View
88
Download
3
Category
Tags:
Preview:
Citation preview
1
MENADŽMENT
FINANSIJAProf. Simeun Vilendečić
POSLOVNE FINANSIJE
UPRAVLJANJE FINANSIJAMA
DA LI JE I KOD NAS OVAKO?
3
UVOD U NAUKU O FINANSIJAMA
nastanak nauke o finansijama,
predmet nauke o finansijama
odnos sa drugim naukama
budući razvoj
preduzeće kao subjekat
podjela finansija
4
Nastanak i razvoj nauke o finasijama
Finasije – pojam potiĉe od “finare”, “finance”
u srednjem vijeku = odreĊeno plaćanje
Pojam se veţe za NOVAC
Njemaĉki nauĉnik Malkus 1830. prvi put
odvaja nauku o finansijama od politiĉke
ekonomije
U poĉetku - finansije drţave a kasnije
promjena sadrţaja
Finansije – dio privrednog sistema
5
Predmet nauke o finansijama
Ona je dio ekonomske nauke
Savremene finansije obuhvataju ukupne
novĉane odnose
Predmet: novĉana plaćanja, kreditni odnosi,
politika prikupljanja i ulaganja, emisija novca,
monetarne, fiskalne finansije, politika i
planiranje novĉanih tokova, bankarsko
poslovanje, finansijsko osiguranje itd
6
3 odluke FM
Funkcija odluĉivanja FM:
- odluka o finansiranju
- odluka o investiranju i
- odluka o upravljanju imovinom
7
KOJE SU NAJBOLJE ODLUKE?
cijene se u zavisnosti od cilja
jedna od nijh je odluka španske kraljice
Izabele, koja je 1492. godine odluĉila da
finansira putovanje Kristofera Kolumba u
“Novi svijet”
ova odluka se smatra najuspješnijom i
najpoznatijom investicijom u istraţivanja i
razvoj
8
PREDUZEĆE
Uobiĉajen termin - privredno pravni entitet
koji rukuje resursima u cilju maksimizacije
dobiti
Svaki entitet – pravni ili privatni
Svaka organizovana jedinica (str, klub,
banka, MMF, drţava...)
9
PREDUZEĆE - SISTEM
ZAOKRUŢEN SOCIO-EKONOMSKI I DRUŠTVENO -
TEHNOLOŠKI SISTEM SA NIZOM LJUDSKIH
AKTIVNOSTI INTEGRISANIH OKO ODREĐENIH
CILJEVA
TEŢI STALNOM RASTU
SASTOJI SE OD MNOŠTVA HIJERARHIJSKI
STRUKTURISANIH SISTEMA
STALNOST DINAMIĈKE RAVNOTEŢE
10
Izreka za materijalnu ekonomiju
“Povećanje vrijednosti akcija
tokom vremena,
je osnov svakog
našeg postupka”Roberto Goizueta CEO, The Coca-Cola Company
- Maksimiziranje bogatstva akcionara ne
oslobaĊa preduzeće od odgovornosti da
djeluje na društveno odgovoran način
11
NOVA EKONOMIJA
Nematerijalna ekonomija
Ekonomija znanja
Ekonomija iskustva
Ekonomija ideja
Neopipljivi, nematerijalni faktori: intelektualni
kapital, dodata vrijednost znanja, sistem
balansiranih ciljeva
Nova vrijednost u obliku: ralacijskog kapitala,
ljudskog kapitala i strukturnog kapitala
12
Podjela finansija
Sa aspekta finansiske aktivnosti:
- Javne (fiskalne) finansije
- Monetarne finansije
- Bankarstvo
- Poslovne finanijse
- MeĊunarodne finansije
- Osiguranje
13
14
Predmet izučavanja poslovnih
finansija
Do1930. Deskriptivni - naglasak na finansijskim tržištima i hartijama -malo je paţnje posvećeno upravljanju sredstvima
1930. i 1940. Dominantan pravni pristup, reorganizacija firmi, bankrotstvo firmi, investiciona ulaganja.
1950. Upravljanje sa sredstvima, hartijama, zalihama, potraživanjima i fiksalnim finansijama
1960. Aplikacija matematiĉkih modela u upravljanju obrtnim sredstvima. Modeli vrednovanja firmi, primjena teorije portfelja, upravljanje kapitalom i politikom dividende
1970. Teorija mjerenja rizika i vrednovanje finansijskih potraţivanja. Razvoj fiansijskih trţišta i zajednička ulaganja
1980. Primjena računarske tehnologije pri donošenju odluka. Efikasno upravljanje korporacijama. Fuzija, razdvajanje, steĉaj i sanacija korporacija.
1990. Informaciona tehnologija u funkciji upravljanja finansijskim tokovima. Razvoj akcionarstva, primjena hartija od vrijednosti, rad na finansijskoj berzi. Upravljanje korporativnim kapitalom
15
Budući razvoj FM
biće dinamiĉan uz naglašavanje:
(1) procesa donošenja finansijskih odluka,
(2) procesa upravljanja finansijama,
(3) procesa kupovine, prodaje, spajanja, razdvajanja
preduzeća posredstvom berzanskih tokova,
(4) procesa zajedniĉkih ulaganja sa inostranstvom,
(5) procesa primjenljivosti poslovnih finansija na
meĊunarodne tokove preduzetniĉkog kapitala (preko
deviznih kurseva, rizika ulaganja i meĊunarodnog
bankarstva).
16
Odnos sa drugim naukama
poslovne finansije saraĊuju sa:
- naukom o javnim finansijama,
- naukom o monetarnim i kreditnim finansijama,
- naukom o bankarstvu,
- naukom o osiguranju.
- međunarodnim finansijama,
- finansijskim pravom,
- finansijskom statistikom i
- finansijskom matematikom
Za poslovne finansije se moţe reći da su veoma bliske sa ostalim ekonomskim disciplinama: političkom ekonomijom, ekonomikom preduzeća, ekonomskom politikom, međunarodnom ekonomijom, ekonomskom analizom, računovodstvom, revizijom i kontrolom
MAŠTOVIT MENADŢER FINANSIJA
Na kraju poslovne godine usvojen je godišnji obračun preduzeća sa dobrim rezultatom
Vlasnik preduzeća, koji baš nije mnogo brinuo o radnicima, odluči da proslavi završetak uspješne poslovane godine
Pozva svog financijskog direktora i reče mu:
- Hoću da to bude lijepo, na nivou, da ne košta mnogo, da bude upadljivo i da se svi radnici provesele
- Gazda, onda je najbolje da se objesite - savjetuje ga financijski –
- To neće mnogo koštati, biće upadljivo, a radnici će se zaista proveseliti
18
UPRAVLJANJE FINANSIJAMA
PREDUZEĆA
Finansijska funkcija preduzeća
Zadaci FF preduzeća
Finansijski menadţment preduzeća
Finansijski marketing preduzeća
Finansijska politika,
Naĉela finansijske politike,
Faktori finasijske politike preduzeća
Pravila finansiranja
FINANSIJSKA FUNKCIJA (FF)
PREDUZEĆA
PROCES PROIZVODNJE POĈINJE I ZAVRŠAVA NOVCEM
OGRANIĈAVAJUĆI FAKTOR ULAGANJA U PROCES
PROIZVODNJE JE NOVAC
NOVAC – PROIZVODNI FAKTOR VISOKOG STEPENA
MOBILNOSTI
KRUŢNI TOK SREDSTAVA: N-R-P-R1-N1 VEZA FF SA OSTALIM PRIMARNIM F: NABAVNOM,
PROIZVODNOM, PRODAJNOM I RAZVOJNOM
POĈETNA SREDSTVA, PRIBAVLJANJE NA TRŢIŠTU,
CIJENA SREDSTAVA (KAMATA)
SLIJEDI – REPRODUKCIONI CIKLUS
FF JE CENTRALNA FUNKCIJA U PREDUZEĆU
FF-NABAVNA F-PROIZVODNA F-PRODAJNAF- i opet FF19
ODGOVORNOST SVAKE FUNKCIJE
VISINA ANGAŢOVANIH NOVĈANIH I
NENOVĈANIH SREDSTAVA ZAVISI OD
USPJEŠNOSTI SVIH FUNKCIJA
ZA NABAVKU –ODGOVORNE NF I FF
ZALIHE MATERIJALA: ODGOV. NF I PROIZV. F
PROIZVODNJA: ODGOV. PROIZV. F I FF
ZALIHE ROBE: ODGOV. PROIZV. I PROD. F
POTRAŢIVANJA: ODGOVORNA PROD. F
ZA NOVĈANA SREDSTVA I HARTIJE: ODGOV. FF
NOVĈ SRED. U TOKU REPROD. NE SMIJU
NEDOSTAJATI NITI BITI NEISKORIŠTENA20
ZADACI FF PREDUZEĆA
RAZLIĈITI PRISTUPI
OSNOVNI ZADACI:
- PRIBAVLJANJE NS
- KORIŠTENJE NS
- USKLAĐIVANJE DINAMIKE PRILIVA I ODLIVA NS
- REGULISANJE NOVĈ. TOKOVA I PRAĆENJE
FINAN. ODNOSA U PREDUZEĆU
- KONTROLA UPOTREBE NS U PROCESU
REPROD
21
PRIMARNI I SEKUNDARNI ZADACI
PRIMARNI:
- PRIBAVLJANJE NS
- UPOTREBA (ULAGANJE) NS
- USKLAĐIVANJE IZVOR I MOBILIZACIJE
SEKUNDARNI:
- DISPONIRANJE NS
- KONTROLA NOVĈ DOKUM I UPOTREBE NS
- VOĐENJE OPERATIVNE EVIDENCIJE
- FINANSIJSKO PLANIRANJE
- FINANSIJKA ANALIZA
- FINANSIJSKO INFORMISANJE22
FINANSIJSKI MENADŢMENT (FM)
PREDUZEĆA
FM ILI UPRAVLJANJE FINANSIJAMA PREDUZEĆA
FM SE ODNOSI (ODREĐEN JE)NA UPRAVLJANJE:
- FINANSIJSKOM POLITIKOM PREDUZEĆA
- FINANSIJSKIM PLANIRANJEM PRED
- FINANSIJSKOM ORGANIZACIJOM PRED
- FINANSIJSKOM EVIDENCIJOM PRED
- FINANSIJSKOM ANALIZOM PREDUZEĆA
- FINANSIJSKOM POLITIKOM PREDUZEĆA
- FINANSIJSKOM KONTROLOM PREDUZEĆA
- FINANSIJSKOM INFORMISANJEM PREDUZEĆA
23
FINANSIJSKI MARKETING PREDUZEĆA
FM je intgralni dio FF preuzeća
Dobro organizovan FM – iznalaţenje feftinih
izvora
Odnos prema tuĊim izvorima
Zadatak: dinamizira FF naglašavjući finans
programe i planove
Kontrola upravljanja zalihama
Novi metodi kupovine, prodaje i finansiranja
Zahtijeva obrazovane finansijske kadrove
24
25
FINANSIJSKA POLITIKA (FP)
Politika – nauka o upravljnju, nauka o ciljevima,
sredstvima, metodama i instrumentima
ostvarenja cilja
Vrhunski cilj politike preduzeća je maksimiziranje
dobitka u dugom roku zato što je ostvarivanje tog
cilja uslov za vjeĉiti opstanak preduzeća
FP je satavni dio poslovne politike preduzeća
Razliĉita mišljenja u literaturi
Praktiĉno: FP je koncipiranje i utvrĊivanje
strategije upravljanja finansijsma preduzeća
KLASIFIKACIJA FP
Osnovna FP (likvidnost, sigurnost,
rentabilnost, struktura izvora, strukt. odluĉiv.)
Tekuća FP (tekuće finansir i raspolag NS)
Razvojna FP (akumulacija,razvoj,
investiciona ulaganja)
FP je samo novĉani izraz polslovne politike
preduzeća
Njihovi ciljevi moraju da budu usklaĊeni
26
27
Naĉini pribavljanja kapitala
Zadrţavanjem (akumuliranjem
dijela neto dobitka preduzeća)
Dokapitalizacijom (pronalaţenje
novih investitora, emisija novih
akcija)
Pozajmljivanjem na trţištu
28
Cilj finansijske politike
je finansijaka snaga preduzeća koja
podrazumjeva trajnu sposobnost:
- plaćanja,
- finansiranja
- investiranja
- povećanja imovine vlasnika
- zadovoljavanja finansijskih interesa uĉesnika
u preduzeću
29
Naĉela finansijke politike
imaju za cilj da utvrde i odrţavaju idealan poredak odnosa u finasijama preduzeća:
- naĉelo finansijske stabilnosti
- naĉelo rentabilnosti
- naĉelo likvidnosti
- naĉelo elastiĉnosti
- naĉelo nezavisnosti
- naĉeko finansijske snage
- naĉelo finansiranja u skladu sa rizikom
- naĉelo optimalnog dejstva slike finansiranja
30
Sukobljeni interesi
Naĉela su istovremeno meĊusobno povezana
i sukobljena
Vještina FP je u tome da sukobe izmeĊu
naĉela razrješava tako da najviše doprinese
ostvarenju cilja FP, a to je – finansijska snaga
preduzeća
31
Naĉelo finansijske stabilnosti
1 stalna imovina
2 stalne zalihe i stalna imovina namij. prodaji
3 gubitak iznad kapitala
4 dugor. vezana i izgublj. imovina (1+2+3)
5 kapital umanjen za gubitak do visine kapitala
6 dugoroĉna rezervisanja
7 dugoroĉne obaveze
8 trajni i dugoročni kapital (5+6+7)
9 koeficijent finasijske stabilnosti – 4/8
10 slobodni kapital (8-4) ako je 8>4
11 nedostajući kapital (4-8) ako je 8<4
32
Koeficijent FS moţe da ima
Vrijednost:
- 1 znaĉi da preduzeće ima prihvatljivu FS
- manju od 1 znaĉi FS je dobra (javlja se
slobodni kapital, likvdna rezerva)
- veći od 1 znaĉi FS je loša (javlja se
nedostajući kapital)
Kada se postigne dobra ili prihvatljiva FS
nastaje problem njenog odrţavanja
33
34
35
36
37
Teško odrţiva FS
38
Zahtjev naĉela FS
jeste: jaĉanje dugoroĉno
raspoloţivih izvora, a u okviru njih
posebno sopstvenog kapitala
preduzeća, jer se on nikome ne
vraća
39
Naĉelo rentabilnosti
Rentabilnost – ostvarenje prinosa na kapital
Prinos na ukupan kapital – stopa prinosa
(stopa rentabilnosti)
Zavisi od: strukture kapitala, obaveza sa
kamatom i kamatne stope
Mjeri stopu prinosa na ukupan kapital i
kamatnu stopu
Ono polazi od maksimiziranja dobiti u
kratkom roku
40
41
Naĉelo likvidnosti
Povezano sa naĉelom FS
Likvidna rezerva= DVI-DVS
U teoriji i praksi srećemo pojmove:
- Likvidnost imovine
- Likvidnost preduzeća
- Solventnost preduzeća
42
Likvidnost imovine
Je sposobnost i vrijeme date imovine da se
transformiše (mobiliše) u gotovinu
Najlikvidnija imovina su hartije od vrijednosti,
zatim potraţivanja od kupaca, kratkoroĉni
finansijski plasmani, zalihe proizvoda i robe,
nedovršena proizvodnja, zalihe materijala...
