Broj 14-15 MART - APRIL 2013 Izlazi mjesečno, cijena 0,40 € ISSN 0033-1686DOBITNIK 1998.

List crnogorskih prosvjetnih, kulturnih i naučnih radnika

„OKTOIHA”

„GRLICA”, prva crnogorska periodična publikacija (Cetinje, 1835-1839) „PROSVJETA” (Cetinje, 1889-1901) „PROSVJETNI RAD” (od 15. januara 1949)

97

70

03

31

68

00

8

IS

SN

00

33

-1

68

6

Državna izborna komisija utvrdila konačne rezultate predśedničkih izbora

FILIP VUJANOVIĆ IZABRAN ZA PREDŚEDNIKA CRNE GORE

Državna izborna komisija utvrdila je konačne rezultate predśedničkih izbora održanih 7. aprila u Crnoj Gori, prema kojima je kan-didat Demokratske partije socijalista Filip Vujanović osvojio 51, 21 odsto glasova, a njegov protiv kandidat Miodrag Lekić 48, 79. Prema izvještaju DIK, za Vujanovića je glasalo 161. 940 građana, a za Miodraga Lekića 154. 289. Ukupno su glasala 326. 803 birača, odnosno 63, 90 odsto upisanih u birački spisak. Od tog broja, bilo je 316. 299 važećih, dok je 11. 708 birača glasalo putem pisma.

Članovi posmatračke misije OEBS-a u Crnoj Gori, kao i Parlamentarne Skupštine Savjeta Evrope, ocijenili su da su predśednički izbori održani profesionalno i efikasno.

Premijer Crne Gore Milo Đukanović povodom Dana studenata primio predstavnike sva tri univerziteta

VLADA POUZDAN PARTNER ZA INICIJATIVE STUDENATA

Predśednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović primio je povodom 4. aprila – Dana studenata, pred-stavnike sva tri crnogorska univerziteta, saopšteno je nakon stastanka, kojem je prisustvovao i mini-star prosvjete Slavoljub Stijepović. Premijer Đukanović, čestitajući studentima njihov praznik, istakao je da studentska populacija ima u Vladi pouzdanog partnera u cilju unapređenja uslova studiranja, afirmacije studenata i poboljšanja kvaliteta obrazovanja, kao jednog od osnovnih preduslova za na-predak cjelokupnog društva.

Predstavnici Univerziteta Crne Gore potencirali su teme o kojima je bilo riječi tokom sastanka koji su održali sa premijerom u januaru i istakli da su zadovojni odnosom Vlade prema studentskim inicijativama. Studenti univerziteta „Donja Gorica“ i „Mediteran“ predložili su mjere za unapređenje studentskog standarda i upisne politike. Na sastanku su razmijenjena mišljenja o dinamici realizacije infrastrukturnih projekata, studentskih domova i fakulteta, te ponovoljena opredijeljenost Vlade Crne Gore da u kontinuiranom dijalogu sa predstavnicima univerziteta unapređuje položaj studenata u crnogorskom društvu, navodi se u saopštenju. O. Đ.

Predložene mjere za unapređenje studentskog standarda i upisne politike: Sa sastanka u Vladi Crne Gore OMOGUĆITI DALJE NAPREDOVANJE: Na prijemu kod ministra prosvjete

Ministar prosvjete Slavoljub Stijepović primio je učenike koji su osvojili drugo mjesto u robotici, njihove mentore i direktore škola. On im se u ime Minstarstva zahvalio i čestitao na ovom velikom uspjehu i zaželio da u budućem učenju i radu ostvaruju dobre rezultate, tj. da imaju uspješnu đačku, i kasnije, radnu karijeru. Ministar je istakao da ovako veliki uspjeh na prestižnom takmičenju, nesum-njivo predstavlja dokaz o visokom kvalitetu obrazovnog sistema Crne Gore

„Ponosimo se vašim rezultatom, talentom i posebno vašom spremnošću da i dalje učite i osvajate još veća priznanja. Mi u Ministarstvu prosvjete smo obavezni da vaš uspjeh propratimo, ne samo pro-tokolarno, već da vam omogućimo dalje napredovanje. U tom cilju spremni smo da u dogovoru sa upravama škola pomognemo vaš budući istraživački rad, tj. da laboratorije i kabinete opremimo od-govarajućim sredstvima kako bi vaš talenat i znanje još bolje iskoristili“, naglasio je ministar Stijepović.

Učenici su, kao poklon, dobili tablet računare a mentori lap-topove. Osim toga, kao podstrek za uspjehe i dalje školovanje, onima koji se upišu na neki od fakulteta u Crnoj Gori biće obezbijeđene školarine za vrijeme studija.

Učenici i mentori zahvalili su se ministru Stijepoviću i njegovim saradnicima i naglasili da će se u narednom periodu još više truditi i ulagati u svoje obrazovanje kako bi predstavljali Crnu Goru na najbolji način. Lj. V.

Ministar prosvjete Slavoljub Stijepović primio učenike koji su osvojili drugo mjesto na međunarodnom takmičenju u robotici, njihove mentore i direktore škola

DOKAZ O VISOKOM KVALITETU OBRAZOVNOG SISTEMA CRNE GORE

Premijer Milo Đukanović sastao se sa polaznicima prve generacije Programa stručnog osposobljavanja

OZBILJNO SE RAČUNA NA SVE KOJI SU POSVEĆENI POSLU I LOJALNI SVOJOJ DRŽAVI

(str. 3)

Dobitnici Državne nagrade „Oktoih“ : Srednja Ekonomska škola „Mirko Vešović“ u Podgorici

NAJVIŠE PRIZNANJE ZA VIŠEDECENIJSKI USPON

(str. 4 - 5)

Intervju: Bendžamin Perks, Šef predstavništvaUNICEF-a za Crnu Goru

ZADOVOLJSTVO JE RADITI OVĐE

(str. 6)

U Nikšiću održan simpozijum povodom godišnjice smrti akademika Branka Pavićevića

BIO JE ISTORIJA CRNE GORE

(str. 18)

MARTAPRIL

2

AKTUELNO

Predśednik Vlade Milo Đukanović i predstavnik Kan-celarije Unicefa u Crnoj Gori Bendžamin Perks iskazali su prilikom nedavnog susre-ta zadovoljstvo uspješnom dugogodišnjom saradnjom Vlade Crne Gore i Kancela-rije Unicefa, koja je znatno doprinijela ukupnoj eman-cipaciji i evropskom razvoju crnogorskog društva. U tom kontekstu, predśednik Vlade je ukazao na kontinuiranu posvećenost države Kon-venciji UN o pravima đeteta i spremnost na dosljednu primjenu i promociju osnov-nih đečjih prava. Iskazano je obostrano zadovoljstvo rezultatima akcije „Govori-mo o mogućnostima“, koja je pomogla da se prevaziđu predrasude i ohrabri puna inkluzija đece s posebnim

Ministar prosvjete Slavoljub Stijepović i predśednik Unije poslodavaca Crne Gore Pre-drag Mitrović dogovorili su na nedavnom sastanku da Unija i Ministarstvo zajedničkim ak-tivnostima animiraju mlade da se upisuju u stručne škole, po-sebno one koje obrazuju kadar u skladu s današnjim ali i pro-jektovanim potrebama tržišta

Ministar prosvjete gos-podin Slavoljub Stijepović sa saradnicima primio je ambasadora Savezne Re-publike Njemačke u Crnoj Gori Piusa Fišera, direktora Geteovog instituta u Beo-gradu dr Matiasa Miler-Vi-feriga, stručnog savjetnika Centralne službe za nasta-vu njemačkog jezika u ino-stranstvu Armina Šura i ata-

Vlada Crne Gore odlučila je da u 2013. godini uloži oko tri miliona eura za naučnoi-straživačku djelatnost. Prema Informaciji o finansiranju na-učnoistraživačke djelatnosti, usvojenoj u martu, za preuzete obaveze i prioritetne progra-me u ovoj oblasti ovogodiš-njim budžetom opredijeljeno je 1.170.300 eura, dok je za fi-nansiranje iz drugih izvora pla-nirano 1.839.000 eura.

Ministarka nauke prof. dr Sanja Vlahović primila je am-basadorku Velike Britanije u Crnoj Gori Ketrin Najt Sends. Ambasadorka je tom prilikom čestitala na otvaranju i privre-menom zatvaranju poglavlja 25 – Nauka i istraživanje.

„Privremeno zatvaranje ovog poglavlja nije veliki ko-rak samo za crnogorsku nau-ku, već za cjelokupnu državu, imajući u vidu da je to prvo otvoreno i uspješno zatvoreno poglavlje na putu ka ostvare-

PODRŠKA DALJEM SNAŽENJU INSTITUCIJE HRANITELJSTVA

OBRAZOVANJE PRILAGODITI POTREBAMA TRŽIŠTA RADA

NAJAVLJEN NASTAVAK USPJEŠNE SARADNJE

OKO TRI MILIONA EURA ZA NAUKU

JAČANJE NAUČNE ZAJEDNICE

Premijer Milo Đukanović i predstavnik Unicefa Bendžamin Perks

Saradnja Ministarstva prosvjete i Unije poslodavaca Crne Gore

Ministar prosvjete Slavoljub Stijepović primio njemačkog ambasadora Piusa Fišera

Odluka Vlade Crne Gore

Ministarka nauke prof. dr Sanja Vlahović primila ambasadorku Velike Britanije Ketrin Najt Sends

Iskazano zadovoljstvo dugogodišnjom uspješnom saradnjom Vlade Crne Gore i Unicefa, posebno u primjeni i promociji osnovnih đečjih prava, kao i rezultatima kampanje „Govorimo o mogućnostima“

potrebama u obrazovni si-stem Crne Gore.

Perks je ukazao da je ulo-ga Unicefa u Crnoj Gori da podrži napore Vlade u pro-cesu reformisanja društva na putu evropskih integracija i istakao da su do sada reali-zovani projekti pozicionirali Crnu Goru na mjesto poten-cijalnog lidera ne samo u regionu već i na globalnom nivou.

Sagovornici su se složili sa zalaganjem Unicefa da sva đeca imaju pravo na ži-vot u porodici i u tom smislu pohvalili Ministarstvo rada i socijalnog staranja u sprovo-đenju takve politike.

Posebno se insistira na daljem snaženju institucije hraniteljstva u okviru proši-rene porodice, odnosno na razvoju standardnog – pro-

rada, a na taj način obezbjeđuju zaposlenje nakon završetka škole.

Na sastanku je ukazano na značaj saradnje privrede i obrazovnog sistema, posebno u okviru iznalaženja rješenja za prevazilaženje strukturne ne-usklađenosti ponude i tražnje radne snage, planiranja budu-ćih potreba za kvalifikacijama

šea za kulturu i obrazovanje Mihaela Šnura.

Na sastanku je ocijenje-no da je dosadašnja sarad-nja između Crne Gore i Sa-vezne Republike Njemačke uspješna, posebno kada je riječ o izučavanju njemač-kog jezika u školama na te-ritoriji Crne Gore. Na osnovu Sporazuma o slanju struč-nog osoblja, potpisanog

„Finansiranje nacionalnih i međunarodnih naučnoistra-živačkih programa i proje-kata predstavlja glavni oblik podrške naučnoistraživačkoj djelatnosti u Crnoj Gori. Osim nastavka finansiranja proje-kata prihvaćenih na konkursu 2011. godine, obezbijediće se nesmetano izvršavanje preu-zetih domaćih i međunarod-nih obaveza. Pored ostalog, u okviru projekta koji se finan-

nju prioritetnog državnog cilja, a to je članstvo u EU“, ocijenila je Sends.

Ministarka Vlahović go-vorila je o Strategiji naučnoi-straživačke djelatnosti i reviziji koju je taj dokument pretrpio, kao i o velikim naporima koji se ulažu radi jačanja naučne zajednice, mrežnoj politici u smislu razvoja bilateralne i multilateralne saradnje, ali i o nekim od razvojnih projekata na polju povezivanja nauke i biznisa, đe je aktuelna izgrad-

fesionalnog hraniteljstva, s akcentom na đecu do tri go-dine, koji će biti obuhvaćen novim zakonom o socijalnoj i đečjoj zaštiti.

Predśednik Vlade iskazao je opredijeljenost Vlade da i dalje bude pouzdan partner za primjenu svih budućih aktivnosti Unicefa, a koje su posvećene unapređenju kvaliteta života đece svih uzrasta. Premijer Đukanović i šef predstavništva Unicefa Bendžamin Perks složili su se da su dosadašnji rezultati odlična platforma za dalje napore koji su neophodni kako bi se obezbijedila puna inkluzija đece sa smetnjama u razvoju i obavezali su se da zajedno rade na postizanju ovog cilja.

