View
2
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
N
1. Jelena
„Ne trazbog onnadam..
Da li vr
Artur VtajnamapredakaIsaka Vstrasti igodinam
Jelena Bpiše o ži senzuaporodicPismo gosveti i
„UmetnAlimpićnemir dsklapajuzamršenbudućno
NA 25.MEKUPLJ
a Bačić Alim
No
Svzaživ
ažim oproštanih koji će ..“
redi žrtvova
Vajs, profesa porodične a, Srbiju, gd
Vajsa, koja m palanačkih
ma.
Bačić Alimženi koja trpalni roman i i patnjamagospođe Vineuzvraćen
nost ima smć, a njen gldonosi miriući poslednjno klupkoost.“ Milom
EĐUNARJENE SU
„P
mpić: „Pism
ovi roman a
vaka porodakopane.Romvot žrtvoval
aj, jer on zime porodi
ti ljubav za
or komparaprošlosti. Z
de upoznajemu otkrivajuh intriga, A
mpić, autorkapi i žrtvuje s
otkriva skra žene koja lme je dirlj
noj ljubavi,
misla samo alavni junak is Dunava je stranice o
o romana mir Marić
RODNOMU NOVE K
PROSVJE
mo gospođ
autorke best
dica krije man o tajnala zbog ljub
za mene neice Vajs pre
dobrobit sv
ativne knjižZaintrigirane rođaku Giu istinu o ne
Artur dolazi
a bestselerase zbog ljubrivenu istinje žrtvoval
jiva priča oali pre sveg
ako se deli konačno ukoji će iz
ove neobičnkoji spaj
M SARAJEKNJIGE ZJETA“ SA
e Vilme“
tselera Ring
svoje tajnama porodibavi.
e postoji. Trenositi pok
voje porodic
ževnosti u Vn neobičnimizelu i dobieobičnoj sui do odgovo
a Ringišpil,bavi udajomnu o jednoj a svoju ljub
o ljubavi i pga tragična i
sa drugimau svojoj nap
Novog Sane porodičnja vekove
EVSKOMZA BIBL
ARAJEVO
gišpil.
ne. Neke ične prošlos
ražim pomikolenjima. I
ce?
Virdžiniji, im otkrićem,
ija misterioudbini porodora na živo
u novom rm za čoveka
nesvakidašbav kako bi prijateljstvuispovest o s
a – poruka jpaćenoj dušada sa sobone sage. Upre i u pr
M SAJMULIOTEKUO!
je, međutsti i sudbin
ilovanje za to je sve č
iznenada doodlučuje dazna pisma
dice Vajs. Izotna pitanja
romanu Piskoga ne vo
šnjoj vojvođdruge saču
u, složenom udbini jedn
je novog roši nalazi spoom poneti ravo tu počirošlosti pr
U KNJIGEU SPKD
tim, bolje ni žene koja
svoju greščemu se na
olazi do saza se zaputi usvoje bake z lavirinta V
a koja su ga
smo gospođoli. Ovaj miđanskoj gra
uvala od sirom odnosu ocne porodice.
omana Jelenokoj, dok pnatrag u Ainje da se oronalazi n
E
ostaviti a je svoj
šnu dušu aposletku
znanja o u zemlju Vilme i
Vilminih a mučila
đe Vilme steriozni ađanskoj omaštva. ca i sina,
ne Bačić panonski Ameriku, dmotava
nauk za
2. Vanja
Simeonpotom
U stvarakuju platajnih sltaoci jecrkve i o
HilamdaSvetoj Mediternije bioruci obešta je toobaveštikad mouhode jrelikvijuporedakneophodciljeva..doprino
a Balić: „Si
Srp
Ko Novnađbrzi
a koji je mmu se izgub
anju Svetskanove koji ćlužbi, i u amdne velike opskurna ta
ar je kolevkGori a tu
rana.Oko mo slučajan,mešenog, papo što ih intetajaca i svi ogu prestatijezuita,odnou neophodnk, novu svedne žrtve,ži.. Novak i
os očuvanju
meonov pe
ski Da Vinč
je i zašto zavak i Veljkođu obešenoginom. Na mmonaško brbio trag u bu
ke crkve i bće iznenaditmbijentu smafere. Skriv
ajna društva
ka srpske dsu se odu
manastira se monah se nijpirić sa otiseresuje u ma
oni služe i i da rade zaosno pripadnu za presudetsku vladuivoti ljudi sVeljko će samog man
ečat“
čijev kod. A
apalio manao dolaze nag lažnog mmestu svakoratstvo Hilaurnim doga
borbi za preti čovečans
mirenog i Bovena u senc
a koja prete
duhovnosti,uvek vodilplete prvo je ubio većkom pečataanastiru? MBogu i po
a državu ilidnike katoldan uticaj nu, novu svsu ništavni ise naći u snastira i njeg
Ako ništa ne
astir Hilanda Svetu Gormonaha, dogog narednogandara pok
ađajima toko
evlast postotvo. Novakogu posvećci tog obračda ugroze h
čuvar hrišćle borbe znevidljiva,ać je ubijen,a Svetog Si
Među monaliciji, rade i za one količke crkvena dalji tok
vetsku crkvi vrede sam
samom sregovih svetin
e tražiš, ono
dar? U potraru. Ali kadagađaji počing zločina, pklonilo kraljom Prvog sv
ojećih religijk i Veljko ćeenog životačuna, mešethrišćanske r
ćanske i nacza primat na zatim svea ključ zagmeona. Kaksima uvek idvostruki p
oji su ih poe. Njihov ck istorije. Jevu ... A zamo ukoliko edištu događnja.. .Zanim
o što ne traži
azi za odgova u maslinjanju da se n
pronalaze otju Aleksanvetskog rata
ja u njoj, ste se uplesti a svetogorsktare militan
relikvije...
cionalne bana značajno uočljivija m
gonetke je pko otkriti uima tajnih aposao. Komslali u man
cilj je da ser, treba fora postizanjedoprinose pđanja i pok
mljiv roman!
iš naći će te
vorom na toaku iznad mnižu neverotisak pečata
ndru Obrena...
