaga za nove sijalice u stambenim zgradama u Crnoj Gori u [ W ],
nh – prosječno godišnje vrijeme rada u [ h ],
Frep – koeficijent sa kojim se množi broj prodatih sijalica kako bi se uzelo u obzir da sve prodate
sijalice neće odmah zamijeniti postojeće neergetski neefikasne sijalice.
Ukupna godišnja ušteda energije koja se ostvaruje ovom mjerom, dobija se množenjem jedinične
uštede energije sa brojem prodatih sijalica.
MOGUĆNOST PRIMJENE U CRNOJ GORI
Ova mjera je bila predmet više aktivnosti i projekata promocije energetske efikasnosti u Crnoj
Gori. Ovdje će biti izvršena analiza dostupnih statističkih podataka, kao i na osnovu njih, prikazana
procjena godišnje uštede energije po zamijenjenoj i instalisanoj sijalici. Takođe, biće dat prikaz
rezultata sprovedenih projekata promocije upotrebe efikasnih sijalica u domaćinstvima.
Dostupnost i pouzdanost podataka
Usljed nedostupnosti podataka o broju i tipu sijalica u upotrebi u Crnoj Gori, za precizniju
upotrebu relacije (13) predlaže se prethodno sprovođenje ankete kod stambenih objekata radi
utvrđivanja prosječne snage i tipa sijalica u upotrebi. Takođe, potrebno je sprovesti anketu
snabdjevača sijalicama kako bi se utvrdio tip i prosječna snaga sijalica trenutno raspoloživih na
tržištu.
GIZ Vertragsnummer 81113474
48
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
U nedostatku pouzdanih statističkih podataka, EK preporučuje da se računa sa jediničnom
godišnjom uštedom energije od 47 kWh za slučaj zamjene tradicionalne inkandescentne sijalice
(sa užarenom niti od volframa ili tungstena) kompaktnom fluorescentnom sijalicom (CPF). Takođe,
preporučuje se računanje sa godišnjim vremenom rada od 1000h.
Ukoliko su dostupni podaci o prosječnoj snazi (Ppostojeće_sijalice) inkandescentne sijalice, snaga
(Pnove_sijalice) njene zamjene (za isti svjetlosni tok) može se izabrati iz Tabele XXX.
Tabela XXX Prosječne snage klasičnih i CPF sijalica za isti svjetlosni tok (W)
Klasične sijalice sa užarenom niti Kompaktne fluor. sijalice
25 5
40 7
60 10-11
75 14-15
100 18-21
120 22-24
150 30
Referentne vrijednosti za Crnu Goru
Dok se ne bude raspolagalo podacima o zastupljenosti sijalica (s aspekta tipa i snage) u stambenim
objektima i na tržištu u Crnoj Gori, za procjenu godišnje uštede energije predlaže se korišćenje
procijenjene godišnje uštede energije po zamijenjenoj sijalici od 47 kWh, koju je predložila EK.
Množenjem ove vrijednosti sa brojem zamijenjenih sijalica dobija se ukupna godišnja ušteda
energije koju mjera zamjene klasičnih sijalica može obezbijediti. Potrebno je uzeti u obzir da je
prosječan vijek trajanja efikasne sijalice 6000 sati, odnosno 6 godina.
Procjena efekta mjere u Crnoj Gori
Unaprjeđenje efikasnosti osvjetljenja je prepoznato kao važno polje djelovanja na putu ukupnog
unaprjeđenja energetske efikasnosti. S tim u vezi, Ministarstvo ekonomije (tj. SEE) je preduzelo
više aktivnosti.
U organizaciji Ministarstva ekonomije i Njemačkog društva za međunarodnu saradnju (GIZ) u
Podgorici je održana konferencija o energetski efikasnom osvjetljenju. Konferencija koja se bavi
specifičnom tematikom kao što je kvalitet rasvjete uz racionalno potrošnju energije održava se po
prvi put i u Crnoj Gori i u regionu.
Ovu konferenciju karakterisalo je veliko interesovanje domaće stručne javnosti koje je nadmašilo
očekivanja organizatora konferencije. Konferenciji je prisustvovalo oko 150 predstavnika privatnih
firmi, državnih instutucija, univerziteta, studenata itd. što je jasan pokazatelj potrebe domaćih
GIZ Vertragsnummer 81113474
49
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
stručnjaka za dobijanjem novih saznanja, ostvarivanjem novih kontakata u ovoj oblasti i uopšte
narasle potrebe da se ovoj temi posveti veća pažnja nego što je to do sada bio slučaj.
Sektor za energetsku efikasnost, Ministarstva ekonomije je, u martu 2011. godine, pokrenuo
promotivnu akciju podjele štednih sijalica i brošura građanima. Građanima se dijele štedne sijalice
snage 20 W koje efikasno mogu da zamijene klasične sijalice snage 100 W, pri čemu imaju deset
puta duži vijek trajanja. U akciji je podijeljeno 4850 sijalica. Ako se zna da je, za ovu akciju,
prosječna ušteda po sijalici 80 kWh (Tabela XXXI), onda je ukupna ušteda energije za period
važenja APEE 582000 kWh. Potrebno je naglasiti da se sa uštedom energije prema ovoj akciji može
račuanati samo u drugoj polovini 2011 i cijeloj 2012. godini.