stalna imovina
43
Likvidnost preduzeća
(ili njegova plateţna sposobnost) je
sposobnost preduzeća da plaća obaveze u
vremenu njihovog dospjeća
Vezana za FS,
Uslovljena:
- rokovima transformacije (mobilizacije)
kratkoroĉno vezanih sredstava i
- rokovima dospjeća kratkoroĉnigh obaveza
44
Solventnost
je krajnja likvidnost, odnosno mogućnost
isplate obaveza, ne o roku dospjeća, nego
kad-tad, makar iz steĉajne ili likvidacione
mase
Preduzeće je solventno kada je gubitak manji
od kapitala, kada je imovina veća od
obaveza
insolventnost
45
Naĉelo finansiranja u skladu sa
rizikom
Visoki poslovni fiksni rashodi znaĉe visok poslovni
rizik ostvarivanja dobitka
1 Prihodi od prodaje 500.000
2 varijabilni rashodi 350.000
3 marža pokrića 1-2 150.000
4 poslovni fiksni rashodi 120.000
5 poslovni dobitak 3-4 30.000
6 faktor poslovnog rizika (leveridž) (3/5) 5
Znači: ako se 3 promjeni za 1%, 5 će se promjeniti
za 5%
46
zahtjev
Ako je poslovni rizik visok onda se traţi da finansijski rizik bude nizak
To se postiţe tako što u strukturi kapitala jaĉaju sopstveni a slabe pozajmljeni izvori ĉime padaju i kamate
U osnovi ovog naĉela je:
- rizik povjerilaca da im neće biti izmirena potraţivanja i
- rizik poslovanja sa gubitkom
47
48
Naĉelo finansijske elastiĉnosti
FE znaĉi prilagoĊavanje preduzeća u dva
suprotna smjera:
- u pogledu mogućnosti pribavljanja dodatnog
kapitala - kada nedostaje
- u pogledu mogućnosti smanjenja kapitala ili
njegovog rentabilnog upošljavanja – kada ima
višak
- sposobnost iznalaţenja jeftinih izvora
- sposobnost prilagoĊavanja situaciji
49
Naĉelo nezavisnosti
Se odnosi na slobodu voĊenja poslovne i finansijske
politike, u odnosu na ţelje i namjere povjerilaca
Ako preduzeće pri odluĉivanju ne mora da uvaţava
zahtjeve povjerilaca ono je nezavisno
Vezano za ostala naĉela
Nezaviznost je veća ako preduzeće ima bolju FS,
veću rentabilnost, permanentnu likvidnost i
elastiĉnost kao i veće uĉešće sopsvenog kapitala
Veće rezerve (kapital, rezervisanja, latentne) = Veća
nezavisnost
Veći neto dobitak = veća nezavisnost
50
Naĉelo dejstva slike finansiranja
Bilans stanja preduzeća=slika finansiranja
Optimalno aktivizaciono dejstvo ako je:
- FS dobra - koeficijent FS niţi od 1,
- devizne rezerve niske ili nula
- dobit visoka,
- poslovni finansijski rizik nizak
- udio sopstvenog kapitala u pasivi visok
U suprotnom bilans ne pruža optimalno aktivizaciono dejstvo
NAĈELO FINANSIJSKE SNAGE
PREDSTAVLJA SKUP NAĈELA:
- Racionalnog (ekonomskog) finansiranja
- Rentabilnosti
- Finansijalnosti
- Akumulacija i mobilizacije sredstava
- Likvidnosti
- Sigurnosti
Znaĉi najpovoljniju kombinaciju izvora finasiranja i
ubrzane cirkulacije (koef. obrta) finasijskih
sredstava51
FAKTORI FINANSIJSKE POLITIKE
PREDUZEĆA
FP je izloţena dejstvu niza faktora
Spoljni i unutrašnji
Trţišni uslovi privreĊivanja
Privredno finansijski sistem
Politika kreditiranja
Propisi i izmjena
Poslovna politika preduzeća
Kadrovska osposobljenost
Informatiĉka podloga52
Pojam finasiranja
finansiranje u klasicnon smislu oznaĉava kao "snabdjevanje
preduzeca kapitalom, pri ĉemu se kao kapital podrazumjeva
apstraktna suma vrjednosti imovine uloţene u preduzeće, a koja
se u bilansu pojavljuje na strani pasive“
klasiĉni pojarn finansiranja odnosi samo na izmjene u sferi
kapitala, dok se širl pojam odnosi i na izmjene u sferi
investicione konkretne imovine
svi postupci u vezi sa obezbjeĊivanjem neophodnih poslovnih
sredstava
pribavljanje sopstvenih i tuĊi sredstava
pronalaţenje i obezbjeĊenje finansijskih sredstava predviĊenih
konceptom finansijske politike i finansijskog plana za
ostvarivanje odredenih poslovnih programa i razvoja
53
Oblici finansiranja
l. Sopstveno finansiranje (pribavljanje sopstvenog
kapitala): ekstemo sopstveno finansiranje
(pribavljanje osnovnog kapitala - glavnice, uloga i
spoljnih rezervi preduzetnika) i intemo sopstveno
finansiranje (samofinansiranje – formiranjem rezervi
iz dobiti)
2. TuĊe finansiranje (pribavljanje tuĊeg kapitala):
ekstemo tuĊe finansiranje (pribavljanje svih vrsta
kredita, zajmova i ostalih tudih sredstava) i intemo
tuĊe finansiranje (korištenje rezervi za penzije
radnika, obustava poreza, socijalno osiguranje)
54
55
PRAVILA FINANSIRANJA
Imaju ulogu standarada finansiranja
Vertikalna pravila – struktura kapitala sa
stanovišta vlasništva
Horizontalna pravila – relacije imovine sa
stanovišta roka imobilizacije i kapitala sa
stanovišta roka raspoloţivosti
56
Vertikalna pravila finansiranja
Odnos sopstvenog i pozajmljenog kapitala –
nije numeriĉki odreĊen jer zavisi od mnoštva
faktora (rentabilnost, struktura imovine,
zaštita povjerilaca, inflacija...)
Odnos osnovnog i rezervnog kapitala
(zakonska rezerva -obavezna a statutarna –
dobrovoljna)
Odnos kratkoroĉnog i dugoroĉnog kapitala
57
Rentabilnost u pravilu
- Rentabilnost – zaraĊivaĉka moć preduzeća izraţava se stopom prinosa na kapital
1 stopa prinosa na ukupan kapital = poslovni dobitak/ukupan kapital
2 stopa prinosa na sopstveni kapital = bruto dobitak/sopstveni kapital
3 prosjeĉna kamatna stopa pozajmljenog kapitala
Ako je 1 više od 3 preduzeće ostvaruje dobitak iz finansiranja
58
Primjer a i b
59
Primjer c i d
60
Ako je cilj maksimiziranje
stope prinos na ukupan kapital:
Primjer a i b pokazuje da vlasniĉku strukturu kapitala treba pomjerati u korist pozajmljenog dok god je kamatna stopa niţa od stope prinosa na ukupan kapital
Primjer c i d pokazuje da vlasniĉku strukturu kapitala treba pomjerati u korist sopstvenog dok god je kamatna stopa viša od stope prinosa na ukupan kapital
Permanentno usaglašavanje vlasniĉke strukture kapitala - objektivno nemoguće
61
Zaštita povjerilaca u pravilu
Povjerioci su zaštićeni sve dok novo gubitka
ne prelazi nivo sopstvenog kapitala duţnika
Ako je vrijednost imovine bliţa visini obaveza
povjerioci su sve manje zaštićeni
Pomjeranje strukture kapitala u korist
sopstvenog
62
Odnos osnovnog i rezervnog kapitala
Funkcija kapitala – zaštita od rizika
Osnovna funkcija rezervnog kapitala je
zaštita osnovnog kapitala
Viši rezervni kapital = veći stepen zaštite
osnovnog kapitala
Gubitak se moţe pokriti:
- dopunom imovine i
- smanjenjem kapitala
63
Horizontalna pravila finansiranja
Zlatna pravila:
- zlatno bankarsko pravilo,
- zlatna bilansna pravila
(u uţem i širem smislu)
64
zlatno bankarsko pravilo
Formulisano 1854.
kasnije modifikovano
65
zlatna bilansna pravila
zahtijevaju da imovina iskazana u aktivi po iznosu i roku vezanosti odgovara izvorima finansiranja iskazanim u pasivi po iznosu i rokovima raspoloţivosti
Ako je:
- DVI = DIF onda je KVI+gotovina=KIF
- DVI < DIF onda je KVI+gotovina > KIF
- DVI > DIF onda je KVI+gotovina < KIF
66
Grafiĉki 1
67
Grafiĉki 2
68
Grafiĉki 3
69
Zlatno bilansno pravilo u uţem smislu
70
Zlatno bilansno pravilo u širem smislu
71
Ostala pravila finansiranja
-Pravilo 2:1
obrtna imovina duplo veća od kratkoroĉnih
obaveza
-Pravilo 1:1
kratk. potraţ.+kratk. hartije+gotovina jednaka
krtakoroĉnim obavezama
- Pravilo odnosa gotovine i kratkoroĉnih
obaveza (20%, 12% ....)
72
ORGANIZACIJA FINANSIJSKE
FUNKCIJE
Naĉela
Faktori
Naĉin organizovanja
Odnos sa drugim funkcijama
dinamiĉnost
73
ORGANIZACIJA FINANSIJSKE SLUŢBE
Finansijska sluţba moţe da bude
ogranizovana:
- Centralizovano
- Decentralizovano
- Kombinovano
zavisi od mnoštva faktora (unutrašnjih i
spoljnih)
74
Finansijsko odjeljenje
Sa referatima:
- pribavljanja i ulaganja finansijskih sredstava
- likvidature finansijske dokumentacije
- bezgotovinskog plaćanja - tekući raĉuni
- gotovinskog plaćanja – blagajna
- finansijskog planiranja,
- analize
- kontrole
75
Finansijska sluţba
Širi oblik organizovanja
Imaju ga velika preduzeća
Sastoji se od odjeljenja
U zavisnosti od potreba preduzeća
76
Organizacija finasijske sluţbe
77
FINANSIJSKO PLANIRANJE
pojam
predmet
metodi
principi
poslovni i finansijski rizik
poslovni i finansijski leveridţ
plan tokova gotovine
plan tokova neto obrtnog fonda
78
FINANSIJSKO PLANIRANJE (FP)
FP je:
- saĉinjavanje planskog bilansa uspjeha i stanja
- ocjena rizika ostvarenja finansijskog rezultata
- planiranje novĉanih tokova
Planski dukmenti se saĉinjavaju na kraju tekuće
za narednu godinu ili za budući period
Planiranje zahtijeva poznavanje svih poslovnih
funkcija preduzeća
POJAM FP
FP predstavlja oblik iskazivanja raznih vrsta planova
putem finansijskih pokazatelja
planovi se odnose na: funkciju nabavke, funkciju
proizvodnje, funkciju prodaje i razvojnu funkciju
Planiranje finansijskih sredstava sintetizuje se u
finansijskom planu preduzeca, kao instrumentu
poslovne politike
cesto se FP svodi na godisnji finansijski plan (plan
tokova novcanih sredstava)
zanemaruju se ostali aspekti FP: planovi kapitalnih
ulaganja i finansijski planovi upravljanja finansijama
79
PARAMETRI FP
obim i struktura finansijskih sredstava,
troškovi poslovanja,
amortizacija osnovnih sredstava,
cijene sirovina, materijala, gotovih proizvoda, robe i usluga,
obim i struktura investicionih ulaganja,
vrste tokova finansijskih sredstava,
planirani izvori finansiranja (sopstveni,kreditni, inoulaganja),
planirane potrebe u obrtnim sredsevima,
oĉekivana novĉana primanja i izdavanja,
planirani ukupan prihod,
brute dobit i akumulacija preduzeca,
planirana raspodela bruto dobiti
80
ELEMENTI FP
plan bilansa uspeha,
plan bilansa stanja,
plan novĉanih tokova,
plan dugoroĉnih ulaganja
81
FUNKCIJE FP
Finansijskim planovima treba definisati
organizaciono-tehnicke i finansijske uslove
putem kojih ce se ostvariti optimalni ciljevi
pos!ovne politike preduzeca
Neposredne funkcije FP su:
(a) informativna,
(b) koordinirajuća,
(c) korektivna i
(d) usmeravajuća funkcija
82
PREDMET I METODI FP
klasicni i ekonometrijski metodi
klasicni metodi: indukcije i dedukcije
ekonometrijski metodi:
- bilansni metod,
- metod trenda,
- metod višestruke korelacije i regresije,
- mreţno planiranje i
- komparativni metodZATIM: METOD PROCJENE, METOD PREDRAĈUNA TE RAZNI
MATEMATIĈKO - STATISTIĈKI METODI83
Principi i metodologija izrade finansijskog
plana
Finansijskirn planom se prikazuje ukupno
poslovanje preduzeca, izraţeno u novĉanom obliku
projektuju se zadaci i ciljevi koje treba ostvariti u
odreĊenom vremenskom periodu
izvrsavanjem finansijskog plana postize se:
- obezbeaivanje finansijskih sredstava u potrebnom
obirnu, rokovima i uslovima,
- racionalno korištenje raspolozivih sredstava,
- obezbjeĊenje stalne Iikvidnosti i solventnosti,
- pravilna raspodela dobiti kao i racionalno korištenje
rasporeĊenih dijelova dobiti
84
POSTUPAK IZRADE
Neophodno je voditi raĉuna o meĊusobnoj povezanosti
naturalnih planova i finansijskog plana
Potrebni naturalni planovi nabavke, proizvodnje,prodaje,
investicija, kadrova, novĉ. sredstava i izvora sredstava
pijre svega, sastaviti neophodne predračune dinamike kretanja
direktnih i opštih troškova,
nakon toga se sastavljaju planske kalkulacijae po vrstama
proizvoda, organizacionim jedinicama i za preduzeće kao cjelinu
Na osnovu toga utvrĊuje se planska cijena koštanja i prodajna
cijena određenog proizvoda
Zatim se sastavlja plan realizacije, plan raspodele ukupnog
prihoda, bruto dobiti ineto dobiti preduzeća.