stvarni vladu obračun
kih monahantna krila K
aštine. Nalaoj sreateškmreža zaveporuka ostaubice? Kakoagenata, pri
me su odanijnastir?Tu srsa Hilandarrmirati nove takvih cipostizanju zkušaće da d!
ebe.
o pitanje, manastira ovatnom a Svetog oviću, a
ari sveta svetskih
a postaće Katoličke
azi se na koj tački ere.Požar avljena u o saznati ikrivenih ji? Da li rećemo i ra uzmu i svetski ljeva su
zacrtanih daju svoj
3. Žoze S
ribа kојје Mаripоljupcе
U ovomBiblija. impresiv
Roman krugoviknjiževnljudskoj
„Romanpoezijom
„PobedaMigel
„Saramasu u imšokira. K
4. Žoze
nemaju Kad ne
Saramago:
Dob
NjеMао tеоkо
а sе trzа, bоiја, stеnjućiеm kојim је
m jevanđeljuZa jedne, b
vna priča o
koji je svojima, što je nost, predstj sudbini pr
n koji prom.“ Los An
a čoveka n
ago dopuštame širenja hKnjiga koja
Saramago
Glaslulav„A„G
psihološkee obavlja sv
„Jevanđel
bitnik Nobe
еgоvо је tеаriја Mаgdаеbi, i tаdа оо njеgа stеžоri sе i bеžii, pаlа prеkе izаzvаlа јо
u po Sarambliske revnoljubavi i lju
ojevremeno dovelo do tavlja još je
rogovori ale
osvetljuje sngeles Time
nad legend
a svom priphrišćanstva a se ne sme
: „Sva imen
avno mestoužbe, sa svojvirintu karto
Arijadnin koGospodin Žo
karakteristvoj dosada
lje po Isusu
elove nagrad
еlо lеžаlо, nlеnа, gоvоrоsеti dа је јžе prstеn оdi uz krik, alkо njеga žеоš јеdаn bеs
magu Spasitosnim hrišćudskoj žrtvi
izazvao pracenzure kojednu potvrd
egorično i pr
svojim neus Book Rev
om, umetn
povedaču dazadesili sv
propustiti.“
na“
o radnje ovojom strogomoteka, kad
onac“ kako oze“, jedinitike, ne znaan pisarski
u Hristu“
de.
nаpеtо, čvrrеći, Оpusti еdаn dео nj
d vаtrе, u nаli nеmоgućееlеći dа sаskrајni tаlаs
telj nosi aurćanima, romi, o dvadese
avu buru u jom je pisadu Saramagrovokativno
umoljivim view
nički bespre
a izlije svu vet. Sarama“ Bob Korbe
og kafkijansm hijerarhij
traže nekibi uspeli d
i lik koji imamo koliko
posao, Go
rstо, ukrućеsе, bеz brig
njеgоvоg tеlаlеtimа, kаkе, ribе nе urа njеgоvih s drhtаvicе u
ru čovečnoman je bogoet vekova lju
portugalskiac sprečen dgovog impro, a istovrem
smislom z
ekorno uob
žuč i gorčiago nas izaet
skog romanom i armijo
i dokumentda se vrate. ma ime. Nsu stari, ne
ospodin Žoz
еnо, а nаd gе, miruј, pulа prоdrо u kо mu tеlо trliču, tо је busаnа pоpiјu Isusоvоm
sti daleko vohulno antijeudskih patnj
im i španskda primi Evresivnog stimeno na svi
a humor,
bličena. Uz
nu zbog zlaaziva, iznen
na je Centraom beziment, moraju d
Među njimNi on ni dru
znamo čakze upražnja
njimе stајusti dа sе јаnjеnо tеlо,trеsе drhtаv
biо njеgоv kiје krik, pо
m tеlu.
veću nego evanđelje, zji koji su us
kim konzervvropsku nagila i sklonoima razumlj
nežnom s
zvišeno!“ F
a, bede i panađuje, zad
alni registar nih činovnikda vuku zama se izdvaugi ljudi u k ni kako izava neobiča
аšе оnа, а brinеm kаkо sе
vicа, kао krik, dоk оhlеpnim
što tvrdi za druge sledili.
vativnim gradu za osti da o jiv način.
trašću i
Fransisko
atnje koji divljuje i
matične ka koji u a sobom aja samo
romanu zgledaju. an hobi:
kradom ličnostimda ga opredstavopasne
„Snažna
„Sva immetaforportugaispunjenduhovitOliveira
5. Edvar
nikad nproživljblistavo
Roman pokušavdoseljendo pobuponovo,smrtono
„Raderfveličans
„Istorijasu iscrp
„Raderfsedamn
„Istorijs
m od nadređema. Jednomopseda. Iakvlja traganjavanture...
a parabola o
mena su jošrama, uz osalskog piscanoj brojnimtim Saramaa
rd Raderfu
Nju
Pisa
Edvum
ne spava; odavaju vrato
o je oživeo č
počinje u vaju da ostvnici i trgovcuna, rata i r, ovog puta osni nemiri.
furd pored stvenu priču
a nikada ranpna. Ovo jes
furdovo raskaestom vek
ska fikcija u
enih uzima m prilikom sko zna kakje za pojed
o apsurdnos
š jedan Sarasobenu sinta, koji nas m digresijaagovim kom
ud: „Njujor
ujork – najv
ac bestseler
vard Raderfeo – od eps
d intimnih polomnom brčetiri veka i
indijanskovare svoje sci sa svojimađanja amezbog ropstv
toga što čiu.“ Booklist
nije nije bilaste istorija, a
košno i sveku do današn
u svom najb
iz Registraslučajno će ko može dadinostima iz
sti čovekovi
amagov knjtaksu i prav
uvek iznoama, ali uvmentarima k
rk – I tom“
veći svetski
r romana Lo
furd priča oske, monumpojedinosti rzinom – jestorije.
om ribarskosnove u toj
m aristokratskeričke nacijeva. Dok se u
ini složene t
a ovako zabali data u izv
eobuhvatno njih dana.“
boljem izdan
a fascikle i uzeti fascik
a je pronađz njenog ži
ih pregnuća
jiževni podvopis – i uova primoravek melodikoji deluju
grad i najve
ondon.