Lj.V.

i vještinama, bržeg odgovara obrazovanja na potrebe poslo-davaca i stvaranja kvalitetnog kadra koji pośeduje znanja, vještine i kompetencije, neop-hodne za uključivanje na trži-šte rada. Takođe je naglašeno da obrazovne programe treba prilagođavati potrebama tržišta rada.

Lj. V.

2011. godine, najavljen je nastavak i jačanje saradnje kroz angažman njemačkih nastavnika kao predavača u crnogorskim školama. Obje strane izrazile su spremnost za zajedničku promociju izučavanja njemačkog jezi-ka u obrazovno-vaspitnim ustanovama u Crnoj Gori.

Lj. V.

sira iz kredita Svjetske banke, realizovaće se aktivnosti na uspostavljanju prvog centra uspješnosti u Crnoj Gori, biće izrađena studija o dijaspori i organizovana konferencija na-učnika iz Crne Gore i dijaspo-re, a obezbijediće se i dodjela istraživačkih grantova“, saop-šteno je iz Vlade.

O. Đ.

nja impulsnog centra, za prvi naučnotehnološki park, ali i brojnim projektima na polju promocije nauke.

Kako je saopšteno iz Mi-nistarstva, razmotrene su mogućnosti saradnje u ovoj oblasti između Crne Gore i Ve-like Britanije, a ambasadorka je najavila pomoć i podršku Am-basade i britanskih institucija.

O. Đ.

CRNA GORA MOŽE BITI LIDER U PRAVIMA ĐETETA: Milo Đukanović i Bendžamin Perks

ZA ZAJEDNIČKU PROMOCIJU IZUČAVANJA NJEMAČKOG JEZIKA: Sa sastanka

Sa śednice Vlade

MARTAPRIL

3

Državu smo i obnovili zato da bismo upravljali svojom budućnošću

OZBILJNO SE RAČUNA NA SVE KOJI SU POSVEĆENI POSLU I LOJALNI SVOJOJ DRŽAVI

POBJEDA TIMSKOG DUHA I ŽELJE ZA USPJEHOM

Uloga i mjesto koje danas imate u državnoj upravi jesu početnički, ali mogućnosti koje se otvaraju pred vama su izuzetne. Državna uprava Crne Gore je u veoma dinamičnoj fazi. To znači da mora biti adaptivna, kreativna, prije svega efikasna i kvalitetna u načinu razmišljanja i rada. Ovaj program, zajedno s drugim aktivnostima, upravo ima za cilj da mladim ljudima otvorimo mogućnost zapošljavanja, ali i da snažno pojača tržište rada i da unese novu energiju u državnu upravu, istakao je premijer Đukanović

Među 13 ekipa na takmičenju, jedino je crnogorska bila iz državne škole, a ostale su bile internacionalne. Prvo mjesto osvojila je Internacionalna škola iz Bukurešta, a treće Internacionalna škola iz Sofije

Premijer Milo Đukanović sastao se s polaznicima prve generacije Programa stručnog osposobljavanja

Crnogorski srednjoškolci drugi na međunarodnom takmičenju u robotici u Bukureštu

„Vladin Program stručnog osposobljavanja visokoškola-ca, za koji je u budžetu za ovu godinu izdvojeno 10 miliona eura, koristi danas 4.211 pola-znika. Koriste ga svi koji su se prijavili u skladu s odredbama Pravilnika, utvrđenim tako da isključuju svaku eventualnu zloupotrebu. Informacioni si-stem je programiran na način da je algoritam automatski formirao rang-listu na osnovu prośečne ocjene korisnika i izabranih referenci svakog od njih. Najvažnije je, svakako, da će ovaj program obrazovanim i vrijednim mladim ljudima omogućiti brže zapošljava-nje“, kazao je predśednik Vla-de Crne Gore Milo Đukanović na sastanku s polaznicima prve generacije Programa stručnog osposobljavanja, an-

gažovanih u organima držav-ne uprave.

Državna uprava na usluzi svim građanima

On je naglasio da su njiho-vi uspjesi tokom školovanja, koji su ih isključivo preporučili

za ovaj Vladin projekat, potvr-da da sve ovo što se radi u Cr-noj Gori nije uzaludno.

„Uloga i mjesto koje danas imate u državnoj upravi jesu početnički, ali mogućnosti koje se otvaraju pred vama su izuzetne. Državna uprava Crne Gore je u veoma dinamič-noj fazi. To znači da mora biti adaptivna, kreativna, prije sve-ga efikasna i kvalitetna u nači-nu razmišljanja i rada. Živimo u modernom dobu koje traži brzinu poslovanja i komunici-ranja i sve usavršenija znanja i vještine. Paralelno s izazovi-ma novog doba, naša admi-nistracija mora da se razvija u skladu s obavezama na putu integrisanja u Evropsku uniju. Politike i oblasti EU sa kojima se usklađujemo na regulator-nom, institucionalnom i prak-tičnom planu, zahtijevaju u narednim godinama slojevite i suštinske promjene u načinu funkcionisanja i povezanosti s drugim državama i admini-stracijama. Samo tako ćemo moći ostvariti kvalitetan nivo umreženosti u zajedničko do-nošenje i sprovođenje odluka na nivou Unije. Mi ne možemo čekati to vrijeme, već se danas za njega moramo pripremati. Reforma državne uprave zna-či osposobljavanje i izgradnju

moderne, efikasne i kvalitetne administracije, čiji je imperativ da bude na usluzi svim gra-đanima Crne Gore. Isto tako, i da odgovori potrebama mo-derne evropske države u me-đunarodnim odnosima. To je uslov našeg opstanka, jer Crna Gora mora odgovoriti svim izazovima članstva u sve inte-grisanijoj Uniji, kao bilo koja njena velika članica“, istakao je premijer Đukanović.

Ovakav projekat ne postoji ni u jednoj državi

Govoreći u ime polaznika stručnog usavršavanja, Andrej Nedović je istakao da ovakav projekat ne postoji ni u jednoj državi i predstavlja izuzetnu priliku za mlade ljude da po-kažu svoj potencijal.

„Mi smo generacija koja dolazi i mnogo se očekuje od nas. Ali, ako ne pokažemo kreativnost i upornost na po-slu, nećemo uspjeti da posta-

nemo konkurentni na tržištu rada. Stoga, ovo je prava prili-ka da predstavimo svoje ideje kako bismo pomogli i sebi i društvu. Na moju veliku sreću, imam svakodnevni kontakt sa svojim mentorom, dok neke moje kolege nijesu u toj prilici. Želim da pozovem poslodav-

ce da posvete pažnju mojim kolegama, jer i pored velike želje za dokazivanjem, nijesu to u stanju da urade ako im se ne pruži prilika“, kazao je Nedović.

Lj. V.

NEMA I NEĆE VIŠE BITI NEZAMJENJIVIH

Premijer Milo Đukanović poručio je članovima Vlade, svim rukovodiocima državnih uprava, državnih institucija na svim nivoima, da je njihova prevashodna obaveza da se ozbiljno posvete ovim i svim mladim ljudima angažovanim u državnoj upravi. „Posebno tražim od svih da sva svoja znanja i umijeća nesebično podijele sa mladim saradnicima, i da stvore uslove za primjenu vještina i znanja svih visokoobrazovanih ljudi. Mo-ramo lomiti stereotipe i praksu u kojoj ljudi s dugim stažom, bez škole i radnih navika, surevnjivo i neljubazno dočekuju mla-de i sposobne ljude, i na taj način nanose štetu i tim ljudima i svojoj državi, i ometaju mogući tempo njenog ekonomskog i demokratskog razvoja. Odgovornost za to prevashodno snose starješine državnih organa. Nema i neće biti više nezamjenjivih, ako želimo naprijed, i ako želimo da nam svima bude bolje. A to svakako želimo. Uostalom, državu smo i obnovili zato da bismo upravljali svojom budućnošću“, istakao je on.

NIKO NE MOŽE DA ZAUSTAVI ČOVJEKA SA ČVRSTIM STAVOM DA POSTIGNE SVOJ CILJ

Obraćajući se svojim kolegama, Andrej Nedović je naglasio: „Ukoliko želimo da za sebe napravimo bolje društvo i efikasniju državnu upravu, moramo sami raditi na tome. Novim idejama, radom i upornošću, možemo to postići. Treba sami da tražimo svoje mjesto u društvu. Ne čekajmo da nam neko drugi to uradi. Niko ne može da zaustavi čovjeka sa čvrstim stavom da posti-gne svoj cilj“.

NACIONALNI OBRAZOVNI SISTEM PO MJERI NOVE EVROPSKE STRATEGIJE „PROMIŠLJANJE OBRAZOVANJA“

Premijer Đukanović je izrazio vjerovanje da će Crna Gora vrlo brzo dobiti od Savjeta Evropske unije mandat da pristu-pi otvaranju i privremenom zatvaranju poglavlja koje se bavi obrazovanjem i kulturom.

„Ovaj program, zajedno s drugim aktivnostima, upravo ima za cilj da mladim ljudima otvorimo mogućnost zapo-šljavanja, ali i da snažno pojača tržište rada i da unese novu energiju u državnu upravu. Siguran sam da je to put koji je komplementaran sa planovima EU da do 2020. godine bude zaposleno 75 % radno sposobnog stanovništva, a posebno da se poveća mogućnost zapošljavanja mladih. Na taj način ćemo ostvariti pokretljivije i otpornije tržište rada koje odgo-vara izazovima sve starije populacije na našem kontinentu i obezbijediti očuvanje sistema socijalne zaštite. Svi zajedno moramo ozbiljno raditi na tome da naš nacionalni obrazovni sistem gradimo po mjeri nove evropske strategije ’Promišlja-nje obrazovanja’. Trebaju nam ljudi sa vještinama koje su po-trebne tržištu rada“, rekao je Đukanović i naglasio da se ozbilj-no računa na sve one koji su posvećeni poslu, koji znaju, koji žele da se stalno usavršavaju i koji su lojalni svojoj državi.

Dokaz da se i sa malo sred-stava mogu ostvariti dobri rezultati jeste Crnogorski FTC tim (pet učenika Srednje elek-trotehničke škole „Vaso Aligru-dić“ i pet Srednje stručne škole „Ivan Uskoković“ iz Podgorice) koji je na međunarodnom ta-kmičenju iz robotike u Bukure-štu osvojio drugo mjesto. Prva je bila Internacionalna škola iz Bukurešta, a treća Internacio-nalna škola iz Sofije.

Kako je ocijenio direktor Srednje elektrotehničke škole Veselin Pićurić, ovo je veliki uspjeh ostvaren na prestiž-nom takmičenju, na kojem je učestvovalo 13 ekipa iz cijele Evrope. Tim prije što je ekipa iz Crne Gore bila jedina državna škola na ovom nadmetanju, ostale su bile internacionalne, a ovo je i prva godina da se takmiče.

Domaćin takmičenja bila je „FIRST Tech Challenge Ro-

botics Championship“, Ame-rička internacionalna škola iz Bukurešta, a inicijator među-narodna organizacija FIRST, čiji zadatak je da inspiriše mlade ljude da postanu lideri u obla-sti nauke i tehnologije.

Praktična primjena stečenih znanja

Učešće desetočlanog tima (Aleksandar Lukačević, Stefan Drobnjak, Jelena Šavelić, Maja Bajčeta i Milica Radunović iz Mašinske škole, i Mihailo Kovačević, Miloš Uskoković, Aleksandar Filipović, Branko Vukčević i Jurij Oničuk iz Elek-trotehničke škole) podržala su ministarstva nauke i prosvjete.

Profesor u Elektrotehnič-koj školi Mladen Klikovac, je-dan od dva trenera, kaže da je ideja o učešću na takmičenju potekla od Džona Tejbora iz Američke ambasade za teh-

ničku saradnju sa Crnom Go-rom. „Pripremali smo se oko četiri mjeseca. Dio opreme dobili smo od Mašinskog fa-kulteta, a softver i kompletnu tehniku morali smo da odra-dimo sami. U kreaciji smo svi učestvovali. Robota smo ura-dili optimalno, u skladu sa skromnim mogućnostima. Kreirali smo jednostavniji robot. Uspjeli smo da izbje-gnemo redukciju pogonske snage motora. Koristili smo punu brzinu. Zato je naš ro-bot bio dva puta brži nego roboti protivničkih ekipa. I jedina smo mi ekipa koja je koristila jačanje prenosa na servo-motore. I to smo do-bro osmislili: što je ruka više bila opterećena, to je servo-motor više izdržavao terete. Zato smo izdržali 20-ak borbi sa samo dva kvara koji nijesu bili vezani za konstrukciju, već sa samim nastupom“,

ističe Klikovac. I mentori i učenici sma-

traju da je za uspjeh bio pre-sudan kolektivni duh i velika želja svih da se dokažu. Zahva-ljujući tome lakše su prebrodili sve prepreke na koje su naila-zili. Rezultatom su više nego zadovoljni. A njihovo učešće dio je urođene radoznalosti i želje za dokazivanjem.

