View
1
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
O REALIZACIJI GODIŠNJEG PLANA
I IZVEDBENOG PROGRAMA RADA
DJEČJEG VRTIĆA “CVRČAK”
za radnu 2014./2015. god.
Turopoljska 29 Zapoljska 34
Đalskog 29a Vukomerec 43
Ravnateljica
Anita Kolarić
Zagreb, lipanj 2015.
Temeljem članka 20, Statuta DV Cvrčak Upravno vijeće je na sjednici održanoj
24. rujna 2015. godine donijelo Izvješće o realizaciji Godišnjeg plana i
izvedbenog programa rada.
Izvješće o realizaciji Godišnjeg plana i izvedbenog programa rada razmatrano
je i na Odgojiteljskom vijeću 27. kolovoza 2015. .
Predsjednica Upravnog vijeća:
Jadranka Ožbolt
1
I. ORGANIZACIJA RADA USTANOVE ……………………………….......str. 2
II.MATERIJALNI UVJETI RADA ................................................................... str. 6
III.ODGOJNO - OBRAZOVNI RAD:
• unapređivanje procesa prema bitnim zadaćama ............................................... str. 8
• djeca s posebnim potrebama ............................................................................ str. 20
• realizacija ostalih programa.............................................................................. str. 31
• obogaćivanje života djece........................................................................... str. 36
IV.NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I RAZVOJ.....................................str. 40
V.NAOBRAZBA I STRUČNO USAVRŠAVANJE.............................................str. 49
VI.SURADNJA S RODITELJIMA .................................................................... str. 54
VII.SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA ............................................. str. 58
VIII.REALIZACIJA GODIŠNJEG PLANA RAVNATELJA .......................... str. 59
IX.REALIZACIJA GODIŠNJEG PLANA STRUČNIH
SURADNIKA .............................................................................................................. str. 61
SADRŽAJ
2
I. ORGANIZACIJA RADA USTANOVE
ORGANIZACIJA REDOVITOG PROGRAMA
Dječji vrtić Cvrčak javna je predškolska ustanova koju je osnovao grad Zagreb 1958. godine.
Djeluje na četiri lokacije u pet objekata.
Sjedište vrtića je na adresi
Turopoljska 29 (zgrada jaslica i zgrada vrtića)
Područni objekti nalaze se na adresama
Đalskoga 29a, Zapoljska 34 i Vukomerec 43.
Programe koje smo provodili u ovoj radnoj 2014./2015. godini bili su u skladu s zakonom i
zakonskim propisima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i to:
Zakonom o predškolskom odgoju i naobrazbi (Narodne novine 10/97)
Programskim usmjerenjem odgoja i obrazovanja predškolske djece
(Glasnik Ministarstva prosvjete 1991. g.)
Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe (Narodne novine 63/ 08)
Zagrebačkom strategijom za djecu od 2008-2012 g
(Službeni glasnik br. 9/VII 2008)
Programom javnih počela u predškolskom odgoju i naobrazbi o djeci predškolske
dobi (Službeni glasnik XI/2011)
Nacionalnim i okvirnim Kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće
obavezno i srednjoškolsko obrazovanje (VII 2010)
Vježbaonica smo za praktično osposobljavanje izvanrednih studenata za rad sa predškolskom
djecom iz kolegija „Metodika likovne kulture“.Ostvarili smo planirane zadaće vježbaonice i
osigurali dobru suradnju sa Učiteljskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.
Postupno smo ostvarivali planirane ciljeve i zadaće, nastojeći ostvariti veći stupanj
povezanosti i timskog rada u svim strukturama.
Sudjelovali smo u mnogim projektima izvan vrtića, a bili smo organizatori projekata i
aktivnosti i u našem vrtiću.
3
Aktivnosti i suradnja u/izvan vrtića u 2014/2015:
nastavljena je suradnja Učiteljskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu i nas kao Vježbaonice za
studente iz kolegija „Metodika likovne kulture“
suradnja s Učiteljskim fakultetom
suradnja s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom
suradnja s Filozofskim fakultetom
suradnja sa Volonterskim centrom, zapošljavanje 3 volontera
stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, 2 odgojitelja
izbor novog sindikalnog povjerenika odgojiteljica Biserka Pavić; izbor povjerenika za
mobbing, odgojiteljica Biserka Pavić; izbor za službenika za informiranje Marko Glamočak,
izbor za povjerenika za zaštitu na radu Biserka Radošević
sudjelovanje na IPA projektu „Ferteo“, integracija romske djece u sustav predškolskog odgoja
Završna konferencija IPA projekta „Ferteo“ u Beču (zdravstveni voditelj)
sudjelovanje u manifestaciji Dana dječjih vrtića grada Zagreba
sudjelovanje u programu „Djeca u prirodi“
i dalje smo domaćini za organizaciju seminara, supervizijskih i evaluacijskih susreta stručnih
djelatnika iz dječjih vrtića Zagreba i Hrvatske uključenih u projekt „Rastimo zajedno“ kao
potpora edukaciji odgojitelja i stručnih suradnika za podršku roditeljima.
članovi našeg Unicef tima i dalje kontinuirano provode radionice "Rastimo zajedno", za
odgojitelje i roditelje našeg vrtića
Konferencija Unicefa u Ivanić Gradu (pedagog i ped.pripravnik i odgojitelji)
Reggio- „Dobro drvo“ – ravnateljica,stručni tim i odgojitelji
Sudjelovanje na okruglom stolu „Unapređenje obrazovanja za javnu upravu, problemi,
pretpostavke i perspektive ( tajnik)
Edukacija „Porezna politika“(voditelj računovodstva)
edukacija „Prezentnost“(psiholog)
edukacija za uređivanje web stranice (psiholog)
edukacija „Korak po korak“(pedagog)
edukacija u DV Sunčana „Modeliranje poželjnog ponašanja“
edukacija „Zahtjevna djeca u vrtiću: promatranje, razumijevanje, pedagoško djelovanje (2
odgojitelja)
edukacija, uvodno predavanje „Vrtić u zajednici- zajednica u vrtiću“ DV Botinec (ravnatelj)
edukacije u organizaciji OMEP-a
donacija (1.500,00kn) od MO „Donje Svetice“- 2 zidna projekcijska platna, 3 stalka za
projektor
donacija ljepenke od firme „Jaska pack“
donacija 4 kompjutera od roditelja Zapoljska
medicina rada
obnovljena je suradnja sa:
- Udrugom "TUTOR" za rano učenje engleskog jezika
- Udrugom "JUNIORS" za sportske aktivnosti
u najmu prostora ostvarena je dobra suradnja sa:
- Udrugom "PINK PANTER"
- Udrugom "FORMA"
- Udrugom "FRIK"
-Udrugom „SPORT EDUCA“
u suradnji sa sindikatom organizirana proslava Božića i ispraćaj umirovljenika u našem
prostoru uz organizirani catering
4
RADNO VRIJEME USTANOVE
Radno vrijeme je bilo prilagođeno potrebama roditelja.
Organizirani program započinje u 5:30 i traje do 18:00 sati
Radno vrijeme odgojitelja bilo je raspoređeno u smjenama – jutarnji rad, poslijepodnevni rad i
rad na dežurstvu ujutro i poslije podne, u skladu s zakonskom obavezom neposrednog rada s
djecom i ostalog rada u okviru četrdesetsatnog radnog tjedna.
Radno vrijeme stručnih suradnika iznosilo je dnevno sedam sati u ustanovi, a jedan sat u/ili
izvan ustanove u okviru četrdesetsatnog radnog tjedna.
ORGANIZACIJA REDOVITOG 10- SATNOG PROGRAMA
(31 skupina, 750 djece)
Turopoljska 29 – 5 skupine jaslica, 6 skupina vrtića
Zapoljska 34 - 4 skupine jaslica, 8 skupina vrtića
Đalskoga 29a - 1 skupina jaslica, 3 skupine vrtića
Vukomerec 43 - 1 skupina jaslica, 3 skupine vrtića
Struktura stručnih službi:
stručni tim: pedagog, psiholog, logoped, zdravstveni voditelj, pripravnik pedagog,
ravnateljica
65 odgojitelja
napomena Zbog velikog broja djece (750) i veličine vrtića (4 lokacije, 5 objekata), potreban nam je još jedan
pedagog, te zbog velikog broja djece s teškoćama u razvoju potreban nam je i defektolog-
eduk.rehabilitator
ORGANIZACIJA PROGRAMA U SKLOPU REDOVITOG 10-satnog PROGRAMA
Cjelodnevni program s engleskim jezikom u jednoj skupini djece
Kraći programi: sportski program, glazbeni program
Predškola
Program boravka najstarijih skupina u Gradu mladih
Posjete, izleti, predstave, sportski programi izvan ustanove
ORGANIZACIJA TEČAJA IZVAN 10-satnog PROGRAMA
Engleski jezik
Balet, ritmika
Baby Gym
5
ORGANIZACIJA PROGRAMA U SKLOPU REDOVITOG 10-satnog PROGRAMA
Cjelodnevni program sa engleskim jezikom Jedna skupina u objektu Zapoljska
Kraći program sportskog vježbanja Sportski program provodio se na tri objekta (Đalski, Turopoljska, Zapoljska) u 3 skupine
Kraći glazbeni program Glazbeni program provodio se u Turopoljskoj
Program predškole Integrirano 5 djece u postojeće skupine
Program „Djeca u prirodi“ Roditeljima djece najstarijih predškolskih skupina i ove godine ponudili smo program petodnevnog
boravka u „Gradu mladih“. Bio je dobar odaziv roditelja i program je uspješno proveden na
zadovoljstvo djece i odgojitelja.
ORGANIZACIJA TEČAJA IZVAN 10-satnog PROGRAMA
Engleski jezik Početkom radne godine, organiziran je tečaj engleskog jezika na svim lokacijama, udruga TUTOR
Ritmika i ples U Zapoljskoj 2 skupine u Zapoljskoj u organizaciji udruge “SPORT EDUCA“
Baby Gym U Zapoljskoj 1 skupina u organizaciji udruge “SPORT EDUCA“
6
II. MATERIJALNI UVJETI RADA
U pedagoškoj godini 2014/2015. planiran je rad na tri bitne zadaće:
Poticanje senzomotornog razvoja s ciljem povećanja potencijala svakog djeteta s
naglaskom na djecu s posebnim potrebama
Prevencija rizičnih ponašanja
Poticanje komunikacijskih vještina na svim razinama odgojno-obrazovnog procesa za
ostvarivanje pozitivnog ozračja
Rad na bitnim zadaćama obuhvaćen je redovnim programom, putem Timova odgojitelja i radionica
koje su vodili stručni suradnici. Napravljen je veliki napredak u stručnom radu, što je prikazano na
prezentaciji rada Timova na Velikom odgojateljskom vijeću.