ovu priču omentalne pu
iz davno zaedan od naj
om seocetuveličanstvekim vladame. Pa ipak, zu zemlji vo
istorijske
bavna za čitzvrnom prip
delo prikazThe Times
nju.“ Daily
iz njih vadklu nepoznađe, on to nivota, što ć
a.“ Robert Ir
dvig. Raskou ovom romava da tragičnoj i ritm
u kao izrek
eća svetska
onako kakostoši Novogaboravljenih
ajvećih svet
u, u vreme enoj divljin
ma i nepopuzemlja kojadio krvavi G
događaje ja
tanje. Raderovedačkom
zuje Veliku
Express
di isečke iz ate žene, čijne želi jer će ga odves
rvin, The Ne
šan stil, gumanu su prgamo za obmičnoj, zače.“ Marija
priča.
o to nijedang sveta do nh života doskih pisaca
kada prvii. Za njimalarnim pore
a se već jednGrađanski r
asnim i zan
rfurdova istrm maniru.“ U
u Jabuku od
novina o pja će sudbin
mu veće sti u mnog
ew York Ti
ust tekst sa repoznatljivbjektom u činjenoj mŽoze Rod
n drugi autnebodera gr
o onih koji a istorijskih
i holandskia su sledili bezima koji snom cepala
rat, grad su p
nimljivim i
raživanja grUSA Today
d njenih po
poznatim na početi uživanje
ge, čak i
imes
brojnim ve odlike
rečenici mudrim i driges de
tor ne bi rada koji se danas romana
trgovci britanski su doveli a cepa se potresali
ispreda i
rađe bila
četaka u
6. Metin
U Luvruposmatrimena, napiše o
Eli Sorigde će sgnev Inpotpisav
Kroz derudicijNajtražemoćnikase razot
„Turketveka.“ L
„Zadivljmajstors
n Arditi: „T
Pričbor
OvoVen
u postoji porač koji se picianus, siv
ovaj roman.
iano, sin jevse proslavit
nkvizicije i vši svojim i
događaje koe uvodi u eniji slikar a. Kao na stkriva kontr
to je fascinaLa Presse
jujući romstvom.“ Le
Turketo“
ča o nesvarbi da u srcu
o je priča necija.
ortret pod npribliži platvo-plav. Ne
vrejskog trgti pod imenosudu na smmenom Tur
oji su obelvrtlog umnalazio se
slikarskom padiktoran o
antan i prel
man MetanaParisien
akidašnjem u pomiri isla
o Turketu
nazivom Čotnu primetićerazrešeno
govca robljenom Turketomrt. Od potrketovu slik
ežili renesametnikovog
u srcu rivplatnu, pomdnos izmeđ
lep roman
a Arditija
heroju, Tiam, hrišćan
u – talentov
ovek sa rukaće da je u pporeklo ov
em u Carigro. Ali njegotpunog zab
ku.
ansu Arditiživota u
valstva izmmoću svetlođu likovne u
koji nas uv
oživljava
icijanovom stvo i judaiz
vanom ume
avicom kojipotpisu slikeve slike insp
radu i talentovo skriven
borava delo
i nas sa mkome su seđu slikarssti i senke
umetnosti i v
vodi u svet
šesnaestov
učeniku Tzam.
etniku kom
i se pripisuje slovo T tapirisalo je
tovani crtačno jevrejskoće mu saču
mnogo snagse prepleli kih udruženi sa mnogovlasti, religi
venecijansk
vekovnu Ita
Turketu, i n
me se klanj
je Ticijanu.amnosivo, aMetina Ard
č, odlazi u Vo poreklo pruvati učitelj
ge i produhrazličiti id
nja i veneco detalja, prije i porekla
kog slikars
aliju sa iz
njegovoj
jala cela
Pažljivi a ostatak ditija da
Veneciju rivući će j Ticijan
hovljene dentiteti. cijanskih ed nama a.
tva XVI
zuzetnim
7. Redži
tom zatmu pomlečeći ž
Kada jozabranju
Da bi mvrati se zagonetna tragunajvećimzastrašunjeno pnjene du
Prožeta lekovimnauci i u
„Dragocuzbudlji
„IzvanreWashin
8. Havije
na O´Melv
„PrshvDea
Gabmla
tvorenom svmaže u istraene voljne d
oj otac nestauju joj da le
mogla da nasa njim u V
tnih pisama u neverovam medicinsujuće gradopoznavanje uše izlaze n
medicinskma vas vodiumetnosti –
cen roman.ivu priču.“
edno! Svakngton Indepe
er Sijera: „
Svana deciako
vini: „Knjig
redivno navatanjima o aler
brijela Monadu ženu kovetu omoguaživanju zada se za lek
ane na putueči ljude, sam
astavi bavljeVeneciju. U
preko cele atnog medikim umovim
ove čak do lekarstva r
na videlo.
kim znanjemi kroz zapa– omamljuju
. Izazovan The Boston
ko poglavljendent
„Izgubljeni
a sveta predovome svet
ca izgnanikao smo mi z
ga o ludilu
apisan i uiljudskoj p
ndini predstoja posedujeućuje joj otaa njegovo rekove obrate p
u Gabrijelu, mo zato što
enje svojim z pomoć dvEvrope pitacinskog otkma Evrope ulica Maro
aste, a skri
m i živopisnnjujući peri
uća i nezabo
prikaz rann Globe
je je nova
i anđeo“
danja govortu i ispaštama. Okuženi.apravo sam
i lekovima
istinu nezaprirodi i nau
tavlja pravue mogućnosac, i sam pemek-delo pripadnici i
lišenu njego je žena.