Tabela XXXI Prosječna godišnja ušteda energije po sijalici
nh SNAGA UFES
PRIJE POSLIJE kWh/god.
1000 100 20 80
S obzirom na nedostatak podataka o prodaji energetski efiksanih sijalica, nije moguće napraviti
pouzdanu procjenu uštede energije zamjenom klasičnih sijalica novim, energetski efikasnijim. S
tim u vezi, u cilju omogućavanja procjene uštede energije, potrebno je izvršiti pouzdan monitoring
raspodjele sijalica po domaćinstvima putem anketiranja.
GIZ Vertragsnummer 81113474
50
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
ZAMJENA ILI POBOLJŠANJE SISTEMA RASVJETE ILI NJEGOVIH KOMPONENTI U NESTAMBENIM ZGRADAMA
PREPORUKE EU
Za razliku od stambenih objekata gdje je značajan prostor za uštedu energije (koja se troši za
osvjetljenje) prepoznat u dominantnoj upotrebi energetski neefikasnog tipa sijalica, kod
nestambenih objekata je taj prostor proširen i na režim rada, regulaciju nivoa osvjetljenja i
efikasnost komponenti sistema rasvjete. Uzimajući to u obzir EK preporučuje proračun jedinične
uštede energije prema:
( ) ( ) ( )
( )
, , , , , , , ,1 1
1
,1000
[ / / ], 1 ,
efstNN
st l st l st b st b st ef l ef l ef b ef b ef D ii ii i
ef st c
H N P N P H N P N P F
UFES
UFES kWh jedinica god H H F
= =
⋅ ⋅ + ⋅ − ⋅ ⋅ + ⋅ ⋅ −
=
= = ⋅ −
∑ ∑ (14)
gdje je,
Hst – broj sati rada u toku godine sa standardnom strategijom upravljanja,
Nl,st – broj standardnih sijalica,
Pl,st – efektivna snaga (ne nazivna) koju troši standardna sijalica,
Nb,st – broj standardnih prigušnica,
Pb,st – snaga koju troši standardna prigušnica,
Hef – broj sati rada u toku godine sa efikasnom strategijom upravljanja,
Nl,ef – broj efikasnih sijalica,
Pl,ef – efektivna snaga (ne nazivna) koju troši efikasna sijalica,
Nb,ef – broj efikasnih prigušnica,
Pb,ef – snaga koju troši efikasna prigušnica,
FD – faktor koji uračunava efekat balasta sa regulacijom nivoa osvjetljenja (FD = 0 ako nema
regulacije, inače FD ≤ 1),
Fc – faktor koji uzima u obzir strategiju upravljanja ( 0 ≤ Fc ≤ 1).
Iz relacije (14) može se uočiti da je ukupna angažovana snaga posmatranog sistema osvjetljenja
(svjetiljke sa svim njenim komponentama) predstavljena kao suma snaga angažovanih u svim
sijalicama i svim prigušnicama. Ove komponente sistema osvjetljenja su prepoznate kao
komponente sa najvećom potrošnjom energije što je uslovilo i razdvajanje njihovog doprinosa u
potrošnji u okviru relacije.
GIZ Vertragsnummer 81113474
51
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
Pored snage osnovnih komponenti sistema rasvjete, relacija (14) uzima u obzir i način upravljanja
definisan odabirom parametra Fc. Njegova vrijednost se uzima iz intervala [0,1], gdje vrijednost 0
odgovara situaciji kada ne postoji napredak u efikasnosti načina upravljanja, tj. smanjenja
godišnjeg vremena rada sistema rasvjete.
Relacija (14) ostavlja mogućnost analizu ugradnje regulacije nivoa osvjetljenja (dimovanje)
predstavljenu parametrom FD. Njegova vrijednost se bira iz intervala [0,1], gdje se vrijednost 0
uzima u slučaju kada ne postoji regulacija.
Ukupna godišnja ušteda energije dobija se množenjem jedinične uštede energije iz relacije (14) sa
brojem zamijenjenih ili novoinstalisanih sistema rasvjete ukoliko se radi o istom tipu sistema,
odnosno sabiranjem svih jediničnih ušteda za različite sisteme rasvjete. Ova mjera se može
primijeniti na nivou dijela ili cijelog nestambenog objekta, kao i za grupu objekata koji su
obuhvaćeni mjerom.
U slučaju nedostupnosti podataka potrebnih za relaciju (14), EK predlaže i opštiji pristup za
proračun jedinične uštede energije zamjenom starih sistema rasvjete ili nove instalacije efikasnijih
sistema rasvjete:
_ _[ / / ]
1000
ini h ini new h newP n P n
UFES kWh jedinica god⋅ − ⋅
= (15)
gdje je,
Pini – instalisana snaga sistema rasvjete prije primjene mjere u [ W ],
nh_ini – broj radnih sati prije primjene mjere,
Pnew – instalisana snaga sistema rasvjete nakon primjene mjere u [ W ],
nh_new – broj radnih sati nakon primjene mjere.
