Mobing i kako ga spriječiti -...

Mobing i kako ga spriječiti u radnoj sredini

Prim.dr.sc. Bojana Knežević, dr.med. Spec medicine rada i sporta

Što je mobing? Istraživanje u Europi Mogućnosti prevencije u RH

MOBING

Dr. Heinz Leymann, PhD, MD 1932-1999

Professor of Psychology Umeå University

Prvi znanstvenik koji je počeo istraživati fenomen psihičkog zlostavljanja na radu na znanstven i sustavan način bio je Heinz Leymann, njemački psiholog koji je radio i živio u Švedskoj.

MOBING

Riječ mobing dolazi od engl.riječi “to mob” (bučno navaliti, nasrnuti u masi)

Termini koji se koriste umjesto “mobinga”: psihičko zlostavljanje, psihičko maltretiranje, psihički

teror, moralno zlostavljanje

MOBING

Različiti termini u različitim govornim područjima:

Mobbing – Skandinavske zemlje, Njemačka,

Italija Bullying – Englesko govorno područje Work abuse or employee abuse – USA

Stres na radu Nasilje

Mobing

STRES, NASILJE, MOBING

Svi mogu biti uključeni Nije sustavno Povremeno ili trajno Rijetko ili često Odnos snaga može biti

jednak ali i nejednak Negativno utječe na

zdravlja

Usmjereno na jednu osobu Sustavno Kontinuirano (1/2 godine) Često (1x tjedno) Nejednak odnos snaga Ozbiljne posljedice za

zdravlje

Negativno socijalno ponašanje i mobing

Definicija mobinga

Mobing se definira kao neprijateljska i neetička komunikacija koja je sustavno usmjerena prema jednom pojedincu od strane jedne ili više osoba.

Žrtva mobinga je gurnuta u poziciju u kojoj je bespomoćna i u

nemogućnosti je obraniti se i drži ju se u toj poziciji pomoću stalnih mobizirajućih aktivnosti.

Aktivnosti se odvijaju s visokom učestalošću (barem 1 x tjedno)

i u duljem razdoblju (najmanje 6 mjeseci). Zbog visoke učestalosti i dugog trajanja neprijateljskog

ponašanja to maltretiranje dovodi do značajne mentalne, psihosomatske i socijalne patnje.

Koncepti povezani s negativnim socijalnim ponašanjem na radnom mjestu

Mobing/bullyng Agresija Nepristojnost Nasilje Devijantno ponašanje Podmetanje Emocionalno zlostavljanje Uvredljiv nadzor zaposlenika Asocijalno ponašanje

Povezanost negativnog ponašanja i

zdravlja

Keashly, Jagatić, 2003

Aktivnosti koje upućuju na mobing

Leymann (1996) sve postupke mobinga dijeli u sljedeće kategorije:

Napadi na mogućnost adekvatnog komuniciranja Žrtva je uvijek prekidana kad govori, odbijaju se

neverbalni kontakti sa žrtvom Napadi na mogućnost održavanja socijalnih odnosa Izolacija (fizička, socijalna, radna) Ne pozivanje na zajedničke sastanke, radne skupine,

socijalne aktivnosti ...

Leymann (1996) sve postupke mobinga dijeli u sljedeće kategorije:

3. Napadi na osobnu reputaciju Ogovaranje, “neslane šale” na račun žrtve Sumnje o mentalnoj bolesti žrtve. Prisiljavanje žrtve na obavljanje ponižavajućih zadataka

itd. 4. Napadi na kvalitetu rada Stalne kritike i prigovori, niska ocjena rada. Pretjerana kontrola. Žrtvi se ne daju radni zadaci i oduzimaju joj se

sredstva za rad npr. telefon, kompjutor (sindrom “praznog stola”) ili joj se postavljaju besmisleni zadaci.

Leymann (1996) sve postupke mobinga dijeli u sljedeće kategorije:

Žrtvi se daju zadaci neprilagođeni profesionalnoj kvalifikaciji. Cilj im je natjerati žrtvu da pogriješi.