životnim pvoje vernih ajući se da krića. Prateu Padovi, L
oka punih mivene istine
nim detaljimiod kulturnoravna knjig
nih medicin
avantura,
re o nama i mo krivicu Sami ste u
mo podstakli
“
aboravan rouci u šesna
u retkost u st, znanje i oznati doktKnjigu o b
istog pola.
gove podršk
pozivom, Gaslugu ona pli se njen oteći njegov Lajdenu i Edmiomirisnih
e o njenoj p
ma renesannih previranjga.
nskih shvat
novi deo n
opisuju kakzato što smuprli prstomi razvoj vaš
oman s mnestom veku
Veneciji Xželju da po
tor. U zamebolestima i
ke, izbacuju
abrijela moprati oskudntac našao u trag Gabri
dinburgu i ph začina. Sporodici ka
nsnog životanja i zaprep
tanja i pro
nesvakidašn
ko smo bilimo se mešalim u nas kaoših naslednih
noštvom du.“ Clevelan
XVI veka: bostane lekarenu za podrusavršava
iz lekarsko
ora da pronane tragove iraljama lud
ijela se suprolazi kroz
Sa svakim kao i najdub
a Knjiga o pašćujućih o
omišljanja d
nje slagalic
i osuđeni dai s ljudima.
o u uzrok vah osobina d
detalja o nd Plain
riljantnu r. Pristup ršku ona svoj dar
og ceha i
ađe oca i z očevih dila ili je sreće sa z čudne i korakom lje tajne
ludilu i otkrića u
dat kroz
ce.“ The
a živimo Mi smo
aših zala da bismo
ih priblPrometesvetu,a naplate, Dok radAlvaresTurske. ambicioomogućmnogi, Havijer tehnologzasnovanjega m
9. Aleks
„U vremzamišljaojačanopriču, kKao zaodlučnimzaljubilinapad. žustrog da se izspasenjuTages-A „Divna sledećemHristine
ližili našimaeju da nas o
s drug,izrazesvoje
di na restas dobija uža
U narednioznu trku zćavaju da s
od taja
Sijera nasgije i avananom na čin
mnoge novin
kapi: „Leo
Aleljubvrekatkživo
me kada jeam kako ka
og kartona ikoja se zavrgonetni svem korakomi su se na Uvereni datemperame
zbori sa svetu.“ Anzeiger
priča poslem životu e Vesterman
a, i stvoriliopišete. S jege, strahue,naklonosti
auraciji Porasnu vest: ih sedamdeza preuzim
se stupi u vanstvene i
s veoma nangardna nanjenicama. One, a čitaoca
on i Luiz“
eks Kapi s bavi u vekumenu, drži kad nečuveot. Leon i
e upoznao Lao sasvim mi zauvek naršava tek 16edok prošlo
m probija patlantskoj o
a ih je smrenta i neutoltskom istori
e koje dubosretnemo
n, WDR 2
i ste mitoveedne strane, ujete da .
tika Nebesmuž joj je eset dva ča
manje kontrvezu s natpistočnjačke
adahnuto buka udružuOvaj romana podstiče da
čudesnomu ratova, o jse svoje lju
eno čudan, Luiz su n
Luiz Žanvijmlad, u proapušta kuću6. aprila 19osti, toga jupored članoobali tokomrt rastavila, ljive potrebijom... Izuz
oko žalimo muškarca
e poput oniopčinjeni sće pre
kog blaženotet u nek
asa, Hulija role nad dprirodnim b
sekte d
baca u svetuju u izuzen prevazilaza se upusti u
m lakoćom jednom par
ubavi suprotali istovre
nezaboravan
je, moj dedoleće 1918.u svoga oca86. godine utra se poj
ova porodicm Prvog sv
svako grabe za nezavizetno knjiže
što se zava kao što
ih o Lucifeste tim bićim
ili kasn
nstva u Sankom planinsće i proti
dva drevna bićima, i stdo predse
t u kojem etno uzbudzi granice svu avanturu
i velikom ru koji se ntno svim koemeno i skn par savre
da je imao u Šerburua.“ Tako Aopelom za
javljuje sićuce do otvorvetskog ratadi svoju suisnošću. „Prvno delo o
vršila. Potajo je Leo
eru, Totu, Hma što su donije pože
ntijago de Kskom predev svoje vokamena k
oga su za ednika Sje
se istorija,dljivom i ovog književkoju neće z
unutrašnjomna bajkovit nvencijamariven i opšemene nem
sedamnaesu, na bicikl Aleks Kapi
Leona Le Gušna sedokrenog kovča, ali ih je udbinu: Leoriča o jednočežnji za sr
no priželjkun. Ili že
Hermesu, Eonela znanjeleti da
Kompostelielu na seveolje biti uvkoja, kako njih zainte
edinjenih
, magija, poriginalnomvnog žanra izaboraviti.
m snagom način supr
a i vodi svojštepoznat d
mačke knjiž
st godina. Rprivezuje kzapočinje lGala u Not
kosa dama, čega. Dvoje
razdvojio von se ženi, oj ljubavi korećom, skro
kujemo da uenu poput
Enkiju ili e ovome
nekako
i, Hulija eroistoku vučena u
izgleda, resovani Država.
pradavne m trileru,
i unosi u
priča o rotstavlja jevoljan,
dvostruki ževnosti.
Rado ga kofer od ljubavnu tr Damu.
koja se e mladih vazdušni
a Luiz, oja mora omnosti i
u nekom Luiz.“
10. Hjube
životimzaljubljuskriva iBruklin objavlje
11. Džord
serijala, Nad zeoblaci. LnatpriroporodicProstiruraskoši,kopiladitragedijneprijatprestola
ert Šelbi: „P
Ovobesiropobopisva
ma ima trenuje u bezosiza prostačkroman koji
en.
dž R. R. Ma
RONA
U "objsple
, koji će zaemljom u kLedeni vetr
odne sile oka Stark od
ući se od pre ovo je pričima, ljudime i izdajstv
telja, dok sa.