Ostvareni materijalni uvjeti po objektima:
Turopoljska jaslice
Kreveti i posteljina za djecu
Ugradbeni ormar u kupaoni jaslica
Namještaj za dječje sobe
Postavljanje novih pregradnih vrata na hodniku jaslica
Uređenje hodnika, skidanje starih zaštita za radijatore, postavljanje novih
Bojanje zidova, hodnik jaslica
Postavljanje šifrarnika za ulazna vrata u vrtić
Ugrađen novi alarmni sustav
1 kompjuter u računovodstvu
Klima uređaji
Turopoljska vrtić
Sanacija čajne kuhinje
Ugrađen novi alarmni sustav
Nabavka pijeska i igračaka za ljetni rad
Stalak za projektor
Nabavka boje za beton, za vanjski prostor
Klima uređaji
7
Zapoljska
1. Postavljanje velikog ugradbenog ormara u dvorani za sprave i tehniku
2. Postavljanje novih garderoba za skupinu Z9 i za skupinu Z10, novi kreveti i posteljina
3. Uređenje sobe pedagoga u ZJ novi stolovi, ormar, sanacija zidova, nove zavjese
4. Nabavka zidnog platna za projekcije i stalka za projektor
5. Kupnja novog laptopa za potrebe stručnog rada
6. Uređenje hodnika, sanacija zidova, postavljanje ogledala u raznim oblicima na zid
7. Postavljanje folije na staklene površine
8. Nabavka igračaka za pijesak
9. Kupnja valjka za glačanje rublja, praona
10. Kupnja materijala za kutiju za kruh, kuhinja, domari izrada
11. Boja za namještaj sobe odgojitelja
12. Ugrađen novi alarmni sustav
Đalski
Izmjena kotlovnice i elektronike sustava grijanja
Ugrađen novi alarmni sustav
Nabavka igračaka za ljetni rad
Stalak za projektor
Kupnja zidnog platna za projekcije
Kupnja ormara za potrošni materijal
Nabavka igračaka za pijesak
Vukomerec
Ponovljena sanacija i bojanje zidova u hodniku
Izmjena kotlovnice i elektronike sustava grijanja
Kupnja novog kompjutera i printera
Nabavka igračaka za pijesak
Nabavka radne odjeće za sve odgojitelje i stručni tim
8
III. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD
REALIZACIJA BITNE ZADAĆE
Ciljevi i zadaće na kojima smo i ove godine radili u svim našim objektima, proizlazili su iz
Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i Konvencije o pravima djeteta.
Unapređivanje cjelokupnog odgojnog konteksta ostvarivalo se osobitim promišljanjem slijedećih
zadaća:
1. Poticanje senzomotornog razvoja s ciljem povećanja potencijala svakog djeteta s
naglaskom na djecu s posebnim potrebama
2.) Poticanje komunikacijskih vještina na svim razinama odgojno-obrazovnog procesa
3.) Prevencija rizičnih ponašanja
Prva zadaća Godišnjeg plana i programa provodila se putem osvještavanja važnosti poticanja
senzomotornog razvoja djece kroz rad u timovima. Na tome su aktivno radila 4 tima koje su vodili
stručni suradnici :
1. Tim za didaktička sredstva, voditelj logopedinja N. Gugo Crevar
2. Tim za tjelesne aktivnosti, voditelj zdravstvena voditeljica A. Kranjčec
3. Tim za igru, voditelj pedagoginja T. Meaški
4. Tim za senzibilizaciju djece i odraslih za prihvaćanje različitosti, voditelj psihologinja M.
Plavšin
Odgojitelji su se prema vlastitim interesima uključivali u timove i u njima aktivno sudjelovali
tokom godine. Ove pedagoške godine timovi su se sastajali jedan puta mjesečno, ponedjeljkom i
utorkom za obje smjene odgojitelja. Slijede kratka izvješća o radu timova u pedagoškoj
2014./2015. godini.
TIM ZA IGRU-voditelj Tihana Meaški, pedagog
Tim za igru s radom je počeo u studenom 2014. godine. Tokom godine varirao je broj članova
tima, ali na kraju pedagoške godine on broji 19 članova. To su: M. Heraković, I. V. Colić, M.
Matić, T. Matić, A.Gruić, G. Švarc, I. Čular, S. Đuraš, J. Ožbolt, I. L. Šmit, S. Brlečić, I. Kubelka,
I.K. Ključarić, S. Blažević, V. Mihulja, R. Žalac, R. Asanovska, K. Horvat, M. Rajić
Cilj tima:
Stvaranje materijalnog okruženja u funkciji poticanja senzomotornog razvoja kod djece putem
obogaćivanja, praćenja i vrednovanja promjena materijalnog okruženja skupina.
9
Zadaci:
povećati intelektualne sposobnosti djece i to na temeljnoj, biološkoj razini
podizati razinu funkcionalnog znanja (zaštita darovitosti)
osigurati uvjete u kojima će se djeca slobodno kretati, igrati i baviti raznovrsnim
aktivnostima te pritom biti sigurna i zaštićena
Tim se sastajao jedan puta mjesečno prema dogovorenom rasporedu održavanja timova s ostalim
stručnim suradnicima (jedan puta mjesečno, ponedjeljkom i utorkom za obje smjene odgojitelja).
Sa članovima stručnog tima dogovoren je raspored održavanja sastanka timova te su odgojitelji
krajem mjeseca dobivali raspored održavanja radionica za naredni mjesec.
Prvi sastanak tima bio je održan u listopadu 2014. Na sastanku tima napravio se osvrt na
postignuća tima u prošloj pedagoškoj godini te pedagoginja dala prijedlog aktivnosti s čime bi se
tim bavio ove pedagoške godine. Odlučeno je da će se ove tim baviti poticanjem darovitosti kod
djece i NTC sustavom. Na sljedećem sastanku odgojiteljima je prezentiran plan rada za cijelu
godinu. Pedagoginja pripravnica održala je predavanje o darovitosti djece, a pedagoginja je
predstavila osnovne karakteristike NTC sustava i prezentirala priručnike NTC 1 i NTC 2 (“Kako
povećati IQ kod djeteta”). Na kraju su odgojitelji dobili prilog s prijedlozima aktivnosti koje će
provoditi u skupinama s djecom te literaturu kojom se mogu služiti. Aktivnosti su bile podijeljene
obzirom na dob djece. U prosincu sastanak tima nije održan zbog organizacije rada tokom
blagdana.
U siječnju prema planu pedagoginja je održala predavanja na temu „Reggio pedagogija –
suvremena inovativna pedagogija“, a odgojiteljice Mirela Matić i Irina Vukov Colić iznjele su
svoje iskustvo s posjeta u talijansku pokrajinu Emillie Reggio. Odgojitelji su vidjeli mnoštvo
fotografija na kojima su prikazani prostori ateljea u kojima borave djeca, kao i fotografije radova
djece te im je prezentiran način rada u Reggio vrtiću. Na kraju sastanka odgojitelji su dobili prilog
s glavnim karakteristikama Reggio pedagogije.
U veljači se na sastanku Tima za igru prezentirale do tada provedene aktivnosti s djecom po uzoru
na NTC sustav. U jaslicama su to većinom bile tjelesne aktivnosti i aktivnosti motorike. U srednjim
vrtićkim skupinama to su bile vježbe akomodacije, vježbe čitanja apstraktnih pojmova te početne
vježbe funkcionalnog razmišljanja. U starijim vrtićkim skupinama provodile su se vježbe rotacije,
vježbe čitanja kratkih riječi, također vježbe funkcionalnog razmišljanja te vježbe asocijacije.
Posebno djeci zanimljive su bile slikopriče, zagonetne priče i pitanja. Dogovoreno je da će se te
aktivnosti provoditi i dalje te se dogovaralo i o daljem unapređivanju boravka na zraku.
U travnju su se na timu prezentirale provedene aktivnosti s djecom po uzoru na NTC sustav, ali s
naglaskom na boravak na zraku. Uz tu prezentaciju dogovoreno je što će se prezentirati na Velikom
odgojiteljskom vijeću.
Za Veliko odgojiteljsko Vijeće pedagoginja je zajedno s odgojiteljicom Ivom Čular prezentirala
postignuća Tima za Igru u ovoj pedagoškoj godini. Plan i program rada Tima za igru realiziran je u
cijelosti. U sljedećoj pedagoškoj godini planira se nastaviti s istom temom.
10
Tim za didaktička sredstva
Sastanci Tima odvijali su se prema utvrđenom planu 1xmjesečno, za obje smjene odgajatelja. Česte
su bile individualne konzultacije ili dogovori u manjim skupinama, osobito vezano za aktivnosti
oko vrta u Vukomercu.
Tim kreira i izrađuje sredstva za poticanje senzomotornog razvoja kod djece od najranije
dobi, vođeni idejom da je dobra ona igračaka koja potiče na rad što više osjetila. Postavljeni
su ciljevi: skladan razvoj svih osjetila kod djece, razvoj svijesti o ulozi i važnosti pojedinih
osjetila, samim time bolje razumijevanje sebe i drugih, te prihvaćanje različitosti. U protekloj
pedagoškoj godini naš novi projekt je bio odgoj za održivi razvoj u sklopu kojeg smo učili i
bavili se recikliranjem i zbrinjavanjem otpada, racionalnom upotrebom energije i prirodnih izvora,
brigom o biljkama, životinjama kao i o nama međusobno, zdravom prehranom te njegovanjem
kulturnog identiteta, tradicije, nasljeđa. Posebna pozornost posvećena je smanjivanju i zbrinjavanju
otpada, pa smo u objektu Vukomerec uredili prostor za kompost gdje se većinom odlaže biootpad
iz centralne kuhinje. Iskustva u radu izmjenjivala su se redovito na sastancima. Za sve odgajatelje
rad Tima prezentiran je u svibnju na odgajateljskom vijeću.
Uz bogatstvo sredstava za poticanje senzomotorike u igrama na otvorenome na Bundeku, održana je radionica za izradu lutaka od tkanine i začinskog bilja, bez igle i konca uz minimalnu
potrebu škara.
TIM ZA SENZIBILIZACIJU DJECE I ODRASLI ZA PRIHVAĆANJE RAZLIČITOSTI-
voditelj Marijana Plavšin, psiholog
Tim sa Senzibilizaciju djece i odraslih za prihvaćanje razlika započeo je s radom u listopadu 2014.
godine polazeći od zadaće u Godišnjem planu i programu rada koja je usmjerena na formiranje
pozitivnih i prihvaćajućih stavova prema drugačijima s naglaskom na djecu s posebnim potrebama.
Osnovni cilj rada bio je ostvarenje potencijala sve djece u skladu s njihovim mogućnostima, što je
jedino moguće u atmosferi prihvaćanja i uvažavanja svakog djeteta sa svim njegovim
specifičnostima i posebnostima. U Tim je bilo uključeno 9 odgajatelja koji su svojim trudom i
zalaganjem doprinjeli radu na ovoj temi. Polaznici Tima za senzibilizaciju djece i odraslih za
prihvaćanje razlika bili su: Katica Perković, Edita Rogulj, Vesna Jakšić Kmetić, Srećko Pejković,
Tina Draskovich, Biserka Radošević, Izabela Glavač Topolovac, Dubravka Pul, Snježana Ilić.
Prema okvirnom planu rada krenulo se od poticanja samopouzdanja i empatije kod djece koji
predstavljaju važne preduvjete za razvoj tolerancije i prihvaćanja različitosti. Naglasak se stavio na
upoznavanje i osvještavanje djeteta kao osobe, upoznavanje i osvještavanje osobina drugih,
razvijanje socio-emocionalne osjetljivosti, poticanje djece na međusobno uvažavanje i prihvaćanje
kroz iskustveno učenje i suradnički rad te na jačanju grupne povezanosti.
Razumijevanje osjećaja i potreba druge djece vodilo je ka njihovom boljem upoznavanju što je
doprinosilo boljem međusobnom prihvaćanju i uvažavanju. Poticanje sposobnosti upravljanja
emocija realizirao se kroz igre dramatizacije pri čemu su djeca verbalizirala emocije i davala im
imena uvažavajući osjećaje jedni drugih. Putem siboličkih igara učila su suosjećanju s drugima i
razumijevanju njihovih osjećaja. Naglasak se stavio na spontani, prirodni kontakt s vlastitim
emocijama i potrebama koji daje snagu i samopoštovanje.