Jedina su ekipa koja je ko-ristila samo dva obična i dva servo-motora. Ostali su, kako kaže Maja Bajčeta, imali po 10 servo-motora. „Uspjeli smo da to maksimalno iskoristimo. Imali smo dva dobra voza-ča koji su uspješno savladali upravljanje robotom džojsti-cima i nijesu dozvolili da nas drugi roboti ugroze“, kaže ona i naglašava da su veoma dobro na ovaj način mogli da praktično primijene teorijska znanja koja su stekli tokom školovanja.

Neponovljivo iskustvo

„Želio sam da se upoznam sa nečim novim, steknem novo iskustvo i saznanje, da budem u toku sa najnovijim otkrićima. Dosta smo se trudili. Ovo nam je prvo učešće na ovakvom ta-kmičenju. Nijesmo imali nika-kvog iskustva i učili smo u ovoj učionici, koristeći sve izvore sa-znanja. Neka rješenja, kao npr. kako da napravimo osnovu za robota sa kompletom djelova, tražili smo na internetu“, priča Jurij Oničuk, kapiten tima. On ocjenjuje da je za rezultat bio presudan timski rad.

„Sve ovo je neponovljivo iskustvo. I same pripreme, i takmičenje, druženje. Očeku-jem da će nam se zahvaljujući ovom rezultatu otvoriti veliki putevi u životu“, kaže Stefan Drobnjak. On ocjenjuje da je za rezultat bilo presudno to što je njih desetero veoma dobro sarađivalo. Nije bilo bitno ko je iz koje škole, ko je muško, ko je žensko, ko je stariji a ko mlađi.

„Učešće na takmičenju i rezultat su podsticajni. Iz ova-kvih stvari rađaju se nove ide-je“, smatra Mihailo Kovačević, i dodaje: „Od svih robota koji su učestvovali naš je bio najmanji, ali najmobilniji, imao je dobra podešavanja“.

Zanimanje za robote, ino-vacije i istraživanja podstaklo je Aleksandra Lukačevića da bude u ovom timu. „Na takmi-čenju je bilo veoma teško, jer je

naš robot bio jedan od manjih. Presudila je tehnika i dizajn. Išli smo na to da bude što funk-cionalniji. I uspjeli smo. Ovaj uspjeh daje mi volju da nasta-vim ovim putem. Upisaću me-hatroniku“, veli Lukačević.

„Bila je čast da predstavlja-mo Crnu Goru kao državu. Pre-sudili su timski duh i sposob-nost momaka u vožnji“, kazao je Branko Vukčević.

„Mislim da je potrebno još ovakvih iskustava jer će nam koristiti kada budemo studi-rali. Već imamo ideje kako da riješimo neke probleme“, ističe Miloš Uskoković.

Na značaj ovog iskustva i zadovoljstvo rezultatom uka-zali su i Aleksandar Filipović i Jelena Šavelić.

Ovaj uspjeh je još jednom potvrdio da u Crnoj Gori posto-je talenti za tehniku, inovacije. Samo im treba omogućiti da se dokažu. To, pored ostalog, podrazumijeva bolje uslove za praktičnu nastavu, veće ulaga-nje u nauku, učešće na sličnim takmičenjima. Kao podsticaj ostalima, neophodno je da se ovoj ekipi obezbijede uslovi za dalje napredovanje, studiranje. A svi oni, kako kažu, opredije-liće se uglavnom za tehniku, najviše mehatroniku. I svi su naglasili da žele da ostanu u Crnoj Gori ako im se omogući da napreduju.

Lj. V.

MARTAPRIL

4

NAJVIŠE PRIZNANJE ZA VIŠEDECENIJSKI USPONTeorijska znanja koja učenici tokom četvorogodišnjeg školovanja stiču iz ekonomskih predmeta provjeravaju se kroz praktičnu nastavu. Cilj je da učenici po završenom školovanju izađu sa stečenim vještinama koje cijene poslodavci i, ako žele, mogu odmah da se uključe u proces rada. Preduzeća za vježbu uspješna na međunarodnim i domaćim smotrama i sajmovima. Za rezultate je zaslužna i tradicionalno dobra saradnja s roditeljima i lokalnom zajednicom

Dobitnici Državne nagrade „Oktoih“: Srednja ekonomska škola „Mirko Vešović“ u Podgorici

Srednja ekonomska škola„Mirko Vešović“ u Pod-gorici najstarija je ekonom-ska škola u Crnoj Gori. Počela je da radi 1923. godine. Za devedeseti rođendan nije mogla dobiti vrednije pri-znanje od Državne nagrade „Oktoih“, koja joj je uručena u januaru. Posebno raduje činjenica da su je za to pri-znanje predložili bivši učeni-ci – generacija koja je prošle godine obilježila 45 godina mature.

Priznanje nije slučajno. Generacije učenika i profeso-ra izgrađivale su njen rejting, koji je iz godine u godinu ra-stao. Rezultati nijesu izosta-jali i kada se radilo u izuzetno teškim uslovima. Naprotiv, to je bio izazov da nastava bude što kvalitetnija. Preseljenje u novu školsku zgradu, u kojoj imaju optimalne uslove za rad, samo je omogućilo da se uvedu moderne metode rada.

Podsticaj za još bolje rezultate

„Od osnivanja do danas škola je napredovala kru-

pnim koracima i dostigla današnji status savremene i popularne škole za koju su zainteresovani najbolji učenici osnovnih škola. Eko-

nomsku školu prepoznaju kao obrazovnu instituciju u kojoj mogu uspješno da nastave svoje školovanje i dobiju kvalitetno stručno obrazovanje, značajno za na-stavak školovanja u mnogim visokoškolskim ustanovama u zemlji i inostranstvu“, kaže direktor Branislav Đukić. On ukazuje da je škola ovim priznanjem još više dobila na ugledu, i ono predstav-lja veliki podsticaj za sve da ubuduće postižu još bolje rezultate.

„Nagrada je potvrda da je posao koji radimo ocije-njen najvišom ocjenom. Svi-ma nama čast je što je ovo priznanje došlo za vrijeme našeg radnog angažovanja u školi. Naravno, za ovo prizna-nje nijesmo zaslužni samo mi, nego i sve prethodne ge-neracije profesora i učenika“, ocjenjuje Đukić.

Tokom dugog postojanja i rada ove škole iz njenih klu-pa izašle su brojne generaci-je đaka s bogatim znanjem koje su uspješno nadogra-đivali kroz rad i dalje školo-vanje. Mnogi od njih postali su afirmisani preduzetnici,

profesori, naučnici, poznati revolucionari i političari.

Kvalitetan rad i ranije je bio zapažen i nagrađivan. Škola je 1976. godine, za-

jedno sa Školskim centrom „Tvrtko Bijelić“ iz Nikšića, zbog razvijenog učeničkog samoupravljanja proglašena najboljom srednjom školom u Crnoj Gori; 1977. dobitnik

je Povelje i plakete Klubo-va samoupravljača; školske 1997/1998. godine Atletski klub „Budućnost“ uručio je povodom 50 godina svog postojanja medalju i Plaketu školi za poseban doprinos

razvoju atletike u Podgorici.

Međunarodni uspjesi učeničkih preduzeća za vježbu

Preseljenjem u novu škol-

sku zgradu sa savremenim uslovima za rad i posebno reformom obrazovanja, te uvođenjem novih obrazovnih programa, praktična nastava dobila je više prostora. Kako kaže Novica Šaranović, pro-

Sonja Dabetić, profesorica crnogorskog−srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti:GENERACIJE NAS PAMTE I POŠTUJU

Ova škola ima dugu tradiciju. Vrlo je popularna. O tome govori prilično veliki broj upisanih, tj. zainteresovanih učenika. Svaki profesor je veoma posvećen nastavi i učenicima. Dajemo sve od sebe, jer je ovo posebna profesija, koja se ne radi djelimično. Imamo dvostruku ulogu − i vaspitnu i obrazovnu. Učestvujemo u razvojnom procesu svih đaka, a trudimo se i da nastavu realizujemo na pravi način. Samo profesor koji kontinuirano prati rad učenika i njihov psihički i mentalni razvoj može da ih na pravi način ocijeni I u staroj školi, u lošim uslovima, bila je veoma radna atmosfera. Generacije nas pamte i poštuju. Učili smo ih životu, a ne samo obrazovali. To je nešto što oni kasnije shvate, a mi u, kontaktu s njima uviđamo da smo našu misiju učitelja uspješno završili.

Riječ učenika:ISPUNJENA OČEKIVANJA

Učenici su veoma zadovoljni uslovima rada, predmetima i načinom rada u školi. Time su ispunjenja njihova očekivanja prilikom upisa.

Suzana Ćetković, učenica I razreda (smjer ekonomski tehničar), prilikom izbora srednje ško-le nije se rukovodila željama roditelja, niti je bila pod uticajem svojih vršnjaka. „Nakon završetka osnovne škole, dobro sam se informisala o tome što ova škola nudi. Privuklo me je novo uređe-no zdanje, ali i stručni predmeti. Poželjela sam da bolje upoznam svijet ekonomije, kao i da se bavim njome. Što više izučavam neke predmete, uviđam da se nijesam pokajala. Posebno mi je zanimljiva poslovna ekonomija“, objašnjava ona.

Anđela Radošević, učenica II razreda (tehničar marketinga i trgovine), smatra da joj ovo usmjerenje omogućava uvid u stanje i potrebe tržišta kod nas.

„Uvjerena sam da marketing i trgovina imaju budućnost kod nas. Učimo da razvijamo određene osobine poput samouvjerenosti, koja je veoma važna prilikom prezentacije proizvo-da, kao i maštovitosti u nalaženju novih ideja i pristupa“, ističe ona.

„Imamo odlične uslove za rad. Kabineti informatike su pravi užitak za učenje i informisanje. Uz to, predanim radom naših profesora, brojne generacije postigle su značajne rezultate, te je škola stekla epitet ugledne vaspitno-obrazovne ustanove. I nagrada „Oktoih“, kojom se svi ponosimo, još je jedna potvrda kvaliteta. Znanje iz ove oblasti se stalno uvećava, a znanje i obrazovanje temelji su stabilnosti i napretka. Zato im treba posvetiti pažnju i mjesto koje im pripada. Uprkos nezavidnom ekonomskom položaju kod nas, u daljem školovanju ostaću u svijetu ekonomije. Međutim, budući da postoji mogućnost razmjene studenata, voljela bih da iskoristim tu priliku i vidim kako su studije organizovane na fakultetima u Evropi“, ističe Anđela Vlahović, učenica III razreda (smjer ekonomski tehničar), koja do sada je imala odlične ocjene iz svih predmeta.

I učenik IV razreda Jovan Pavličić (pravni smjer) izrazio je zadovoljstvo uslovima rada u školi. On kaže da je nova digitalna era omogućila moderniji način izvođenja i praćenja nastave u dobro opremljenim kabinetima i ukazuje na podršku profesora, kao i njihovu spremnost da pomognu u svakoj prilici. Želi da bude pravnik.

„Pravni smjer koji sam pohađao, kao i saradnja i pośeta Pravnom fakultetu bili su presudni u izboru mog daljeg školovanja. Iako kod nas situacija i nije baš ohrabrujuća, primjeri pokazuju da će za odgovorne i najbolje uvijek biti mjesta“, uvjeren je naš sagovornik.

Pomoćnik direktora Svetozar Knežević:ODGOVORAN ODNOS PREMA PROSVJETNOM POZIVU

Najveće državno priznanje u oblasti obrazovanja doživljavamo kao priznanje dugotrajnog procesa rada, kako profesora, tako i učenika, koji su zaslužni za ugled naše škole. U svakom pro-cesu sistema obrazovanja u Crnoj Gori, Ekonomska škola je uspješno pratila i davala doprinos njegovom unapređivanju. Za reformu ekonomske škole zaslužni su, prije svega, profesori, koji su uvijek na najbolji način potvrđivali odgovornost prema svom pozivu. Veliku pažnju pokla-njaju uspjehu učenika. Ništa ne prepuštaju slučaju. I ranije, i danas, znanja koja su prenosili i prenose su na zavidnom nivou. Zato su naši učenici koji se opredjeljuju da nastave školovanje uspješni, a dobro se snalaze i u praksi.