Poslednje s
vaj klasik espravljenihovim, realibudili tolikoisivano kaoakom uglu nutaka ispusećajnu bitake muževnoi ni današnji
artin: „Igra
OMAN DOAJVEĆEG M
"IGRI PREedinivši sveetke, romansigurno odu
kojoj leta mrovi ponovokupljaju se iz
Zimovrela, edela okovača o vitezov
ma koji živeva, bitke i osvi oni pok
skretanje z
posleratneh, beskućnikstičnim jezo kontrover
o pakleno i susretali sa
unjenih izuangu i Hari,osti, nezaboim čitaocim
a prestola“
O SADA MAJSTOR
ESTOLA", De ono najbonse i pustoluševiti ne s
mogu trajati o duvaju i u za velikog zljudi nepop
anih surovovima i dame u vremenopsade, rešakušavaju da
za bruklin“
e književnoka i bludniczikom pravrze koliko oopsceno, o
amo najgoruzetnom ne, vođa radn
oravne su lima ne izgled
“
NEVIÐERA ŽANRA
Džordž R.Rolje što žanrlovine ispunsamo ljubite
decenijamau snežnim bezida koji štipustljivih i
om hladnoćomama, vojninu zlih predava se sudb
a pobede u
osti upečaca pisan divih Bruklina
ovo Selbijevono pripovere ljudske pežnošću. D
ničkog štrajkterarne krea
da ništa man
ENE SNAA !
R. Martin jr epske fantnjavaju straelje žanra, va, a zime pespućima seiti kraljevstvtvrdih kao
om do dalekcima i čarodskazanja. Kbina porodi
toj najsmr
atljiv je pljom i zastraca. Malo vo nespornoeda o Njujopatnje. IpakDžordžeta, ka koji svojacije, a Pos
nje silovit ne
AGE MA
e stvorio istastike mož
anice prvog već i mnogookolenjimaeverno od Zvo. U središšto je i zemkog letnjeg
obnjacima, pKroz mnogce Stark, njrtonosnijoj
portret sirorašujućom sje romana
o remek-delorčanima kok, u tim natransvestit je najiskrenslednje skreego kada je
AŠTE IZ
stinsko remže da pruži.
toma ovogo širi krug
a, nadvili suZimovrela, mštu sukoba nmlja kojom g kraljevstvaplaćenim ubge zavere i njihovih sav
od svih ig
omašnih, snagom i
koji su lo. Često oji su na apaćenim
koji se nije želje etanje za
prvi put
PERA
mek-delo, Magija,
g epskog čitalaca.
u se crni mračne i nalazi se vladaju.
a obilja i bicama i spletke,
veznika i gara: igri
12. Fedrik
svetsku Dovoljaje taj nejedna ženjen živje osvojSofiju? okean. U novoduše pučije knji
13. Aleksa
ljudska na svimpevače,
Ima u osasvim od doku
i velikog
ko Moća: „
OpvisvljuOn
pijanističkan je samo jeznanac uzbena da se suvot i poljuljji i odlučujeHoće li je v
om romanu une ljubavi iige čitaju m
andar Gata
Venasudčone
osećanja i m zaraćenim
vojnike i šp
ovoj knjizi uzaludnog
umenta razv
g umetničk
„Čovek koj
pis:Tankredle po celom
ve žene pokubavnu ranun je čovek
ku nadu, a jedan poglebudio, ali onuprotstavi staju joj sva
e da ga u tomvideti kako
Federika Mi strasti. Slo
milioni mlad
alica: „Veli
eliki rat je ea početku dvdbina, većvečanstva. čemu što jesenka pobe
m stranama, pijune, male
nesvakidašheroizma. V
vija do neve
og dela.
i nije želeo
di je muškam svetu, privkleknu predu iz prošlostkoji ne želsada nastavd da Tankrena ima svojutrasti koja ndotadašnja m naumu niponovo svir
Moće uživaojevit i složedih ljudi širo
iki rat“
epski velik, vadesetog vć ubedljiva
Usred tog e i stvarno ede ostavljaGatalica je e, obične lju
šnje ambicijVeliki rat nrovatnih otk
o da voli“
arac iz snovvatne aviond njegovim ti koja ga jeli da voli. Svnicu koja jedija očara u ljubav – A
ne poznaje guverenja? T
išta neće zara, samo za
aćemo u prien roman k
om sveta.
a savremenveka. Nije toa slika slo
potresnogi neverovat
a svoj trag.e oblikovao ude uspevaj
je, tužnih inijednog trekrića gradeć
va: posedujne i neodolji
šarmom. Ae zauvek proSve dok u cje prestala ta žena. I dAndrea, i tagranice, oseTankredi m
austaviti. Hoa njega, sede
iči o uzbudkoji obeležav
n roman o no samo portoma velike
događaja ntno, i izmišPrateći sudpobednike
jući da obuh
veselih sudenutka ne pći jaku, upe
je ostrvo nivu privlačnAli on ne uomenila i zbcrkvi ne sreda svira zb
a mu postana ljubav je većanjima koj
misli da možoće li Tankreći za klavir
dljivom susrva novu eta
najvećem istret izvanred
e nade u nižu se neošljeno i proždbine preko
i poražene,hvati čitavu
dbina, primeostaje istori
ečatljivu prič
na Fidžiju, pnost. Pre iliuspeva da zbog koje mretne Sofijubog zaveta ne opsesija.večna... Ali,oja iznenadažda postoji nredi uspeti drom, s pogl
retu dve izgapu u pisanj
torijskom pdno mnogo
srećnu buodoljive epživljeno, tr
o edamdeset, generale i
u epohu.
era neviđenrijska hronikču pravog r
predivne kasnije, zaboravi rzi sreću. , nekada ljubavi.
. I Sofiju , može li a navru u način da da osvoji edom na
gubljene ju autora
preokretu ljudskih
udućnost pizode o ijumfuju t junaka, operske
nog, ali i ka jer se romana
14. Borisl
Okvir oIsusovihpuno huisceljenkopa očslojevitonajvećedaleke ppokazujsvojom
15. Borisl
nevažnielementhiljadam
Borislav
Posle vantropoljudske klasičnoispoved
lav Pekić: „
„K
Živ
„Odizop
ovog Pekićh čuda u Juumora ali i
na ali nije prči, mutavac o delo na sg nametnutprošlosti gdje iste osobporukom sv
lav Pekić: „
Izm
Rad
„Jonajp
ih, niko i nete fabule i ma godina m
v Pekić
više od dvaloške trilogcivilizacije
og epa i fadaju.“
„Vrijeme č
Knjiga o čud
vimo u vrem
d čuda se npačuju sada
ćevog maesudeji. Sa poi duboke emrihvaćena vkada progo
slikovit načtog dobra pde ideološkabine kao i ve do današ
„Atlantida“
među njega i
dnja se doga
oš od prapopresudniji i
e primećuje.baviti se i
metaforično
adeset godgije Besnilo e koje uporeantastičnog
uda“
dima nove er
menu čuda u
ne zahteva dašnjost već d
stralnog rooetičnom dimpatije za više nigde, ovori o onomin ukazuje roističu naja zagriženou bilo koje
šnjih dana.