Putem iskustvenog učenja djeca su se uživjavala u situaciju djeteta koje je po nečem različito
pokušavajući razumjeti svijet djeteta koje ne vidi i spoznati njegove mogućnosti. Rad s djecom
rezultirao je spoznajom da različitost odmah ne mora značiti i nedostatak. Također kroz
11
upoznavanje s psima pomagačima – vodičima slijepih osoba, terapeutskim psima i psima
spasiocima djeca su spoznala da su psi više od kućnih ljubimaca te da postoji jako puno načina na
koje mogu pomoći osobama s posebnim potrebama.
Kroz usvajanje pojmova koji vode prihvaćanju i uvažavanju razlika nastojalo se prihvaćanje
drugačijih ugraditi u vlastiti sustav vrijednosti djece. Osvijestile su se temeljne ljudske vrijednosti i
tolerantne osobine uz spoznaju da su razlike među nama važne i stoga vrijedne ljubavi, pažnje i
poštovanja.
Kroz igre slušanja i neverbalnog komuniciranja djeca su se učila uvažavanju i boljem
razumijevanju drugih te ostvarivanju iskrenijih odnosa.
Putem različitih interaktivnih igara i rada u malim grupama na postizanju zajedničkog cilja
poticalo se zajedništvo i suradnja, pozitivni i podržavajući odnosi među djecom, stvaralo se ozračje
međusobnog uvažavanja, povjerenja i osjećaja sigurnosti a također se radilo i na razvijanju grupne
povezanosti.
Stvaranjem pozitivnog i ugodnog ozračja u svakodnevnim dječjim interakcijama kroz igre
opuštanja i tradicionalne igre jačao se osjećaj pripadnosti skupini svakog djeteta. Također kroz
tjelesne aktivnosti u sklopu sportskog programa radilo se na poticanju socijalnih vještina i osjećaja
pripadnosti djece s posebnim potrebama – aktivnim sudionicima unatoč ograničenju.
Posebni naglasak usmjerio se na razvijanje osnovnog osjećaja sigurnosti i pripadanja kod nadarene
djece u socijalnom kontekstu. Poticanjem nadarene djece na planiranje, eksperimentiranje i
istraživanje uvažavale su se njihove specifične potrebe i interesi. Ono što se spoznalo je da su
nadarena djeca važna baš kao i sva ostala djeca, drugačija su jer puno toga znaju, ali bez obzira na
to, razlike nisu prepreka zajedničkom druženju i igri.
Adekvatna komunikacija poticala se među djecom u vrtiću ali i s odraslima van vrtića (posjete
knjižnici, ljekarni, frizeru, tržnici, željezničkom kolodvoru) pri čemu su djeca spoznala da je
uvažavanje drugih nešto što se uči. Naučila su da druge uvažavamo kad ih vidimo, čujemo, kad
pokušavamo razumjeti njihove osjećaje, kad ih poštujemo kao osobe.
Kontinuiranim radom kroz sve navedene organizirane i planski osmišljene situacije učenja djeci se
pomoglo da shvate da su svi po nečemu slični, a po nečemu različiti, da su svi podjednako vrijedni
kao osobe, te kao takvi zaslužuju mjesto u društvu i ostvarenje svih svojih prava.
U sklopu rada Tima za senzibilizaciju djece i odraslih za prihvaćanje razlika održana su kraća
predavanja za odgojitelje uz power-point prezentacije na temu uvažavanja razlika. Putem
interaktivnih predavanja odgojiteljima se ukazala važnost učenja djece pozitivnim vrijednostima a
sve u svrhu promicanja zdravih stilova življenja te ostvarivanja svih njihovih potencijala. Teme
predavanja bile su:
- Timski rad i važnost rada u timu
- Promoviranje humanizma i tolerancije u praksi predškolskog odgoja gdje su prezentirana
saznanja prof. Šagud
- Integracija djece s posebnim potrebama u redovne skupine s naglaskom na važnost
prihvaćanja i izgradnje pozitivnog odnosa s djecom, stvaranju pozitivnih uvjeta za razvoj socijalnih
interakcija među djecom a sve u svrhu poticanja njihovog emocionalnog i intelektualnog razvoja te
socijalne kompetencije
- Prikaz rezultata projekta o socijalnoj uključenosti djece s ADHD-om i poremećajem
socijalne komunikacije u predškolskom, školskom i osnovnoškolskom sustavu obrazovanja i
kvaliteti podrške koju dobivaju
12
- Razvijanje i poticanje pozitivnih stavova prema razlikama kroz slikovnicu, te prijedlozi
igara s djecom koje su dobivene u sklopu projekta FERTEO za poticanje socio-emocionalnog
razvoja djece (usvajanje vještina međuljudskih odnosa, suradnje, dijeljenja, razvijanja osjećaja
vrijednosti)
- Projekt rane edukacije prihvaćanja različitosti (EDU mapa) primjer rada s djecom na
području Ličko-senjske županije, primjena Kutije u predškolstvu i načini rada s djecom putem
radionica na teme prepoznavanja i prihvaćanja razlika
Rad Tima nastavlja se i iduću pedagošku godinu s naglaskom na suradnju s ostalim timovima u
dječjem vrtiću Cvrčak Timom za igru, Timom za Tjelesno vježbanje i Timom sa didaktička
sredstva.
TIM ZA TJELESNE AKTIVNOSTI-voditelj Anica Kranjčec, zdravstveni voditelj
Tim za tjelesne aktivnosti radi u našem vrtiću već drugu godinu. Voditeljica Tima je zdravstvena
voditeljica, Anica Kranjčec.
Temelj rada Tima je spoznaja da su tjelesna i sportska aktivnost djece predškolske dobi
neizostavan dio rane intervencije u prevenciji zdravlja djece.
Jedan od osnivača tzv. gimnastike za mozak dr. Paul Dennison je rekao: „Kretanje otvara
vrata učenju“. U ranoj dječjoj dobi razvija se koštano-vezivni i živčano-mišićni sustav djeteta, stoga je neophodno
djecu na pravi i kvalitetan način usmjeravati u razne oblike tjelesne aktivnosti koje ujedno i
pridonose sveukupnom razvoju i rastu djeteta. Djeca predškolske dobi kreću se veći dio dana i već
na taj način raznim oblicima kretanja, hodanja, skakanja, penjanja i slično sudjeluju u
svakodnevnim tjelesnim aktivnostima.
Pravilna i dozirana tjelesna aktivnost djece ujedno utječe i na zdravstveni status tj. na jačanje
imuniteta i održavanje sveukupnog zdravlja.
Tjelesnu aktivnost predškolskog djeteta članice Tima su usmjerile prema razvijanju sposobnosti da
se dječji organizam obrani od štetnih vanjskih i unutarnjih utjecaja.
Bilo je važno omogućiti djeci bavljenje aktivnostima prema vlastitim potrebama i željama i
mogućnostima.. Djeci s teškoćama u razvoju, osobito s teškoćama koncentracije i pažnje može se
značajno pomoći planiranjem aktivnosti.
Tim je 1 x mjesečno imao radne dogovore, od listopada 2014. do lipnja 2015.
Ove pedagoške godine godine broji 20 članica. To su odgajateljice:
D.Šikić, D. Nemčić, D. Bosančić, S. Ivanešić, K. Škof Barbarić, M. Rakamarić, S. Labor, A.
Kuljanski, M. Ferk, N. Mamula, M. Zidar, J. Večerić, B. Blagus, I. Pritišanac, J. Lilek, K. Biškup,
S. Gašpar, R. Vojnović, B. Pavić.
Članice Tima su djecu poticale na: sve oblike kretanja, puzanja, hodanja, trčanja, skakanja i dr.,
kroz:
boravak na svježem zraku
razne igre u zatvorenom prostoru: kolutanje i slično u dnevnom boravku, korištenje stolova
i stolica (provlačenje, penjanje) dodavanje s jastucima, i ili pokretne igre s igračkama.
Na taj način su kod djece razvijale:
motoričke sposobnosti
psihičke sposobnosti
jačale su imunitet i zdravlje,
socijalizaciju,
13
komunikaciju,
kako se pravilno i zdravo hraniti,
higijenske navike,
osamostaljivanje (odijevanje i briga o stvarima)
razvoj zdravog reda i discipline koja se prenosi na sve ostale aktivnosti u životu (učenje za
školu i dr.).
To je sve važno za:
zdravlje
sreću
opuštajuću igru
prijateljstvo
lijepi oblik tijela
uspjeh
zadovoljstvo
Tjelesne aktivnosti djeteta članice Tima su provodile na znanstvenoj osnovi. Dobrim poznavanjem
građe i rada pojedinih organa djeteta i proučavanjem specifičnih osobina njegove psihe odgojitelji
su mogli primijeniti valjane metode te unaprijediti tjelesne aktivnosti male djece. Da bi rad na
tjelesnom razvoju djeteta bio koristan, bilo je potrebno odabrati najprikladnije vježbe koje se
odabiru prema značajkama svakog pojedinog djeteta.
Članice tima su u svom radu koristile metode Brain Gym-a jer su motorički rast i razvoj kao i
senzorička integracija bitni za učenje jer se kretanjem aktiviraju određena područja mozga koja su
važna za učenje. Usklađivanjem dijelova tijela i uma poboljšavaju se motoričke sposobnosti,
koordinacija, pamćenje, čitanje, izražavanje jezične i matematičke vještine, postiže se bolja
emocionalna ravnoteža te se smanjuje stres, napetost i hiperaktivnost.
U ožujku 2015. zdravstvena voditeljica je na simpoziju zdravstvenih voditelja Hrvatske sudjelovala
s temom „Tjelesne aktivnosti djece kao rana intervencija u prevenciji zdravlja djece“. Tu temu je s
njom pripremila i prezentirala mlada članica Tima Nikolina Mamula, a članica Tima, odgajateljica
Sanja Gašpar je s grupom djece izvela nekoliko pokretnih igara uz glazbu i ritam. Taj scenski
prikaz rada na tjelesnim aktivnostima je oduševio sve sudionike simpozija, a to su pokazali
aktivnim sudjelovanjem u pokretu uz ritam te djecu i odgajateljice nagradili srdačnim pljeskom.
U lipnju 2015. uz veliku potporu svih ostalih kolegica odgajateljice članice Tima, su vrlo uspješno
organizirale već tradicionalni “Dan za sport” . Tako organiziran dan u vrtiću je jako razveselio
djecu i ove godine. Sport je i u našem vrtiću pokazao kako ujedinjuje ljude jer su u pripremi tog
dana sudjelovali članovi svih timova.
Na Velikom stručnom vijeću u lipnju 2015.godine, članice Tima za tjelesne aktivnosti su
prezentirale svoj rad ostalim kolegicama.
Tim će nastaviti raditi i u sledećoj radnoj godini uz intenzivnije povezivanje s ostalim Timovima, a
zbog boljeg unapređivanja zdravlja i obogaćivanja rada s djecom.
Radni dogovori četvrtkom i ove su se godine redovito održavali u suradnji sa stručnim timom.
Od ove pedagoške godine prvi i zadnji četvrtak u mjesecu odgojitelji su imali za razmjenu
iskustava i za planiranje rada sa djecom, dok su stručni suradnici sudjelovali sa stručnim temama
druga dva četvrtka u mjesecu. Odgojitelji su krajem mjeseca dobivali raspored održavanja radnih
dogovora s temama za naredni mjesec. Kada su odgojitelji svih objekata odslušali jednu temu
krenulo se s prezentiranjem druge tema. Obzirom na interese odgojitelja moglo se prisustvovati
14
na radnom dogovoru u nekom drugom objektu. Krajem pedagoške godine odgojiteljica Mirela
Matić održala je prezentaciju o posjeti u talijansku pokrajinu Reggio. Teme radnih dogovora
održanih od strane stručnih suradnika navedene su u poglavlju stručno usavršavanje. Stručne teme
odabirane su prema glavnoj zadaći u Godišnjem planu i programu rada. S ovakvim načinom rada
planira se nastaviti i sljedeće godine, s tim da će na nekom od radnih dogovora i odgojitelj moći
održati radionicu.