Sindrom “punog stola” Stalno mijenjanje radnih zadataka. Dekvalifikacija Izazivanje štete na radnome mjestu da bi se žrtva omela u

radu. Podmetanje i falsificiranje dokumenata.

Leymann (1996) sve postupke mobinga dijeli u sljedeće kategorije:

5. Napadi na zdravlje žrtve Žrtva se prisiljava obavljati zadatke koji narušavaju njezino

zdravlje. Negiraju joj se godišnji odmori i slobodni dani. Prijetnje, napadi, fizička zlostavljanja

Osobe koje doživljavaju mobing

Tko su obično žrtve?

Osobe koje su tek zaposlene u novom kolektivu

Mlade neiskusne osobe ili starije osobe (elementi “ageisma”)

Osobe koje su prijavile različite nepravilnosti u radu, osobe koje traže pravdu

Osobe koje postaju višak radne snage Osobe koje su često bolesne Osobe s invaliditetom

Tko su obično žrtve? Osobe koje traže bolje uvjete, plaću i

napredovanje Osobe koje traže novu opremu za rad i više

samostalnosti u radu. Ambiciozne osobe koje brzo napreduju

Tko su obično žrtve?

Osobe koje se “razlikuju” od većine u skupini ◦ drugačije ideologije, religije ◦ drugačijega etničkog ili regionalnog podrijetla ◦ različitog spola ◦ različite seksualne orijentacije ◦ vrlo kreativne osobe ◦ ekscentrične osobe, osobe koje se odijevaju,

šminkaju ili ponašaju na upadljiv način

Osobe koje provode mobing

Karakteristike mobera

Često je najvažnija karakteristika ličnosti zlostavljača egocentričnost koja je opisana kao narcistični poremećaj ličnosti.

-iskorištavajući odnos s drugima, osoba nesposobna za empatiju.

-krivnja je uvijek na drugima, često s paranoidnim karakteristikama.

Te osobe čak tvrde da su je žrtve željele napasti, a ne obratno.

Karakteristike skupine koja sudjeluje u mobingu

Mober uvjerava skupinu da je ta osoba prijetnj kolektivu, nepoželjna, nekvalitetna, da loše radi, da je loša za zajednicu, da bi bilo najbolje da ode iz firme ....

Ili ...zbog straha za svoju egzistenciju, da ne

postanu meta mobera postaju tihi saučesnici

Organizacije u kojima se događa mobing

Organizacijski uzroci mobinga

Radna sredina - izrazito kompetitivna, s kultura “karijerizma” i strogom hijerarhijskom strukturom.

Pozornost usmjerena isključivo na povećanje

ekonomske dobiti. Autoritarni stil u nadgledanju i upravljanju. Problemi u komunikaciji, nizak moral i negativna

socijalna klima Organizacijska kultura koja tolerira mobing ili ga

ne prepoznaje kao problem

Mnoga su istraživanja pokazala da svatko od nas može

postati zlostavljač i da svatko od nas može postati žrtva, tj. da su situacijski činitelji najodgovorniji za pojavu mobinga.

Tako je i Leymann je u svojim istraživanjima dosao do zaključka da svaki radnik u svojoj radnoj karijeri ima 25% šanse da bude barem jednom mobiziran.

Zdravstvene posljedice mobinga na mentalno zdravlje

Kognitivni problemi ◦ Poteškoće s koncentracijom, pogreške u radu,

Psihosomatske bolesti ◦ Probavne smetnje, bolesti kardiovaskularnog sustava, bolovi u

leđima, nervoza, nesanica, alergije, pad imuniteta ...

Anksioznost Depresivnost Post traumatski stresni poremećaj Opsesivno ponašanje ◦ Stalno razmišljanje i prepričavanje problema na poslu

Ostale posljedice mobinga za pojedinca Žrtve mobinga, osim ozbiljnih psihosomatskih

smetnji, imaju i niz drugih posljedica: gubitak zaposlenja (ne uvijek ali često), problemi vezani uz pronalaženje novog posla, gubitak samopoštovanja i gubitak socijalne uloge, česte obiteljske krize (dvostruki mobing), promjene u socijalnim odnosima, ekonomski problemi (česta bolovanja,

specijalistički pregledi, troškovi psihoterapije, odvjetnika) itd.