Uočava se sličnost relacije (15) sa načinom određivanja jedinične uštede energije koji se za
stambene objekte proračunava prema relaciji (13). Osnovni pristup je isti, a to je upoređivanje
instalisane snage sistema rasvjete prije i poslije zamjene (nove instalacije). Razlika je ta što se
relacijom (15) kroz parametre nh_ini i nh_new uračunava i ušteda koja se ostvaruje efikasnijim
upravljanjem rasvjetom u nestambenim zgradama. Ukupna ušteda energije dobija se množenjem
jedinične godišnje uštede energije po sistemu rasvjete sa brojem zamijenjenih (instalisanih)
sistema rasvjete.
Dok relacije (14) i (15) najbolju primjenu imaju na konkretnim objektima za koje se raspolaže sa
potrebnim informacijama za primjenu pomenutih relacija, za neku generalniju procjenu EK
predlaže korišćenje relacije:
_ _ 2[ / / / ]1000
ini h ini new h newp n p n
UFES kWh m jedinica god⋅ − ⋅
= , (16)
gdje je,
GIZ Vertragsnummer 81113474
52
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
pini – postojeća raspodjela snage rasvjete po jedinici površine [ W/m2 ],
nh_ini – broj radnih sati prije primjene mjere,
pnew – raspodjela snage rasvjete po jedinici površine [ W/m2 ] nakon primjene mjere,
nh_new – broj radnih sati nakon primjene mjere.
Podatak o prosječnoj raspodjeli snage rasvjete po jedinici površine (gustina snage) je podatak koji
statistički može da predstavlja generalnu karakteristiku nestambenih objekata određene
namjene. S tim u vezi, koristeći relaciju (16) može se proračunati godišnja ušteda energije po
jedinici površine (UFES). Ukupna ušteda dobija se množeći UFES sa površinom na kojoj je došlo do
poboljšanja sistema rasvjete, a onda sumirajući tako dobijene uštede za svaki od zamijenjenih
(instalisanih) sistema rasvjete.
MOGUĆNOST PRIMJENE U CRNOJ GORI
Iako mjera zamjene sistema rasvjete u nestambenim zgradama nije posebno adresirana u okviru
APEE, ovdje će biti prezentovan način procjene očekivane jedinične godišnje uštede energije. Ta
vrijednost se kasnije može iskoristiti za procjenu mjere konkretnog obima.
Dostupnost i pouzdanost podataka
Uzimajući u obzir dostupnost podataka u Crnoj Gori, kao i što jednostavniju primjenu
metodologije, predlaže sekorišćenje relacije (15) za procjenu uštede energije koja se ostvaruje
zamjenom sistema rasvjete. Potrebni podaci su snaga svjetiljke (zbir snage sijalica i prigušnica)
prije (Pini) i poslije (Pnew) primjene mjere. Takođe, potreban je podatak o vremenskom angažovanju
rasvjete prije (nh_ini) i nakon (nh_new) primjene mjere. EK daje preporuke o jediničnoj uštedi energije
za tipske mjere zamjene sistema rasvjete (Tabela XXXII):
• Zamjena sijalica sa užarenom niti fluo cijevima (CFL),
• Zamjena T8 fluo cijevi T5 fluo cijevima,
• Zamjena elektromagnetnih prigušnica elektroničkim,
• Efikasnije upravljanje osvjetljenjem usljed ugradnje senzora zauzetosti prostorija.
Tabela XXXII Preporučene vrijednosti za jediničnu uštedu energije
Vrsta mjere Procijenjena jedinična godišnja ušteda energije (kWh)
Klasične sijalice – fluo cijevi 118
T8 fluo cijevi – T5 fluo cijevi 22.5
EM prigušnica – elektronička prigušnica 15
GIZ Vertragsnummer 81113474
53
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
S obzirom da su uštede energije preporučene od strane EK izvedene na osnovu pretpostavke o
srednjem godišnjem vremenu rada datom u okviru Tabele XXXIII, u cilju omogućavanja primjene i
za drugačije režime rada, vrijednosti iz Tabele XXXII je potrebno normirati prema relaciji:
2500
h
norm
nUFES UFES= , (17)
gdje je,
UFES – jedinična godišnja ušteda energije iz Tabele XVII,
UFESnorm – normirana jedinična godišnja ušteda energije,
nh – godišnje vrijeme rada karakteristično za Crnu Goru i za namjenu objekta.
Kada je u pitanju mjera upravljanja rasvjetom upotrebom senzora zauzetosti prostorija,
preporučuje se računanje sa smanjenjem vremena rada rasvjete (nh_new) do 20% u odnosu na nh_ini.
Tabela XXXIII Preporučeno godišnje vrijeme rada rasvjete prema namjeni objekta
Namjena objekta Godišnje vrijeme rada rasvjete (h)
Poslovne zgrade (kancelarijski prostor) 2500
Komercijalne zgrade 4000
Bolnice 5000
Referentne vrijednosti za Crnu Goru
Nedostatak zvaničnih podataka o strukturi rasvjetnih sistema u upotrebi u Crnoj Gori, za procjenu
očekivane godišnje uštede energije preporučuje se korišćenje već proračunatih jediničnih
godišnjih ušteda energije prezentovanih u Tabeli XXXII. Ukupna godišnja ušteda energije dobija se
množenjem tih vrijednosti sa brojem zamijenjenih rasvjetnih sistema.