Temeljem uvida u rad skupina tokom godine mogu se izdvojiti neki od sklopova aktivnosti i
projekata koji su navedeni i u listama procjene realizacije zadaća odgojitelja.
Sklopovi aktivnosti: boje, promet, godišnja doba, Zagreb-moj grad, životinje, aktivnosti za
poticanje IQ djeteta prema prof. Rajoviću, igre bojom, svakodnevne tjelesne aktivnosti sa i bez
pomagala, eko-aktivnosti, senzomotorika, akt. vezane uz cvjetnjak, sklop aktivnosti Svjetlost
izrada tradicijskih igračaka, slika o sebi, Naša mala pravila, Priča o kornjači koja je znala riješiti
problem, Mali vrtlari, Pričam ti priču, Djeca u prometu, igre tijestom, ljigavcem, izrada šuškalica,
gl. Aktivnosti, Moj dom, Jesen, hrvatska knjiga, Advent, Godišnja doba, Mjeseci, Zemlja i
životinje iz dalekih krajeva, seosko dvorište, izrada velike i male slikovnice, izrada stripa, sklop
akt. Puno, malo, ništa, Kukci, Zima je pri kraju, Sreća je imati prijatelja, Halloween“, Tradicijski
običaji ispijanja čaja
Projekti: Naš vrt, To smo mi veliki i mali Suncokreti, Tradicijske igračke, Vrt, Igrajmo se kolibice,
To smo mi-Tintilinići, Životinje, Liječnik-moj prijatelj, Osnovne boje, Knjižnica, Boje, Emocije,
Liječnik, Životinje, Geometrijski oblici, Promet, Ekologija, Pas, Paddington bear, Vrijeme, Roboti,
Gingerbread Man, Pritty Kitty, Uskrsni zeko, Žuto kao sunce, Zelno kao trava, Crveno kao jabuka,
Plavo kao more, Zdravija hrana – voće i povrće, Naša tržnica
U našem vrtiću u sklopu 19. Dana dječjih vrtića grada Zagreba održana je radionica na temu
"Rana intervencija". U uvodnom izlaganju pedagoginja i psihologinja dale su općenite informacije
o navedenoj temi, nakon čega su usljedili dobri primjeri odgojno obrazovne prakse. Uz odgojitelje
našeg vrtića Valentinu Matovinu Petek i Snježanu Brajković, sudjelovali su odgojitelji i stručni
suradnici DV Zrno, DV Duga , DV Milana Sachsa i DV Matije Gupca. Primjeri iz prakse pokazali
su se vrlo vrijednim i poticajnim za daljni rad na području rane intervencije. Zaključilo se da s
ranom intervencijom valja početi što ranije kako bi se omogučilo što lakše funkcioniranje djeteta
kako u obiteljskom, tako i u vrtićkom okruženju.
Ovo je bila treća godina od kako smo postali Vježbaonica Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu za kolegij „Likovna kultura“. Studenti su bili podijeljeni u dvije skupine. Novina je bila
da su se ogledne aktivnosti studenata održavale svaki utorak u tri odgojne skupine u objektu Đalski
29 a (Žabice, Sunce i Dupini). Prije početka vježbaonice održan je radni dogovor s voditeljicom
metodičkih vježbi, pedagogom i mentorima gdje su studenti dobili smjernice za rad. Za ogledni sat
studentice su se pripremale u dogovoru s svojim mentorom skupine te donosile razne materijale za
provođenje aktivnosti. Studentice su se pokušale uklopiti u planirane aktivnosti u skupini. Nakon
oglednog sata studentice su imale osvrt s voditeljicom metodičkih vježbi na kojem su dobivale
upute za daljnji rad. U lipnju na Učiteljskom fakultetu održano je predavanje za mentore na kojima
su voditeljice vježbi dale osvrt na rad vrtića Vježbaonica . Na radnom dogovoru prisustvovao je po
jedan mentor iz svake skupine.
Ove pedagoške godine nastavilo se s glavnom zadaćom Prevencija rizičnih ponašanja u sklopu
koje se provodio program prevencije nasilja i UNICEF-ov program za roditelje i odgojitelje
"Rastimo zajedno".
I ove godine CAP tim čini: pedagoginja T. Meaški, psihologinja M. Plavšin, zdravstvena
15
voditeljica A. Kranjčec i odgojitelj mentor V. Jakšić Kmetić. U sklopu provođenja CAP programa
odrađeni su roditeljski sastanci sa roditeljima djece starijih skupina na kojima je roditeljima
prezentirana važnost programa prevencije nasilja. Problem je i dalje slab odaziv roditelja na
roditeljske sastanke.
Nakon odrađenih roditeljskih sastanaka u svim starijim skupinama odrađene su CAP radionice za
djecu.
Prije radionica odgojiteljima je podijeljen prilog s aktivnostima kako pripremiti djecu, a reakcije
djece bile su iznad očekivanja kao i povratne informacije od odgojitelja. Ove godine radionice za
roditelje i djecu započele su u travnju.
Jedan vrlo važan oblik provođenja ove zadaće je i jačanje suradnje s roditeljima u sklopu
UNICEF-ovih radionica ''Rastimo zajedno'' za roditelje koje su se ove godine održale u
zimskom ciklusu u objektu Zapoljska 34. Voditelji su bili pedagoginja T. Meaški, odgojitelj
savjetnik B. Radošević i odgojitelj mentor V. Jakšić Kmetić. Zbog slabog prisutstva roditelja ciklus
je trajao od listopada 2014. do siječnja 2015. Ciklus radionica završilo je 5 roditelja. Detaljnije
izvješće o suradnji s roditeljima nalazi se u poglavlju VI. Godišnjeg izvješća. Radionice s
odgojiteljima provodile su se u ljetnom ciklusu u objektu Đalski, a vodile su ga psihologinja M.
Plavšin, odgojitelji mentori K. Tkalec i J. Ožbolt Radionice su se održavale ponedjeljkom. Ciklus
završilo deset odgojitelja. Problem je bio određivanje termina radionica zbog organizacijskih
razloga. S provođenjem radionica nastaviti će se i sljedeće pedagoške godine.
PRILAGODBA DJECE NA VRTIĆ
Početkom radne godine članovi stručnog tima (psiholog, pedagog, zdravstveni voditelj, logoped)
održali su radionicu za odgojitelje koji preuzimaju djecu jasličke dobi vezano za prilagodbu djece.
U sklopu radionice prezentirana su i iskustva iz prakse odgojitelja koji su već radili u jasličkim
skupinama a sve s ciljem pomoći novim odgojiteljima da se što bolje snađu i pripreme za stresni
period rada, te da djeci što više pomognu i olakšaju adaptaciju i odvajanje od roditelja. S obzirom
da se uvidjela važnost pripreme odgojitelja za rad u najmlađim skupinama održavanje ove
radionice planira se i slijedeće godine.
I u ovoj pedagoškoj godini period prilagodbe nove djece na jaslice i vrtić protekao je uobičajeno
bez većih poteškoća. Prilagodba je trajala nešto duže u jaslicama nego u vrtiću što je u skladu s
razvojnom dobi djece. Nekoliko djece imalo je težu i dugotrajniju prilagodbu uslijed poteškoća
separacijske prirode ali nakon par mjeseci i ova djeca su prihvatila vrtić.
Valorizacijom perioda adaptacije, na temelju rezultata ankete odgojitelja novoprimljene djece
utvrđeno je da je nekoliko djece pokazalo izvjesne poteškoće prilikom odvajanja od roditelja i
tijekom boravka u sobi koje su se u najvećoj mjeri iskazale otvorenim protestom. U nešto manjoj
mjeri su zastupljene poteškoće na fiziološkom planu poput odbijanja hrane, poremećaja spavanja
te probavnih smetnji, kao i poremećaji stečenih navika i neadekvatne emocionalne reakcije poput
srdžbe, povučenosti, strahova i negativizma. U vrlo maloj mjeri izražena je regresija u ponašanju i
agresivnost. Sve navedeno su očekivane reakcije kod djece te je od velike važnosti omogućavanje
njihovog slobodnog izražavanja u sigurnom okruženju.
Većina djece je uglavnom u drugom tjednu počela ostajati na ručku, ali i na popodnevnom odmoru,
a u nekim skupinama vodilo se računa o postupnom ostajanju djece na spavanju ovisno o tijeku
adaptacije i mogućnostima roditelja.
Pravovremene pripreme za period adaptacije uključivale su proučavanje kartona novoprimljene
djece te u skladu s podacima pripremanje sobe i formiranje osnovnih centara sa ponuđenim
materijalima. Od planiranih poticaja za prilagodbeno razdoblje djeca su najviše prihvatila lopte,
viseće loptice, tunel za provlačenje, glazbu, bazen sa lopticama u boji, balone, tijesto za
modeliranje, lutke, plišane igračke, kocke, plastelin, slikovnice, šuškalice, pjesmice, igre
16
građenja i igre vozilima.
Tijekom razdoblja prilagodbe stvarali su se uvjeti za koje je iskustveno utvrđeno da olakšavaju
prilagodbu na nove situacije, a to su: informiranje roditelja o prilagodbi djeteta na vrtić putem
letka, nazočnost roditelja u skupini, postupno uključivanje djeteta u vrtić, fleksibilnost u
organizaciji prostora i vremena, mogućnost izbora uključenosti u igru i materijala za igranje te
sigurno okruženje. Postupno produžavanje boravka prilagođavalo se svakom djetetu posebno kao i
realnim mogućnostima roditelja. Putem letaka roditelji su bili dobro pripremljeni za boravak u
skupini s djecom a također ih se na prvom roditeljskom sastanku upoznalo s načinima na koje
mogu pomoći djetetu u njegovoj prilagodbi. Također ih se pozvalo da zajedno sa djecom posjete i
naše skupine u vrijeme organiziranja Dana otvorenih vrata vrtića kako bi se djeca upoznala s
prostorom i doživjela vrtić prije dogovorenog redovnog polaska.
Primijetilo se da u periodu adaptacije većina roditelja pokazuje mali interes za sudjelovanjem u
radu grupe ili su orjentirani isključivo na vlastito dijete. Iz navedenog se uviđa veća potreba za
radom na motiviaciji roditelja da budu aktivni sudionici u procesu djetetove prilagodbe, na
njihovom što većem uključivanju u gotovo sve aktivnosti s djecom u skupini te kao pomoć
odgojitelju.
Ono što se izrazito pokazalo kao važno u danima prilagodbe je bilo pokazati roditeljima da s
povjerenjem mogu ostaviti dijete u jaslicama odnosno vrtiću, u skupini sa svojim odgajateljem, jer
roditeljsko povjerenje u vrtić znatno olakšava prilagodbeno razdoblje djeteta.
Sva pitanja koje je roditelj postavljao u periodu adaptacije uvidjela su se kao prilika za detaljno
informiranje roditelja o svim segmentima vrtićkog života i ponašanju djeteta u vrtiću što
predstavlja dobar temelj za početak građenja povjerenja roditelja u vrtić.
Procjene vezano za uspješnost adaptacije kod djece ukazuju na to da je većina djece imala laku
adaptaciju te se uspješno prilagodila za 15 dana boravka u vrtiću, 30 djece imalo je srednju
adaptaciju s produženjem prilagodbe do kraja 9. mjeseca, dok je manji broj djece imalo težu
adaptaciju ali su se i ta djeca nakon par mjeseci uspješno prilagodila.