Vrste finansijskih planova
1. Prema naĉinu sastavljanja: izolovani, kombinovani
, pojedinačni i svodni finansijski planovi
2. Prema stepenu vaznosti: primarni, sekundarni ,
3. Prema redovnosti sastavljanja: tekući (redovni i
vanredni) i specijalni (jednokratni) finansijski planovi
4. Prema duţini vremenskog perioda: kratkorocni ,
srednjorocni i dugoročni finansijski planovi
Prema ritmu finansijskog poslovanja: osnovni i
operativni finansijski planovi
DINAMIĈKI PLANOVI
86
BIZNIS PLAN U FP
BP predstavlja Rezime prošlih, sadašnjih i
budućih aktivnosti preduzeca,
Putem BP se postavljaju ciljevi i smjernice
budućeg poslovanja
Biznis planom se "trasira put": kako iz
proslošti, preko sadašnjosti stići do ţeljene
buducnosti
biznis danas "zivi u akcionarima i
menadţerima, da bi isti sutra "zivio" od
biznisa87
SADRŢAJ BP
1. naslovna strana,
2. rezime biznis plana,
3. profil (opis) firme (preduzeca),
4. analizA tržišta,
5. proizvodni biznis plan,
6. prodajni biznis plan,
7. marketing biznis plan,
8. finansijski biznis plan,
9. razvojni biznis plan,
to. kadrovski biznis plan,
11. dodatak biznis plana88
Finansijski dio biznis plana
poĉiva na analizi:
a) bilansa uspjeha preduzeća,
b) bilansu stanja preduzeća,
c) bilansu tokova sredstava preduzeća,
d) stanja kredita (zaduženosti),
e) finansijskih indikatora poslovanja preduzeca
89
Bilans uspjeha preduzeća
treba iskazati po sledećim pozicijama:
1. poslovni prihodi (prihodi od prodaje, ostali prihodi),
2. poslovni rashodi (materijal, ggrivo i energija, nabavna vrijednost
prodate robe, zarade, amortizacija, usluge),
3. poslovni dobitak (gubitak),
4. finansijskt prihodi (kamate),
5. finanstjski rashodi (kamate),
7. neposlovni i vanredn t prihodi,
8. neposlovni i vanredni rashodi,
9. neposlovni i vanredni dobitak (gubitak),
10. dobitak (gubitak) (3 ± 6 ± 9),
11. porezi i doprinosi iz dobitka,
12. neto-dobitak (gubitak)
Bilans stanja preduzeća - aktiva
1. neuplaćeni upisani kapital,
2. stalna sredstva (nematerijalna ulaganja, osnovna sredstva,
dugoročni plasmani),
3. obrtna sredstva (zalihe, kratkoročna potraživanja i plasmani,
gotovina),
4. aktivna vremenska razgraničenja,
5. poslovna sredstva,
6. gubitak,
7. poslovna aktitiva,
8. vanposlovna aktiva,
9. ukupna aktiva,
91
Bilans stanja preduzeća -pasiva
10. kapital (akcijski kapital, rezerve,
neraspoređeni dobitak),
11. dugoročna rezervisanja,
12. dugoročne obaveze,
13. kratkorocne obavze
14. pasivna vremenska razgraničenja
15. neraspoređena dobit tekuće godine,
16. poslovna pasiva,
17. vanposlovna pasiva,
18. ukupna pasiva. 92
NOVĈANI TOK – GODIŠNJE I KVARTALNO
1. neto dobitak (+) ili gubitak (-),
2. amortizacija (+),
3. zalihe: smanjenje (+), povećanje (-),
4. Potraţivanja: smanjenje (+), povećanje (-),
5. Obaveze prema dobavljaĉima, povećanje (+),
smanjenja (-),
6. ostale obaveze iz poslovanja: povećanje (+),
smanjenje (-),
I Novcani tok iz poslovnih aktivnosti (I+2+3+4+5+6)
93
NOVĈANI TOK - nastavak
7. prodaja osnovnih sredstava (+),
8. povecanje obaveza (kratkorocne i dugorocne) ( +),
9. emitovanje akcija, povecanje udela (+),
II Ukupni priliv iz aktivnosti investiranja i finansiranja (7+8+9)
10. nabavka osnovnih sredstva (-),
11. otplata kredita (kratkoroĉni, dugoroĉni) (-),
12. isplaćena dividenda (-),
III Ukupni odlivi iz aktivnosti investiranja i finansiranja
(I0+11+12)
IV Neto novcani tok I+II+III
94
FINANSIJSKI POKAZATELJI U BP
(1) opšta likvidnost (obrtna sredstvalkratkoročne obaveze) > 1,
(2) neto obrlni fond (obrtna sredstva - kratkoročne obaveze) > 0,
(3) finansijska stgurnost (trajni kapital/ukupna pasiva) > 0,5,
(4) koeficijent obrta sredstava (ukuapn prihod/ obrtna sredstva)
> 3,
(5) Rentabilnost (bruto dobit/ukupna pasiva) > 10%,
(6) ekonomičnost (ukupan prihodl kupan rashod) > 1,
(7) pokriće stalnih sredstava sopstvenim kapitalom (trajni
kapital/stalna sredstva) > 1,
(8) pokriće osnovnih sredstava i zaliha dugoročnim kapitalom
(trajni kapital + dugoroĉne obaveze/osnovna sredstva +
zalihe) – oko 1,
BP - ostalo
KADROVSKI BP
DODATAK BP
SADRŢAJ BP NIJE DEFINISAN
OBIM BP
VRIJEME ZA IZRADU BP
TIMOVI ZA IZRADU BP
SADAŠNJA PRAKSA
96
97
Planski bilans uspjeha i stanja
Saĉinjava se u varijamtama:
- prva (spontana, prijedlog) - saĉinjena na
osnovu informacija od poslovnih funkcija
- druga (konaĉna) - saĉinjena na osnovu
razmatranja i odluke uprave preduzeća
Iz konaĉne varijante utvrĊuju se standardi za
mjerenje uspjeha menadţera preduzeća
98
Ocjena finansijskog poloţaja
se zasniva na analizi finansijske stabilnosti jer
je ona bitna za opstanak, rast i razvoj
preuzeća
analiza FS se vrši na bazi zakljuĉnog bilansa
prethodne i planskog bilansa tekuće godine
racio finansijske stabilnosti – znaĉaj
RFS=DVI/DO (dugoroĉno vezana imovina
kroz dugoroĉne obaveze)
99
UtvrĊivanje ciljnog dobitka
UtvrĊuje se:
- minimalni – koji obezbjeĊuje da se FS ne pogorša i
- maksimalni – koji obezbjeĊuje da se FS dovede na
normalu (racio FS 1 ili manji)
Da bi se to ostvarilo u konaĉnoj varijanti razmatra se:
povećanje fiziĉkog obima proizvodnje, korekcija
prodajnih cijena, smanjenje ulaganja u osnovna
sredstva, otplata i td.
100
Poslovni rizik (PR)
PR – neizvjesnost ostvarivanja poslovnog dobitka kao prinosa na uloţeni kapital
Posl. dobitak=marţa pokrića-fiksni poslovni rashodi
PR proizilazi iz ĉinjenice da samim ulaganjem kapitala nastaju odreĊeni toškovi, tzv fiksni troškovi
Poslovni dobitak zavisi od visine marţe pokrića i visine rashoda perioda
101
Poslovni leveridţ (PL)
Koliko svaki procenat promjene prihoda od prodaje
izaziva promjenu poslovnog rezultata, pokazuje
faktor poslovnog leveridţa (FPL) ili poluge (FPP)
FPL se utvrĊuje iz odnosa marţe pokrića i poslovnog
rezultata (dobitka)
FPP izraţava poslovni rizik ostvarenja poslovnog
dobitka
FPL pokazuje koliko se puta brţe mijenja poslovni
dobitak nego što se mijenja marţa pokrića
102
Izraĉunavanje FPL
Faktor poslovnog leveridţa (poluge) =procenat povećanja poslovnog dobitka/procenat povećanja marţe pokrića
Faktor poslovnog leveridţa (poluge) moţe se izraĉunati i ovako:
Planski bilans uspjeha % povećanja
I. Varijanta Konaĉna varijanta
1. Marţa pokrića 103.000 121.000 17,47572
2. Poslovni dobitak 9.950 27.950 180,90452
3. Faktor poslovnog
leveridţa - poluge (1/2) 10,352 4,3292
Faktor poslovnog leveridţa (poluge)=180,90452 /17,47572=10,352
Dejstvo poslovne poluge po drugoj varijanti je slabije
103
Finansijski rizik (FR)
To je rizik ostvarenja bruto dobitka (BD) kao
bruto prinosa na sopstveni kapital
BD=poslovni dobitak-rashodi finansiranja
BD zavisi od poslovnog dobitka i visine
troškova kamata
Rizik ostvarenja BD se izraţava faktorom
finansijskog leveridţa (FFL)
104
FFL
Dobija se iz odnosa poslovnog dobitka i bruto
dobitka
Pokazuje koliko se brţe mijenja bruto dobitak
pri svakoj procentualnoj promjrni poslovnog
dobitka
FFL je multiplikator procentualnog povećanja
poslovnog dobitka što izraţava procentualnu
promjenu bruto dobitka
105
Izraĉunavanje FFL
Faktor finansijskog leveridža=Procenat povećanja bruto dobitka/Procenat povećanja poslovnog dobitka
na primjer:
Planski bilans uspjeha % povećanja
I varijanta Konaĉna varijanta
1. Poslovni dobitak 9.950 27.950 180,90452
2. Bruto dobitak 5.150 23.150 349,51456
3. Faktor finansijskog
leveridţa - poluge (1/2) 1,932039 1,207343
FFL je 349,41456 = 1,932039
180,80452
106
Ukupan rizik i sloţeni leveridţ
Ukupan, kumulativni rizk – neizvjesnost ostvarenja bruto dobitka a time i neto dobitka i prinosa na sopstveni kapital uzimajući u obzir i poslovne i finansiske rizike
Faktor sloţenog leveriţa(FSL) = marţa pokrića/bruto dobitak ili = FPL x FFL ili %povećanja BD/%povećanja marţe pokrića
FSL je multiplikator procenta promjene marţe pokrića ĉiji umnoţak daje procenat promjene bruto dobitka, neto dobitka i stope prinosa na sopstveni kapital
Preduzeće mora da teţi da FSL bude što niţi
107
Plan tokova gotovine
Bilans tokova gotovine priliv, odliv i saldo
gotovine
podijeljen u 3 dijela:
- gotovinski tok operativne aktvnosti
- gotovinski tok investicione aktivnosti i
- gotovinski tok finansijske aktivnosti
Bilans gotovinskih tokova se saĉinjava po:
direktnoj ili indirektnoj metodi
108
Primjer PBTG
PLANSKI BILANS TOKOVA - GOTOVINE
za godinu 20x2
Pozicija Iznos
1.Amortizacija 42.050
2.Neto dobitak 18.520I. Gotovina operativne aktivnosti (1+2) 60.570
1.Ulaganja u osnovna sredstva 30.000
2.Povećanje kratkoroĉnih potraţivanja i plasmana 1.500
3.Smanjenje zaliha 21.000
II. Gotovinski tok investicione aktivnosti - neto
odliv (1+2-3) 10.500
1. Smanjenje kratkoroĉnih obaveza 49.164
III. Gotovinski tok finansijske aktivnosti - neto
odliv (1) 49.164
IV. NETO GOTOVINSKI TOK PLANSKE GODINE 906(I -II-III)
V. GOTOVINA PO BILANSU OTVARANJA 5.000
VI. NETO GOTOVINA NA KRAJU PLANSKE
GODINE (IV + V) 5.906
109
Plan tokova neto obrtnog fonda
NOF = (kapital+dug.rez.+dug.obav.) - (stalna
imovina+upis.neuplać.kapital)
Govori koliko je trajnog dugoroĉnog kapitala
uloţeno u obrtnu imovinu
NOF se povećava kada se....
NOF se smanjuje kada se....