SAVREMENI USLOVI ZA RAD: Zgrada škole

NAGRADU ZASLUŽILE SVE GENERACIJE UČENIKA I PROFESORA: Direktor Branislav Đukić sa priznanjem

Novica Šaranović

Sonja Dabetić Svetozar Knežević

Varja Pejković

MARTAPRIL

5

fesor statistike i preduzeća za vježbu, sada se sva teorijska znanja koja tokom četvoro-godišnjeg školovanja učenici

stiču iz ekonomskih predmeta provjeravaju kroz praktičnu nastavu. „Konkretno, u okvi-ru predmeta Preduzeća za vježbu u trećem razredu su-blimirana su stečena znanja

iz računovodstva, statistike, ekonomike, organizacije rada, informatike, pravnih pred-meta. Ova škola ne priprema učenike samo za studiranje. Cilj nam je da učenici po za-

vršenom školovanju, osim sa bogatim teorijskim znanjem, izađu sa vještinama koje cije-ne poslodavci i da, ako žele, mogu odmah da se uključe u proces rada. Tako kroz ovaj predmet, simulirajući rad u

USPJEŠNIH DEVEDESET GODINA

Škola je 1923. godine počela da radi kao dvogodišnja (dvorazredna) trgovačka škola, da bi 1927. godine prerasla u Državnu trgovačku akademiju (četvorogodišnja škola). Pod tim imenom radila je do II svjetskog rata, tokom kojeg je nastava održavana s prekidima. Školske 1945/46. godine radi kao Trgovačka akademija, a 1948/49. godine nastavlja kao Ekonomski tehnikum. Od školske 1952/53. godine radi kao Srednja ekonomska škola. Od osnivanja se više puta selila, a najduže je radila u trošnim paviljonima na današnjoj lokaciji, koji nijesu obezbjeđivali ni minimalne pedagoške uslove. Prvog septembra 2006. preselila se u novu, savremeno opremljenu zgradu.

Ove godine školu pohađa 1.600 učenika koji su raspoređeni u 44 odjeljenja. Oni se obrazuju za zanimanja: ekonomski tehničar, tehničar marketinga i trgovine, pravno-admi-nistrativni tehničar. Od ukupno 115 zaposlenih, 86 radi u nastavi.

Đ AČKI PARLAMENT: ZNAČAJ TIMSKOG RADA

U ovoj vaspitno-obrazovnoj ustanovi prije dvije godine osnovan je Đački parlament sa ci-

ljem da unaprijedi saradnju između učenika i nastavnika, kao i Uprave škole.„Radom Đačkog parlamenta promovišemo značaj timskog rada. Osim toga, kada se jave

nesporazumi, zahvaljujući otvorenosti naših profesora uspješno ih prevazilazimo. Aktivnosti našeg parlamenta brojne su. Na primjer, saradnja sa Ženskim lobijem u okviru borbe protiv trgovine i trafikinga ljudima, obilježavanje Dana osoba sa invaliditetom, pośete učenicima Centra „1. jun“, kao i vojnom aerodromu u Golubovcima, potpisivanje memoranduma sa Fa-kultetom za državne i evropske studije, te brojne akcije pomoći upućene onima koji su lošeg materijalnog stanja“, kaže predśednica ovog parlamenta Anđela Vlahović, učenica III razreda. Ona dodaje da su pośete Ekonomskom i Pravnom fakultetu bile veoma korisne, budući da je to bila prilika da se detaljno informišu o odsjecima i upisnoj politici na ovim visokoškolskim ustanovama.

VANNASTAVNE AKTIVNOSTI

Velika pažnja posvećena je vannastavnim aktivnostima. Škola je poznata po radu brojnih sekcija. Posebno su se isticali mladi gorani i sekcija Crvenog krsta. Maturanti svake godine učestvuju u akciji dobrovoljnog davanja krvi. Veoma su aktiv-ne sportske sekcije (rukomet, odbojka, košarka, mali fudbal, stoni tenis, atletika...) koje tradicionalno postižu zapažene re-zultate.

Uspješne su i ekološka i recitatorska sekcija. Veliki broj uče-nika članovi su Saveza izviđača. Uređuju zidne novine u holu.

SARADNJA SA BANKAMA, BORCIMA NOR-A I ANTIFAŠISTIMA...

„Posljednjih godina učenici i profesori ove škole u cilju razvijanja znanja stečenih u redov-noj nastavi pośećuju razne institucije đe im stručnjaci iz tih oblasti drže predavanja. Stalnu sa-rađujemo sa Centralnom bankom Crne Gore, Glavnim trezorom Crne Gore, Komisijom za har-tije od vrijednosti, Fondom PIO, Ministarstvom finansija Crne Gore, Poreskom upravom“, kaže direktor Branislav Đukić.

Učenici pravnog smjera pośećivali su Skupštinu Crne Gore, Zavod za zapošljavanje i razne sudove. Imaju veoma dobru saradnju sa Ekonomskim i Pravnim fakultetom Univerziteta Crne Gore i potpisan protokol o saradnji. Takođe sarađuju da UDG-om, Fakultetom za državne i evropske studije i Univerzitetom „Mediteran“.

Dobru sarađuju i sa Savezom Udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, a đaci uče-stvuju u svim manifestacijama koje organizuje ovaj savez.

U okviru međunarodne saradnje potpisali su sporazume sa Prvom ekonomskom školom iz Beograda i sa Obrazovnim grupom „Zrinski“ iz Zagreba.

SIMULIRAJU RAD U PRAVIM PREDUZEĆIMA: Kabinet za praktičnu nastavu

UŽITAK ZA UČENJE I INFORMISANJE

AFIRMACIJA TALENATA: Sa takmičenja osnovaca...

i srednjoškolaca

UČENICI ZADOVOLJNI USLOVIMA I PODRŠKOM: Anđela Vlahović, Jovan Pavličić, Suzana Ćetković i Anđela Radošević

Na Državnom takmičenju učenika osnovnih i srednjih škola, koje je u organizaciji Is-pitnog centra održano počet-kom marta na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, takmičilo se 738 učenika.

Osnovci su se iz matema-

NADMETALO SE 738 ĐAKADržavno takmičenje učenika osnovnih i srednjih škola

tike nadmetali u VI i IX razredu, a iz fizike, hemije, biologije, engleskog, ruskog, francuskog, italijanskog i njemačkog jezika samo u IX razredu. Srednjoš-kolci su se iz matematike, fizike, hemije, biologije, programi-ranja, istorije i stranih jezika

takmičili u IV, a iz geografije u II razredu. Škole su mogle prija-viti i takmičare iz nižih razreda ukoliko su dodatnim radom oni savladali predviđeni pro-gram i osvojili nagradu na škol-skom takmičenju.

Lj. V.

pravim preduzećima, učeni-ci prolaze faze od osnivanja preduzeća, te rad u raznim organizacionim jedinicama,

kao što su komercijalni sektor, računovodstvo, marketing. Rade sve što i zaposleni u tim oblastima: izdaju fakture, vode evidenciju robe i materi-jala, vrše elektronsko plaćanje,

izrađuju razne promotivne materijale i veb-stranice svojih preduzeća“, objašnjava Šara-nović.

Veliku pomoć u realizaci-ji ovih predmeta imali su od

austrijske organizacije Kul-tur-kontakt koja je donirala opremu za dva kabineta i Ser-visa preduzeća za vježbu Crne Gore pri Centru za stručno obrazovanje. Takođe, nastav-nici su na brojnim seminarima

obučeni za savremeni način rada.

Učenici se u okviru pre-duzeća za vježbu („Vesele pe-

čurke“, „Biser voda“, „Cicvara“, „Monteko“, „Božanske kapi“) posebno pripremaju i uče-stvuju na mnogim domaćim i međunarodnim smotrama i sajmovima. Škola je veoma

ponosna na njih, jer su u jakoj konkurenciji osvajali prva mje-sta na smotrama u Bugarskoj, Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj. Takođe su, u konkurenciji stručnih škola u Crnoj Gori, preduzeća za vježbu ove škole često proglašavana za najbo-lja.

I prava i dužnosti Za dobre rezultate zasluž-

na je i tradicionalno dobra sa-radnja s roditeljima i lokalnom zajednicom. „Naš cilj nije samo da obrazujemo đecu, nego i da ih vaspitavamo. Zato je ne-ophodna stalna povezanost profesora, posebno razrednog starješine, s učenicima i rodite-ljima. Sve to je rezultiralo kva-litetnom nastavom, redom i disciplinom“, kaže pomoćnik direktora Svetozar Knežević. On posebno ukazuje na akti-van rad Đačkog parlamenta i

Savjeta roditelja. Sve odluke koje su bitne za školu donose se u dogovoru s Parlamentom i sa Savjetom roditelja, bilo da se radi o ekskurziji, izletu, pośeti našim ustanovama ili pomoći siromašnima.

Učenici učestvuju u mno-gim akcijama lokalne zajed-nice. Članovi ekološke sekcije uvijek su tu kada se čisti Ska-darsko jezero. Takođe su stalni učesnici maratona i drugih sportskih manifestacija koje organizuje lokalna zajednica.

I pedagoško-psihološka služba veoma intenzivno pra-ti razvoj učenika i sarađuje s

roditeljima. „Imamo različite projekte u koje su uključeni i roditelji. Dosta pažnje posve-ćeno je učenicima koji imaju veliki broj negativnih ocjena, kao i neopravdanih izostana-ka. Razgovaramo s njima ali i s njihovim roditeljima, radimo motivacione treninge, po-kazujemo tehnike učenja, tj. kako da lakše savladaju gradi-vo. Kontinuirano, tokom čita-ve školske godine, i roditelje i učenike informišemo o njiho-vom pravima, ali i dužnostima koje škola zahtijeva od njih. Organizujemo i druge radioni-ce. Posebno je popularna o re-

produktivnom zdravlju, koju održavamo svake neđelje. Svi učenici su aktivni i zaintereso-vani. Ta im je radionica neop-hodna jer veoma malo znaju o toj temi Imamo i neke aser-tivne treninge putem kojih đeca uče kako da na pravilan način komuniciraju, ukoliko imaju poteškoća u komunika-ciji sa svojim vršnjacima“, veli psiholog Varja Pejković.

Lj. VukoslavovićŠ. Begzić

MARTAPRIL

6

INTERVJU

G. Bendžamin Perks je šef predstavništva Unicefa za Crnu Goru od avgusta 2011. Prije toga bio je zamjenik šefa pred-stavništva Unicefa za Gruziju, a radio je i za Unicef u Indiji, Afganistanu, Kosovu i Albaniji. Pored rada u Unicefu, bio je i facilitator i predavač u oblasti ljudskih prava i drugih ključnih tema na Koledžu za osoblje UN u Torinu. Diplomirao je istoriju i politiku, magistrirao iz oblasti analize međunarodnih konfli-kata.

Ostvarivanje osnovnih prava đece

Gospodine Perks, Đečiji fond Ujedinjenih nacija, Unicef, ima veoma dugu istoriju saradnje u regionu. Koja je njegova glavna misija?

– Đečiji fond Ujedinjenih nacija (Unicef) počeo je da radi u ovom regionu neposred-no nakon završetka Drugog svjetskog rata, i naša glavna odgovornost u to vrijeme bila je da ublažimo patnju miliona jugoslovenske đece čiji je svijet bio poremećen brutalnostima rata. Unicef se vratio u Crnu Goru ranih 90-ih kako bi pružio podršku đeci pogođenoj naj-skorijim konfliktima.

ZADOVOLJSTVO JE RADITI OVĐEImamo odličnu saradnju, i to od Kancelarije predśednika Vlade Crne Gore do ministarstava i institucija s kojima svakodnevno radimo, pa do Skupštine i Kancelarije predśednika Crne Gore. Ovo partnerstvo nedavno je posebno istaknuto, kada je od Vlade Crne Gore zatraženo da predstavi uspjeh u oblasti inkluzije đece sa smetnjama u razvoju pred stalnim predstavnicima zemalja članica UN na Izvršnom odboru UN u Njujorku i Savjetu za ljudska prava u Ženevi. Za nas je uvijek važno da imamo kvalitetne odnose i iskren i otvoren dijalog s odgovarajućim partnerima na nivou vlada, i mi smo srećni što to imamo ovđe u Crnoj Gori

Intervju: Bendžamin Perks, Šef predstavništva Unicefa za Crnu Goru

Srećom, u novije vrijeme mi smo u svom radu s pružanja hitne pomoći priješli na podrš-ku dugoročnom razvoju, što odražava i napredak Crne Gore na njenom putu ka evroatlant-skim integracijama. Danas je naša uloga da pomognemo Crnoj Gori da izgradi sistem i usluge koji mogu osigurati ostvarivanje osnovnih prava đece u skladu s evropskim i međunarodnim standardima, kao što je navedeno u Konven-ciji o pravima đeteta.