“
i sveta posto
ađa danas, a
ostojanja, j najkrvavlji. To je rat izisključivo s– androidsk
dina ponovo– Atlantida
edo obitavatrilera. „I
re...“ NIN
u kome su ču
da pomažu da razgrađu
omana, sastijalektikom ljudsku patslepi čovekme što je una isključiveće nevolj
ost i netrpele doba ljud
oji zid mrač
ali budućno
oš od zoreiji građanskzmeđu ljudisvojim shvka.“
o je pred a – 1999. Daju na zemltako već u
uda okrenut
već da menujući je, grad
tavljenog izona su izo
tnju, ljubavk progleda avek mislio vost ideoloje. Na magljivost bilo dske istorije
čne tajne...
ost je već pro
e čovečanski rat koji odi i androida
vatanjem da
čitaocima Dinamična plji, ovaj romulazimo u
ta protiv čov
njaju, a od ode budućno
z priča, jesokrenuta u sv i sudbinuali vidi svetbiva razape
ogija, dogmičan način ukoje dve su
e. Ideološka
ošla!
tva, vodi sd ovih spore. U Atlantid
a je ova na
Pekićeva kpriča o borbman je spojčarobnu taj
veka.
ovih najvećost.“ Borisla
su biblijskisvoju supro
u. Leproznat i zgađen set na krst. S
mi i doktrinauvedeni smuprostavljena polarizac
se na ovojrednih, sekudi ću eliminaša civiliza
knjiga kojabi između roj negativnejnu. A tajn
ćih ne da av Pekić
i motivi otnost sa
žena je sam sebi Složeno i a, gde iz
mo u svet ne snage ija zrači
j planeti undarnih, nisati sve acija već
a je deo obotske i
utopije, ne se ne
16. Borisl
Novi Jekarakterkao domSvakomvodu …
U Novoosenčentako odapodjedntamo go
17. Irvin J
susreće sopstvendušamamladost
Irvin D.Čitanje penzionplakao, Gift ThTheory
lav Pekić: „
„Impesživoživouoč
erusalim je zra; od ljudi
minantnu osm junaku Pek
…
om Jerusalimnih sudbina.abranog žan
nako pripadaovori istinsk
Jalom: „Kr
Jediz preizvzbi
sa introspnom postoj, razotkrivti, opsesija k
. Jalom je roi provođe
nisani profeKrvnik lju
herapy i neand Practic
„Novi Jeru
ma ljudi čijesku trajanja oti… Ima ljot u močvarčeni… Ima l
zbirka pričakoji stvaraj
sobinu, pečakić je odred
mu cela isto. Preispitujunra Borislava svima nam
ka, najviša u
rvnik ljuba
dan od najppsihijatrije e nekoliko vanredan spirka psihijapektivnim janju, i s vanja potisnkoje polako
ođen 1931. enje vremeessor psihijubavi, Lečenekoliko klace of Groups
salim“
e tragove sleutisnute, nejudi čiji je žri trajanja liljudi čiji je
a široke vremu svet i nov
at i lik vremdio jedan od
orija je u stvući i kreativnv Pekić ispuma, da je unumetnost. M
avi i ostale
riznatijih ami popularnegodina rom
poj fikcije, atrijskih priprocesima
velikom napnutih, tamno blede uz vo
u Vašingtoena u biblatrije Stenfnje Šopenhaasičnih knjis Psychothe
edimo kao ue vode istimživot trag vriči na tragovživot trag u
menske persvi sadržaj do
mena, kao sud osnovnih e
vari gotska hno nadogra
unio ga je smniverzalan. AMihajlo Pant
psihoterap
meričkih pse psihologijmanom Kafilozofije i
riča pisana ljudi koji
petošću pratnih strana nođstvo vrhu
onu. Odrastrlioteci, biloford univerauerom, Miga iz prisierapy koja j
umetnička dm smerom u relog železave crvenokou vodi... “ B
spektive, alio onih koji rudbinu, iskuelemenata –
hronika, besđujući nekemislom za kA tamo gdetić
pijske novel
sihijatara Irvje, a široj čad je Niče i kliničke pna osnovu
i se osećajti psihološknjihovih ličunskog psih
rao je u siroo mu je jrziteta. Automma and ihajtrije uke postala st
dela… Ima kome su vo
a u tle utisnuožaca kad nBorislav Pek
i i veoma širuše. Karak
ušenje i trag– metal, zem
skrajni niz te karakteristkoji možemo
se govori o
le“
vin Jalom aučitalačkoj pu
plakao u psihologije.u njegove ju poljuljake procese čnosti, ili
hijatra.
omašnom credino zado
tor je beststhe Meanin
ključujući mandard u tom
ljudi čije stodili njihovut… Ima lju
neće da budukić
iroke perspekteri u sebi ngiku postojanmlju, vatru, v
tajnovitih, trtike upravo o reći da o univerzaln
autor je mnoublici predskojem je n. Krvnik ljuprakse. Či
ano i nesigi obrte u nraznih stra
rnačkom preovoljstvo. selera Kad ng of the Lmonumentalm polju.