Vijek trajanja sistema rasvjete sa prigušnicom je 15 godina, a kompaktnih fluorescentnih sijalica
6000 sati, odnosno 6 godina.
Procjena efekta mjere u Crnoj Gori
Iako se principski proračun uštede enrgije prema relacijama (14) - (16) može izvršiti za svaki
objekat, obezbijediti potrebne podatke za to može predstavljati problem usljed raznovrsnosti
namjene nestambenih zgrada. S obzirom da podaci potrebni za procjenu ove mjere nisu trenutno
dostupni u Crnoj Gori, a i znajući da ova mjera nije direktno obuhvaćena sa APEE, ovdje nije bilo
moguće izvršiti procjenu uštede energije koju ova mjera može obezbijediti.
Okvirna procjena uštede može se dobiti korišćenjem podataka iz Tabele XXXII, usvajajući neki
konkretan broj sijalica za neku tipsku nestambenu zgradu određene namjene. Na primjer, u
GIZ Vertragsnummer 81113474
54
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
slučaju zamjene svjetiljke koja ima 4 T8 fluo cijevi i jednu elektromagnetnu prigušnicu sa
svjetiljkom koja ima isti broj T5 fluo cijevi i jednu elektroničku prigušnicu, očekivana prosječna
godišnja ušteda energije je 105 kWh. Uz poznat broj takvih svjetiljki koji će biti zamijenjen,
moguće je proračunati ukupnu godišnju uštedu energije za konkretan objekat.
GIZ Vertragsnummer 81113474
55
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
ZAMJENA ILI INSTALACIJA NOVIH KANCELARIJSKIH UREĐAJA U NESTAMBENIM ZGRADAMA
PREPORUKE EU
Procjena uštede energije zamjenom ili instalacijom novih kancelarijskih uređaja, zasnovan je na
razlici u angažovanoj snazi uređaja prije i nakon primjene mjere, kao i režimu i srednjem
godišnjem vremenu rada tih uređaja. Prepoznaju se dva osnovna režima rada: aktivni i pripravni
(stand by). Iako aktivni režim rada karakteriše veća angažovana snaga, ne treba zanemariti
potencijalnu uštedu koja se može dobiti sa još manjom angažovanom snagom u pripravnom
režimu rada. Razlog tome je značajno vrijeme koje uređaji provedu u pripravnosti. S tim u vezi,
odvojeno se razmatra doprinos podizanja efikasnosti kancelarijskih uređaja u aktivnom i režimu
pripravnosti. Preporučena relacija za proračun godišnje uštede energije u aktivnom režimu rada
je:
( )_ _
[ / / ],1000
prosjek najbolje na tržištu arPA PA h
UFES kWh jedinica god− ⋅
= (18)
PAprosjek – snaga prosječnog uređaja dostupnog na tržištu u aktivnom režimu rada u [ W ],
PAnajbolje_na_tržištu – snaga najefikasnijeg uređaja dostupnog na tržištu u aktivnom režimu rada u [ W
],
har – godišnje vrijeme rada u aktivnom režimu rada [ h ].
Procjena jedinične godišnje uštede energije u režimu pripravnosti je:
( )_ _
[ / / ]1000
prosjek najbolje na tržištu srPS PS h
UFES kWh jedinica god− ⋅
= , (19)
gdje je,
PSprosjek – snaga prosječnog uređaja dostupnog na tržištu u stand by režimu rada u [ W ],
PSnajbolje_na_tržištu – snaga najefikasnijeg uređaja dostupnog na tržištu u stand by režimu rada u [ W ],
Hsr – godišnje vrijeme rada u stand by režimu rada [ h ].
Pored prepoznatog potencijala uštede upotrebom uređaja koji angažuju manju snagu u aktivnom i
režimu rada pripravnosti, EK predlaže i relaciju koja, uzima u obzir i način na koji se uređaji koriste.
To se postiže kombinovanjem relacija (18) i (19) i razdvajanjem prosječnih godišnjih vremena rada
za situacije prije i nakon primjene mjere kao što je urađeno u relaciji:
( ) ( )
[ / / ]1000
ar sr ar srstaro novoPA h PS h PA h PS h
UFES kWh jedinica god⋅ + ⋅ − ⋅ + ⋅
= . (20)
gdje je,
GIZ Vertragsnummer 81113474
56
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
(PA⋅har + PS⋅hsr)staro – ukupna jedinična potrošnja uređaja prije primjene mjere u [ Wh ],
(PA⋅har + PS⋅hsr)novo – ukupna jedinična potrošnja uređaja nakon primjene mjere u [ Wh ].
Svi parametri iz relacije (20) su već objašnjeni u okviru relacija (18) i (19). Ukoliko se želi analizirati
samo ušteda usljed efikasnijeg upravljanja, onda se u okviru relacije (20) samo mijenjaju
vrijednosti za har i hsr za situaciju prije i nakon primjene mjere. Vrijednosti o snagama uređaja u
aktivnom i režimu rada pripravnosti ostaju iste za situaciju prije i nakon primjene mjere.