110
Primjer NOF
Po bilansu otvaranja, neto obrtni fond na kraju prethodne godine bio je:
1.Kapital 500.000
2.Dugoroĉne obaveze 55.000
3.Trajni i dugoroĉni kapital (1+2) 550.000
4.Stalna imovina 412.000
Neto obrtni fond (3-4) 138.000
U planskom bilansu predviĊeno je:
- amortizacija 42.050
- neto dobitak 18.520
- ulaganje u nova osnovna sredstva 30.000
Prema tome, plan tokova neto obrtnog fonda je:
1. Obrtni fond na kraju prethodne godine 138.000
2. Povećanje (2.1.+2.2) 60.570
2.1. Smanjenje stalne imovine 42.050
2.2. Povećanje kapitala 18.5203. Smanjenje (3.1.)
3.1. Povećanje stalne imovine 30.000
NETO OBRTNI FOND NA KRAJU
PLANSKE GODINE (1+2-3) 168.570
111
Dinamiĉko planiranje
priliva i odliva gotovine
Cilj: blagovremena informacija o mogućnosti odrţavanja likvidnosti
Planiranje tokova gotovine po intervalima: godina, kvartal, mjesec, dekada, sedmica..
Dinamiĉko planiranje po intervalima vremena zahtijeva planiranje i po svim osnovama tokova
Višak gotovine treba planirati u visini likvidne rezerve
112
DONOŠENJE ODLUKE O
FINANSIRANJU
determinante donošenja odluke,
cijena pojedinaĉnih izvora
prosjeĉna cijena kapitala;
113
Odluka o finansiranju - vaţna odluke finansijskih
menadţera
Ukljuĉuje odluke za: - samofinansiranje
- pozajmljivanje
Oblik finansiranja treba uskladiti sa:
Postojećim trţišnim uslovima (nominalnim i
efektivnim troškom pojedinog oblika finansiranja),
Dostupnošću izvora,
Fleksibilnošću/neizvjesnošću koja je vezana za
karakteristike pojedinog finansijskog instrumenta
114
Sadrţaj odluke ukljuĉuje:
Koliko kapitala pribaviti iz pozajmljenih izvora;
reinvestirati dobit, i na taj naĉin jaĉati sopstveni kapital, ili isplatiti dividende i po kojoj stopi;
Da li kapital pribaviti na trţištu hartija od vrijednosti ili preko banaka;
Da li kapital pribaviti na dugi ili kratki rok;
Da li emitovati vlasniĉke ili povjerilaĉke hartije od vrijednosti;
Koju vrstu hartija od vrijednosti emitovati i kada
primjer
Plan - otvoriti prodavnicu naoĉara sa
prinosom od 12% uz kredit po 10%.
Treba – jer je 12 veće od 10
Hoćete da proširite na prodaju cipela gdje
zaraĊujete 16% ali nema kredita
Moţe se ići na emisiju akcija, ali samo uz
20% koliko traţe investitori
Ne treba proširivati na cipele: 16 manje od 20
Ali treba izraĉunati prosjeĉnu cijenu kapitala
115
Izraĉunavanje prosjeĉne cijene kapitala
Sopstveni izvori pozajmljeni izv.
Uĉešće % 50 50
Cijena % 15 10
Prosjeĉna cijena= (50x15)+(50x10)/100=12,5%
Razliĉiti izvori imaju razliĉite cijene
Zato treba koristiti prosječnu cijenu kapitala,
a ne cijenu kapitala prikupljenog za
finansiranje odreĊene investicije
116
117
Pretpostavka:plan je da prikupite kapital, pola zaduţenjem, a pola korišćenjem sopstvenog kapitala
prosjeĉna cijena kapita bi bila: 10% + 20% / 2 = 15%
Ne treba ocjenjivati investiciju samo prema cijeni kapitala koja će biti korišćena za njeno finansiranje
Treba izraĉunati prosjeĉnu cijenu kapitala te na osnovu nje vršiti ocjenu svakog projekta
prvo treba izraĉunati cijenu svake pojedinaĉne vrste kapitala, a zatim prosjek,
na osnovu toga koji dio optimalne ili ţeljene strukture kapitala zauzima svaka komponenta
118
- Capital Asset Pricing Model (CAPM) – izraĉunavamo
zahtijevanu stopu prinosa na sopstveni kapital kao rezultat
neriziĉne i trţišne stope prinosa
- Gordonov model rasta – cijena kapitala pribavljenog
emisijom obiĉnih akcija kao rezultat odnosa dividende na
kraju prve godine i sadašnje trţišne cijene akcija uvećane
za stopu rasta dividende
- Prinos na obveznice plus premija – koristi se za izraĉunavanje
cijene kapitala iz sopstvenih izvora ukljuĉujući prilagoĊavanje
cijene duga dodavanjem premije za rizik
Svaki metod ima razliĉite ulazne podatke - najbolji metod bi bio
izraĉunavanje prosjeĉne cijene sopstvenih sredstava dobijene
kao prosjek rezultata više metoda
Metode za izraĉunavanje cijene kapitala
119
PONDERISANA PROSJEČNA CIJENA KAPITALA
Prvo treba odrediti ţeljenu kombinaciju izvora finansiranja
(dugova, preferencijalnih akcija i sopstvenih)
Ţeljena kombinacija predstavlja kombinaciju, koja rezultuje
u najniţoj prosjeĉnoj cijeni kapitala
ponderisana prosjeĉna cijena kapitala (WACC)= umnošku
cijena svake komponente sa udjelom koji ona zauzima u
ţeljenoj kombinaciji
WACC = ωdkd (1-T) + ωpkp + ωeke
ωd = udio duga u željenoj strukturi kapitala,
kd = cijena duga,
ωp = udio preferencijalnih akcija u željenoj strukturi kapitala,
kp = cijena kapitala od emisija preferencijalnih akcija,
ωe = udio sopstvenog kapitala u željenoj strukturi kapitala
ke = cijena sopstvenog kapitala,
T = stopa poreza na dobitak.
120
DETERMINANTE DONOŠENJA ODLUKE
Determinante donošenja odluke ukljuĉuje i druge meĊusobno povezane odluke o:
Iznosima i dinamici potreba za finansijskim sredstvima,
Vrsti i roĉnosti izvora,
Uticaju finansijskih odluka na oĉekivani prinos i rizik,
Mogućnost servisiranja duga,
Vjerovatnoću bankrota preduzeća
Problemi donošenja optimalnih odluka o finansiranju su brojni i sloţeni, a javljaju se i u procesu osnivanja preduzeća, tekućeg poslovanja i razvojnog finansiranja
121
Mjere za donošenje odluke - leverage
(leveridž)
Veoma bitna mjera za donošenje odluke
Odluka o strukturi kapitala podrazumjeva
uspostavljanje bilansa na liniji rizik-prinos
Povećanje finansijskog leverage povećava prinos u
povoljnijim uslovima, ali kad se uslovi pogoršaju,
povećava gubitak
Cilj - maksimiranje vrijednosti akcija, a ne zarade po
akciji
sa povećanjem duga kompanije, njen rizik uslovljava
opadanje cijene akcija, uprkos povećanoj zaradi po
akciji
122
Ciljna (željena) struktura kapitala
Bitno - koji su to ostali faktori koji utiĉu na odluku o
finansiranju zaduţivanjem
Optim. struktura kapit. - maksimizira vrijed. firme
Kada je prosjeĉna cijena kapitala minimalna -
vrijednost kompanije je maksimalna
prosjeĉna cijena kapitala u stvari predstavlja
odgovarajuću diskontnu stopu novĉanih tokova
kako diskontna stopa opada, sadašnja vrijednost
novĉanih tokova se povećava
maksimiziranje vrijednosti kompanije znaĉi
pronalaţenje kombinacije izvora finansiranja kojom
se minimizira prosjeĉna cijena kapitala
123
Zašto se ne finansirati samo iz dugova?
Izvori finansiranja - imaju razliĉitu cijenu
cijena duga poslije oporezivanja je niţa od
cijene duga prije oporezivanja
uštede u porezu
kamata se nadoknaĊuje iz poslovnog dobitka
porezi, agencijski troškovi i troškovi
finansijskih neprilika – faktori koji utiĉu na
strukturisanje kapitala
124
1.2. Ciljna (željena) struktura kapitala
Udio duga u
kapitalu
Cijena duga
(kd)
Cijena
sopstvenog
kapitala (ke)WACC
(T=40%)
0% 11% 11,00%
10 3% 11 10,08
20 3 11 9,16
30 4 12 9,12
40 5 13 9,00
50 7 15 9,60
60 9 16 9,64
70 11 18 10,02
80 13 20 10,24
90 15 23 10,40
100 18 25 10,80
125
granica finansiranja dugom
Kamatna
stopa
Racio duga
Sa porastom racija duga kamatna stopa raste - progresivno
se povećavaju troškovi finansiranja
Postoji granica finansiranja dugom - preduzeće se ne moţe
iskljuĉivo finansirati iz pozajmljenih izvora
bez vlasniĉkog kapitala - prekomjerni rizik ulaganja u takvu
firmu
126
Zakljuĉak:
finansiranje iz vlastitog kapitala smanjuje rizik ostvarenja
neto dobitka
nije dobro finansirati se isključivo iz vlastitih ili samo iz
pozajmljenih izvora, već treba težiti njihovoj optimalnoj
kombinaciji
optimalna struktura kapitala je onaj finansijski leveridţ kod
koga je stopa prinosa na sopstveni kapital najviša
poreske uštede pozitivno utiĉu na na stopu prinosa na
sopstveni kapital
s povećanjem racija duga poreske uštede pozitivno djeluju i
na rast vrijednosti preduzeća
127
Ostali faktori koji utiĉu na strukturu kapitala
- veliĉina preduzeća,
- perspektive razvoja,
- pravni oblik preduzeća,
- stabilnost traţnje i cijena,
- poslovni leveridţ,
- stopa rasta,
- uslovi na finansijskom trţištu,
- kreditni standardi,
- faza ţivotnog vijeka preduzeća i dr.
128
FINANSIRANJE EMISIJOM OBVEZNICA
Obveznica - povjerilaĉka hartija od vrijednosti kojom se
potvrĊuje da je povjerilac (investitor) platio duţniĉku
(emitentnu) protuvrijednost obeznice i da će emitent
isplatiti povjeriocu kamatu po ugovorenoj kamatnoj stopi u
ugovorenim rokovima i platiti glavnicu o roku dospijeća
Izdaju ih drţava i preduzeća
Prema naĉinu isplate i kamate:
- jednokratno i
- višekratno isplative.
129
Jednokratno – bez kupona - diskontne, one
obavezuju izdavaoca da pozajmljeni iznos
novca (glavnicu i kamatu) investitorima vrati
na dan dospjeća, u praksi se rijetko emituju,
Višekratno – obveznice s kuponima,
obavezuju emitenta da u ugovorenim
rokovimana na dan dospjeća isplate
investitorima kamate (i dio glavnice), a kada
obveznica dospije za plaćanje, vlasnik
naplaćuje i glavnicu, odnosno nominalni iznos
130
Finansiranje emisijom preferencijalnih
(prioritetnih) akcija
korporativne hartije od vrijednosti s karakteristikama
povjerilaĉkih i vlasniĉkih hartija
preĉe pravo na dividendu i uĉešće u likvidacionoj
masi
isplata dividende nije obavezna, pa se preduzeće ne
moţe odvesti u steĉaj kao u sluĉaju neplaćanja
kamate na obveznicu
prioritetni akcionari se moraju isplatiti prije bilo koje
isplate dividende obiĉnim akcionarima
nemaju utvrĊen rok dospijeća, niti su opozive
jedini novĉani tok proizilazi iz dividendi, ĉiji je tok
neograniĉen
131
Sopstveni izvori finansiranja
imaju svoju cijenu
njeno izraĉunavanje je mnogo teţe od izraĉunavanja cijene
duga i cijene kapitala pribavljenog emisijom akcija
investitori zahtijevaju odgovarajući prinos u skladu sa
rizikom i menadţeri moraju da ga zarade ili će investitori
prodati svoje akcije
prodaja akcija smanjuje njihovu vrijednost što najĉešće
rezultuje otpuštanjem menadţera
u sladu sa sigurnošću posla, nijedan menadţer ne smije
ignorisati interese akcionara
sredstva iz sopstvenih izvora moraju imati cijenu, odnosno
ona se mora utvrditi
KO NOSI RIZIK
Rizik= stepen neizvjesnosti prinosa na kapital
Primjer I: 10 ljudi formira preduzeće sa po 1/10;
obiĉnog kapitala – svaki nosi jednak rizik.
Primjer II: 5 ljudi investira kapital, a 5 kao dug;
ovdje 5 ljudi koji ulaţu svoj kapital nose duplo
veći rizik nego u primjeru I
Korištenje duga u finansiranju koncentriše
poslovni rizik na obiĉne akcionare
UPRAVLJANJE NOVĈANIM
SREDSTVIMA - karakteristike
poĉiva na dva načela:
1) načelo rentabilnosti i,
2) načelo likvidnosti preduzeća
Naĉelo rentabilnosti polazi od finansijskog stava da preduzeće minimalnim ulaganjem ostvari maksimalan finansijski rezultat
Naĉelo likvidnosti polazi od finansijskog stava koji se odnose na izvršenje obaveza o roku njihovog dospjeća
FF treba da pomiri i usaglasi ova dva naĉela
ova dva naĉela su meĊusobno suprotstavljena
OBRT NOVĈANIH SREDSTAVA
Obrt NS predstavlja vremenski period od izdavanja
NS za nabavku (repromaterijala), pa do naplate
prodate robe iii datih usluga
Vremenski period obrta NS (po duţini ciklusa)
razliĉit je kod osnovnih i kod obrtnih sredstava
Da bi se izraĉunao jedan ciklus NS (gotovine)
neophodno je raspolagati sa kvalitetnim podadma o:
1) zalihama, 2) kupcima, 3) dobavljačima, zatim 4)
proizvodnim fazama,sredstvima koja se nabavljaju i
prodaju i sl
NC – kupci i dobavljaĉi isti
KOEFICIJENT OBRTA
Na osnovu podataka o vremenskom trajanju obrtazaliha, plaćanju prema dobavljaĉima, naplati potraţivanja od kupaca i gotovinskom ciklusu, tada mozemo izraĉunati pojedinaĉne koeficijente obrta kao i koeficijent obrta gotovinskog ciklusa.