Iskorijeniti smještanje đece mlađe od tri godine u velike institucije

Unicef je prisutan u Crnoj Gori od 1993. Navedite najvažni-je projekte koji su do sada uspješ-no realizovani.

– Unicef podržava Crnu Goru u usklađivanju politič-kog i pravnog okvira s odgo-varajućim međunarodnim instrumentima u svim aspek-tima koji se tiču đečjih prava i u izgradnji sistema kako bi se odgovorilo potrebama đece, s fokusom na najranjiviju đecu. Mi podržavamo stručna lica iz različitih sektora: obrazovanja, zdravstva, sektora socijalnog staranja, sudstva, u cilju usvaja-

nja novih koncepata i metoda rada u skladu s odgovarajućim međunarodnim standardima i najnovijim razvojnim tren-dovima u oblasti đečjih pra-va, omogućavamo razmjenu znanja i iskustva s kolegama iz drugih zemalja i uvodimo neke modele najboljih praksi koji su više puta testirani, posebno kada se radi o razvoju lokalnih usluga u zajednici. U oblasti maloljetničkog pravosuđa Unicef je podržao Ministarstvo pravde u uvođenju zakono-davstva i sveobuhvatnoj refor-mi sistema kako bi se osigurala primjena međunarodnih stan-darda u postupanju sa đecom koja su došla u kontakt s pravo-sudnim sistemom kao osum-njičeni, učinioci, žrtve i svjedoci krivičnih djela. Glavni cilj ove reforme jeste jačanje prevenci-je, promovisanje alternativnih mjera i podrška reintegraciji u društvo maloljetnika u kon-fliktu sa zakonom, đe lišavanje slobode treba da bude krajnja mjera koja se preduzima na najkraće moguće vrijeme.

Jedan od najznačajnijih ciljeva misije Unicefa jeste da se podrži reforma koja ga-rantuje pravo đeteta da raste u porodičnom okruženju. U ovoj oblasti Unicef podržava Ministarstvo rada i socijalnog staranja u unapređenju zako-nodavnog okvira i izgradnji kapaciteta zapošljenih, sa ci-ljem unapređenja kvaliteta so-cijalnog rada kako bi se ranjive porodice održale na okupu, te razvilo hraniteljstvo, dnevni centri za đecu sa smetnjama u razvoju, male kućne zajednice i druge alternativne usluge koje se zasnivaju na porodici i zajed-nici. U više od 20 zemalja regio-na, uz podršku Unicefa i Kance-larije Visokog komesara UN za ljudska prava, sprovodi se kam-panja za okončanje smještanja đece mlađe od tri godine u velike institucije, a Crna Gora se pridružila ovoj kampanji uz podršku Kabineta predśedni-ka Vlade, a posvećenost Vlade odražava i nacrt novog zakona. Svi smo svjesni velike važnosti razvoja đeteta u periodu do treće godine života i činjenice da institucije ne mogu pružiti taj nivo pažnje, kontakta i pod-

sticaja koji je potreban malom đetetu za zdrav razvoj, a ovaj negativan uticaj ne može se ispraviti kasnije u životu. U Cr-noj Gori se izuzetno mali broj đece mlađe od tri godine na-lazi na institucionalnom smje-štaju – u svakom trenutku taj broj je između 15 i 19, a većina đece dolazi direktno iz porodi-lišta. Uz mehanizme prevencije i podrške u porodilištima u cilju sprečavanja odvajanja đeteta od porodice i kroz druge inter-vencije – možete biti jedna od prvih zemalja u regionu koja će iskorijeniti smještaj đece mlađe od tri godine u velike institucije.

Još jedna oblast za koju smo jako zainteresovani jeste korišćenje informacija i poda-taka u kreiranju politika koje se tiču đece, i veoma tijesno sara-đujemo sa MONSTAT-om i dru-gim partnerima kako bismo ojačali ovu oblast. Ove godine sproveli smo anketu u velikom broju domaćinstava kako bi-smo bolje razumjeli zdravstve-nu, obrazovnu i socijalnu situa-ciju stanovništva. Takođe smo podržali izradu analize o siro-maštvu đece, izradu publikaci-je koja se tiče podataka o đeci prikupljenih tokom posljed-njeg popisa stanovništva, stu-diju o preprekama za pristup romske đece obrazovanju, a i u toku je istraživanje o stavovima javnosti o đeci sa smetnjama u razvoju.

Ovo su neke od najvažnijih oblasti. Ima i mnogo drugih u kojima smo takođe prisutni.

Pravda za đecu

Početkom septembra 2012. konačno je počela implemen-tacija Zakona o postupanju sa maloljetnicima u krivičnom postupku, i on promoviše imple-mentaciju alternativnih mjera. Očigledno, izuzev posredovanja između žrtve i učinioca, druge al-ternativne mjere ne implementi-raju se u potpunosti u praksi. Što treba uraditi s tim u vezi?

– Unicef je podržao cijeli proces usvajanja nove legi-slative koja je usklađena s međunarodnim i evropskim standardima u oblasti zaštite đece u sukobu sa zakonom, đece žrtava i svjedoka krivičnih djela. Novi Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivič-nom postupku ima za cilj pro-movisanje alternativnih mjera. Do sada je ostvaren značajan napredak u primjeni vaspitnog naloga: poravnanje između žrtve i učinioca krivičnog djela kroz postupak posredovanja. U 2010. godini bilo je veoma malo slučajeva preusmjerava-nja s redovne sudske procedu-re u pravcu primjene vaspitnih naloga uopšte, dok je 2011. upućivanje na poravnanje iz-među žrtve i počinioca dosti-glo više od 100 đece u sukobu

sa zakonom, a u 2012 godini 110 đece.

Izmjene i dopune Porodičnog zakona

Termin ’poremećaj u pona-šanju’, koji se javlja u Porodič-nom zakonu, dozvoljava da se đeca mlađa od 14 godina upu-ćuju u Centar za đecu i mlade „Ljubović“. Što mislite o tome?

– Mi smo svjesni da posto-je odredbe Porodičnog zakona na osnovu kojih se đeca upu-ćuju u Centar od strane odgo-varajućeg organa starateljstva iz različitih razloga i na neo-

dređeni vremenski period. Svi znamo da je Centar „Ljubović“ institucija za đecu u sukobu sa zakonom i da dijeljenje istog prostora s drugom đecom nije u najboljem interesu đece. Stoga neke odredbe Porodič-nog zakona treba promijeniti i đecu koja su žrtve zlostavljanja ili zanemarivanja treba smje-štati u druge oblike zaštite, po mogućnosti u neki oblik ur-gentnog hraniteljstva dok se ne pronađe dugoročno rješe-nje za tu đecu. Ispred Unicefa, mogu potvrditi da ćemo podr-žati proces izmjena i dopuna Porodičnog zakona kako bi on bio usklađen s međunarodnim standardima.

Pored toga, više od 50 godina istraživanja pružilo je ubjedljive dokaze da je institu-cionalna briga štetna za kogni-tivni, emotivni i socijalni razvoj đece. Stoga smještanje đece u bilo kakvu vrstu institucija tre-ba da bude posljednja moguća mjera i na najkraći mogući pe-riod. Kako bi se spriječilo smje-štanje đece u institucije, Unicef podržava uspostavljanje me-hanizama sistema koji jačaju porodicu i alternativne usluge brige u porodici i zajednici, kao što su hraniteljstvo, dnevni centri, privremena skloništa, kuće za male grupe đece itd. Iz istih razloga Unicef zagovara i podržava primjenu širokog niza alternativnih mjera za đecu u sukobu sa zakonom.

Specijalizovane obuke stručnih lica

Unicef je implementirao veoma važne projekte u vezi sa Centrom, koji su unaprijedili rad sa đecom u sukobu sa zakonom. Kakvi su vaši planovi za buduć-nost, da li planirate da nastavite saradnju na tom polju?

– Kao što sam već pome-nuo, nastavak reforme siste-ma maloljetničkog pravosuđa obezbjeđuje se kroz projekat „Pravda za đecu“, koji je foku-siran ne samo na zaštitu đece u sukobu sa zakonom, već i na đecu žrtve i svjedoke kri-vičnih djela. Moram naglasiti da Evropska unija po drugi put finansijski podržava ovu inicija-tivu iznosom od 500.000 eura. Pored Ministarstva pravde, kao našeg glavnog partnera u ovom projektu, Ministarstvo rada i socijalnog staranja igra važnu ulogu u njegovoj imple-mentaciji. Posebna projektna aktivnost vezana je za jačanje kapaciteta Centra kako bi se implementirao novi Zakon o postupanju prema maloljet-nicima u krivičnom postupku.

Osnovni fokus biće na izradi i implementaciji programa re-habilitacije i reintegracije, po-sebno osmišljenih za pripremu đece u sukobu sa zakonom za njihovu ponovnu integraciju u društvo, na izradi programa privremenog smještanja ma-loljetnika u vaspitnu ustanovu (kao alternativu pritvoru), te na organizaciji specijalizovanih obuka stručnih lica u skladu s međunarodnim standardima, s posebnim naglaskom na po-stupanje prema maloljetnici-ma i mentorstvo u ovoj oblasti.

Dobro partnerstvo sa MONSTAT-om

Kako biste ocijenili saradnju s Vladom Crne Gore, tj. s odgova-rajućim ministarstvima?

– Uopšteno gledano, ima-mo odličnu saradnju, i to od Kancelarije predśednika Vlade Crne Gore do ministarstava i institucija sa kojima svakod-nevno radimo, pa do Skupšti-ne i Kancelarije predśednika Crne Gore. Ovo partnerstvo nedavno je posebno istaknuto kada je od Vlade Crne Gore za-traženo da predstavi uspjeh u oblasti inkluzije đece sa smet-njama u razvoju pred stalnim predstavnicima zemalja člani-ca UN na Izvršnom odboru UN u Njujorku i Savjetu za ljudska prava u Ženevi. EU je takođe pohvalila ovo partnerstvo u

smislu rada i napora koje smo zajednički uložili s ministarstvi-ma rada i socijalnog staranja i pravde. Posao koji radimo sa MONSTAT-om pokušavajući da ojačamo korišćenje podataka i analiza, koje će informisati kreiranje javnih politika, kroz inicijative poput tekućeg istra-živanja višestrukih pokazatelja stanja đece i žena u Crnoj Gori, takođe je prepoznat od Uni-cefa na globalnom nivou kao dobro partnerstvo.

Mi smo nepristrasna or-ganizacija UN, s posebnim mandatom za zaštitu ljudskih prava. Za nas je uvijek važno da imamo kvalitetne odnose i iskren i otvoren dijalog s odgo-varajućim partnerima na nivou vlada, i srećni smo što to ima-mo ovđe u Crnoj Gori. Druga stvar koja na mene ostavlja po-seban utisak jeste ljubaznost i toplina svih naših partnera u Crnoj Gori – na lokalnom i nacionalnom nivou, vladinih i nevladinih. Zadovoljstvo je ra-diti ovđe.

Razgovor vodio: Milorad – Gero Šćekić

ODLIČNO OSOBLJE U INSTITUCIJAMA KAO ŠTO JE „MLADOST“ IZ BIJELE

U Crnoj Gori imamo odlično osoblje koje veoma napor-no radi kako bi podržalo đecu bez roditeljske brige u institu-cijama kao što je „Mladost“ iz Bijele. Kad god pośetim takve institucije, dirnut sam posvećenošću i brigom zaposlenih. Oni su prvi koji prepoznaju da Crna Gora, kao druge zemlje u tranziciji u regionu, treba da transformiše institucije u skladu s evropskim i globalnim standardima kako bi osigurala da sva đeca imaju brigu u porodici.

NAPREDAK KOJI JE CRNA GORA OSTVARILA U INKLUZIJI ĐECE SA SMETNJAMA U RAZVOJU – IMPRESIVAN

Unicef podržava reformu i pomaže u mijenjanju stavova kako bi se osigurala inkluzija đece sa smetnjama u razvoju u društvo. Napredak koji je Crna Gora ostvarila u skorije vrijeme u ovoj oblasti je impresivan, a naša stalna istraživanja pokazu-ju da je u velikoj mjeri smanjen procenat populacije koja se protivi inkluzivnom obrazovanju i da je veoma porastao broj đece koja su uključena u redovne škole ili dnevne centre. Sada ispitujemo suštinske uzroke isključenosti romske đece i poku-šaćemo da podržimo Vladu u prevazilaženju ovih uzroka. U Crnoj Gori 5 % đece ne ide u školu – uglavnom đece Roma i đece sa smetnjama u razvoju. Želimo da podržimo napore ka smanjenju ovog broja, tako da zemlja može ostvariti mileni-jumske razvojne ciljeve punog obuhvata đece osnovnoškol-skim obrazovanjem.