Ukupna ušteda energije dobija se sabiranjem jediničnih ušteda energije svakog uređaja
obuhvaćenog ovom mjerom. Potrebno je naglasiti da se za slučaj zamjene uređaja kao podatak za
snage u svim režimima koristi prosječna vrijednost uređaja u upotrebi, dok se za slučaj instalacije
novih uređaja koristi prosječna vrijednost snage uređaja dostupnih na tržištu.
MOGUĆNOST PRIMJENE U CRNOJ GORI
Unaprjeđivanje energetske efikasnosti kancelarijskih uređaja nije definisano kao mjera u okviru
APEE, pa će ovdje prikazan samo potencijal te mjere omogućavanjem proračuna jedinične
godišnje uštede energije. Dobijena vrijednost može se iskoristiti za procjenu ukupne godišnje
uštede energije za definisani obim primijenjene mjere.
Dostupnost i pouzdanost podataka
Najčešće razmatrani kancelarijski uređaji su desktop računari i njihovi monitori, kao i prenosni
računari. S tim u vezi EK preporučuje godišnje vrijednosti ušteda energije koje se mogu očekivati
zamjenom opreme trenutno u upotrebi najsavremenijom opremom raspoloživom na tržištu. U
Tabeli XXXIV dati su podaci potrebni za primjenu relacija (18)-(20).
Tabela XXXIV Prosječna snaga i vrijeme rada po režimima za kancelarijsku opremu (EMEES
projekat)
Vrsta uređaja
Prosječna snaga (W) Prosječno godišnje vrijeme rada (h)
aktivni režim pripravni režim aktivni režim pripravni režim
PS* EE** PS EE
Desktop računar 78.2 23.0 4.0 2.2 2279 3196
Prenosni računar 32.0 6.8 3.0 0.5 2613 2995
Monitor CRT 69.5 51.7 6.3 0.6 2586 3798
Monitor LCD 31.4 17.1 2.3 0.4 2586 3798 *PS – postojeće stanje; **EE – najefikasniji uređaji dostupni na tržištu.
Ukupna ušteda energije se dobija množenjem podatka o jediničnoj godišnjoj uštedi iz Tabele
XXXIV brojem zamijenjenih komponenti.
GIZ Vertragsnummer 81113474
57
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
Referentne vrijednosti za Crnu Goru
Najbolja primjena relacija (18)-(20) podrazumijeva postojanje podataka o trenutnoj strukturi
potrošnje energije kancelarijskih uređaja u Crnoj Gori. S obzirom da takvi podaci trenutno nisu
dostupni, za generalnu procjenu uštede koja se ostvaruje zamjenom kancelarijske opreme
potrebno je koristiti podatke preporučene projektom EMEEES, a koji su dati u Tabeli XXXIV. Za
precizniju procjenu uštede potrebno je prethodno sprovesti anketu, koja bi kao rezultat dala
prosječne vrijednosti snaga po vrsti uređaja, kao i prosječno vrijeme rada po režimima.
Vijek trajanja kancelarijskih uređaja se procijenjuje na približno 3 godine.
Procjena efekta mjere u Crnoj Gori
U okviru APEE je predviđena mjera koja promoviše energetsku efikasnost prilikom sprovođenja
javnih nabavki. Kako nisu definisani konkretni (obavezujući) postupci za primjenu ovog
kriterijuma, a nije vršen ni monitoring prilikom sprovođenja javnih nabavki, nije bilo moguće
procijeniti kolika je ušteda energije ostvarena i kolika se očekuje.
Međutim, prema podacima navedenim u okviru Tabele XXXIV, moguće je odrediti godišnju uštedu
energije po nabavljenom novom kancelarijskom uređaju. Rezultati su prezentirani u Tabeli XXXV.
Tabela XXXV Prosječna godišnja ušteda energije (kWh) za jedan instalisani kancelarijski uređaj
Tip uređaja UFES
Desktop računar 120
Prenosni računar 58
Monitor CRT 24
Monitor LCD 30
U zavisnosti od broja i tipa nabavljenih novih kancelarijskih uređaja, moguće je procijeniti
očekivanu godišnju uštedu energije koristeći podatak iz Tabele XXXV.
GIZ Vertragsnummer 81113474
58
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
ENERGETSKI PREGLEDI
PREPORUKE EU
Energetski pregledi su prvenstveno sredstvo za monitoring potencijala uštede energije primjenom
mjera energetske efikasnosti. Time, sami po sebi, ne donose direktne uštede energije jer je
njihova realizacija uslovljena izvjesnošću finansiranja. Međutim, ukoliko su mjerama EE
predviđene državne subvencije zasnovane na rezultatima sprovedenih energetskih pregleda, onda
se sa velikom izvjesnošću može očekivati i realizacija procijenjenih ušteda. S tim u vezi, u okviru
projekta EMEEES predložena su tri pristupa procjene ušteda energije u zavisnosti od raspoloživih
podataka koje nudi energetski pregled:
1. Prvi nivo: poznati su samo podaci o ukupnoj potrošnji analiziranog objekta (razdvojena je
potrošnja električne energije i toplote i goriva),
2. Drugi nivo: poznat je podatak o procjeni potencijala uštede iz rezultata energetskog
pregleda (slučaj A: podatak o uštedi je poznat na osnovu monitoringa sprovođenja mjere;
slučaj B: podatak o uštedi je preuzet iz procjene urađene u okviru energetskog pregleda),
3. Treći nivo: detaljno praćenje unaprjeđivanja EE prema preporukama iz energetskog
pregleda.