Generalno se može zaključiti da je adaptacija kod velike većine djece protekla u redu, većina djece
pokazala je interes za sadržaje u sobi, koristila je ponuđeni material i uključivala se u aktivnosti.
Rezultati ankete ukazuju i na važnost promišljanja i planiranja materijalnog okruženja u prvim
danima djetetovog boravka u sobi.
Također, što duži boravak roditelja u skupini prepoznao se kao dobra prilika za boljim
upoznavanjem roditelja, stvaranjem prisnijeg odnosa, te zadobivanja njihovog povjerenja. Boraveći
u skupini roditelju se pružila mogućnost opažanja djece u kontekstu grupe, novom prostoru te
komunikaciji s odgojiteljima što je rezultiralo smanjivanjem stresa kod roditelja u smislu stvaranja
jasnije slike o tome što je to vrtić te na koji način se u vrtiću radi. Navedeno je neminovno utjecalo
i na smanjivanje stresa kod djece.
17
OSTVARIVANJE RAZVOJNIH ZADAĆA
Uvažavajući razvojne mogućnosti djece kontinuirano se pratio i poticao cjeloviti razvoj djece kroz
sva razvojna područja (socio-emocionalni razvoj, spoznajni, govorni razvoj, komunikacija i
svaralaštvo, tjelesni i psihomotorni razvoj)
Procjena realiziranih zadaća prema pojedinim područjima razvoja u ovoj pedagoškoj godini
pokazala je da su se:
U jasličkim grupama najvažnije zadaće odnosile na socio - emocionalni razvoj (prihvaćanje jaslica,
odgojiteljica, poticanje pozitivne slike o sebi, empatije i prve samokontrole).
Najvažnija razvojna zadaća bila je razvoj samostalnosti (hranjenje, oblačenje, odvikavanje od
pelena).
Kod najmlađe djece kao važne zadaće također se navode razvoj sigurnosti i pripadnosti te
osamostaljivanje u svim osnovnim oblicima kretanja. Važan je bio i razvoj govora kroz poticanje
slušanja i bogaćenja rječnika djece. U starijim jasličkim skupinama radilo se i na usvajanju važnih
komunikacijskih vještina. Od ostalih zadaća u pojedinim grupama se navodi razvoj fine i grube
motorike, spoznaje (opažanje svijeta svim osjetilima, istraživanje, baratanje i isprobavanje novih
materijala, razvoj stvaralačkih mogućnosti, razvijanju pozitivne slike o sebi). Odgojitelji su
zadovoljni postignućem, koje prosječno procjenjuju s ocjenama 4 i 5.
U mlađim i srednjim vrtićkim grupama razvojne zadaće su bile mnogo raznovrsnije. Kao i u
jaslicama u mlađim grupama navodi se razvoj sigurnosti, samostalnosti, razvoj osjećaja
pripadnosti, i samopouzdanja. Najistaknutije zadaće u okviru socijalno – emocionalnog razvoja na
koje se stavio naglasak su: pozitivna slika o sebi, prepoznavanje emocija, verbaliziranje,
samokontrola, uživljavanju u likove iz poznatih priča, suosjećanje, prihvaćanje različitosti,
razvijanje sposobnosti stjecanja iskustva i spoznaja o ljudskim odnosima u vrtiću i obitelji. Važne
su i zadaće iz područja motorike u kojima se ističe rad na finoj koordinaciji, izdržljivosti,
spretnosti, preciznosti, ravnoteži, koordinaciji pokreta. Također se navode i zadaće na području
komunikacije: isprobavanje mogućnosti izražavanja i stvaranja govorom, glazbom i likovnim
sredstvima. Na području spoznaje osobito se radilo na razvijanju sposobnosti opažanja vanjskog
svijeta te otkrivanju promjena u biljnom i ćivotinjskom svijetu. Odgojitelji su zadovoljni s
ostvarenjem navedenih razvojnih zadaća.
U starijim vrtićkim grupama najčešće razvojne zadaće na kojima se osobito radilo su poštivanje
različitosti, zadovoljavanju prava djece, socio-emocionalna osjetljivost, prepoznavanju svojih i
tuđih emocija i njihovo izražavanje, razumijevanje i poštovanje osjećaja drugih, emocionalna
kontrola, senzibilizacija djece za razlike, razvijanje pozitivne slike o sebi, samopouzdanje,
samostalnost u svim područjima, sigurnost, sposobnost druženja sa drugom djecom, osvještavanje
neprihvatljivih ponašanja, rješavanje sukoba, suradnja, odgovornost, samostalno rješavanju
problema, ulaganje napora da se postigne cilj te da se završi započeto. Također se osobito radilo se
na osjećaju pripadanja grupi.
Na području spoznaje osobito se radilo na samostalnošću pronalaženja rješenja i zaključivanju, na
razvijanje sposobnosti stjecanja što bogatijeg znanja i iskustva o sebi, o osobinama druge djece,
ljudskim aktivnostima, odnosima i o prirodi (otkrivanje zanimljivosti prirode u raznim godišnjim
dobima, u biljnom i životinjskom svijetu).
18
Naglasak se stavio na vrijeme i vremenske odnose, dane u tjednu, usvajanje pojma količine, na
raspoznavanju geometrijskih oblika, boja, mirisa, okusa, pojmu broja, skupovima, analogijskim
odnosima, klasificiranju i serijaciji, istraživanju magnetizma.
Također je zastupljen rad i na zadaćama kreativnog izražavanja: razvijanju stvaralačkih osobina
koje dijete spontano pokazuje osobito razvijanju sposobnosti komunikacije govorom, isprobavanju
mogućnosti izražavanja glazbom i pokretom, na razvoju senzibiliteta za različita likovna sredstva i
materijale (slikanje, mozaik, modeliranje) te upoznavanje novih tehnika (akvarel, tuš).
Na području motorike osobito se radilo na istraživanju mogućnosti vlastitog tijela spretnosti i
brzini, fleksibilnosti, izdržljivosti u svim prirodnim oblicima kretanja, finoj koordinaciji u
baratanju predmetima, umetanju, nizanju, crtanju, slikanju modeliranju, na plesnim pokretima i
ritmičkom kretanju.
I u starijim vrtićkim grupama odgojitelji iskazuju zadovoljstvo realizacijom navedenih zadaća.
Iz svih ovih podataka može se vidjeti da su razvojne zadaće s porastom dobi sve raznolikije i da ih
ima sve više, te da prate specifičnosti razvoja djece određene dobi. Većina djeca je unutar
očekivanom razvojnom kontinuumu.
Usporedba najvažnijih razvojnih zadaća za djecu na kojima se radilo s odgojiteljskim procjenama
razvoja djece ukazuju da bi se u starijim dobnim grupama trebalo puno više pažnje posvetiti
zadaćama iz područja socio emocionalnog razvoja, posebno: razvoju samokontrole i poticanju
pozitivne slike o sebi.
S utvrđivanjem aktualnog razvojnog statusa djece započelo se već na prvom intervjuu prilikom
upisa djece u jaslice odnosno vrtić. Za određeni broj djece koja su pokazala odstupanja u razvoju
organizirano je praćenje a po potrebi ih se uključivalo u individualni rad. U sklopu praćenja djece
također se radilo na njihovom poticanju kroz različite aktivnosti za pojedina razvojna područja.
Ono što je i nadalje vrlo važno to je usavršavanje odgojitelja u poznavanju razvojne psihologije,
individualnih razlika među djecom i osjetljivosti za razvoj svakog pojedinog djeteta kao i grupe u
cjelini. Zbog toga će rad na osvještavanju, planiranju i provođenju razvojnih zadaća biti i dalje
važan zadatak za vrtić.
U godini pred polazak u školu intenzivnije se radilo s djecom na razvoju kognitivnih i
emocionalnih sposobnosti kroz uključivanje u individualni rad, rad u skupini kao i kroz
konzultacije s roditeljima. Procjena zrelosti za školu uključivala je testiranje djece Testom
spremnosti za školu, koji je obuhvaćao procjenu perceptivnih i predmatematičkih sposobnosti,
poznavanje činjenica te procjenu grafomotorike i okulomotorne koordinacije. Osim navedenog
procjena je obuhvaćala i ispitivanje intelektualnog razvoja, logičkog zaključivanja, opće
informiranosti, općih znanja o sebi te procjenu socio-emocionalnog statusa.
Ove pedagoške godine ukupno je bilo 137 školskih obveznika i 11 odgoda od škole, a zrelost za
polazak u prvi razred procjenjivala se samo za neku djecu i to na zahtjev odgojitelja i/ili roditelja.
Testiranjem su bila obuhvaćena djeca za koju se unaprijed primijetilo da bi mogla imati poteškoća
pri kretanju u školu ali i djeca kod koje je bila riječ o prijevremenom upisu ili je roditelj bio u
nedoumici da li djetetu odgoditi polazak u školu iz određenih razloga.
Ukoliko je na temelju rezultata testiranja utvrđena potreba za pojačanim radom s djetetom na
određenom području odgojiteljima i roditeljima su dane dodatne smjernice i upute u rad. Za djecu
koja su dobila odgodu od škole u suradnji s logopedom na početku pedagoške godine izrađeni su
individualizirani programi rada a sve u svrhu njihove što bolje pripremljenosti za početak iduće
školske godine. Također je zamijećen bolji napredak djece s kojima se planski radilo putem
navedenih programa.
Također se intenzivnije radilo na integraciji djece s teškoćama u razvoju u redovni odgojno
obrazovni sustav te su za većinu djece nakon perioda opservacije osmišljeni individualizirani
odgojno obrazovni programi.
19
DJECA S POSEBNIM POTREBAMA
PREGLED POSEBNIH POTREBA PO VRSTAMA ZA 2014./2015. GODINU
(postotci izraženi za djecu unutar skupine djece s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju).
I. Oštećenje vida 12 djece 4,49 %
II. Oštećenje sluha 3 djece 1,13 %
III. Motoričke smetnje 7 djece 2,62 %
IV. Tjelesna oštećenja i kronične bolesti 24 djece 8,99 %
- febrilne konvulzije
- kronične bolesti i bolesti koje zahtijevaju posebnu pažnju (alergije, astma, bronhitis,
celijakija,dijabetes, atopijski dermitis)
V. Razvojni i emocionalni poremećaji 45 djece 16,85 %
- deficit pažnje i ADHD 7 djece 15,56 %
- prkošenje i suprotstavljanje, poteškoće ponašanja 9 djece 20 %
- agresivnost 6 djece 13,33 %
- enureza 3 djece 6,67 %
- strahovi 6 djece 13,33 %
- povučenost 10 djece 22,22 %
- masturbacija 4 djece 8,89 %
VI. Teškoće socijalne komunikacije 2 djece 0,75 %
VII. Autizam i PAS 2 djece 0,75 %
VIII. Govorne teškoće 85 djece 31,84 %
- poremećaji izgovora 71 dijete 83,53 %
- poremećaji glasa 1 dijete 01,18 %
- poremećaji ritma i tempa govorenja 3 djece 03,53 %
- jezične teškoće 5 djece 05,88 %
- poremećaji psihosocijalne komunikacije 5 djece 05,88 %
IX. Usporeni mentalni razvoj - suspektan 1 dijete 0,37 %
X. Višestruke poteškoće 6 djece 2,25 %
20
XI. Posebne potrebe obiteljske etiologije 30 djece 11,24 %
- djeca s jednim roditeljem 14 djece 46,67 %
(majka na dugotrajnom liječenju, otac u inozemstvu, zatvoru, rastavljeni roditelji)
- gubitak bliske osobe 4 djece 13,33 %
- djeca teže bolesnih roditelja
(depresija, nagluhost, alkoholizam, 2 djece 06,67 %
karcinom, invalidnost, ovisnost, PTSP)
- obitelji u tretmanu socijalne službe 6 djece 20 %
- teška obiteljska situacija 4 djece 13,33 %
XII. Napredna i potencijalno darovita djeca 50 djece 18,73 %
ZASTUPLJENOST POSEBNIH POTREBA U 2014./2015. PEDAGOŠKOJ GODINI
(postotci izraženi s obzirom na ukupni broj djece u vrtiću N=710).