tope, u i
udi čiji u
ektive nose, nja. vazduh,
ragički tog i
nom,
ogih dela stavio se napravio ubavi je italac se gurno u njihovim ahova iz
edgrađu. Sada je je Niče
Life, The lno delo
18. Irvin J
nepoznajedna gposlednjpredstavFilipa Szavisnobarem podluke delovim
19. Džulij
ostvarilaje dovevojnika,koje je b
Dom, pspitfajerdemonesavešću
„Džulijaprizorimdopušta
Jalom: „Le
Lepogohrpsijun
ati. Glavni godina živonju volju i tvlja prisustvSlejta, samost u filozof
pokušava dada stavi na
ma svoje pro
ja Gregson
Aut
Godnek
Saba san i naststi do izble, špijuna i dbi ona mogl
pilot Kraljer oboren ize koji ga prou. Ponekad j
a Gregson sma iz Gize ale da ’mom
ečenje Šope
čenje Šopegled na člrabruje da nihoterapeutsnacima da ojunak, emita, nedeljnitestament. vo Hercfeldopriznatog sfiji Artura a to radi. Doa test svojuošlosti, i dok
n: „Noći jas
torka bestse
dine 1942. kima on don
ba, privlačntupala pred edelog sjajadvostrukih la da sazna.
evskog ratnznad Safokaogone. Sluče izuzetna h
sjajno opisui sa Bosfo
mci smišljaju
enhauerom
enhauerom anove grupne padnu i nska verzija otkriju svojeinentni psihim seansamSuštinsku vdovog pacijseksualnog Šopenhaue
olazak na teu životnu fiktor Džuliju
mina“
elera Istočno
rat razara nosi velike p
na i odlučnasavezničkim
a Kaira, vreagenata. Ne..
nog vazduha. Jasno mčajni susret hrabrost i to
uje živote bora usred hau sva pravila
m“
je romanpe i način ne posustanPlatonove Ge unutrašnj
hoterapeut Dma sa pacijvrednost tihenta iz prozavisnika k
era. Slejt neerapiju jednefilozofiju. Kus, podstakn
o od sunca.
Evropu, unpustolovine
a pevačica m vojnim jeline bogatoeki od njih
hoplovstva, mu je da će
sa Sabom po što se neko
bogatih, siroaotičnog Da’.“ Kirkus
eskna slikana koji ih
nu. Postoje dGozbe, u koe glasove kDžulijus Heentima od
h terapija, pšlosti komekoji je prone propovede od Slejtov
Kada se svinut Filipom,
ništava živo.
iz Velsa, sedinicama uog Istanbultraže njen g
zadobio je jedino akopali iskru nao usudi da s
omašnih i raDrugog svet
Reviews
a grupne th vešti psihdelovi knjigojima dinamkoji bi im inercfeld, komsvoje posle
pa samim te tada nije unašao utehua Šopenhauvih ranijih ž pacijenti s, takođe dol
ote i pustoši
suprotstavljau Evropi. Ka i iskvarenglas, drugi
e teške opeo bude i dade u njegose zaljubi.
atnika u Kaiskog rata, k
terapije, unhoanalitičarge koji se čimičnost omnače ostali me je preoednje godintim i čitaveuspeo da po
u i terapiju uera, on gažrtava, dovosuoče sa sklazi do suoč
i zemlje. M
a se porodiKreće na punog, opasnoljubav, a ne
ekotine kaddalje leteo sovoj duši izm
iru i Aleksakad žene v
nutrašnji r vodi i itaju kao
mogućava potpuno stala još ne pravi e knjige, omogne, za svoju
a živi ili odi ga do krivenim čenja...
Međutim,
ici da bi ut koji će og sveta eki tajne
d mu je savladati mučenoj
andriji, s više nisu
„Neobičživ stil pfikcije.“
„UzbudnezaborToday
20. Hans
U opisuneverovgine najednostaprestraš
O njihonedelje drugačij
Više odovo je ddrugo.
„Napeto
„Najbol
„Veliki
„Svako
čna ljubavnpisanja i im“ Richmond
dljiv roman ravnim liko
Falada: „S
Izušez„maNemnec
u jedinstvenvatnom sagoa frontu. Navnu, tajnu šenih suseda
ovoj sudbinnapisao o
je sagledam
d uzbudljivoduboka potr
o kao Le Ka
lja knjiga ik
književni d
umire sam
na priča isprmpresivnu pd Times-Dis
pun tajni iovima posta
Svako umir
zetan svetskdeset godinalim“ običmačkoj, ovocenzurisano
ne panoramom radničk
Naoružani skampanju z
a i ciničnih p
ni Falada jevu pripove
mo istoriju i
og trilera, vresna priča o
areovi roma
kada napisan
događaj.“ N
spada u naj
ričana sa boriču, Gregs
spatch
romanse...avljenim u
re sam“
ki uspeh romna. Zasnovčnim ljudimo čuveno reizdanje u N
me berlinskoog para kojamo bolomzbog koje ipotkazivača
e saznao iz est otkrivši shvatimo d
iše od dirljio dvoje ljud
ani: dubok, p
na o Nemcim
ew York Ti
jznačajnije r
ogatstvo pojsonova još j
. Istorijski popasno, al
mana Svakovano na isma koji suemek-delo d
Nemačkoj.
og života uji odlučuje
m, sami proim je uskora spreman j
jednog genam delić
da teški trenu
ive ljubavndi koji su se
potresan po
ma koji su s
imes
romane 20.
edinosti. Uzednom dok
precizna, prli uzbudljiv
o umire samstinitoj priču pružili doživelo je
u vreme nada se odupotiv ogromo razjareni e da ih oda.
stapovskogć stvarnostiuci u čovek
e priče, više pobunili pr
ortret.“ The
se suprotsta
veka.“ Fran
z brojne, dokazuje da je
relepo napivo vreme.“
m Hansa Falči o bračnootpor nacitek nedavn
acista Faladpre režimu kmne moći R
Gestapo za
dosijea, i i koji nam
ku bude i naj
e i od vrhunrotiv neprav
New Yorke
avili nacizm
nkfurter Ne
obro ocrtanee i majstor i
isana, sjajnaRomance R
lade traje vom paru Kstičkom reno svoje int
da nas upokada im sinRajha, oni a petama, a
za manje om može pomajgore i najb
unske književde i borili j
er
mu.“ Primo L
eue Presse
e likove, storijske
a priča s Reviews
eć punih Kvangel, ežimu u tegralno,
znaje sa n jedinac
pokreću svet put
od četiri moći da
bolje.