Za izraĉunavanje koeftcijenta obrta uzima se u obzir: 1) broj dana u godini, i 2) vremensko trajanje svakog od ovih ciklusa
Primjer:
-Koeftcijent plaćanja dobavljača = 360dana/30 dana=12
- Koeftcijent obrta zaliha = 360 dana/90 dana =4
- Koefteijent naplate potraživanja=360 dana/40 dana= 9
Gotovinski (novčani) ciklus= 360 dana/100 dana=3,6
Troškovi obezbjeĊenja NS
1) troškovi držanja gotovine (trezaurisanja i nemogucnosti ulaganja u neki drugi program koji bi donio odreĊeni prinos)
2) troškovi nedostatka gotovine (propustenog kasa-skonta, slabije pozicije likvidnosti,gubljenja steĉenih uslova i bonifikacija kod dobavljaĉa, neredovnog izmirivanja obaveza od strane preduzeca i sl.
3) troškovi transakcija sa gotovinom (adrninistrativni, manipulativni, provizije u transakcijama sa HOV
Minimalni iznos NS (gotovine)
jeste prosjeĉan nivo gotovine koje
preduzeće treba da drţi na raĉunima
Minimalni iznos NS= Ukupni godišnji
novčani izdaci/Koeftcijent obrta NS
Primjer: 180.000/3,6=50.000
STRATEGIJA UPRAVLJNA GOTOVINOM
poĉiva na tri bitna faktora:
1) produženju rokova plaćanja obaveza
2) smanjenju zaliha (skraćenju roka držanja),
3) skraćenju rokova naplate potraživanja
INTERES svakog preduzeća: što je moguće
kraći gotovinski ciklus!
141
UPRAVLJANJE OBAVEZAMA
PREMA DOBAVLJAĈIMA
Rokovi plaćanja obaveza prema dobavljaĉima
ugovaraju se pri kupovini robe i usluga, a zavise od:
- kreditnog boniteta kupca,
- poloţajem robe i usluga na trţištu,
- ponašanjem konkurencije na trţištu
rok plaćanja ima diskontni i kreditni period
kasa-skonto
kada je stopa propuštenog kasa-skonta veća od
kamatne stope treba ga iskoristiti i po cijenu
kreditnog zaduţenja
142
Diakontni i kreditni period
Diskontni period je broj dana koji oznaĉava period u
kome kupac ima pravo da iskoristi ponuĊeni kasa-
skonto
Kreditni period je broj dana po isteku diskontnog
perioda za koliko kupac mora da plati obavezu prema
dobavljaĉu, ali sada bez kasa-skonta
U kreditnom periodu kupac praktiĉno koristi trgovinski
kredit koji je bez kamate
Iskorištenje kasa-skonta je praktiĉno sniţenje
nabavne cijene kupljene robe ili usluge
143
UPRAVLJANJE ZALIHAMA
Veliki izazov za menadţere
Vrste zaliha: materija, proizvodi, roba...
Proizvodna preduzeća–najmanje 15, trgovinska 25%
Troškovi nabavke zaliha
Troškovi drţanja zaliha
Troškovi nedostatka zaliha
Optimalan nivo zaliha
Just-in time sistem upravljanja zalihama
Uspješnost upravljanja - se mjeri koeficijentom obrta
zaliha ili brojem dana vezivanja
144
UPRAVLJANJE POTRAŢIVANJIMA
od kupaca
Koliko agresivno sprovoditi naplatu
Prodaja na kredit – politika prodaje:
- kreditni bonitet kupca – njegov prinosni,
imovinski i finansijski poloţaj
- kreditni uslovi – kasa-skonto, kreditni period,
diskontni period, limitiranje iznosa, zatezne
kamate, osiguranje potraţivanja
145
Upravljanje kratkoroĉnim
finansijskim obavezama
Kratkorocne finansijske obaveze su obaveze po osnovu emitovanih i prodatih kratkoroĉnih HoV i obaveza po uzetim kratkoroĉnim kreditima - rok do dvanaest mjeseci
kada se treba kratkoroĉno zaduziti – vidi se iz dinamiĉkog plana priliva i odliva gotovine
Najteţe je obezbjediti globalnu likvidnost- najveće razlike izmedju priliva i odliva gotovine
kvartalni plan priliva i odliva gotovine pokazuje nedostatak gotovine - razmatra se opcije pribavljanja nedostajuce gotovine: kratkoroĉno zaduzenje ili prodaja kupljenih HOV
146
Prodaja hartija ili zaduţenje traţi
analizu troškova kratkoroĉnog zaduţenja i
Analizu prihoda kojih se odriĉe u sluĉaju prodaje
kupljenih HOV (kapitalni dobitak ili gubitak)
Ako je trošak kratkoroĉnog finansijskog zaduţenja
viši od prihoda koji se ostvaruje po osnovu kupljenih
HOV, ukljuĉujući i oĉekivani kapitalni dobitak i gubitak
od njihove prodaje, oduluĉuje se za prodaju kupljenih
HOV i obrnuto
147
Opcije zaduţenja
putem emisije i prodaje kratkorocnih HOV (npr.komercijalnih zapisa) ili putem uzimanja kratkoroĉnog finansijskog kredita
izbor opcije, uslovljen je mogućnoscu pribavljanja nedostajuce gotovine i troskovima finansiranja
mogucnost pribavljanja nedostajuće gotovine veća je putem emisije i prodaje kratkorocnih HOV, jer je veci broj potencijalnih investitora
drugi aspekt prednosti HOV, jeste što emitent moţe ponuditi kupovinu robe koja se plaća njegovim kratkorocnim HOV (ĉime podstice prodaju i vracanje duga u naturi, u robi)
148
UporeĊivanje troškova
U pogledu troska kratkorocnog finansijskog zaduzenja uporedjuju se stvarne kamatne stope kratkorocnog kredita i stvarne kamatne stope kratkorocne HOV
Kod stvarne kamatne stope kratkorocne HOV, treba uzeti u obzir proviziju staraoca i troskove stampanja kratkorocnih HOV
Stvarna kamatna stopa komercijalnih zapisa uporediva je sa stvarnom kamatnom stopom kratkoroĉnog kredita
Prednost ce se dati onoj opciji koja ima nizu stvarnu kamatnu stopu, osim u slucaju kada se favorizuje prodaja robe za komercijalne zapise, ali i tada se ne smije izgubiti iz vida visina stvarne kamatne stope
149
UPRAVLJANJE OBAVEZAMA
PREMA DOBAVLJAĈIMA
Rokovi plaćanja obaveza prema dobavljaĉima
ugovaraju se pri kupovini robe i usluga, a zavise od:
- kreditnog boniteta kupca,
- poloţajem robe i usluga na trţištu,
- ponašanjem konkurencije na trţištu
rok plaćanja ima diskontni i kreditni period
kasa-skonto
kada je stopa propuštenog kasa-skonta veća od
kamatne stope treba ga iskoristiti i po cijenu
kreditnog zaduţenja
KOMERCIJALNI PAPAIRI
predstavljaju kratkorocne hartije od vrednosti,
neosigurane menice komercijalni zapisi
emituju ih preduzeća sa visokim kreditnim
bonitetom, najĉesce velika, sa visokom
finansijskom snagom
kupuju ih druga preduzeća, poslovne banke,
osiguravajuća društva, sa ciljem da plasiraju
svoja privremeno slobodna finansijska
sredstva radi ostvarivanja vćeih prinosa
UKALKULISANE OBAVEZE
predstavljaju akumulirane troškove koji se jedan vremenski period ne plaćajua
zarade radnika, porezi i doprinosi, zakupnine
Menadţment preduzeća treba da vodi raĉuna o optirnalnom roku odlaganja is plata
raspoloţive oblike obaveza, preduzeće treba da koristi, razumno u cilju sopstvenog finansiranja
poreske uštede daju posebnu stimulaciju za menadţment preduzeća koji ove obaveze uspjevasvesti na zakonski minimum
Interes je i menadzmenta i vlasnika kapitala da se poreske obaveze svedu na zakonski minimum u momentu plaćanja
JEDNOKRATNI KREDITI
su kratkorocnog karaktera koje banke
odobravaju komitentima ĉiji je kreditni bonitet
pouzdan
U praksi se ova vrsta kredita odobrava onim
preduzećima kojima su finansijska sredstva
potrebna samo za jedan vremenski period, u
“špicevima" finansijskog ulaganja, odrţavanja
tekuće likvidnosti
kamata na odobreni kredit je fiksna
153
Kreditna linija
je ugovor izmĊu banke i klijenta osnovu kreditnog
boniteta klijenta
Klijent povlaĉi novĉana sredstva u ratama koje nisu
unaprijed utvrĊene
Limit ugovorenog kredita se ne moţe prekoraĉiti, ali
se ne mora u potpunosti iskoristiti
Posebno definisani uslovi (kompenzacioni saldo
gotovine)
Obratiti paţnju na povlaĉenje rata
plaćanje kamate unaprijed i po korištenju
154
Revolving krediti
je kratkoroĉni kredit koji se pri dospijeću roka
za povraćaj ne otplaćuje već se obnavlja
ugovor za dalje korišćenje
daje se na bazi kreditnog boniteta korisnika
predstavlja garantovanu kreditnu liniju
troškovi finansiranja: redovne kamate na
iskorišteni dio kredita plus posebna provizija
ukoliko se kredit ne koristi u cjelini
rok na godinu, pa do tri godine
POTRAŢIVANJA OD KUPACA KAO
KOLATERAL
mogu se iii zaloţiti iii prodati radi obezbedenja
kratkoroĉnih izvora finansiranja
poverilac ima pravo odobriti potrazivanja
poverioci izostavljaju potraţivanja ĉije su mogućnosti
naplate neizvjesne
u zavisnosti od boniteta odreduje se i iznos kredita -
od 70% do 90% od realne vrednosti zaloţenog
potraţivanja
Visina odobrenog kredita kreće se do 5% u odnosu
na knjigovodstvenu vrijednost ukupnih potrazivanja
ZALIHE KAO KOLATERAL
široko su primenljive u praksi – predstavljaju
atraktivan oblik kolateralne zaloge
njihovom prodajom se u cjelini mogu izmiriti sve
obaveze duznika nastale po kratkorocnom kreditu
nisu sve zalihe podjednako prihvatljive kao
instrument osiguranja kredita - zbog njihovih fiziĉkih
karakteristika i mogućnosti njihove realizacije
visina kratkorocnog
kredita se odobrava do 50% od knjigovodstvene
vrijednosti prosjeĉnih godišnjih zaliha
Kamata kao cijena kredita – zavisi od više faktora
UPRAVLJANJE OSTALIM
KRATKOROĈNIM IZVORIMA
Kratkoroĉni krediti se mogu odobriti i na
osnovu zaloge HoV: akcije, obveznice i avali
trećeg pravnog ili fizičkog lica
posebno interesantne akcije i obveznice koje
glase na donosioca,
banke odobravaju kratkoroĉne kredite i do
90% od tekuće trţišne vrijednosti HoV
Kamatna stopa – u zavisnosti od boniteta
klijenta, vrste i utrţivosti hartije i dr.