Uočava se da je treći nivo najsloženiji s aspekta zahtijevanih podataka i nije praktičan za primjenu
kada se želi procijeniti generalni doprinos uštedama usljed sprovođenja energetskih pregleda. S
tim u vezi, za generalnu procjenu uzimaju se prva dva pristupa.
Relacija izvedena za slučaj raspoloživog podatka o ukupnoj potrošnji energije je:
, , [ / / ]h f h f el el
UFES DV AC DV AC kWh pregled god= ⋅ + ⋅ , (21)
gdje je,
DVe,f – usvojeni koeficijent uštede na osnovu energetskog pregleda potrošnje toplote i goriva,
ACe,f – prosječna godišnja potrošnja toplote i goriva objekta iz energetskog pregleda u [ kWh ],
DVel – usvojeni koeficijent uštede na osnovu energetskog pregleda potrošnje električne energije,
ACel – prosječna godišnja potrošnja električne energije objekta iz energetskog pregleda u [ kWh ].
Uzimajući u obzir opštost postupka za procjenu uštede energije i jednostavnost primjene, u
slučaju poznavanja potencijala uštede energije, predlaže se korišćenje relacije izvedene na osnovu
pristupa označenog kao nivo 2-b:
, , [ / / ]h f h f el el
UFES DV TSP DV TSP kWh pregled god= ⋅ + ⋅ , (22)
gdje je,
GIZ Vertragsnummer 81113474
59
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
DVe,f – stepen implementacije uštede potrošnje toplote i goriva definisane u energetskom
pregledu,
TSPe,f – prosječna godišnja ušteda toplote i goriva definisana energetskim pregledom u [ kWh ],
DVel – stepen implementacije uštede električne energije definisane u energetskom pregledu,
TSPel – prosječna godišnja ušteda električne energije definisana energetskim pregledom u [ kWh ].
Ukupna godišnja ušteda energije usljed sprovođenja energetskih pregleda dobija se sabiranjem
jediničnih ušteda energija proračunatih prema relacijama (21) ili (22) za svaki od sprovedenih
pregleda.
MOGUĆNOST PRIMJENE U CRNOJ GORI
Energetski pregledi su kroz više mjera obuhvaćeni APEE (sektori domaćinstava, usluga i industrije).
Glavna mjera koja ih promoviše su pravilnici o EE zgrada, ali i razni programi podsticajnih mjera za
unaprjeđivanje energetske efikasnosti.
Dostupnost i pouzdanost podataka
U okviru projekta EMEEES preporučene su vrijednosti parametara potrebnih za primjenu relacija
(21) i (22) u cilju generalne procjene uštede energije koja se može ostvariti po osnovu energetskih
pregleda. Kada je u pitanju relacija (21), potrebne vrijednosti parametara date su u Tabeli XXXVI. S
druge strane, parametri potrebni za primjenu relacije (22), dati su u okviru Tabele XXXVII.
Tabela XXXVI Koeficijent uštede prema preporuci EMEEES – nivo 1
Namjena Koeficijent uštede u prosječnoj godišnjoj potrošnji (%)
Toplota i goriva Električna energija
Javne zgrade* 2 3
Privatne zgrade* 1.5 4
Industrija** 1 2 *
Nisu uključena domaćinstva; ** Ne obuhvata energetski intenzivnu industriju;
Vrijednosti prezentovane u tabelama XXXVI i XXXVII su prilično konzervativne i u zemljama koje su
na početku procesa implementacije mjera energetske efikasnosti mogu da budu i znatno veće.
Ukoliko se raspolaže podacima iz monitoringa implementacije mjera predloženih energetskim
pregledom, onda je za pouzdanu primjenu relacija (21) i (22) potrebno koristiti stvarne podatke za
analizirani objekat.
GIZ Vertragsnummer 81113474
60
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
Tabela XXXVII Stepen realizacije potencijala uštede iz en. pregleda prema preporuci EMEEES –
nivo 2b
Namjena Stepen realizacije potencijala uštede iz en. pregleda (%)
Toplota i goriva Električna energija
Javne zgrade* 25 25
Privatne zgrade* 25 25
Industrija** 20 15 *
Nisu uključena domaćinstva; ** Ne obuhvata energetski intenzivnu industriju;
Referentne vrijednosti za Crnu Goru
Na početku je potrebno odlučiti koju od dvije ponuđene metode koristiti. Odluka se donosi u
skladu sa raspoloživim podacima. Ako se kao podatak iz energetskog pregleda ima samo ukupna
potrošnja energije (podijeljena na električnu i toplotnu energiju i goriva), onda se uz podatak o
koeficijentu uštede iz Tabele XXXVI, koristeći relaciju (21), dolazi do jedinične godišnje uštede
energije po izvršenom pregledu. Međutim, ako je poznat podatak o procijenjenoj uštedi energije
(podijeljena na električnu i toplotnu energiju i goriva) na osnovu sprovedenog energetskog
pregleda, koristeći relaciju (22) uz parametre iz Tabele XXXVII dobija se jedinična godišnja ušteda
energije po izvršenom pregledu.