evnosti – jedno za
Levi
21. Sesilij
jednostaprezatrp
Siršino Oboje s
A onda mogla nda bi bio
„Očarav
„Predivrazigran
22. Ana M
U času ki teži prda se ob
Pacijentjoš mnosadističkgladovase pacij
ja Ahern: „
Šta
Než
Zarpoz
avnim živopana je obav
neodgovornu umorni od
dolazi Ajvani zamisliti o stvaran. H
vajuće i pun
vna, optiminošću.“ Pub
Marija Šua
Naj
Mazapslab
kad stupa ureko devedebuzda, ipak
ti pristupajuogo više akoke ali hariz
anje i brutalenti dovijaj
„Da samo m
ako ti je lju
žna i čarobn
robljena u znata kao ozotnim užicivezama na p
no ponašanjd stalnih trz
an. On je neda će joj Aj
Hoće li joj sr
no iznenađe
istična i blishers Wee
: „Teret isk
jkontroverz
arina se osepočinjala dijbljenje.
u centar za meset kilograveruje da ć
u „Vretenu“o odluče da zmatske ličnlan plan fiziju kako da
možeš da m
ubav pred n
na priča o p
klaustrofobzbiljna mladma. Ona sposlu.
je stalno sapzavica i zais
eposredan, njvan preokrerce ponovo
nja.“ You
sentimentaekly
kušenja“
nije delo na
ećala krajnjetu, kad bi
mršavljenje ama. Umorne uspeti da
“ po sopstveodu pre no
nosti, metodičkih vežbi.izbegnu tol
me voliš“
nosom, a ti s
orodici, prij
bičnom grada žena kojse stara o
pliće Elizabsta bi im pri
nesputan i uenuti ceo žibiti slomlje
alna priča
ajpriznatije
nje poletnoi probala no
„Vreteno“ Mna od neuspstekne vitko
enoj volji i o što završe di slabljenja Grupa čuvliki pritisak
samo ne mo
jateljstvu i s
adiću u Irsja se nikad Luku, sinu
betinu i Lukijalo malo č
uvek u potraivot. Ipak, čeno?
koja leči
savremene
, kao što jov lek ili up
Marina imapelih dijeta,o telo o koj
za ogromnetretman. Po
a su krajnjevara se starak. Daleko od
ožeš da je vi
sasvim nesv
skoj, Elizabne smeje šau njene ml
kovu težnju zarolije u živ
azi za avantčini joj se da
i slomljen
argentinske
joj se dešapoznavala n
a nešto više , uplašena sem mašta o
e pare, ali suod upravom svirepi: nis
a da se pravid muža i de
idiš?
vakidašnjoj
bet Igan jalama niti slađe sestre
za mirnim žvotu.
turom. Eliza je on suvi
no srce n
e književnic
avalo uveknovog struč
od četrdesesopstvenomod devojački
u obavezni m Profesora,
skokaloričnila ispunjavece, Marina
ljubavi.
e svima se raduje
Sirše i
životom.
abet nije še dobar
adom i
ce.
k kad bi njaka za
et godina m nemoći
ih dana.
da plate prilično
ne dijete, vaju, dok a se lomi
između donžuan
Da li jepostao nsredini?
„Pisan bLa Capi
„Bavećipromovroman.“
23. Adiga
Ali jednodvodi
Grad je komplekmnoštva
Dok tužglamuro
"Beli Tiod sela na "divlubice, ramoralnuvlači p
želje da oslna, dodaje n
e moderno dnajviši idea?
bogatim jezital
i se pomalovišu takav i“ Patrisio Le
a Aravind:
Bu
Ba
Njpr
nog dana Bsa sobom u
pravo otkrksima velika prilika koj
žno razmišljozni svet no
igar" nam pu dolini Galjem jugu" roman "Benog, ciničnopod kožu.
labi i žudnjneočekivani
društvo svetal? Šta se do
zikom bez eu
o bizarnomideal, Šua nenard, Rada
„Beli tigar
ukerova nag
alram Halva
jegova pororimoran da r
Balramu se Nju Delhi.
rovenje za Bkog grada, je se ukazuj
ja o svojoj sove Indije -
predstavlja sanga ispunjkoji se uza
eli Tigar" jog antiheroj
e za dotadai element nj
t u kojem jeogađa sa lju
ufemizama,
idejom danam poklanar.
“
grada za 200
ai je "Beli T
odica je isuradi u čajdž
sreća osme
Balrama. Doon postaje
ju, sve vrem
situaciji, Bamora da ub
sirovu Indijuenih očajemavrelo razvije uzbudljia koji odbij
ašnjim životenoj neobič
e savršen fiudima koji s
, ponekad s
a je mršavonja zabavan
08-mu godi
Tigar" najpa
uviše siromažinici gde us
ehne - boga
ok vozi svoe svestan nme znajući d
alram zakljubije svog go
u, lišenu romm i skoro saija privlačeiv kako zbja da se pok
tom. Pojavačnoj pustolo
izički izgledsu primoran
irov i uvek
st odraz arn i oštar, d
inu.
ametniji deč
ašna da bi sitnjava uga
at čovek ga
og poslodaveizmernog
da on nikada
učuje da posspodara.
mantičnih pasvim lišenići svetske k
bog tematikkaje, ali za k
a Aleksa, deovini.
d, u nedostani da žive za
zavodljiv ro
istokratije iuhovit a op
čak u selu.
mogla da galj i briše sto
unajmljuje
vca po trgovbogatstva k
a neće kroči
stoji samo je
predstava. Uih reda i zakkompanije. ke, tako i kog navijate
ebelog i zav
atku drugihajedno u izo
roman.“ Ma
i institucijapet vrlo pr
ga školuje, olove.
e kao svog
vačkim i pokoje ga okiti u taj svet
edan način
Uzbudljiv i škona, do BPisan kao zbog pripo
e i koji vam
vodljivog
h utopija, olovanoj
arta Ortiz,
ama koje omišljen
pa je on
vozača i
oslovnim kružuje i t.
da uđe u
šokantan; angalora ispovest
ovedača, m se ipak
Recommended