158
FINANSIRANJE PREDUZEĆA
- SAMOFINANSIRANJE
1. Skriveni oblici samofinansiranja
2. Interni izvori samofinansiranja
3. Eksterni izvori samofinansiranja
4. Bruto i neto sredstva za samofinansiranje
5. Razvrstavanje sopstvenih izvora
finansiranja po roku raspoloţivosti i
troškovima finansiranja
SAMOFINANSIRANJE
samofinansiranje (autofinansiranje)
podrazumjeva onaj oblik finansiranja procesa
reprodukcije koji se vrsi iz vlastitih sredstava
preduzeca,
u najširem smislu to je “proces prikupljanja i
plasiranja privremeno iii trajno osloboĊenih
novĉnih sredstava steĉenih po osnovu
amortizacije i dijela dohotka namijenjenog
akumulaciji, odnosno izdvajanju u posebne
svrhe"
Sopstveni izvori finansiranja
1) akumulirani neto dobitak,
2) rezervni kapital,
3) akcionarski kapital,
4) kapitalni (emisioni) dobitak,
5) trajni ulozi trećih lica,
6) inokosni kapital,
7) drzavni kapital,
8) revalorizacione rezerve,
9) dugoroĉna rezervisanja,
10) premija ostvarena prodajom dugoroĉnih HoViznad nominalne vrijednosti
161
trajni izvori finansiranja
U okviru sopstvenih izvora trajnog karaktera su:
rezervni kapital
akcionarski kapital
emisiona premija
ulozi
inokosni kapital
drţavni kapital
trajnost je uslovna
dugoroĉna rezervisanja su sopstveni izvori dugoroĉnog karaktera, raspoloţivi su duţe od godinu dana ali bez precizno utvrĊenog roka
162
besplatni izvori finansiranja
su samo oni izvori finansiranja koji ne iziskuju nikakav izdatak
Izvori bez troškova finansiranja (besplatni) su:
odloţeni neto dobitak i rezervni kapital
drţavni kapital
emisiona premija
dugoroĉna rezervisanja
premija ostvarena prodajom dugoroĉnih obveznica
Na drugoj strani akcionarski kapital, ulozi i inokosni kapital izazivaju troškove finansiranja u vidu dividende, naknade i prisvajanja neto dobitka po osnovu inokosnog kapitala od strane vlasnika
163
zašto se preduzeće ne finansira iz
dugoroĉno pozajmljenog kapitala
prvo, tada nebi bilo vlasnika preduzeća, a to znaĉi da ni preduzetnik nema kome polagati raĉune o stanju i rezultatu
drugo, bez sopstvenog kapitala preduzeće bi bilo bez garantne supstance, pa bi svaki gubitak bio gubitak povjerilaca,
treće, dividenda, kao naknada za uĉešće u kapitalu je varijabilna, zavisi od ostvarenog neto dobitka, pa se pri finansiranju iz akcionarskog kapitala smanjuje finansijski rizik ostvarenja pozitivnog finansijskog rezultata
164
Latentne rezerve kod zaliha materijala
nastaju kada se zalihe bilansiraju po nabavnim
cijenama koje su niţe od posljednjih nabavnih cijena
ako cijene imaju tendenciju rasta a utrošak materijala
se obraĉunava po LIFO metodi, zalihe materijala biće
iskazane po prvim ulaznim cijenama koje su niţe od
posljednjih ulaznih cijena - razlika: latentne rezerve
FIFO metod obraĉuna utroška zaliha materijala znaĉi
da se zalihe materijala bilansiraju po posljednjim
ulaznim cijenama koje su pribliţno jednake
vladajućim cijenama na dan bilansiranja - nema
latentnih rezervi
165
Latentne rezerve kod stale imovine
Kod zaliha nedovršene proizvodnje, poluproizvoda i gotovih proizvoda - nastaju ako se primjenjuje sistem obraĉuna po varijabilnim ili po proizvodnim troškovima, uz uslov da je puna cijena koštanja niţa od neto prodajne cijene
Kod potraţivanja - nastaju indirektnim otpisivanjem iznad stvarnih rizika (stvarnog otpisa) – kao razlika izmeĊu indirektnog i stvarnog otpisa
Kod deviznih potraţivanja – nastaju ako se bilansiraju po niţem od vladajućeg kursa na deviznom trzistu
Kod HOV - nastaju ako se bilansiraju po niţoj vrijednosti od trţišne vrijednosti
166
Latentne rezerve na strani pasive
nastaju kada se obaveze precjene, uz uslov da se precjenjeni iznos obaveza stvarno i ne plati povjeriocu
do njihovog aktiviranja one predstavljaju skriveno samofinansiranje
nastaju ako je trţišna vrijednost imovine veća od bilansne vrijednosti imovine
razlika izmeĊu bilansne vrijednosti obaveza i stvarno plaćenih obaveza je skriveni oblik samofinansiranja pod uslovom da su bilansirane obaveze veće od stvarno plaćenih obaveza
167
Amortizacija
putem amortizacije vrši se mobilizacija uloţenog kapitala u osnovna sredstva
putem amortizacije osnovna sredstva transformišu u robni oblik obrtne imovine
pri naplati potraţivanja od kupaca amortizacija sadrţana u zalihama nezavršene proizvodnje, poluproizvoda i gotovih proizvoda potom se transformiše u gotovinu
tada je izvršena mobilizacija osnovnih sredstava u visini amortizacije sadrţane u naplaćenim potraţivanjima
tako, budući da je likvidna, predstavlja izvor samofinansiranja
uvjek je sadrţana u prodajnoj cijeni bez obzira da li se formalno ukljuĉuje ili ne, u cijenu koštanja
168
Naplata glavnica dugoroĉnih plasmana
Naplatom se plasmani direktno pretvaraju u gotovinu
Kod dugoroĉnih kredita to je - naplaćena glavnica
Kod prodaje kupljenih akcija i kupljenih dugoroĉnih
obveznica to je plaćena cijena pri kupovini
Prinos koji se ostvaruje na osnovu dugoroĉnih
plasmana kao i razlika izmeĊu prodajne i plaćene
cijene akcija, ne smatra se izvorom finansiranja jer to
predstavlja prihod za preduzeće, koji terete rashodi,
zatim porez na dobitak
samo akumulirani neto dobitak predstavlja izvor
samofinansiranja
169
Dugoroĉna rezervisanja
dugoroĉna rezervisanja terete ukupan prihod
stvaraju se za: pokriće obnavljanja šuma, rizika za
dobro i o roku izvršenje posla, troškova servisiranja u
garantnom roku, rezervisanje za naknade zaposlenih
raspoloţiva su duţe od godinu dana
predstavljaju izvor samofinansiranja sve do njihovog
iskorišćenja za pokriće navedenih troškova ili do
ukidanja u korist prihoda
dobro voĊeno preduzeće vrši veća dugoroĉna
rezervisanja od troškova koji ih terete i odlaţe njihovo
ukidanje u korist prihoda
su besplatan izvor samofinansiranja
170
Akumulirani neto dobitak
Neto dobitak je neto finansijski rezultat koji je preduzeće ostvarilo u toku poslovne godine
Ako se cio neto dobitak izdvoji za povećanje kapitala, tada on u cjelini predstavlja izvor samofinansiranja
Neto dobitak podlijeţe raspodjeli u kojoj uĉestvuju: akcionari, menadţeri i preduzeće
Samo onaj dio dobitka koji je akumuliran za preduzeće (zadrţani dobitak ili rezervni kapital) predstavlja izvor samofinansiranja
dividenda konvertovana u akcije ili odloţeno plaćanje dividendi predstavljaju izvor za samofinansiranje
171
Efekti revalorizacije nadoknaĊeni iz
ukupnog prihoda
revalorizacija aktive i pasive vrši se - kada je inflacija visoka
efekti revalorizacije pasive povećavaju pasivu s ciljem da se njena vrijednost iskaţe vrijednošću na dan bilansiranja –negativni efekti revalorizacije
efekti revalorizacije aktive povećavaju vrijednost aktive s ciljem da se njena vrijednost iskaţe vrijednošću na dan bilansiranja -pozitivni efekti revalorizacije
ako su negativni efekti veći od pozitivnih, razlika povećava rashode, pokriva se iz ukupnog prihoda i predstavljaju izvor samofinansiranja
ako su pozitivni efekti revalorizacije veći od negativnih razlika to je revalorizaciona rezerva koja se iskazuje na strani pasive -to nije raspoloţivi izvor finansiranja - nije nadoknaĊen iz ukupnog prihoda
Izvor za samofinansiranje po osnovu efekata revalorizacije ravan efektima revalorizacije nadoknađenim iz ukupnog prihoda
172
Interni izvori samofinansiranja
su oni koje preduzeće stvara u sebi: mobilizacijom osnovnih sredstava i dugoroĉnih plasmana, dugoroĉnim rezervisanjem, akumuliranjem dijela neto dobitka ili pokrivanjem efekta revalorizacije ukupnim prihodom
Interni izvori samofinansiranja su
amortizacija
naplaćena glavnica dugoroĉnih potraţivanja
dugoroĉna rezervisanja na teret prihoda
akumulirani neto dobitak
efekti revalorizacije nadoknaĊeni iz ukupnog prihoda
173
Eksterni izvori samofinansiranja
Nastaju: emisijom akcija, novim ulozima vlasnika i prodajom dugoroĉnih obveznica iznad nominalne vrijednosti
Emisija i prodaja akcija - formira akcionarski kapital u visini nominalne vrijednosti prodatih akcija - izvor
Ako je pri prodaji akcija ostvarena prodajna cijena viša od nominalne vrijednosti - kapitalni dobitak koji se iskazuje na strani pasive predstavlja izvor
Kod uloga kapitala i kapitala inokosnih vlasnika samo njihovo povećanje predstavlja novi izvor u visini dodatnog ulaganja
Kod dugoroĉnih obveznica ostvarena premija je povećanje a diskont smanjenje sopstvenih izvora
174
Bruto sredstva za samofinansiranje
sredstva koje je preduzeće stvorilo, a to su:
naplaćena glavnica dugoroĉnih plasmana i kupovna vrijednost prodatih dugoroĉnih HoV
amortizacija
dugoroĉna rezervisanja na teret ukupnog prihoda
akumulirani neto dobitak
konvertovana dividenda u dividendne akcije
efekti revalorizacije nadoknaĊeni iz ukupnog prihoda
Zbir navedenih elemenata predstavljaju bruto sredstva za samofinansiranje, uz uslov da bilans uspjeha ne iskazuje gubitak
175
Neto sredstva za samofinansiranje
su ravna razlici izmeĊu bruto sredstava za
samofinansiranje i zbira otplaćene glavnice
dugoroĉnih obaveza, nominalne vrijednosti
otkupljenih sopstvenih akcija i iskorištenih, odnosno
prihodovanih dugoroĉnih rezervisanja
pri bilansiranju bruto i neto sredstava za
samofinansiranje ne uzima se u obzir akumulirana
dividenda na preferencijalne akcije jer je to odloţena
obaveza plaćanja ostvarene dividende, što znaĉi da
izvor finansiranja nije dugoroĉan, već kratkoroĉan ili
srednjoroĉan
primjer
Primjer - promjene
Pretpostavimo da je u toku poslovne godine obracunata amortizacija iznosila 5.OOO, dio dobiti namenjen trajnom kapitalu 15.000 (sredstva su angazovana u odgovarajućem obliku obrtnih sredstava: zalihe, materijal itd.), a umanjenje kredita za osnovna i obrtna sredstva (dospjele otplate) 10.000 pri ĉemu na kredit za osnovna sredstva otpada 4.000 a za obrtna 10.000. Navedeni podaci mijenjaju prethodni (poĉetni) bilans stanja preduzeća, te on u izmenjenoj strukturi izgleda:
Promjene - nastavak
posljedice
Bruto samofinansiranje 20.000: (1) dio dobiti za trajnikapital 15.000 i (2) amortizacija 5.000
Neto samofinansiranje od 10.000: (1) dio dobiti namijenjen trajnom (sopstvenom) kapitalu 15.000+(2) amortizacija 5.000, minus (3) dospjele obaveze zakredite za osnovna i obrtna sr. 10.000)
Ukupno povećanje obrtnih sredstava nakon otplate kredita fznosi 10.000 (120.000-110.000).
povećanje obrtnih sredstava jednako iznosu neto samofinansiranja
Ovaj iznos predstavlja "slobodna" novĉana sredstva koja se mogu plasirati u tok proširene reprodukcije preduzeca ili van njega, odnosno orocavati kodbanaka ili druge plasmane
CILJ
- “Povećanje vrijednosti akcija tokom
vremena, je osnov svakog našeg
postupka”Roberto Goizueta CEO, The Coca-Cola Company
- Making money “not a goal”
Carlos Slim, (CNN 4.12.2010.), najboatiji
ĉovjek na svijetu 2009. $ 53,5 mlrd – Forbis)
KREDITIRANJE – izvor finansiranja
creditum - kredit iii zajam, credo, credere – vjerovati, credit, kredit
vrste,
oblici
cijena kredita
EKS
- Kredit - duţniĉko povjerilaĉki odnos, u kome povjerilac ustupa pravo raspolaganja novĉanim sredstvima duţniku tj.komitentu na ugovorom definisano vrijeme i pod dogovorenim uslovima (kamata, naĉin otplate, obezbjeĊenje vraćanja...)
182
Funkcije kredita
- Mobilizacija i raspodjela prikupljenih slobodnih sredstava
- ObezbjeĊenje kontinuiteta procesa reprodukcije rasta i razvoja preduzeća
- Podsticanje brţeg privrednog razvoja
- Podsticanje ravnomjernog regionalnog razvoja
- VoĊenje odreĊene ekonomske i socijalne politike
- ObezbjeĊenje stabilnosti trţišta i cijena
- Kontrolna funkcija
- Regultor ponude i potraţnje na trţištu
- Doprinos porastu meĊunarodne ekonomske razmjene
183
IZVORI KREDITA
Osnovni izvori kredita:
- Kreditni ulozi i depoziti banaka
- Depoziti društvenih organa
- Sredstva banaka
- Emisija novca
- Zaduţivanje (novac, zlato, roba)
- Štednja stanovništva i privrede
- Ostali izvori kredita
184
PODJELA KREDITA
Krediti se mogu dijeliti prema:
davaocima, predmetu, svrsi, namjeni,
obliku, rokovima vraćanju, naĉinu
korištenja, osiguranju, naĉinu otplate
Prema predmetu: novĉani i robni
Novĉani krediti: komercijalni i
bankarski krediti (najvaţniji)
Konzorcijski krediti - kao kreditori
pojavljuju više banaka i obiĉno one
kreditiraju krupne i velike projekte
185
ostali krediti Drţavni krediti - u kome se drţava
javlja kao kreditor
Zadruţni krediti se javljaju u vrijemekad se razvija zadrugarstvo
Domaći krediti - gdje su povjerilac iprimalac kredita iz iste zemlje
Strani krediti podrazumijevajuinostrane uĉesnike u kreditnomodnosu
186
prema obliku davanja
- djelimo ih na isplatne i garantne
Isplatni krediti se daju u obliku novca
(krediti na bazi eskonta, lombarda, ili
po tekućem raĉunu)
Garantni krediti su dati na osnvu
akcepta, avala i rambursa gdje
davalac garancije moţe doći u
situaciju da bude i glavni duţnik
187
Sa stanovišta obezbjeĊenja vraćanja
mogu biti obezbjeĊeni i neobezbjeĊeni
ObezbjeĊeni su oni za koje postoji
neko realno pokriće da će biti vraćeni
na vrijeme
NeobezbjeĊeni krediti se odobravaju
duţniku bez specijalnog pokrića i oni
se još nazivaju blanko krediti
188
SAVJET
“insistirajte na naplati o dospjeću bez
obzira da li vam je taj novac potreban” –
Hugh McCulloch, prvi generalni kontrolor OCC
(bonitetna kontrola FeD) u govoru prilikom
konstituisanja 1863. godine
189
U zavisnosti od svrhe kreditiranja
krediti se dijele na potrošaĉke i proizvoĊaĉke
Potrošaĉkim kreditima se povećava kupovna
moć graĊana i povećava potrošnja, ali se
raste rizik inflacije
ProizvoĊaĉke kredite uglavnom koriste
proizvoĊaĉi u malim i srednjim preduzećima
190
Roĉna podjela kredita
Prema rokovima vraćanja krediti
se dijele na:
- Kratkoroĉne (do jedne godine)
- Srednjoroĉne (do tri ili pet godina) i
- Dugoroĉne
191
Eskontni kredit
jedan od najsigurnijih, najvaţnijih i najrasprostranjenijih bankarskih poslova
kratkoroĉni kredit na osnovu zaloge,najĉešće robne mjenice, kojom bankakupuje potraţivanje prije njegovogdospjeća uz istovremenu naplatu eskontna,tj. kamata, provizije i troškova za usluge
Kamata – za vrijeme od dana isplatekredita do dana dospijeća mjenice
eskontovanu mjenicu banka moţereeskontovati kod centralne banke,
mjeniĉni kredit je povoljniji za poslovnubanku nego ostali oblici kredita
eskontovanje
poslovna banka primila na eskont mjenicu:
- dan primanja (kupovine) menice 15. IX 2004.