Ukupna godišnja ušteda energije dobija se sabiranjem jediničnih ušteda energije za svaki od
izvršenih energetskih pregleda posebno.
Preporuka EMEEES projekta je da je trajanje ušteda energije ostvarenih po osnovu energetskih
pregleda 6 godina za nestambeni sektor, a 8 godina za sektor industrije.
Procjena efekta mjere u Crnoj Gori
U okviru aktivnosti na unaprjeđenju energetske efikasnosti, prvi energetski pregledi su izvedeni
2009. godine u koordinaciji tada Ministarstva za ekonomski razvoj i Njemačkog društva za
tehničku saradnju (GTZ). Ciljna grupa bile su javne zgrade (bolnice, škole, domovi i zgrade javnih
uprava). Nakon obuke lokalnog kadra, izvršeno je 26 energetskih pregleda zgrada širom Crne
Gore.
Pored toga, GTZ je u okviru projekta Energetska efikasnost u Crnoj Gori, angažovala eksperte za
tehnički monitoring i evaluaciju energetske potrošnje odabranih 8 objekata u Crnoj Gori prije nego
se primijene mjere za unaprjeđivanje energetske efikasnosti. Projekat je podrazumijevao praćenje
zimske grejne sezone 2009/10 kao energetski najintenzivnije za posmatrane objekte, a time i
najpogodnije za praćenje efekata mjera energetske efikasnosti.
GIZ Vertragsnummer 81113474
61
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
Tokom 2010. i 2011., Ministarstvo ekonomije je organizovalo niz energetskih pregleda, gdje je
akcenat bio na monitoringu strukture potrošnje, ali i na isticanju potencijalnih mjera za uštedu
energije.
U 2011. godini je, u saradnji Ministarstva ekonomije – SEE, GiZ, Mašinskog i Arhitektonskog
fakulteta, uspješno organizovan kurs za inženjere koji će se baviti problematikom energetske
efikasnosti. Cilj kursa je bio stvaranje kadra koji bi uspješno vršio energetske preglede prema
tačno utvrđenoj metodologiji. Time bi se podigao nivo pouzdanosti praćenja postojećeg stanja
energetske efikasnosti, a postavila bi se i bolja osnova za planiranje budućih mjera EE.
S obzirom da ne raspolažemo podacima iz praćenja energetske potrošnje nakon implementacije
mjera predloženih energetskim pregledima, u Tabeli XXXVIII su date procjene ušteda na bazi
podataka o potrošnji i strukturi potrošnje energije iz energetskih pregleda, tj. na osnovu relacije
(21).
Tabela XXXVIII Pregled ušteda energije (kWh) definisanih na osnovu zaključaka iz energetskih
pregleda
Broj energetskih pregleda
Period 2010. 2011. 2012. Ukupno
42 2009.-2011. 540233 762349 823360 2125941
Nakon uspostavljanja standardne procedure za praćenje implementacije mjera energetske
efikasnosti (koje proizilaze iz energetskih pregleda), biće moguće izvršiti preciznu evaluaciju
uštede energije koju predložene mjere donose. Ovo će biti postignuto usvajanjem Pravilnika o EE
zgrada i pratećih dokumenata.
GIZ Vertragsnummer 81113474
62
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
UKUPNE UŠTEDE ENERGIJE KOJE SU IZAZVANE MJERAMA IZ PRVOG AKCIONOG PLANA EE
Sumiranjem ušteda energije po mjerama, dolazi se do ukupne uštede energije u periodu važenja
APEE. Ušteda energije, kao i odgovarajuće smanjenje emisije CO2 prezentovano je u Tabeli XXXIX.
Tabela XXXIX Ukupna ušteda energije
Mjera EE
Ukupna ušteda energije 2010.-2012.
Smanjenje emisije CO2
MWh tCO2
Usvajanje tehničkih propisa u zgradarstvu 15780 180844
Promocija SWH sistema 1626 1863
Energy labeling kućnih uređaja 13966 16005
Zamjena sijalica 582 667
Energetski pregledi 2126 24364
UKUPNO (MWh) 34080 390564
Iz Tabele XXXIX uočava se da najveći udio u ukupnoj uštedi energije ima mjera usvajanja tehničkih
propisa u zgradarstvu (Pravilnik o EE zgrada). Potrebno je naglasiti da usljed nedostatka podataka
o stopi izgradnje nestambenih zgrada nije bilo moguće procijeniti odgovarajuću uštedu, pa time
ona i nije uvrštena u Tabelu XXXIX.
Dinamika realizacije projekta MONTESOL će dominantno uticati na nivo ušteda koje donosi mjera
zamjene standardnih sistema za pripremu STV sa SWH sistemima. U cilju proračuna uštede
energije u 2012. godini, ovdje je pretpostavljena ravnomjerna realizacija projekta MONTESOL do
njegove finalizacije zaključno sa krajem 2012. godine. U slučaju značajnijeg odstupanja od
pretpostavljene dinamike, potrebno je na odgovarajući način korigovati procijenjenu uštedu
energije.