RAD U KORIST DRUŠTVENE ZAJEDNICE

Mada su značajni napori uloženi u promovisanje posre-dovanja između žrtve i učinioca krivičnog djela, potrebne su dalje akcije za povećanje praktične primjene drugih alterna-tivnih mjera i podizanje svijesti stručnjaka u oblasti maloljet-ničkog pravosuđa o koristima primjene alternativnih mjera za maloljetnike u smislu promocije njihove rehabilitacjie i reso-cijalizacije. U tom smislu Unicef će u saradnji s Ministarstvom pravde i Ministarstvom rada i socijalnog staranja nastaviti da pruža podršku u ovoj oblasti kroz reformsku inicijativu „Prav-da za đecu“. Fokusiraćemo se na posredovanje između žrtava i učinilaca, ali i na primjenu drugih alternativnih mjera, kao što je rad u korist društvene zajednice. S obzirom na to da će stručne službe koje će imati ključnu ulogu u implementaciji novog zakonodavstva i primjeni alternativnih mjera biti us-postavljene u dva viša suda i u Kancelariji vrhovnog državnog tužioca, mi ćemo se fokusirati na podršku radu tim službama.

MARTAPRIL

7

Branislav Mićunović, ministar kutureUSVOJENI EVROPSKI STANDARDI

Otvaranje i zatvaranje Poglavlja 26 je potvrda da je Crna Gora usvojila i odgovorila na evrop-ske standarde u oblasti obrazovanja i kulture, izjavio je ministar kulture Branislav Mićunović.

„Sproveli smo zakonodavne i institucionalne reforme, pristupili programima EU i intezivirali aktivnosti u oblasti međunarodne saradnje. Izdvojio bih konkretne benefite koje ćemo imati kroz intenziviranje saradnje sa zemljama članicama EU u oblasti obrazovanja i kulture, kao što su: pristupanje novoj generaciji programa Kreativna Evropa koji će se realizovati od 2014. do 2020. godine i zamijeniće dosadašnji program Kultura 2007 – 2013 i program MEDIA, učešće u Otvorenom metodu koordinacije koji pruža novi okvir kulturne i obrazovne saradnje između evropskih zemalja, korišćenje šanse za povećanu mobilnost umjetnika, studenata i kulturno-umjetničkih djela“, istakao je ministar Mićunović.

Slavoljub Stijepović, ministar prosvjete PUTOKAZ ZA UČLANJENJE U EU

„Privremeno zatvaranje Poglavlja 26 predstavlja potvrdu da je Crna Gora na pravom putu kada su integracije u oblasti obrazovanja i kulture u pitanju. Zatvaranje poglavlja bez do-datnih kriterijuma znači da je nacionalna legislativa u oblasti obrazovanja, kulture, mladih i sporta usaglašena sa propisima EU, kao i da Crna Gora aktivno učestvuje u otvorenom meto-du koordinacije koji ima cilj razmjenu dobre prakse sa drugim zemljama, koristi programe EU i fondove Tempus i Erazmus Mundus. Takođe, ovo predstavlja potvrdu da naša država ima uspostavljene institucije i savjetodavna tijela za oblast obra-zovanja, a zakonodavnim okvirom su obezbijeđene jednake mogućnosti pristupa obrazovanju“, izjavio je ministar prosvje-te Slavoljub Stijepović.

Prema njegovom mišljenju, usaglašena obrazovna politi-ka s propisima EU će doprinijeti inteziviranju mobilnosti mla-dih, olakšanom priznavanju diploma, boljoj razmjeni dobre prakse i iskustava, što će sveobuhvatno doprinijeti unapređe-nju obrazovnog sistema Crne Gore kroz poboljšanje znanja pojedinaca, vještina i kompetencija, učenja stranih jezika i slično.

Crna Gora trenutno učestvuje u Tempus programu koji pruža podršku reformi visokog obrazovanja. Učešće u ovom programu dobra je priprema za participaciju u Programu cje-loživotnog učenja, s obzirom da je u toku potpisivanje Memo-randuma o razumijevanju za učešće u centralizovanim akcija-ma Programa cjeloživotnog učenja.

„Period do stupanja Crne Gore u Evropsku uniju iskori-stićemo za sprovođenje aktivnosti na daljem unapređenju kvaliteta u obrazovanju i kulturi i implementaciji preporuka koje smo dobili. Aktivno ćemo raditi na uspostavljanju sarad-nje i intenziviranju mobilnosti u oblasti obrazovanja, kulture, mladih i sporta, kao i realizaciji ciljeva zacrtanih u strateškim dokumentima koji su usaglašeni sa strateškim dokumentima Evropske unije u ovim oblastima“, rekao je ministar Stijepović.

RAZVOJNA ŠANSA U NOVIM PROGRAMIMA – Praćenje napretka u usklađivanju sa pravnom tekovinom i njenom sprovođenju biće nastavljeno tokom pregovora, a ukoliko bude potrebno, EU će se vratiti ovom poglavlju– Iskoristiti sve pogodnosti evropskih projekata

U Briselu otvoreno i privremeno zatvoreno pregovaračko poglavlje 26 - Obrazovanje i kultura

Na Međuvladinoj kon-ferenciji između Crne Gore i Evropske unije (EU), koja je održana 15. aprila u Briselu, otvoreno je i privremeno za-tvoreno pregovaračko po-glavlje 26, koje se odnosi na obrazovanje i kulturu. Ovo poglavlje obuhvata, između ostalog, najznačajnije pro-grame, kao što su Erasmus Mundus, Tempus i Mladi na djelu, kao i budući program Kreativna Evropa, koji su od suštinskog značaja za građa-ne i koji omogućavaju hilja-dama Evropljana da studiraju i rade u inostranstvu svake godine, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.

„EU smatra da, izuzetno, nijesu potrebna posebna mjerila za privremeno zatva-ranje ovog poglavlja, imajući u vidu dobar nivo pripre-mljenosti Crne Gore u oblasti obrazovanja i kulture, kao i ograničeni opseg i poseban karakter obaveza koje proisti-ču iz pravne tekovine u ovom poglavlju. Stoga je EU istakla da, u ovoj fazi, ovo poglavlje ne zahtijeva dalje pregovore. EU je, takođe, naglasila da će posebnu pažnju posvetiti pra-ćenju svih specifičnih pitanja istaknutih u zajedničkoj pozi-ciji, u cilju jačanja kapaciteta crnogorske administracije i sposobnosti za upravljanje programima EU u ovoj oblasti. Praćenje napretka u usklađi-vanju sa pravnom tekovinom i njenom sprovođenju biće nastavljeno tokom pregovo-ra. Ukoliko bude potrebno, EU će se vratiti ovom poglavlju u

odgovarajućem trenutku“, na-vodi se u saopštenju.

Državni sekretar za evropske integracije i glavni pregovarač za pregovore o pristupanju Crne Gore u EU Aleksandar Andrija Pejović izjavio je nakon završetka konferencije da je značajno što se nastavlja dinamika rada

na pregovaračkim poglavlji-ma i pripremaju skrining pozi-cije za druga poglavlja. „Pred-nost ovog čina je u tome što se podstiče mobilnost stude-nata, a u oblasti kulutre će biti iskorišćene sve pogodnosti evropskih programa“, rekao je Pejović.

Pomoćnica ministra pro-

svjete Mubera Kurpejović kazala je da je legislativa koja uređuje oblast obrazovanje i kultura usklađena sa propisi-ma EU.

„To je svakako priznanje za Crnu Goru da je na pravom

putu kada je unapređenje ob-razovanja i kulture u pitanju. Ovo će ohrabriti našu aka-demsku zajednicu da se više uključi u programe obrazova-nja, s obzirom da su usklađeni sa evropskim“, dodala je Kur-

pejovićeva. Sljedeća međuvladina

konferencija na ministarskom nivou, u cilju nastavka proce-sa, planirana je u junu.

O. Đuričković

OD NAŠEG PRISTUPA OBRAZOVANJU I KULTURI ZAVISI SUŠTINA EVROPSKOG DUHA KOJI ŽELIMO DA GRADIMO: Crnogorska delegacija na konferenciji u Briselu

Delegacija Sindikata prosvjete Crne Gore

Na Konferenciji Evrop-skog komiteta Sindikata ob-razovanja (ETUCE), koja ujed-no predstavlja regionalnu konferenciju Internacionale obrazovanja (EI), održanoj u Budimpešti, među 300 čla-nova prisustvovali su i pred-stavnici Sindikata prosvjete Crne Gore.

Za predśednicu ETUCE-a izabrana je Kristin Blauer iz engleskog sindikata obra-zovanja (NUT). Izabrano je i sedam potpredśednika, a među 45 članova Komite-ta ove institucije ponovo je Zvonko Pavićević, predśed-nik Sindikata prosvjete Crne Gore.

Predśednica Internacio-nale obrazovanja Suzan Ho-upgud kritički se osvrnula na obrazovne reforme koje, pre-ma njenim riječima, „samo sprovode ideje korporativ-nog svijeta na nastavničku profesiju“.

U svom uvodnom obra-ćanju, direktor ETUCE Martin

PROMOCIJA JAVNOG OBRAZOVANJA U VREMENU KRIZE

Konferencija Evropskog komiteta sindikata obrazovanja

Glavne probleme i izazove za budućnost nastavničke profesije su: rješavanje predstojećeg nedostatka stručnih nastavnika, regrutacija i davanje podrške mladim kandidatima, bolji pristup kontinuiranom profesionalnom razvoju, kao i potvrda profesionalne autonomije. U ime sindikata prosvjete Crne Gore Komitetu žena prisustvovala je profesorica Ljiljana Kolundžić

Romer istakao je problem smanjenja plata nastavnika, koje se sprovodi širom Evro-pe, uključujući i smanjenje za više od 50 odsto u poje-dinim zemljama, kao što je Letonija, na primjer. U tom kontekstu, Romer je istakao glavne probleme i izazove za budućnost nastavničke pro-fesije. To su: rješavanje pred-stojećeg nedostatka stručnih nastavnika, regrutacija i da-vanje podrške mladim kan-didatima, bolji pristup kon-tinuiranom profesionalnom razvoju, kao i potvrda profe-sionalne autonomije.

Bernadet Segol, gene-ralna sekretarka Evropske konfederacije sindikata, ključ za ekonomski oporavak vidi u kombinaciji rada na pro-movisanju i odbrani javnog obrazovanja i nastavničke profesije s onim na širim ekonomskim pitanjima, kao što je fer oporezivanje i fi-nansijska regulativa, što je jedan od glavnih zaključaka

Konferencije ETUCE.Usvojeno je više rezoluci-

ja, među kojima su rezolucije o finansijskoj i ekonomskoj krizi; o nastavničkoj profesiji; o privatizaciji i nejednakosti u obrazovanju i hitna rezolu-cija o stanju u Grčkoj.

Rezolucije će predstav-ljati osnovu za ETUCE aktiv-nosti i program u predsto-jećem četvorogodišnjem periodu.

Konferencija je takođe usvojila četiri zvanična do-kumenta: o obrazovanju od najranijeg đetinjstva, o škol-skom rukovodstvu, o struč-nom obrazovanju i obuci, te o stresu na radnom mjestu. U ime sindikata prosvjete Crne Gore Komitetu žena prisustvovala je profesorica Ljiljana Kolundžić.

Održani su i sastanci Ko-miteta žena i Odbora viso-kog obrazovanja.

Š. B.

MARTAPRIL

8

ZADOVOLJSTVO PREDMETIMA, UDŽBENICIMA I BEZBJEDNOŠĆU NEZADOVOLJSTVO ODLUČIVANJEM, USLOVIMA I OCJENJIVANJEM

ISTRAŽIVANJE ZAVODA ZA ŠKOLSTVO: Položaj učenika u školi

Većina osnovaca i gimna-zijalaca najviše je zadovoljna (iznad 50 %): predmetima, udžbenicima, atmosferom, bezbjednošću u školi, meto-dama učenja i podrškom koju imaju od škole i nastavnika. Najmanje su zadovoljni: uče-šćem u odlučivanju, uslovima u školi i pravednošću ocjenji-vanja.

To je pokazalo istraživanje Zavoda za školstvo Položaj učenika u školi, objavljeno u stručnoj publikaciji „Nova škola“.

Više od polovine učenika osnovne škole predmete ocje-njuje korisnim, razumljivim, umjereno teškim i zanimlji-vim. Manji broj učenika (42,3 %) predmete smatra primje-renim (ni malo, ni previše in-formacija). I većina učenika gi-mnazije, iznad 50 %, ocjenjuje predmete/sadržaje koje uči u školi razumljivim i korisnim. Za oko 40 % predmeti su umjere-no teški i zanimljivi. S druge strane, većina učenika gimna-zije predmete smatra preobi-mnim (puno informacija).