- rok dospeca mjenice 8. X 2004.,
- mjenicna suma 4.500.000,
- eskontna stopa 8%
eskont
Mjeniĉna suma 4.500.000
Eskont 24.000
Broj dana 23
Eskontovana suma 4.476.000
194
Akceptni kredit
vrsta garantnog kredita kojim bankastavlja na raspolaganje komitentu svojposlovni ugled
odobravanjem akceptnoga kredita bankakorisniku kredita ne doznaĉava novĉanasredstva u iznosu na koji glasi kredit,nego preuzima na sebe obvezu isplatemjeniĉnog duga, ako izdavalac mjenicene iskupi mjenicu o dospijeću
akceptom mjenice banka postaje glavnimjeniĉni duţnik (trasat), a emitentmjenice (transant) stiĉe veću poslovnusposobnost i mogućnost da obezbijedikredit kod druge domaće ili strane banke,odnosno promet takve mjenice nanovĉanom trţištu
Akceptiranje - eskontovanje
predstavlja specifiĉni kratkoroĉni kreditni posao
Za razliku od ostalih kredita, ovdje samo izuzetno
dolazi do isplate kreditnog iznosa budući da se ovdje
radi o akceptu mjenice
Tim postupkom banka postaje glavni duţnik - trasat
te se obvezuje isplatiti mjeniĉki iznos ukoliko to ne
uĉini njen izdavalac (trasant) odnosno traţilac kredita
Na laj naĉin dodatno povećava sigurnost naplate
mjeniĉnog iznosa
suština ovog kreditnog posla - traţilac kredita
eskontuje tu mjenicu kod neke druge banke te tako
dolazi do sredstava prije njena dospijeća195
196
Avalni krediti
primjenjiv kao sredstvo za obezbjeĊenjeplaćanja kod investicija
karakteristika mjeniĉnog avala jeste da seaval moţe dati samo na ukupan mjeniĉniiznos
aval u suštini predstavlja mjeniĉno jemstvo,jer avalista unosi u mjeniĉnu ispravupismenu izjavu kojom garantuje da će nekood potpisnika mjenice ispuniti svoju mjeniĉnuobavezu
Aval-eskont
Avalni kredit je oblik kratkoroĉnog kredita kojim
banka osigurava traţiocu davanje avala na njegove
mjeniĉne obveze
Takvoj mjenici podiţe se vrijednost, jer lakše cirkulira
u prometu i lakše se eskontuje
U meĊunarodnoj razmjeni je ĉesta
banke je uz pokriće i proviziju daju svojim
komitentima uvoznicima pri kupovini robe na kredit
U takvim sluĉajevima se na mjenici koju izvoznik
trasira na uvoznika, a uvoznik akceptira, bankarskim
avalom utvrĊuje uvoznikov akcept i omogućava
izvozniku da doĊe do prvoklasne mjenice197
198
Kontokorentni krediti
kratkoroĉni kredit koji banka odobrava u korist tekućega raĉuna komitenta
sredstva odobrenog kredita komitent moţe koristiti za promet i plaćanje, odnosno izdavati naloge za plaćanje iznad vlastitih sredstava na raĉunu
odobrava se do iznosa utvrĊenog kreditnog limita, a komitent moţe koristiti kredit i u manjem iznosu od ugovorenog
Kamata se plaća samo na iskorišteni dio, a na neiskorišteni dio plaća se provizija
Kamatne stope su više nego na ostale kredite
Provizija od tekućih raĉuna donosi znaĉajan i stabilan izvor prihoda bankama i razliĉita je po bankama
Tekući (TR) i ţiro raĉun (ŢR)
TR potiĉe od itaIijanske rjeĉi »conto corrente" = TR
Na TR se knjiţe tekuće promjene koje nastaju svakog dana na osnovu brojnih transakcija izmeĊu banke i vlasnika TR
U korist TR se polaţu uplate od prodaje roba i usluga, a isti se zaduţuje kada banĉin komitent plaća kupljenu robu, usluge,
TR po karakteru salda moţe biti pasivan i aktivan, u zavisnosti da Ii komitent koristi kredit ili drţi na raĉnu svoja sredstva
Razlika izmeau TR i ŢR jeste, što se na ŢR vode samo potraţivanja poverioca (vlasnika ŢR) u odnosu na banku, dok se na TR vode i potraţivanja i dugovanja
Rok i kamata na kredit po TR
Kredit se odobrava kao okvimi iznos mogueg
zaduţenja
sva kreditna sredstva ne stavljaju se odmah
komitentu na raspolaganje
kada duţnik ne koristi kreditna sredstva TR racun
pokazuje potrazni saldo
korisnikt plaća kamatu samo na iskorišteni dio kredita
Medutim - na neiskorišteni dio kredita plaća se
provizija (mjeseĉno iii na kraju isteka kredita)
Commitment fee=odanot, angaţovanje
201
Lombardni kredit (LK)
se odobrava na osnovu zaloga neke vrijednosti (novĉani depozit, akcija, obveznica, udio u investicijskim fondovima, polisa ţivotnog osiguranja)
korisnik kredita zadrţava vlasništvo nad dobrom koje se daje u zalog
kredit se odobrava u odreĊenom procentu procijenjene vrijednosti zaloga,
kod odobravanja kredita, ne utvrĊuje se kreditna sposobnost klijenta jer je zalog jedini instrument obezbjeĊenja naplate
banka je prvenstveno zainterseovana za bonitet zaloga - u sluĉaju nelikvidnosti duţnika banka naplaćuje svoja potraţivanja javnom prodajom zaloţenih vrijednosti
kamatna stopa je nešto veća od eskontne stope i od kamate po tekućem raĉunu
Razlike: LK i drugi
kod LK banka nije zainteresovana za kreditnu
sposobnost duznika, nego za bonitet zaloge
(stanja, vrste i vrednosti),
LK se odobrava u vrednosti zaloge i to u
visini 60% ili.... 50%
banke su duţne da zaloţene stvari ĉuvaju
Sama banka se nplaćuje prodajom stvari
Veća je kamatna stopa zbog veće bankarske
aktivnosti
203
Rambursni kredit (RmK)
je akceptni kredit koji banka otvara uvozniku za plaćanje uvoza uz pokriće razliĉitih dokumenata koji su na nju preneseni
u praksi je najĉešće povezan s (neopozivim) dokumentarnim akreditivom
predstavlja akceptni kredit koji banka otvara uvozniku
uz pokriće na njeno ime prenesenih robnih
dokumenata (konosman id.)
poslovna banka se obazbjeĊuje zalogom da će njena mjeniĉna obaveza biti na vrijeme isplaćena
zakljuĉuje se kupoprodajni ugovor izmeĊu uvoznika i izvoznika u kome se mora precizirati da će se plaćanje izvršiti mjenicom koju će akceptirati rambursna banka u trećoj zemlji
Smisao RmK
RmK otklanjaju nepoverenja na strani izvoznika, nastrani uvoznika i poslovne banke
Izvoznik se obezbjeĊuje da će mu roba biti plaćena, dok se uvoznik obezbjeĊuje da će mu roba biti isporuĉena, te da moze istu i unaprijed platiti
banka se obezbjeĊuje zalogom da će njena mjeniĉna baveza biti na vrijeme isplaćena
postoje tri naĉina odobravanja RmK:
- kredit odobrava banka u zemlji izvoznika
- kredit odobrava banka u zemlji uvoznika
- kredit se odobrava od strane dobro poznate banke u nekoj trećoj zemlji (mimo zemlje izvoznika i zemlje uvoznika)
treći naĉin -najviše primenjuje u praksi tzv. indirektni RmK
206
Vinkulacioni kredit (VK)
nastaje odobravanjem kredita od strane
banke, uz obavezu da krajnji korisnik kredita
u toj banci uruĉi odreĊena dokumenta
(tovarni list) putem kojih će banka u cjelini ili
djelimiĉno raspologati odgovarajućom
vrijednošću robe
najĉešće se koristi u veletrgovini pri otkupu
odrĊene robe na terenu
Smisao VK
predstavlja za banku davanje avansa veletrgovini na osnovu robe (koja putuje najĉesće zeleznicom) i tovamog lista koji se nalazi u njenim rukama
U sluĉaju nepredviĊenih okolnosti, banka se obezbjeĊuje na taj naĉin
što stiĉe odreĊena prava svojine nad robom na putu sve dok ta roba ne bude isplaćena od strane kupca
To su krediti za vezivanje, jer prodavac po isporuci robe trazi (veze se) novĉana sredstva, a banka po prijemu dokumenata traţi od kupca da se obaveţe daisplati dokumenta (robu)
Ukoliko banka odobri kredit kupcu za nabavku ili izgradnju objekta, tada banka traţi od kupca (da se obaveţe) da pri korištenju odcbrenog kredita osigura objekat i da tu polisu osiguranja vinkulira u korist banke
Tok VK
209
Hipotekarni kredit (HK)
predstavlja dugoročni kredit koji se odobrava
uz pokriće nepokretnm stvari
odobrava se preduzećima i stanovništvu uz
realno pokriće: industrijski objekti, hale,
stanovi, zgrade, gradilišta, zemljište i sl.
Prema ugovoru o kreditu, povjerilac
hipotekarnog kredita osigurava svoj kredit uz
saglasnot duţnika na pravo zaloge nad
nepokretnom imovinom
Smisao HK
Pravo zaloge se realizuje tako sto se u visini odobrenog kredita uknjiţava u zemljišne knjige pravo vlasništva povjerioca nad nepokretnom stvari, a uz saglasnost duţnika
pravo vlasnistva na zaloţenu nekretninu se ne mijenja (dok traje HK), nego se vlasniku nekretnine(duzniku) ograniĉava pravo raspolaganja
Vlasnik nepokretne imovine moţe istu dok traje zaloga otuditi, ali i tada povjerilac ima pravo naplate bez obzira na izvršenu promjenu vlasnika
Pravo zaloge ili "teret" nad nekretninom prati zaloţenu imovinu sve dok se odobreni kredit u cjelinine vrati poveriocu
Odobrava se u procentu hipoteke – 50 do 70%
Praksa kod nas#praksa u svijetu
211
Konzorcijalni kredit
je dugoroĉni bankarski posao kojim seobabjeĊuju novĉana sredstva od strane višebanka za finansiranje izgradnje krupnihinvesticionih objekata, infratrukturu irealizaciju odreĊenih drugih poslva
najĉešće se odobravaju za javne radove ivelike kapitalne projekte od šireg društvenoginteresa
bankarski konzorcij – kada jedna banka nijedovoljna
Elementi ugovora o osnivanju
bankaskog konzorcijuma
1. ciljevi osnivanja konzorcijuma,
2. banke (članovi konzorcijuma),
3. gestor banka koja u ime članova
konzorcijuma rukovodi njegovim radom,
4. organi upravljanja poslovima konzorcijuma,
5. prava i obaveze članova konzorcijuma,
6. vremenski rok trajanja konzorcijuma i način
njegovog prestanka,
7. način snošenja rizika članova konzorcijuma.
213
Kreditna linija
Kratkoroĉni kredit bez pokrića, a odobrava se
na osnovu kreditnog boniteta klijenta
Klijent povlaĉi novĉana sredstva u ratama
koje nisu unaprijed utvrĊene
Limit ugovorenog kredita se ne moţe
prekoraĉiti, ali se ne mora u potpunosti
iskoristiti
214
Revolving krediti
je kratkoroĉni kredit koji se pri dospijeću roka
za povraćaj ne otplaćuje već se obnavlja
ugovor za dalje korištenje
daje se na bazi kreditnog boniteta korisnika
kredita
troškove finansiranja ĉine redovne kamate
koje duţnik plaća na iskorišćeni dio kredita
215
Investicioni kredit
Odobrava se na osnovu investicionog
projekta kojim se dokazuje, rentabilnost i
likvidnost projekta uz iskazivanje ukupnog
obima ulaganja i strukture izvora finansiranja
U toku izvoĊenja investicija kamata se ne
plaća, ali se obraĉunava
otplata dugoroĉnog investiconog kredita vrši
se putem anuiteta, obiĉno pougodišnjih
216
CIJENA KREDITA
Cijena kredita je kamatna stopa)
Kamatna stopa je izraz cijene kredita
stopa prema kojoj se obraĉunavaju
kamate na posuĊeni novac
kamatna stopa je „cijena“ koja se plaća za
korištenje posuĊenog novca
Kamata predstavlja naknadu u
novcu za privremeno ustupanje ili
korištenje novĉanih sredstava
Od ĉega zavisi?