I. Oštećenje vida 12 djece 1,69 %
II. Oštećenje sluha 3 djece 0,42 %
III. Motoričke smetnje 7 djece 0,99 %
IV. Tjelesna oštećenja i kronične bolesti 24 djece 3,38 %
V. Razvojni i emocionalni poremećaji 45 djece 6,34 %
VI. Teškoće socijalne komunikacije 2 djece 0,28 %
VII. Autizam i PAS 2 djece 0,28 %
VII. Govorne teškoće 85 djece 11,97 %
VIII. Usporeni mentalni razvoj - suspektan 1 dijete 0,14 %
IX. Višestruke poteškoće 6 djece 0,85 %
X. Posebne potrebe obiteljske etiologije 30 djece 4,23 %
XI. Napredna i potencijalno darovita djeca 50 djece 7,04 %
21
ZASTUPLJENOST TEŠKOĆA I POSEBNIH POTREBA U ODNOSU NA UKUPAN BROJ
DJECE U 2014./2015.PEDAGOŠKOJ GODINI
ostala djeca
63%
djeca s teškoćama
i posebnim
potrebama
37%
djeca s teškoćama i posebnim potrebama ostala djeca
POJEDINE VRSTE TEŠKOĆA U ODNOSU NA UKUPAN BROJ DJECE U 2014./2015.
PEDAGOŠKOJ GODINI (N=710)
autizam i PAS
0%
teškoće socijalne
komunikacije
0%
PP obiteljske
etiologije
4% napredna i
potencijalno
darovita djeca
7%
višestruke
poteškoće
1%
govorne teškoće
12%
zdravstvene
teškoće
3%
motoričke
smetnje
4%
razvojne
i emocionalne
teškoće
10 %
ostala djeca
55%
oštećenje vida
2%
oštećenje sluha
0%
oštećenje vida ostala djeca
oštećenje sluha motoričke smetnje
zdravstvene teškoće razvojne i emocionalne teškoće
govorne teškoće višestruke poteškoće
PP obiteljske etiologije napredna i potencijalno darovita djeca
teškoće socijalne komunikacije autizam i PAS
22
ZASTUPLJENOST POSEBNIH POTREBA I TEŠKOĆA U RAZVOJU U ODNOSU NA
DOB U 2014./2015. PEDAGOŠKOJ GODINI (N=217)
dob
oštećenje vida
oštećenje sluha
motoričke smetnje
poremećaj govora i jezika
poremećaji u ponašanju i
emocijama
ponašanja i
stanja djece
i njegova
okruženja
kao faktor
rizika
Intelekt. teškoće
zdravstvene
teškoće
adhd
teškoće
socijalne
komunik.
Autizam i
PAS
višestruke
teškoće
UK
UP
NO
broj
djece
s PTV
1-2g
0 0 0 0 0 3 0 3 0 0 0 0 6 0
2-3g
0 0 0 0 3 3 0 6 0 0 2 0 14 0
3-4g
2 1 2 6 7 0 0 5 2 1 0 2 28 8
4-5g
2 1 2 16 8 4 0 1 0 0 0 2 36 1
5-6g
6 1 1 45 17 15 1 9 0 1 0 0 96 5
6-7g
2 0 2 18 7 5 0 0 1 0 0 1 36 0
7-8g 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 0
12 3 7 85 42 30 1 24 3 2 2 6
ZASTUPLJENOST GOVORNIH TEŠKOĆA U ODNOSU NA UKUPAN BROJ DJECE U
2014./2015.PEDAGOŠKOJ GODINI
ostala djeca
88%
djeca s govornim
poteškoćama
12%
djeca s govornim poteškoćama ostala djeca
23
ZASTUPLJENOST POJEDINIH GOVORNIH TEŠKOĆA KOD DJECE U PED.GOD.
4%6%
1%
83%
6%
poremećaji izgovora
poremećaji glasa
poremećaji ritma i tempa govorenja (mucanje, brzopletost,
tahilalija, bradilalija)
jezične teškoće (usporen jezično-govorni razvoj, nedovoljno
razvijen govor, nerazvijen govor, posebne jezične teškoće
poremećaji psihosocijalne komunikacije (Autistični poremećaj,
Aspergerov poremećaj, Rettov poremećaj, Dezintegrativni
poremećaj u djetinjstvu)
24
ZASTUPLJENOST POJEDINIH POSEBNIH POTREBA I TEŠKOĆA KOD DJECE U
PEDAGOŠKOJ GODINI 2014./15.
autizam i PAS
1%usporeni mentalni
razvoj
0%napredna i
potencijalno darovita
djeca
19%
višestruke
poteškoće
2%
teškoće socijalne
komunikacije
1%
motoričke smetnje
3%
tjelesna oštećenja i
kronične bolesti
9%
oštećenje sluha
1%oštećenje
vida
5%
posebne potrebe
obiteljske etiologije
11%
govorne teškoće
32%
razvojni i
emocionalni
poremećaji
17%
oštećenje vida
oštećenje sluha
motoričke smetnje
tjelesna oštećenja i kronične bolesti
razvojni i emocionalni poremećaji
govorne teškoće
višestruke poteško
posebne potrebe obiteljske etiologije
napredna i potencijalno darovita djeca
usporeni mentalni razvoj
autizam i PAS
25
ZASTUPLJENOST RAZVOJNIH I EMOCIONALNIH POTEŠKOĆA KOD DJECE U
PED.GOD.2013./14.
strahovi
13%
masturbacija
9%
enureza
7%
deficit pažnje i
ADHD
16%
prkošenje i
suprotstavljanje,
poteškoće
ponašanja
20%
agresivnost
13%
povučenost
22%
deficit pažnje i ADHD
prkošenje i suprotstavljanje, poteškoće ponašanja
agresivnost
povučenost
strahovi
enureza
masturbacija
26
POSEBNE POTREBE OBITELJSKE ETIOLOGIJE U PEDAGOŠKOJ GODINI
2014./2015.
teška obiteljska
situacija
13%obitelj u tretmanu
socijalne službe
20%
gubitak bliske osobe
13%
djeca s jednim
roditeljem
47%
djeca teže bolesnih
roditelja
7%
djeca s jednim roditeljem gubitak bliske osobe
djeca teže bolesnih roditelja obitelj u tretmanu socijalne službe
teška obiteljska situacija
Identifikacija djece s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju provedena je u prvom dijelu
pedagoške godine u sklopu koje su obavljeni i radni dogovori s odgojiteljima vezano za djecu koja
imaju određene teškoće, uz neizostavne uvide u zaprimljenu dokumentaciju. Na prvim inicijalnim
intervjuima identificirana su i nova djeca s teškoćama u razvoju koja su uz postojeću djecu
zahtijevala dodatnu pažnju i tretman. Na temelju razmjene iskustva i mišljenja svih članova
stručnog tima vezano za određene poteškoće djece obavljeni su i razgovori s roditeljima,
dogovaralo se o najoptimalnijem vremenu boravku djeteta u ustanovi te se signalizirala potreba za
eventualnom daljnjom obradom i praćenjem.
Početkom pedagoške godine evidentirana su djeca za koje postoji faktor rizika za razvojno
odstupanje uslijed bioloških i okolinskih faktora. Cilj identifikacije bio je poticanje optimalnog
rasta i razvoja djece kako bi razvila svoje potencijale na emocionalnom, socijalnom, motoričkom i
kognitivnom području.
Dijagnostika specifičnih potreba uključivala je opservaciju djeteta u skupini, primjenu
odgovarajućeg dijagnostičkog instrumentarija, analizu mišljenja iz vanjskih institucija, izradu
individualnog plana i programa za rad u skupini, timske rasprave o djeci i vođenje dosjea, a po
potrebi i upućivanje djece u specijaliziranu ustanovu.
27
Sa specijaliziranim ustanovama ostvarena je dobra suradnja a sve sa svrhom što bolje organizacije
rada i pomoći djeci u poticanju optimalnog razvoja.
U sklopu rane intervencije za djecu s potencijalnim, prolaznim i trajnim posebnim potrebama
provodilo se savjetovanje roditelja i odgojitelja s ciljem usklađivanja obiteljskog i institucionalnog
djelovanja na djetetov razvoj i napredovanje.
Djeca s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju integrirana su u svim našim objektima te su
uključena u redovan plan i program rada vrtića. Navedena djeca zahtijevala su individualni pristup
kao i dodatne upute i smjernice odgojiteljima i roditeljima za daljnji rad i odnos prema djetetu.
Od ukupno 710 upisane djece 267 je imalo neku posebnu potrebu prolaznog ili trajnog karaktera. U
ovoj pedagoškoj godini identificirano je 37% djece s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju
uključujući darovitu i potencijalno naprednu djecu.
Prema dobivenim brojčanim pokazateljima, s obzirom na ukupni broj djece s poteškoćama, i ove
godine veliki broj djece imao je govorne poteškoće (31,84%), 16,85% djece manifestiralo je
razvojne i emocionalne poremećaje, 11,24% posebne potrebe obiteljske etiologije a u nešto nižem
postotku zastupljena su tjelesna oštećenja i kronične bolesti (8,99%). Poteškoće vida (4,49%),
sluha (1,13%) kao i višestruke poteškoće (2,25%) koje podrazumijevaju kombinaciju tjelesnih,
mentalnih, govornih i emocionalnih problema zastupljene su u znatno nižem postotku. Ove
pedagoške godine kao i prošle manji broj djece imao je usporeni mentalni razvoj (0.37%) i
poteškoće socijalne komunikacije (0,75%). Također u malom postotku zastupljeni su autizam i
poremećaji iz autističnog spektra (PAS) 0,75%.
S obzirom na dobivene podatke od velike važnosti je i dalje rad na prevenciji i ublažavanju
navedenih poteškoća kroz zajednički rad i suradnju svih sudionika odgojno obrazovnog procesa a
po potrebi uključivanje i vanjskih suradnika. Ovakav zajednički i sustavni rad stručnjaka na
različitim područjima uz neizostavnu suradnju s roditeljima i vanjskim institucijama pokazao se
efikasnim i učinkovitim za djecu te općenito za njihov napredak.
Tijekom cijele pedagoške godine u DV Cvrčak nastojao se obogatiti postojeći odgojno-obrazovni
proces koji podupire sve aspekte razvoja djeteta (motorički, socio-emocionalni, kognitivni).
Također se kroz različite oblike rada prepoznala važnost pružanja podrške djeci mlađe dobi s
razvojnim rizicima i razvojnim teškoćama kao i njihovim roditeljima, a sve sa svrhom osnaživanja
djetetovog razvoja te unapređenja svakodnevnih prilika za djetetovo učenje i socijalnu uključenost.
Na početku pedagoške godine identificirano je ukupno 22 djece s teškoćom u razvoju koja su bila
uključena u sustav praćenja. Od ukupno 22 djece s TUR njih 14 imalo je Nalaz i mišljenje
prvostupanjskog tijela vještačenja uz evidentirane teškoće u području motorike, socio-
emocionalnog razvoja i govora. Evidentirane su također poteškoće sluha, zdravstvene poteškoće,
poteškoće ponašanja i kontrole emocija kao i poteškoće socijelne komunikacije. Većina djece s
teškoćama u razvoju bila su uključena u tretman van vrtića, a u vrtiću je praćena njihova
socijalizacija od strane stručnih suradnika uz redovne konzultacije s roditeljima.