Utvrđeno je da je predava-nje dominantan metod nasta-ve, što je i očekivano. Više od tri petine učenika tvrdi da se savremene metode (interak-tivno učenje, kreativno učenje rješavanjem problema) u na-stavi koriste vrlo često, često ili ponekad.

Nastavnici i u osnovnim školama i u gimnazijama po-svećuju vidnu pažnju vođenju učenja. To se može zaključiti na osnovu visoke zastupljeno-sti postupaka kao što su: na-stavnik obrazlaže značaj teme, povezuje temu sa životom i provjerava da li ga učenici ra-zumiju.

Problem ilustracije izlaganja

Jedino, izgleda, da se vrlo rijetko u nastavi koristi neko od očiglednih sredstava (sli-ka, TV, DVD i sl.). Polovina uče-nika tvrdi da nastavnik nikada ne ilustruje svoje izlaganje ili to čini vrlo rijetko.

Prema rezultatima istra-živanja može se zaključiti da na časovima u osnovnoj ško-li vlada atmosfera koja bi se mogla opisati više kao radna nego kao nekontrolisana; više zanimljiva nego nezanimljiva; više opuštena nego stroga; više saradnička nego takmi-čarska i, donekle, istraživačka (najveći broj učenika nije se

mogao opredijeliti između atributa pasivna – istraživač-ka atmosfera na času). Slično je i u gimnazijama.

Mišljenje je većine osno-vaca i gimnazijalaca da na-stavnici često ili vrlo često postižu da im časovi budu razumljivi, primjereni uzrastu, zanimljivi i prilagođeni mo-

gućnostima učenika. Najveći procenat učenika tvrdi da časovi nijesu ni zanimljivi ni nezanimljivi.

Opisujući svoj odnos sa nastavnicima, većina učenika navodi da nema razloga da se plaši nastavnika, da sa njima uvijek mogu bez problema razgovarati, da nastavnici poštuju prava učenika i da prema učenicima pokazuju povjerenje i razumijevanje. S druge strane, 19,5 % učenika tvrdi da nastavnici poštuju samo svoja prava; 17,3 % da prema učenicima pokazuju nepovjerenje i nerazumije-vanje; 17,2 % da ne žele raz-govarati s učenicima; 12,4 % izjavljuje da ih se plaši.

Većina učenika osnovne

škole ocjenjivanje doživljava kao objektivno (ocjena zavisi isključivo od njihovog rada i zalaganja); argumentovano (nastavnici obrazlažu svoje ocjene); pravedno (svako do-bije ocjenu koju je zaslužio) i odmjereno (nastavnici ne traže ni premalo ni previše).

Podjednak broj učenika smatra da je ocjenjivanje u gimnaziji i neargumentovano (kada nastavnici ne obrazlažu svoje ocjene) i argumentova-no (kada nastavnici obrazla-žu ocjene); subjektivno (đe ocjena zavisi od raspoloženja nastavnika) i objektivno (đe ocjena zavisi isključivo od rada i zalaganja učenika); neodmje-

reno (kada se traži ili premalo ili previše) i odmjereno (kada se traži ni premalo ni previše); nepravedno (kada ocjena za-visi od simpatija nastavnika) i pravedno (kada svako dobije ocjenu koju je zaslužio).

Kreativnost − najrjeđi oblik misaone aktivnosti

Od učenika osnovne škole, prema rezultatima istraživanja, najčešće se traži da pred drugi-ma izloži ono što je pripremio o nekoj temi (pripremljeno usmeno izlaganje); zatim da iznosi vlastito gledište, svoj stav o nekoj temi; da pored udžbenika koristi i druge izvo-re znanja (npr. da u biblioteci

ili putem interneta prona-đe dodatne informacije), da iznese svoj prijedlog, rješenje nekog problema; da rasprav-lja, diskutuje o nekoj temi; da analizira različite tekstove i da izradi svoj izvještaj, rezime. Da se u školi često ili vrlo često kao zahtjev postavlja učenje lekcija napamet, navodi 36,9 % uče-nika. Najrjeđi oblik misaone aktivnosti učenika odnosi se na kreativnost.

Đaci se pitaju za sadržaj ekskurzija

Od učenika u gimnaziji najčešće se očekuje da pred drugima izlaže ono što je pri-premio o nekoj temi (pripre-mljeno usmeno izlaganje); da

pored udžbenika koristi i dru-ge izvore znanja (npr. da se u

biblioteci ili putem interneta pronađu dodatne informacije), te da iznosi vlastito gledište, svoj stav o nekoj temi. Slijede aktivnosti: da raspravlja – dis-kutuje o nekoj temi; da anali-zira različite tekstove i da izradi svoj izvještaj/rezime; da iznese svoj prijedlog – rješenje nekog problema. Od učenika gimna-

zije najrjeđe se očekuje da uče napamet, te da budu kreativni.

Učenici osnovnih škola i gimnazija uglavnom su zado-voljni opremljenošću kom-pjuterske učionice, biblioteke, fiskulturne dvorane i učionica (kabineta). Kada je higijena hodnika i učionica u pitanju, podjednak je broj zadovoljnih i nezadovoljnih. Većina je ne-

OSNOVNE ŠKOLE: SEKCIJE POLOVIČNO, KVIZOVI, KULTURA, ZABAVA I TRIBINE ZAPOSTAVLJENI

Pokazalo se da su u osnovnim školama u priličnoj mjeri zastupljeni časovi dopunske i dodatne nastave, te sportska ta-kmičenja. Sekcije su, međutim, polovično zastupljene, u nekim školama ima ih često, u drugima ih nema, dok se za kvizove (takmičenja u znanju), kulturno-zabavne manifestacije i tribine (savjetovanja za mlade) može reći da su visokoj mjeri zapostav-ljeni.

PITANJA PRETEŽNO LIKERTOVOG TIPA

Istraživanjem su obuhvaćena 1.533 učenika završnih razre-da iz 39 osnovnih škola i 793 učenika završnih razreda gimnazija u Crnoj Gori. Prilikom formiranja uzorka vodilo se računa o sraz-mjernoj zastupljenosti regiona i škola različitih po veličini.

Osam godina od početka primjene novih obrazovnih pro-grama u osnovnoj školi i šest godina u gimnaziji, cilj istraživanja bio je da se vidi kako učenici ocjenjuju svoj položaj i ulogu u školi. Istraživanjem je utvrđivano kako učenici završnih razreda osnovne škole i gimnazije ocjenjuju svoju ulogu i položaj kroz sljedeće aspekte života i rada u školi: predmeti/sadržaji učenja; metode učenja; atmosfera na času, u školi; pravednost/objek-tivnost ocjenjivanja; uvažavanje mišljenja učenika; podrška koju učenici imaju od škole i nastavnika; uslovi i opremljenost škole; udžbenici i drugi materijal za učenje, učešće učenika u donoše-nju odluka u školi; bezbjednost.

Korišćena su dva upitnika, jedan za osnovnu školu i jedan za gimnaziju. Radi se o paralelnim upitnicima s izvjesnim prilago-đavanjem uzrastu i tipu škole. Upitnik sadrži 98 pitanja, pretež-no Likertovog tipa.

GIMNAZIJE: SPORT JEDINI OBLIK PODRŠKE

Izgleda da su sportska takmičenja jedini oblik podrške uče-nicima koji je u određenoj mjeri prisutan u gimnazijama. Ostali oblici podrške (časovi dopunske nastave, časovi dodatne na-stave, sekcije, kvizovi i takmičenja u znanju, kulturno-zabavne manifestacije i savjetovanja za mlade – tribine) zapostavljeni su u priličnoj mjeri.

O NASILJU NASTAVNIKA

Utvrđeno je da je 28 % osnovaca u školi bilo lično izloženo nekom od nasilnih postupaka nastavnika. Oko 40 % učenika tvr-di da su ovi oblici ponašanja nastavnika u školi prisutni često ili vrlo često, a oko 20 % učenika da su prisutni ponekad. Svaki drugi učenik tvrdi da nastavnici ponekad, često ili vrlo često vrijeđaju, omalovažavaju ili nazivaju pogrdnim imenima učenike (24,8 % tvrdi da se to dešava često ili vrlo često). Četvrtina učenika tvrdi da nastavnici bar ponekad fizički kažnjavaju učenike (da to čine često ili vrlo često, tvrdi 12,8 % učenika). Utvrđeno je da je 31 % gimnazijalaca u školi lično bilo izloženo nekom od nasilnih po-stupaka nastavnika. Oko 56 % tvrdi da se vrlo rijetko ili nikada ne dešava da nastavnik vrijeđa ili omalovažava učenika. Druga po-lovina tvrdi da se to dešava – ponekad (25 %), često ili vrlo često (21 %). Skoro 90 % učenika tvrdi da u gimnazijama nema fizičkog kažnjavanja učenika, 10 % smatra da ima ponekad, a oko 5 % da ima često ili vrlo često.

NAJČEŠĆI OBLICI VRŠNJAČKOG NASILJA − OGOVARANJE I VRIJEĐANJE

Pokazalo se da je 22,8 % učenika u osnovnoj školi bilo lično izloženo nekom od nasilnih postupaka drugih učenika. Oko 50 % učenika tvrdi da su ovi oblici ponašanja učenika u školi prisut-ni često ili vrlo često, a još oko 20 % da su prisutni ponekad. Da je fizičko zlostavljanje od strane vršnjaka prisutno u školi, tvrdi svaki drugi učenik (četvrtina učenika tvrdi da je fizičko zlostav-ljanje u školi prisutno često ili vrlo često). Utvrđeno je da je 17,2 % gimnazijalaca u školi bilo lično izloženo nekom od nasilnih postupaka drugih učenika, bilo da su ogovarani i izbjegavani, vrijeđani ili fizički zlostavljani. Oko 60 % učenika tvrdi da su ovi oblici ponašanja učenika u školi prisutni često ili vrlo često, a njih oko 20% smatra da su prisutni ponekad. Da je fizičko zlostavlja-nje od strane vršnjaka prisutno u školi, tvrdi oko 40% učenika (a da je prisutno često ili vrlo često, tvrdi 20% učenika). Najčešći oblici vršnjačkog nasilja i u osnovnoj školi i gimnaziji jesu ogo-varanje i vrijeđanje.

PREDAVANJE DOMINANTAN OBLIK NASTAVE

zadovoljna higijenom toaleta.Može se zaključiti da uče-

nici osnovne škole u prośeku veoma pozitivno ocjenjuju udžbenike. Za većinu njih, oni su više korisni nego nekorisni, više razumljivi nego nerazu-mljivi, više zanimljivi nego ne-zanimljivi.

Većina učenika rijetko ili ni-kada ne učestvuje u donošenju odluka o tome što će se dodat-

no učiti iz pojedinih predmeta; u uređenju školskog prostora; u humanitarnim akcijama koje pokreće škola; u donošenju odluka važnih za školu, ili prili-kom utvrđivanja ocjena. Najviši nivo participacije učenika zabi-lježen je u vezi s pitanjima koja su važna za njih, npr. što će biti sadržaj školske ekskurzije.

Lj. V.

MARTAPRIL

9

JOŠ VIŠE OJAČATI VEZE SA MATICOMU posljednjih nekoliko godina sve češće se organizuju škole crnogorskog jezika za naše iseljenike. Udruženja brojnim aktivnostima nastoje da sačuvaju tradiciju i afirmišu crnogorsku kulturu: informisanjem, izdavaštvom, kulturnim amaterizmom, manifestacijama

CRNOGORSKA DIJASPORA: Njegovanje crnogorskog jezika i kulture (2)

Udruženja se veoma tru-de da afirmišu crnogorsku kulturu. „Krstaš“ je inicirao da biblioteke u Malom Iđošu, Lovćencu i Feketiću formiraju poseban knjižni fond izdanja na crnogorskom jeziku i pismu. U saradnji s institucijama kul-ture iz Crne Gore, prije svega s Maticom crnogorskom, uspjeli su da za te biblioteke, kao i za biblioteke osnovnih škola iz tih mjesta, obezbijede nekoliko hiljada izdanja koje afirmišu crnogorski nacionalni, kultur-ni i jezički identitet. U centru Lovćenca obezbijeđen je pro-stor za Crnogorski kulturni cen-tar, prvi te vrste u Srbiji, koji ima opremljenu učionicu, bibliote-ku, izložbeni prostor i salu za vježbanje. Na inicijativu „Krsta-ša“” postavljena je bista Petra II Petrovića Njegoša u Lovćencu.