EPIDEMIOLOŠKI PODACI

Prvo veliko istraživanje, objavljeno 2000. godine (Third European Survey on Working Conditions, Dublin, Ireland, 2000.) provedeno je na 21 500 zaposlenih u zemljama članicama Europske unije i dobiveni su ovi rezultati:

9% radnika bilo je meta mobinga (oko 13 milijuna radnika u EU).

6. EU istraživanje o radnim uvjetima

Šesto istraživanje, iz 2015. obuhvatilo je 28 država članica EU-a, pet zemalja

kandidatkinja za članstvo u EU-u (Albaniju, Makedoniju, Crnu Goru, Srbiju i Tursku) te također Švicarsku i Norvešku.

Metodologija

intervju sa zaposlenim osobama nasumce odabranima iz statističkog uzorka, čime je napravljen poprečni presjek društva.

Ovisno o veličini zemlje i nacionalnim aranžmanima uzorak se kretao od 1 000 do 3 300 ispitanika po zemlji.

Stres, nasilje i bullying –značajne štetnosti na radnom mjestu

stres Nasilje, mobing

EU Working Conditions survey 2015

Iskustvo diskriminacije po dobi

Iskustvo nepoželjnog ponašanja na poslu / prema djelatnosti i spolu

Obrazovanje m ž

Perspektiva poslodavca

Kako spriječiti? Kako prepoznati? Kako reagirati na mobing?

Procedure rješavanja stresa, maltretiranja i nasilja u radnim organizacijama

Prepreke za rješavanje psihosocijalnih rizika

Nedostatak resursa

Neosvještenost

Nedostatak znanja

Pomanjkanje tehničke podrške

Organizacijska kultura

Osjetljivost na problem

stres zlostavljanje

nasilje

PRIMARNA PREVENCIJA

promovirati radnu kulturu koja daje prednost poštovanju ljudskog dostojanstva, obeshrabrujući svaki oblik psihološkog nasilja tj. zajedničko definiranje i dijeljenje etičkih načela (vrijednosti)

Primarna prevencija

izraditi dokumentirane postupke u kojima tvrtka upoznaje radnike da se ne toleriraju neetična ponašanja i diskriminacija.

izraditi proceduru za prijavu mobinga. radni ugovori trebali bi sadržavati klauzule koje

reguliraju mobing i navode kazne za svako kršenje pravila.

Sekundarna prevencija

Kada je mobing već započeo, može biti teško držati ga pod kontrolom ako se odmah ne poduzmu efikasne mjere. Vrlo važnu ulogu mogu imati imenovane osobe kao savjetnici i medijatori.

Savjetnik: osoba koja je zaposlena unutar tvrtke ili je

vanjski suradnik koji ima zadatak saslušati svakoga tko se smatra žrtvom mobinga.

Medijator (posrednik) između sukobljenih strana

Tercijarna prevencija

Rana dijagnoza mobinga zbog utjecaja mobinga na

zdravlje Važnu ulogu imaju grupe samopomoći, udruge koje se

bave mobingom. Rehabilitacija u specijaliziranim zdravstvenim

ustanovama.

Uloga obiteljskog liječnika u očuvanju mentalnog zdravlja

Dijagnostika, liječenje Savjetodavna uloga Poveznica sa specijalistima

Uloga obitelji

Obitelj može biti s jedne strane podrška ali može isto tako započeti dvostruki mobing ako postane frustrirana zbog člana koji se nema rješenje za lošu situaciju na poslu

Uloga medicine rada

Svaki poslodavac ima odabranog spec.medicine rada

Radnik može zatražiti izvanredni pregled u medicini rada i upozoriti na mobing na poslu koji narušava njegovo zdravlje.

Medicina rada može doći u obilazak radnog mjesta, kontaktirati poslodavca, sudjelovati u odborima zaštite na radu.

Također ima obvezu raditi edukacije za skupine radnika.

Hvala na pažnji !

bojana.knezevic@kbc-zagreb.hr