Za svu djecu s teškoćama u razvoju izrađeni su skupni nalazi i mišljenja a također su nakon
provedene opservacije napravljeni i idividualizirani planovi i programi rada koji su se temeljili na
posebno postavljenim razvojnim zadacima u skladu s mogućnostima djece. Djecu s posebnim
potrebama i teškoćama, ovisno o vrsti, ako već nisu bila uključena u tretman u određenu
specijalističku ustanovu, a priroda poteškoće je to zahtijevala, upućivalo se u Polikliniku za zaštitu
djece, Centar za rehabilitaciju ERF-a, Klaićevu, te Polikliniku SUVAG.
28
S Poliklinikom za zaštitu djece Grada Zagreba uspostavilo se uzajamno informiranje a sve u cilju
što boljeg praćenja i pomoći djeci s posebnim potrebama i njihovim roditeljima.
Kroz ovu pedagošku godinu evidentirano je 85 djece s govorno jezičnim poteškoćama. Najviše
djece s govornim poteškoćama bilo je u dobi od 5 - 6g.
U individualnom tretmanu logopeda u vrtiću bilo je 73 djeteta. Kod 16 djece otklonjena je
govorna poteškoća, a kod velikog broja uočen je vidljiv napredak. Manji broj djece (uglavnom
višestruke poteškoće), odlazilo je izvan vrtića u specijalizirane ustanove na obradu i/ili tretman.
Kad je riječ o ponašanjima, stanjima i okruženju u kojem se djeca razvijaju, prema dobivenim
podacima, 4,23% djece s posebnim potrebama (u odnosu na ukupni broj djece u vrtiću) imalo je
posebne potrebe obiteljske etiologije. U ovakvim slučajevima okolina u kojoj su se djeca razvijala
predstavljala je faktor rizika za pojavu određenih poteškoća u njihovom ponašanju i
funkcioniranju. Tu su uključene krizne situacije u životu djece koje na njih mogu nepovoljno
utjecati kao što su razvod roditelja, gubitak bliske osobe, bolest u obitelji, teška obiteljska situacija
kao i nadzor nad obitelji od strane Centra za socijalnu skrb.
Prema dobivenim podacima 47% djece u odnosu na ukupan broj djece s posebnim potrebama
obiteljske etiologije živi samo s jednim roditeljem, 13% djece živi u težim socijalnim uvjetima,
dok je 7% djece teže bolesnih roditelja (depresija, nagluhost, alkoholizam, karcinom, ovisnost,
invalidnost, PTSP). Manji broj djece koja žive s teže bolesnim roditeljem imalo je adekvatnu brigu
i skrb ostalih članova obitelji. 13% djece doživjelo je gubitak bliske osobe te im se pružila podrška
u prevladavanju teškog razdoblja kroz individualni pristup. Putem individualnih razgovora,
publikacija, brošura i letaka pružila se pomoć i roditeljima djece koja su doživjela gubitak bliskog
člana.
20% djece bilo je uključeno u tretman Centra za socijalnu skrb s kojim je ostvarena dobra suradnja.
Razmjenjivali su se podaci vezano za rastavu roditelja, zanemarivanje djece, tešku materijalnu
situaciju te sumnju na zlostavljanje u obitelji. Centru za socijalnu skrb usmenim i pismenim putem
prosljeđivane su važne informacije vezano za funkcioniranje i ponašanje djece u vrtiću, njihovo
cjelokupno psihofizičko stanje te o brizi roditelja za djecu i ispunjavanje njihovih obveza prema
vrtiću. Odgojno zapuštena djeca kao i djeca iz prethodno navedenih teških obiteljskih situacija
često su imala neprihvatljiva ponašanja poput agresivnosti i poremećaja ophođenja u grupi.
Što se tiče razvojnih i emocionalnih poremećaja kod djece, kao i prošle godine najzastupljenije su
bile poteškoće ponašanja (deficit pažnje i ADHD – 16%, prkošenje i suprotstavljanje – 20%,
poremećaj ophođenja i agresivnost – 13%) te povučenost – 22%. Manji broj djece pokazivao je
razvojne strahove, poteškoće prilagodbe, masturbaciju te nekontrolirano mokrenje. Rad s djecom
koja su pokazivala poteškoće ponašanja bio je usmjeren na prepoznavanje, verbaliziranje i kontrolu
emocija, a u grupama u kojima je bilo takve djece odgojiteljima su dane smjernice za rad s
prijedlozima određenih aktivnosti za rad s djecom u skupini. Naglasak se stavio na učenje djece
prosocijalnim oblicima ponašanja, suosjećanju te samostalnom rješavanju problema. Cilj je bio
nepoželjna ponašanja svesti na najmanju moguću mjeru pružanjem strukture i određivanjem jasnih
pravila uz poticanje poželjnih ponašanja. Učenje djece suradnji, brizi o vršnjacima i pomaganju
drugima pokazao se kao najbolji način prevencije navedenih poteškoća. Također se i dalje uviđa
važnost kontinuiranog rada na prevenciji ovakvih ponašanja kroz rad s djecom, odgojiteljima i
roditeljima.
29
U dječjem vrtiću Cvrčak vrlo uspješnim radom na prevenciji pokazalo se provođenje UNICEF-
ovih radionica „Rastimo zajedno“ za roditelje i odgojitelje te se s ovakvim načinom rada planira
nastaviti i dalje.
Kroz navedene radionice roditelje i odgojitelje se educiralo o važnosti uspostavljanja povjerenja s
djecom, izgrađivanju kvalitetnog odnosa s njima od najranijeg perioda kao i o ideji ravnopravnog
dostojanstva čime se posredno radilo na prevenciji rizičnih ponašanja.
U ovoj pedagoškoj godini također se provodio i preventivni CAP program za djecu i roditelje koji
je osmišljen u svrhu osnaživanja djece u asertivnom zalaganju za sebe s ciljem samozaštite.
Rad na ostvarivanju maksimalnih potencijala djece s ciljem prevencije realizirao se i kroz rad u
Timovima (Tim za tjelesne aktivnosti, Tim za igru, Tim za didaktiku i Tim za senzibilizaciju djece
za prihvaćanje razlika). Kroz rad u timovima radilo se na poticanju senzomotornog razvoja djece
od najranije dobi s naglaskom na djeci s posebnim potrebama.
Prevencija rizičnih ponašanja ostvarivala se i kroz volonterski rad u vrtiću putem kojeg se pružala
neposredna pomoć djeci s teškoćama u razvoju u redovitim uvjetima. Na taj način stvaralo se
pogodno okruženje za socijalizaciju djece s teškoćama. Sve navedeno zahtijevalo je od volontera
senzibilitet za rad s djecom s TUR te spremnost na učenje i unapređenje kompetencija.
Također, kroz primjere dobre odgojno-obrazovne prakse u vrtiću koji su još jedan način rada na
ranoj intervenciji, rad se kontinuirano usmjeravao na prevenciju poteškoća i na njihovo
ograničavanje na najmanju moguću mjeru pri čemu su se uvažavale potrebe, interesi i mogućnosti
svakog djeteta.
Svi članovi stručnog tima provodili su individualne razgovore s roditeljima djece s posebnim
potrebama i teškoćama u unaprijed dogovorenim terminima. Tijekom pedagoške godine
individualni razgovori s roditeljima odvijali su se na inicijativu roditelja, odgojitelja ili stručnih
suradnika vezano za zdravlje djece, govorne teškoće, razvojne probleme, poteškoće odgoja, te u
vezi zrelosti za polazak u školu. Kroz ovu pozitivno usmjerenu razmjenu informacija radilo se na
ohrabrenju i podršci roditelja djece s utvrđenim poteškoćama a sve u svrhu vraćanja i održavanja
povjerenja u njihovu kompetentnost.
Kod određenog broja djece uočena je potencijalna likovna i glazbena nadarenost a također su
zamijećena i djeca koja su napredna u intelektualnim i govornim sposobnostima te na području
motorike.
Kad je riječ o naprednoj djeci s njima se bavilo kroz dodatne likovne, glazbene i druge sadržaje u
okviru redovnih i kraćih programa koji su zadovoljavali potencijale tog dijela djece. Kroz ovakav
način rada s naprednom i darovitom djecom će se nastaviti rad i u idućoj pedagoškoj godini.
30
REALIZACIJA OSTALIH PROGRAMA
Program predškole za 2014./2015. godinu
Od ove pedagoške godine program predškole postao je obavezan za svu djecu koja nisu
obuhvaćena predškolskim sustavom, dok se u našim najstarijim skupinama pojačano radilo na
pripremi djece za školu. Program je započeo u listopadu 2014, ali za posebnu skupinu predškole
nije bilo prijavljeno dovoljno djece pa su djeca koja su pohađala program predškole bila integrirana
u naše najstarije vrtićke skupine. Dvoje djece bilo je integrirano u skupinu Leptiri na Vukomercu-
(djeca s TUR-om), troje djece u skupinu Mravi, s tim da je jedan dječak prestao dolaziti tokom
godine i dvoje djece u skupinu Cvjetići (jedno dijete s dijabetesom).
Adaptacija djece je protekla očekivano za njihovu dob. Prihvatili su društvo vršnjaka, odgojitelja te
poštivali pravila dogovaranja.
Djeca su sudjelovala u svim aktivnostima pripreme za školu koje su odgojitelji planirali za djecu
skupine kao i u raznim posjetima, predstavama u vrtiću i izletima. Odgojitelji su u rubriku
zapažanja zapisivali planirane individualne aktivnosti za njih.
Za ostvarenje zadataka za dobar i kvalitetan razvoj tjelesnog zdravlja svakog djeteta planirane su
aktivnosti i igre koje djetetu od 6. god. omogućuju spoznaju da je tjelesna aktivnost jedan od
važnijih segmenta u cjelokupnom razvojnom procesu. To su bile igre pokreta tijela, različite vrste
hoda, kretanje u ritmu uz glazbu, govor, brojalice, ples, bacanje i hvatanje lopte, gađanje u cilj,
vježbe obručima, vrećicama. Što se tiče razvoja motorike poticale su se aktivnosti za razvoj fine
motorike i grafomotorike, osobito fina koordinacija u crtanju i rezanju. Također je bilo potrebno
provoditi vježbe za opuštanje mišića šake i ruke te pravilnog držanja olovke.
Kod socio-emocionalnog razvoja razvijao se osjećaj pripadanja, poštivanja i uvažavanja.
Na području komunikacije radilo se na razvijanju govornog sluha, posebice glasovne analize i
sinteze.
Što se tiče razvoja spoznaje radilo se na razvoju predmatematičkih sposobnosti, prepoznavanju
slova i brojeva kao i na prostornim odnosima.
Suradnja s roditeljima bila je dobra. Roditelji su informirani o svemu što se događa u skupini ili
individualno te putem obiteljskog centra.
Redovni program obogaćen ranim učenjem engleskog jezika
Odgojitelji; Svjetlana Đuraš i Edita Rogulj
U skupini Teddy Bears u pedagoškoj godini 2014/2015 upisano je 24 djece do svibnja 2015. kada
je upisano još jedno dijete. Jedno dijete upisano u program nije dolazilo tokom godine iako je
majka najavljivala njegov dolazak. Skupina je bila mješovita od 3 do 7 godina (5-2008, 6-2009, 6-
2010, 7-2011, 1-2012 godište) od čega 14 djevojčica i 10 dječaka. Bilo je 8-ero novoupisane djece
i 8 školskih obveznika od kojih je roditelj jednog djeteta tražilo odgodu od škole.