Knjiga „Crnogorci u Južnoj Americi“

„Pokrenuli smo formiranje Crnogorskog kulturno-pro-svjetnog društva ’Princeza Ksenija’ iz Lovćenca i ’Monte-negrina’ iz Subotice. Zajedno s mladim pregaocima kulture iz Beograda, u toku je organi-zovanje društva u tom gradu, koje će se baviti očuvanjem crnogorske kulturne baštine. CKPD ’Princeza Ksenija’ s đe-com radi na prepoznavanju, očuvanju i prezentovanju crnogorske tradicionalne kul-ture. Kulturno-umjetničkim manifestacijama obilježavamo Dan nezavisnosti i Dan držav-nosti Crne Gore, kao crnogor-sko badnje veče i 4. jul (Dan Svetog Ivana Crnojevića). Or-ganizujemo književne večeri na kojima promovišemo izda-nja autora iz Crne Gore, a kada smo u prilici – i gostovanja iz

CRNOGORCI TREĆA PO BROJNOSTI JUŽNOSLOVENSKA ZAJEDNICA U LATINSKOJ AMERICI

Crnogorci, treća po brojnosti južnoslovenska zajednica u Latinskoj Americi, kasne za hrvatskom i slovenačkom zajedni-com koje su odmah nakon raspada SFRJ krenule da u, saradnji sa svojim zajednicama, realizuju adekvatne programe očuva-nja i unapređenja identitetskih karakteristika.

„Na nama je da u okviru mogućnosti učinimo sve kako bi-smo nadoknadili izgubljeno i da na kvalitetan način sačuvamo minimum svijesti o porijeklu, te izgradimo paralelni identitet, ono što su već učinile neke druge zemlje“, zaključuje Stojović. Riječ je o tome da Crnogorci, iako ne govore crnogorski jezik, sačuvaju svijest o porijeklu i pripadnosti naciji svojih predaka.

DIMITRIJE POPOVIĆ, MIRKO KOVAČ, VELJKO BULAJIĆ, MIJO ADŽIĆ, MILKA BABOVIĆ...

Danilo Ivezić navodi da Udruženje iz Zagreba očuvanje kulturnog i nacionalnog identiteta ostvaruje putem informisanja, izdavaštva, kulturnog amaterizma i kulturnim manifestacijama. Izdaju „Crnogorski glasnik“ (izlazi dvomjesečno) i „Ljetopis crnogorski“ (almanah – dvogodiš-njak). Kada je izdavaštvo u pitanju, do sada su objavili više od 60 naslova. U okviru kulturnog amaterizma organizuju izložbe slika svojih članova i prijatelja Crne Gore a imaju pjevačke grupe „Montenegro“ i „Montenegrine“, čiji je cilj očuvanje crnogorskih pjesama i njihove interpretacije u novim aranžmanima. Tu su i brojne kulturne manifestacije.

Ivezić ističe da su zbog događaja tokom devedesetih morali da grade porušene mostove saradnje između dvije države, u prvom redu na kulturnom planu. Omogućili su nastup velikog broja crnogorskih, prvenstveno mladih i neafirmisanih umjetnika − slikara, vajara, muzičara, književnika, javnih i kulturnih radnika kako bi predstavili drugačiju Crnu Goru i pokazali bogat-stvo njenog savremenog stvaralaštva. Gosti su im bila i svjetska imena crnogorske kulture (Vojo Stanić, Mihailo Jovićević, Ratomir Martinović, Roman Simović). Nastoje i da velike umjetnike i javne radnike crnogorskog porijekla, koji žive i rade u Republici Hrvatskoj, uključe u kulturna događanja. Pored ostalih, Dimitrija Popovića, Mirka Kovača, Veljka Bulajića, Mija Adžića, Milku Babović...

Prof. dr Milan Vukčević, direktor Centra za iseljenike:ONLAJN KURS CRNOGORSKOG JEZIKA

Tokom prošle godine Centar za iseljenike započeo je izradu materijala za onlajn kurs crnogorskog jezika. To, prije svega, odgovara našoj dijaspori na udaljenim destinacijama i odraslim osobama koje ne znaju jezik zemlje svog porijekla, a nemaju prilike ili dovoljno vremena za pohađanje klasičnog kursa jezika. Završena je prva faza ovog projekta – pisanje tek-sta, odnosno lekcija za učenje jezika. Predstoji faza tehničkog uređivanja i izrade programa, odnosno internet aplikacije.

Onlajn kurs crnogorskog jezika biće postavljen na sajtu Centra za iseljenike Crne Gore uz ponudu više interaktivnih sredstava za prenošenje znanja, uključujući: tematske lekcije, gramatiku, pravopis, interpunkciju, izgovor glasova, audio ma-terijal, testove i druge materijale koji se mogu koristiti onlajn i/ili preuzimati sa sajta. Svi tekstovi, ali i meni za ulazak u te-matske lekcije, biće prevedeni na pet stranih jezika: engleski, španski, njemački, turski i albanski jezik. Izbor jezika na koji će se tekstovi prevoditi odabran je i usklađen s potrebama crno-gorske dijaspore i prethodnom analizom Centra za iseljenike o brojnosti crnogorskih iseljenika koji žive na tim jezičkim po-dručjima.

DANI CRNOGORSKE KULTURE U REPUBLICI SRPSKOJ

U organizaciji Udruženja Crnogoraca u Republici Srpskoj „Njegoš“, u Banjaluci su održani Dani crnogorske kulture u Re-publici Srpskoj. Manifestacija je počela izložbom umjetničkih fotografija Miladina – Brka Mitrovića, bivšeg predśednika Opšti-ne Mojkovac, koju je otvorio pomoćnik ministra kulture u Vladi Crne Gore Željko Rutović, a prisustvovao je i ministar kulture Republike Srpske Anton Kasumović.

U Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci održano je književ-no veče na kojem su stihove čitali Rodoljub – Rođo Ćorić, dr Mimo Drašković i Slobodan Bošković. Program je upotpunjen i prezentacijom kulturnog i prirodnog blaga Crne Gore putem dokumentarnih filmova, izložbe plakata i brošura.

Predśednik udruženja „Njegoš“ Dragoslav Medojević ocije-nio je da je ova manifestacija od velikog značaja za crnogorsku populaciju stalno nastanjenu u Republici Srpskoj, te da će ova manifestacija postati tradicionalna.

Crnogorska dijaspora u Njemačkoj obilježiće 200. godišnjicu rođenja Petra II Petrovića NjegošaSVEČANA AKADEMIJA U GETEOVOJ KUĆI

Crnogorska dijaspora u Njemačkoj obilježiće u Frankfurtu 200. godišnjicu rođenja Petra II Petrovića Njegoša. Tim povo-dom 12. oktobra u Geteovoj kući biće održana svečana aka-demija. Istog dana, Radio Darmstadt emitovaće emisiju posve-ćenu Njegošu. Planirana je i izložba dokumenata o njegovom životu i djelu.

Crne Gore. Istakao bih saradnju s Kulturnim centrom iz Bara, KUD ’Željezničar’ iz Podgorice i KUD ’Njegoš’ sa Cetinja“, na-glašava predśednik Udruženja „Krstaš“ Nenad Stevović.

U želji da obnovi i uspo-stavi čvršće veze i saradnju sa crnogorskom dijasporom u zemljama Južne Amerike, Cen-tar za iseljenike odlučio je da sačini monografiju koja bi bila polazna osnova za dalja istra-živanja istorije iseljevanja Cr-nogoraca u ovu zemlju. Zbog nedostupnosti i oskudnosti arhivske građe i drugih izvo-ra o iseljeništvu Crne Gore u južnoameričkim zemljama, na pisanju ove knjige angažovana su dva autora: Marijan – Mašo Miljić, publicista i istraživač koji se, između ostalog, bavi i pro-blematikom crnogorske dijas-pore, i Gordan Stojović, istraži-vač crnogorskog iseljeništva u Južnoj Americi. Koncepcijski se sastoji iz četiri dijela i nekoliko korisnih priloga za dalja istra-živanja crnogorske dijaspore u Argentini i zemljama Južne Amerike. Tekst je obogaćen i sa preko stotinu fotografija, faksi-mila i drugih dokumenata, što joj daje posebnu vrijednost.

Prvi defile crnogorske zajednice

Gordan Stojović, direktor Direkcije za dijasporu, već duže izučava crnogorsku dijasporu, posebno naše iseljenike u Juž-noj Americi, prije svega u Ar-gentini i Boliviji. On naglašava da su generalno zemlje „Novog svijeta“, a prije svega Latinske Amerike, velikim dijelom use-ljeničke zemlje. U Argentini više od 90 % stanovništva čine potomci doseljenika iz Evrope i s Bliskog istoka. Očuvanje naci-

onalnog identiteta ostavljeno je zemljama porijekla. Država prijema različitim projektima pokušava da sačuva posebno-sti svake zajednice, ali je to prije svega posao zemlje porijekla. Bez inputa i podrške zemlje porijekla, koji se reflektuju na zajednicu u zemlji prijema, nemoguće je realizovati bilo kakav projekat koji bi dodatno, izvan usko porodičnih okvira, omogućio očuvanje nacional-nog, jezičkog i kulturnog iden-titeta.

Stojović ukazuje da se u Latinskoj Americi, posebno u Argentini, u onim sredinama đe su ostaci kolonija naših ise-ljenika (npr. u provinciji Ćako) – a đe žive i brojne druge za-

jednice, poput bugarske, hr-vatske, ukrajinske, njemačke, slovačke – redovno organizuju defilei i sajmovi zajednica, đe oni jedni druge upoznaju s kulturom i istorijom svojih za-jednica. Ovakva dešavanja vrlo su pośećena i dobro podržana od lokalnih uprava. Skoro go-dinu dana unaprijed pripadnici različitih zajednica rade na pri-premi svojih štandova, defilea i tokom tog procesa prikupljaju što je moguće više informacija o zemlji svog porijekla, njenoj istoriji i drugim karakteristi-kama. On navodi da je prošle godine prisustvovao prvom defileu crnogorske zajednice u gradu Roke Saens Penja, koji su organizovala tri lokalna udru-ženja uz logističku i materijal-nu pomoć Draga Mićunovića, počasnog konzula Crne Gore u provinciji Ćako. Crnogorci su tada, prvi put nakon 1917. godine i masovnog dolaska Crnogoraca u Ćako, defilovali odvojeno od još uvijek posto-jeće pseudojugoslovenske za-jednice.

Neophodno više inicijativa

Naši sagovornici smatraju da, iako ima rezultata, država Crna Gora treba da intenzivira dosadašnje aktivnosti.

„Odnosi sa iseljeništvom, i pored problema koji postoje u gotovo svim državama, snaž-no idu uzlaznom putanjom. U narednom periodu očekuje nas transformacija Centra za iseljenike, kao i izrada zakona

o dijaspori, te niz drugih mjera koje treba da unaprijede odno-se s dijasporom na nivou cen-tralne izvršne vlasti i opština. Mislim da će 2013. godina biti najproduktivnija u tom smislu“, smatra Gordan Stojović.

„U cilju očuvanja nacio-nalnog, jezičkog i kulturnog identiteta, saradnju između predstavnika crnogorske za-jednice u Srbiji i države Crne

Gore vidim kao dvosmjernu ulicu. U budućnosti se od Cr-nogoraca u Srbiji očekuje više konkretnih inicijativa i prijedlo-ga, a od države Crne Gore više razumijevanja i senzibiliteta za potrebe njenih iseljenika u Sr-biji“, ocjenjuje Nenad Stevović.

Sekretar Nacionalne za-jednice Crnogoraca Hrvatske iz Zagreba Danilo Ivezić ocje-njuje da su vraćanjem Crne Gore u međunarodno priznate države dobili važan oslonac svoga djelovanja i rada. „Do 2006. godine imali smo ulogu posrednika u gradnji mostova između dviju država i uspo-stavi prijateljskih odnosa, a od tada smatramo da veze treba da se ostvaruju institucionalno, u čemu možemo pomoći“, veli on i naglašava da se u nekim aktivnostima kasni, ali da su, iako postoje brojni problemi, ostvarili značajnu saradnju s Ministarstvom kulture, Mati-com crnogorskom, Centrom za iseljenike i Centrom za oču-vanje i razvoj kulture manjina Crne Gore na nizu zajedničkih, izuzetno uspješnih programa.

Lj. Vukoslavović (Kraj)

Gordan Stojović Nenad Stevović Danilo Ivezić Milan Vukčević

KULTUROM PROTIV ZABORAVA: Lučindanska manifestacija Crnogoraca u Hrvatskoj

MARTAPRIL

10

Na prvom forumu za na-stavnike crnogorskog−srp-skog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti u osnov-nim ško