Kada su u pitanju mjere zamjene kućnih uređaja i sijalica sa energetski efikasnim riješenjima na
tržištu, od najveće je važnosti pouzdan podatak o broju prodatih novih uređaja i sijalica, kao i
njihovom tipu (energetskoj klasi). To se može postići periodičnim anketiranjem snabdjevača
zasnovanom na usvojenom standardnom anketnom formularu, koji ne bi bio zahtjevan (tehnički i
vremenski) za popunjavanje.
Monitoringom primjene mjera zasnovanih na rezultatima energetskih pregleda dolazi se do
preciznih informacija o nivou ušteda energije. S tim u vezi, radi efikasnijeg praćenja ukupnih
4 S obzirom da u proračunu uštede energije nije bilo moguće razdvojiti uštedu toplotne od električne
energije, smanjenje emisija CO2 je računato sa emisionim faktorom za proizvodnju električne energije. Stvarna ušteda je sigurno veća od prikazane zato što je emisioni faktor za proizvodnju toplotne energije iz fosilnih goriva veći od istog za proizvodnju električne energije u Crnoj Gori.
GIZ Vertragsnummer 81113474
63
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
ušteda, neophodno je vršiti mjerenje potrošnje energije nakon primjene mjera predloženih u
okviru energetskih pregleda.
GIZ Vertragsnummer 81113474
64
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
ZAKLJUČAK
Predložena metodologija prevazilazi potrebe evaluacije mjera definisanih u prvom Akcionom
planu mjera EE, prije svega jer definiše procjenu mjera koje nisu njime planirane. S druge strane,
metodologija, definišući jediničnu uštedu energije za različite vrste mjera, daje mogućnost
procjene efekata mjera koje još nisu planirane, pa može poslužiti kao praktičan alat za planiranje
mjera koje će biti sastavni dio budućih akcionih planova EE.
Ograničavajući faktori za primjenu metodologije su dostupnost i pouzdanost podataka. U cilju
omogućavanja procjene efekata mjera iz budućih APEE, potrebno je pripremiti strategiju
prikupljanja potrebnih podataka. Prelazno rješenje mogu biti razni vidovi anketiranja
zainteresovanih strana kada je konkretna mjera EE u pitanju, dok je najbolje rješenje snažnija
saradnja sa Statističkim zavodom, kao institucijom koja ima mogućnost da obezbijedi potrebne
podatke sa visokom pouzdanošću.
GIZ Vertragsnummer 81113474
65
Offener Regionalfonds für Südosteuropa – Energie Effizienz PN 08.2016.7
Consortium INTEGRATION Umwelt & Energie GFA Consulting Group Bahnhofstr. 9 D-91322 Gräfenberg Germany
LITERATURA
[ 1. ] Akcioni plan energetske efikasnosti za period 2010-2012, Ministarstvo ekonomije, Crna
Gora, decembar 2010
[ 2. ] Recommendations on measurement and verification methods in the framework of
directive 2006/32/EC on energy end-use efficiency and energy services, European
Commission, Directorate – General for energy, Directorate C, New and renewable sources
of energy, Energy efficiency and innovation, C.4 – Energy efficiency,
[ 3. ] Strategija energetske efikasnosti Crne Gore, Vlada Crne Gore, Ministarstvo za ekonomski
razvoj, 2006
[ 4. ] Statistički godišnjaci 2006-2010, Monstat
[ 5. ] Predlog Pravilnika o EE zgrada, Ministarstvo ekonomije – SEE, 2011.
[ 6. ] Predlog Metodologije proračuna EE karakteristika zgrade, Ministarstvo ekonomije – SEE,
2011.
[ 7. ] Saobraćaj i veze u Crnoj Gori od 2005-2010, Monstat
[ 8. ] Crnogorski standardi za izvore toplote, izolaciju, građevinarstvo
[ 9. ] Jugoslovenski standardi za izvore toplote, izolaciju, građevinarstvo
[ 10. ] Strategija razvoja energetike Crne Gore do 2025, Vlada Crne Gore, Ministarstvo za
ekonomski razvoj, 2006
[ 11. ] Energetska politika Crne Gore do 2030, Vlada Crne Gore, Ministarstvo ekonomije, 2011
[ 12. ] Zakon o energetici, Službeni List CG, br. 28/10
[ 13. ] Zakon o energetskoj efikasnosti, Službeni List CG, br. 29/10
[ 14. ] Zakon o ratifikaciji Sporazuma između Evropske zajednice i Republike Crne Gore o
formiranju Energetske zajednice, Službeni list CG, br. 66/06
[ 15. ] Prvi nacionalni izvještaj Crne Gore o klimatskim promjenama prema Okvirnoj konvenciji
Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC), Vlada Crne Gore, UNDP, 2010
[ 16. ] Measuring and reporting energy savings for the energy services Directive – how it can be
done, Results and recommendations from the EMEEES Project
[ 17. ] Mjerenje i verifikacija ušteda energije primjenom metoda odozdo-prema-gore,
Metodologija i rezultati, 2011
[ 18. ] Serbian BU methodology
[ 19. ] Macedonian BU methodology
[ 20. ] Albanian BU methodology
[ 21. ] BU methodology for Kosovo
Recommended