Na cijenu kredita utiĉe:
- odnos ponude i traţnje novĉanih sredstava,
- visina stope inflacije
- nivo rizika
- Formula gdje je :K' = kamatna stopa; Kg =
godišnja kamata; Bk = bankarski kredit
proizilazi da kamatnu stopu odreĊuju: (1)
kamata i (2) bankarski kredit
Formula
Vrste KS
1) Nominalna (ugovorna) kamatna stopa
2) Stvarna kamatna stopa (Efektivna KS)
3) Realno pozitivna kamatna stopa
4) Realno negativna kamatna stopa
5) Relativna (proporcionalna) kamatna stopa
6) Komforna kamatna stopa
(7) Eskontna ili diskontna KS
(8) Referentna kamatna stopa
(9) Aktivna i pasivna KS
220
Nominalna kamatna stopa
je ugovorena kamatna stopa, tj. ona po kojoj
se vrši obraĉun kamata
moţe da bude fiksna ili varijabilna
Fiksna nominalna kamatna stopa je upisana
u ugovoru o krediu i po njoj se vrši obraĉun
kamata sve do konaĉne otplate kredita
Varijabilna kamatna stopa se mijenja u toku
otplate kredita, ugovaraju se uslovi promjene(EURIBOR, LIBOR, PRIMA RATE)
221
STVARNA (EFEKTIVNA)
KAMATNA STOPA
- EKS je kamatna stopa koja prikazuje koliko kredit klijenta
stvarno košta, odnosno kolika je ukupna cijena kredita
- EKS omogućava da lakše sagledamo i uporedimo uslove
pod kojim razliĉite banke nude iste vrste kredita
- Na visinu EKS utiĉe, osim redovne kamatne stope i
visina naknada koje klijent plaća banci prilikom
odobrenja kredita, duţina otplate kredita, visina
eventualno potrebnog garantnog depozita ili udjela itd
- EKS pored nominalne kamatne stope, ukljuĉuje naknade i
provizije koje klijent plaća banci za odobravanje kredita
222
Troškovi koji se ne ukljuĉuju
- u obraĉun EKS su:
promjene deviznog kursa ukoliko je kredit sa valutnom klauzulom,
troškovi procjene vrijednosti sredstava obezbeĊenja kredita,
troškovi raznih uvjerenja, potvrda, dozvola i rješenja nadleţnih organa,
troškovi Kreditnog biroa
Ovi troškovi se ne ukljuĉuju u obraĉun EKS s obzirom da nisu poznati na dan obraĉuna EKS, ali mogu nastati u toku realizacije ugovora o kreditu, ili ne predstavljaju prihod banke
223
Elementi za obraĉun EKS
- iznos kredita,
- rok otplate kredita,
- nominalna kamatna stopa,
- uslovi depozita/garantnog pologa kao instrumenta
osiguranja po kreditu,
- naknada za obradu kreditnog zahtjeva,
- naknada za odobrenje kredita,
- naknada za voĊenje kredita, servisiranje kreditne
partije
224
Naĉin obraĉuna kamata
Dekurzivno obraĉunati kamate znaĉi obraĉunati ih i
pripisati poĉetnom iznosu na kraju odreĊenog
vremenskog perioda
Anticipativno obraĉunati kamate znaĉi obraĉunati
kamate unaprijed te ih pribrojiti poĉetnom iznosu
225
Realno pozitivna kamatna stopa
Realno pozitivna kamta javlja se kada je nominalna,
odnosno stvarna stopa, viša od stope inflacije
Relani dio kamtne stope izraĉunava se na sljedeći
naĉin:
Ks – Si
Kr = ------------
1 + Si
Gdje je: Ks= nominalna, odnosno stvarna kamatna
stopa izraţena decimalnim brojem, a
Si= stopa inflacije izraţena decimalnim brojem
226
Realno negativna kamatna stopa
Realno negativna kamatna stopa se javlja kada je
nominalna, odnosno stvarna kamatna stopa niţa od
stope inflacije
Realno negativni dio kamtne stope izraĉunava se
prema obrascu koji je naveden kod realno pozitivne
kamatne stope, s tim što je u ovom sluĉaju rezultat sa
znakom minus
227
Relativna kamatna stopa
Relativna kamatna stopa je
proporcionalni dio godišnje kamatne
stope za obraĉunsk period u toku godine
Npr. ako je godišnja kamatna stopa 8%,
onda je polugodišnja kamatna stopa 4%
a kvartalna 2%
Relativna kamatna stopa primjenjuje se
kada je godišnja kamata relativno niska
njenom primjenom stvarna kamatna
stopa postaje viša od normalne
228
Konformna kamatna stopa
Konformna kamatna stopa je godišnjakamatna stopa diskontovana na obraĉunskiperiod u toku godine
ona daje isti iznos kamate bez obziraobraĉunavaju li se kamate za kraćevremensko razdoblje
povoljnija za duţnika jer u sluĉaju obraĉunakamata za kraće vremensko razdoblje dajeisti iznos kamate kao i kod godišnjegobraĉuna
Eskontna ili diskontna KS
Diskontna stopa (engl. discount rate, bank rate, njem.
Diskontsatz) je stopa diskontovanja,
mjera vremenske vrijednosti novca, odnosno
svoĊenja budućih novĉanih iznosa ili primitaka na
sadašnju vrijednost
diskontna stopa je eskontna stopa centralne banke tj.
kamatna stopa koju ova obraĉunava pri otkupu HoV
To je osnova za kamatnu stopu koju banke
zaĉunavaju svojim komitentima u finansijsikm
poslovima
Referentna kamatna stopa
Referentna kamatna stopa u provoĊenju monetarne politike ima ulogu signalizirajuće kamatne stope kao i ulogu polazne kamatne stope,
visina osnovnih kamatnih stopa na novĉanom trţištu, odnosno koridor kamatnih stopa, utvrĊuje se prema visini te kamatne stope
Referentna kamatna stopa je najviša, odnosno najniţa kamatna stopa koju centralna bankaprimenjuje u postupku sprovoĊenja repo transakcija prodaje, odnosno kupovine HoV, s roĉnošću od dve nedelje (od 12 do 16 dana)
Visina referentne kamatne stope utvrĊuj se posebnom odlukom
Aktivna i pasivna KS
Aktivna KS - koju banka zaraĉunava na svoje
plasmane
Aktivne kamate su prihod banke
Pasivna KS – po kojoj banka prima depozite
Pasivne kamate su rashod banke
Visna zavisi od mnoštva faktora
Zatezna kamata
To je kamata koju banka - povjerilac
zaraĉunava na dospjela neizmirena
potraţivanja
Kaznena kamata
Veća od redovne
Kamata na kamatu – postoji u zakonom ili
ugovorom predviĊenim sluĉajevima
233
FINANSIRANJE PREUZEĆA
- SPECIFIĈNI OBLICI FINANSIRANJA
spontani (autonomni) izvori
Uĉešće
Avansi
Pretplate
Bespovratno finasiranje
faktoring,
fortfeting,
franšizing,
lizing
234
Autonomni izvori finansiranja
Kratkoroĉni
Strogo utvrĊen rok
Besplatni u tom roku
To su obaveze prema:
- Dobavljaĉima
- Primljenim avansima
- Neplaćene kamate
- Neplaćene dividende
- Neisplaćene plate radnika
- Za poreze i doprinose
- Neplaćene premije osiguranja
- Poreze, carine i drugo
Finansiranje uĉešćem
preduzeće keje ima slebedna NS ulaţe ista u drugopreduzeće u cilju finansiranja njegovih peslovnih petreba
ugevorom se utvrĊuje, da Ii se sredstva ulaţu bespevratne iii na edreĊni vremenski peried
Uĉešćem u sredstvima peslovneg partnera, preduzeće-ulagaĉ stiĉe prave na srazmerne uĉešće u rezultatu peslovanja korisnika sredstava
Za razliku od kreditora koji pelazi ed ĉinjenice da mukredit mera biti o roku vraćen, uĉesnik u finansiranju putem uĉešća je zainteresevan za što bolji poslovni rezultat (rentabilnest) poslovneg partnera
avans
Avans predstavlja (predujam) isplatu nevĉaneg iznosa unapijred za robu keja ce naknadne biti isperuĉena
iznos avansa je samo dio vrijednesti robe iIi usluge
Avans je pedjednako vazan i za i predavca robe –usluga
to je ebezbjeĊćnje da će kupljena roba, koja će naknadno biti primljena, biti prema uslovima iz ugevera
oeblik finansiranja interesantan iz razlega šte pribavlja finansijska sredstva prijee isporuke robe koju koristi za proizvednju unaprijed ugovorene rebe,
Iskljuĉuje rizika prodaje
pretplata
vrsta avansa putem keje se preduzeća
finansiraju unaprijed sistemem prikupljanja
nevĉanih sredstava od budućih kupaca
predstavljaju finansiranje debavljaĉa od
strane kupaca,
kada prodavac poziva buduće kupce na
pretplatu, on tada pruţa i izvjesne pogodnosti
(prioritet u isporuci) kao i niţu cijenu zbog
korištenja flnansijskih sredstava
Bespovratno finasiranje BF
predstavlja oblik davanje NS bez obaveze vraćanja
Izvori sredstava za BF su budţeti i fondovi
Najĉešći nosioci BF su drţavne institucije
Oblici BF – najĉešći:
- (1) subvencije,
- (2) kompenzacije,
- (3) regresi,
- (4) premije,
- (5) dotacije.
239
faktoring
Potiĉe od factor – agent, komisionar, posrednik
Faktoring (engl. factoring, njem. Faktoring) je posao kratkoroĉnog finansiranja izvoznog ili uvoznog posla preko faktora kao posebne organizacije
Faktoring je posao kratkoroĉnog financiranja robnih potraţivanja na osnovi fakture i robnih dokumenata
Osnov je ugovor o faktoringu i ĉini ga globalna cesija budućih potraţivanja dobavljaĉa
Faktor za svoju uslugu zaraĉunava faktoring proviziju
Za preuzimanje rizika i avansiranja plaća se naknada
To je prodaja (cesija) kratkoroĉnih potraţivanja od kupaca faktoru ili faktoring firmi
Vrlo skup izvor
Uĉesnici faktoringa
1. klijent (prodavac robe),
2. kupac robe,
3. faktor (agent, zastupnik)
Osnovne privredne
funkcije faktoring poslova odnose se na
- funkciju osiguranja kredita,
- usluznu funkciju (pruzanja strucnih usluga u pogledu naplate potaţivanja),
- funkciju finansiranja (obezbjeĊenja NS
Prednosti faktoringa
1. klijent (proizvođač, prodavac) dolazi do
naplate potraživanja (bez zakašnjenja),
2. klijent prenosi brigu i rizik naplate
potraživanja na faktoring
organizaciju,ubrzavajući priliv sredstava,
3. klijent održava tekuću likvidnost bez dodatnih
sredstava jer je od faktora dobio predujam
(dio) za svoja potraživanja
242
fortfering
Forfeting (engl. forfaiting, njem. Forfaitierung) oznaĉava:1. kupovinu potraţivanja (obiĉno izvoznika) bez prava regresa od prodavca u sluĉaju nemogućnosti naplate o dospijeću;2. instrument finansiranja meĊunarodne trgovine bezregresnom prodajom potraţivanja uz odgovarajuće instrumente osiguranja;3. diskontiranje kupovine, uz naplatu odreĊene premije (diskonta), odreĊenog potraţivanja
Instrumenti forfetiranja su akceptirane i avalirane mjenice što su ih izdali kreditno sposobni kupci uz klauzulu “bez prava regresa”
U procesu forfetiranja rokovi dospijeća potraţivanja su veći od 90-180 dana uobiĉajenih u poslovima faktoringa, i odnose se na rokove od 6 mjeseci do 5 godina
Finansijski tok fortferinga
244
franšizing
obiĉno je trgovinski a ne finansijski posao
predstavlja ugovorni odnos izmeĊu davaoca i primoca franšize, kojim se daje pravo primaocu da posluje pod imenom franšizatora,
franšizator (proizvoĊaĉ, uvoznik, grosista) ustupa franšizeru, preko ugovora o franšizi, svoju robu na prodaju, a takoĊe mu ustupa i svoju tehnologiju rada, marketing, brend, korporativni i robni znak (ţig), karakteristiĉan identitet (prepoznatljivost) i sve drugo što će franšizeru pomoći da se identifikuje, snaĊe i da lakše i brţe prodaje dobijenu robu
franšizer obiĉno obezbeĊuje (nudi franšizatoru) poslovni prostor i radnu snagu
245
lizing
Potiĉe od – engl. – to lese, što znaĉi zakupiti
Obiĉno je to zakup oprema,
predstavlja davanje u zakup pokretnih i nepokretnih dobara,
pisani ugovor izmeĊu dvije strane: lizing kompanije (davaoca lizinga) i korisnika opreme (primaoca lizinga)
davalac lizinga nabavlja opremu od dobavljaĉa i daje je na korišćenje primaocu lizinga na odreĊeni vremenski period, dok je korisnik lizinga zauzvrat duţan da davaocu vrši periodiĉna plaćanja po uslovima definisanim u ugovoru
osnovne vrste lizinga: operativni, kapitalni, obnavljajući i finansijski
Uĉesnici lizinga
1. primalac (korlsnik) investicione opreme
(najĉesce je to proizvodno preduzeće),
2. isporučilac (proizvođac ili prodavalac)
investicione opreme,
3. lizing dru!tvo (jinansijer), koji investicionu
opremu uzima u zakup od proizvoĊaĉa i
stavlja je na raspolaganje primaocu korisniku)
opreme (i od njega naplaćuje lizing
zakupninu)
MINIMUM
OVO JE MINIMUM
PREDVIĐENA LITERATURA – SKRIPTA
ZA ŠIRA IZUĈAVANJA POSTOJE:
- DOPUNSKA LITERATURA
- SAJT PREZENTACIJE
- POSEBNI SEMINARSKI RADOVI
- OSTALI IZVORI
249
Recommended