Program ranog učenja engleskog jezika baziran je na situacijskom učenju djece prema njihovim
specifičnih potrebama, mogućnostima, interesima i inicijativi. Posebnost pristupa bila je u
postupnom povećanju stranog jezika u svakodnevnom komuniciranju s djecom u svim životnim
situacijama kao i aktivnostima učenja jezika. Učenje engleskog jezika obilovalo je igrom,
umjetničko stvaralačkim, istraživačko–spoznajnim, društveno-zabavnim i životno-praktičnim
djelatnostima djeteta u komunikaciji i interakciji s drugom djecom i odraslima.
31
Uz usvajanje stranog jezika u skupini se radilo na poticanju svih područja djetetova razvoja te na
redovitom obogaćivanju poticajnog okruženja. Svako dijete usvojilo je elemente jezika prema
individualnim mogućnostima i interesima. Kod mlađe djece prisutnije je pasivno znanje (reagiranje
na upute, ali , manje komuniciranje govorom) dok je kod djece druge godine vidljiv znatan
napredak osobito u bogatstvu vokabulara, pravilnom izgovoru, spontanoj komunikaciji,
dramatizaciji priča na engleskom jeziku, samostalnom vođenju i izmišljanju igara, pjesmica i u
prezentaciji usvojenog znanja pred publikom (druženja s roditeljima, Grad mladih, škola P.
Preradović, završna svečanost). Usvajajući engleski jezik djeca su pokazala interes za druge ljude i
zemlje, pogotovo Englesku, kao i Peru, domovina medvjeda Paddingtona s kojim su se djeca
družila cijelu godinu kroz projekt. Djeca su svaki vikend nosili medvjedića kući, upoznavali ga sa
Zagrebom i okolicom, a on njih sa zemljama iz kojih je došao. Projekt je bio iniciran interesom
djece, na prijedlog odgojitelja i prezentiran je roditeljima na prvom roditeljskom sastanku, te su se
roditelji rado uključili. Djeca su odgojiteljima napravili velike poster plakate od fotografija sa
medvjedićem Paddingtonom u raznim dijelovima Hrvatske i u raznim godišnjim dobima.
U rujnu se u skupini krenulo se s međusobnim upoznavanjem, upoznavanjem prostora u sklopu
aktivnosti „To sam ja“, „Ja i moji prijatelji“, „Uspomene s ljetovanja“. Obzirom da je u skupinu
bilo upisano sedmero djece od tri godine osobita pažnja pridavala se socio-emocionalnom razvoju
te razvoju motorike. Ponavljali su se i usvajali nazivi za boje kroz aktivnosti obojanim tijestom,
vunom, vodenim kuglicama, kroz priču „A very hungry caterpillar“. Nastavilo se i s upoznavanjem
hrane kroz sve senzorne putove. Osobito atraktivne za djecu su bile aktivnosti vezane za
Halloween (maskiranje, miješanje čarobnih napitaka, izmišljanje čudesnih riječi, aktivnosti
serijacije i klasifikacije, savladavanje prepreka od isprepletenih mreža u sobi). U studenom djeca
su upoznavala geometrijske oblike na razne načine te su njihove nazive naučila i na engleskom
jeziku. Tijekom blagdana naglasak je stavljen na njegovanje tradicijskih običaja u Hrvatskoj i
Engleskoj. Osobito zanimljiva djeci bila je tradicija ispijanja čaja. Djeca su od kuće donijela šalice,
čajeve te su isprobavali razne okuse, mirise, naučili se kulturnom ophođenju, radili kolačiće koji se
jedu prilikom ispijanja čaj. Organizirano je druženje s roditeljima uz prezentaciju usvojenih
pjesmica, rima i igara te dramatizacija priče „The Gingerbread Man“. Roditelji su bili zadovoljni
napretkom svoje djece. U periodu od siječnja do ožujka djeca su istraživala ljudsko tijelo, djeca su
usvojila nazive za dijelove tijela, organe. U sklopu tog projekta u skupinu je posjetila majka koja je
po zanimanju liječnica. U tom periodu pao je snijeg tako da su djeca istraživala razna agregatna
stanja, bojala snijeg raznim bojama te promatrala promjene koje se pritom događaju. Za vrijeme
maskenbala dječaci su pokazali interes za robote pa je na njihovu inicijativu započet sklop
aktivnosti na tu temu. Djeca su se uživljavala u ulogu robota pokretom, plesom, govorom. Robot je
bi napravljen od PNM-a, pri čemu je do izražaja došla dječja kreativnost, također uz veliku
angažiranost roditelja. Uz robot djeca su naučila brojati do 10 i više. Djeca su u veljači pohađala
program klizanja na SRC Šalata. Jedna od omiljenih priča za djecu bila je „Pretty kitty“ od koje se
razvio cijeli sklop aktivnosti o životinjama. Djeca su danima proigravali priču, crtali, izrađivali,
lutke, maske i kostime i priču vrlo uspješno izveli za roditelje na završnoj svečanosti. Na tu priču
nadovezala se predstava za djecu „Tko može biti prijatelj“. U tom periodu djeca su bila na izletu na
seosko domaćinstvo Šimanović. Djeca su upoznala mnoge seoske životinje, razne strojeve, vozila
se na traktoru i za njih je bila organizirana radionica ukrašavanja uskršnjih jaja na starom
tehnikom. Djeci omiljena igra bila je „We are looking for Easter Eggs“ kroz koju su djeca saznala
za englesku tradiciju sakrivanja jaja te su kroz razne aktivnosti napredovali na području fine
motorike (crtanje jaja perom i tušem, te kvarcnim pijeskom, šivanje iglom i vunom). Obzirom da
su djeca tokom godine u vrtić nosila plišane igračke, a u skupini je bio veliki plišani pas kojeg su
djeca nazvala Dog Bog u skupini se krenulo s projektom „Pas“.
32
Iz pomoć roditelja organizirana je posjeta psa vodiča slijepih, psa člana ekipa HGSS-a i
terapijskog psa iz udruge Silver. Te posjete su bile poticaj za mnoge aktivnosti, a djeca su usvojila
pjesmicu „My little dog“ i saznala što sve psi mogu. U periodo od travnja do lipnja dominirale su
aktivnosti na temu ekologije na koju se nadovezala i predstava „Kapljica vode“. Na terasi djeca su
u suradnji s odgojiteljima posadili razno cvijeće, povrće i začinsko bilje oko kojeg su se djeca
brinula i pratila promjene. Osobito draga djeci je bila igra s pjevanjem „Lavander“s blue“. U
svibnju djeca školski obveznici boravila su Gradu mladih s odgojiteljicom Rogulj, dok je
odgojiteljica Đuraš bila s mlađom djecom. Nakon povratka iz Grada mladih djeca su posjetila OŠ
P. Preradović gdje su održala kratak nastup pred prvim razredom. Djeca školski obveznici
prisustvovali su na CAP radionici gdje su dobili osnovna saznanja kako se obraniti od nasilja. Kroz
navedene projekte, sklopove aktivnosti, projekte i različita događanja u engleskom programu
podržavalo se suradničko učenje pripremajući djecu na cjeloživotno obrazovanje. Odgojitelji su
zajedno s djecom učili i tragali za novim izvorima informacija što je iziskivalo dodatni angažman,
pa su odgojitelji redoviti uključivali i roditelje s kojima su imali dobru suradnju. Roditelji su
redovito dobivali povratne informacije putem plakata, mentalnih mapa, eksperimenata, slikopriča.
Odgojitelji su organizirali tri roditeljska sastanka na kojima su roditelji bili informirani što i kako
se radi s djecom te završnu svečanost 10. lipnja. Sva djeca pokazala su velik napredak. Za roditelje
su od strane stručnog tima organizirana tri zajednička roditeljska sastanka i to za stariju djecu na
temu polaska u školu, prezentacija CAP programa i boravka u Gradu mladih. Iako je ove
pedagoške godine bila najveća prisutnost djece i u skupinu je bilo upisano mlađe djece voditeljice
programa su vrlo zadovoljne postignutim rezultatima.
Kraći športski program
Voditelji: Tina Draskovich, Srećko Pejaković- objekt Zapoljska
Početkom pedagoške godine upisano je 15-ero djece te je kasniji stalan broj bio 13-ero polaznika
programa. Kraći sportski program održavao se dva puta tjedno u dvorani. Djeca koja su pohađala
program bila su u dobi od 4 do 6godina i važno je napomenuti da je jedno dijete sa posebnim
potrebama. Radi se o dječaku s trajnim oštećenjima kukova, ograničenog motoričkog kretanja.
Kako je dječak radi teškoće bio sporiji u izvođenju određenih zadataka koji zahtijevaju povećanu
dinamiku i brzinu tako su shodno tome prilagođeni zadaci prema njegovim sposobnostima.
Ciljevi sportskog programa bili su prije svega poticanje optimalnog rasta i razvoja antropoloških
dimenzija podložnih promjenama. Isto tako djeca su učila poštivati pravila, red i određena pravila
igre te sudjelovanje u timskim i pojedinačnim igrama. Jednako tako razvijala su natjecateljski duh
i samokontrolu u odgađanju trenutnih želja. Djeca su mogla izraziti i želje za izbor igre u uvodnom
ili završnom djelu sata.
Voditelji programa trudili su se da postignu pozitivne efekte vježbanja, poštujući osobine dobi, ali
i osobnost svakog djeteta prema njihovoj sposobnosti. Također izborom aktivnosti i igara na satu
utjecali su na psihički i fizički razvoj djeteta u pozitivnom smjeru.
Uvjeti rada su bili pogodni za ovaj broj djece, koristila su se sva pomagala koja su se nudila u
dvorani a ponekad su voditelji smišljali neke nove igre i vježbe. Program se provodio u dvorani
koja je ove pedagoške godine obnovljena što je pridonijelo ugodnijem okruženju kako za djecu
tako i za voditelje programa.
Djeca su se presvlačila u sportsku opremu u dvorani na klupicama koje su predviđene za to. Samo
presvlačenje bilo je odličan način za poticanje djece na veću odgovornost za svoje stvari a samim
time i veću samostalnost u novoj okolini.
33
Provodile su se mnogobrojne igre koje su nezaobilazne na satu tjelesnog vježbanja jer omogućuju
nesmetan razvoj motoričkih sposobnosti, zadovoljstvo i emocionalan angažman djece.
Pedagoška godina završena je podjelom medalja i diploma za trud.
Voditelji programa smatraju da je pedagoška godina bila uspješna jer su dobivali pozitivne
povratne informacije kako od djece tako i od roditelja. Djeca su vrlo rado pohađala kraći sportski
program što je uvelike davalo voditeljima poticaj za rad.
Kraći športski program
Voditelji: Sanja Blažević i Ivanka Stažnik-objekt Turopoljska
Sportski program ove pedagoške godine vodile su odg. Ivanka Stažnik, Sanja Blažević i Sanja
Labor koja je u ožujku .2015. zamijenila Sanju Blažević zbog odlaska na bolovanje zbog
komplikacija u trudnoći.
U program je bili upisano 15-ero djece, svi dječaci, od čega dvoje djece s dijabetesom..
Program je započeo s provođenjem u listopadu 2014. i održavao se dva puta tjedno i to jedan
tjedan utorkom i četvrtkom, a drugi tjedan ponedjeljkom i srijedom. Nakon dolaska Sanje Labor, u
ožujku 2015. program je održavan samo ponedjeljkom i srijedom. Krajem listopada 2014. Održan
je roditeljski sastanak na kojem su roditelji upoznati sa zadacima i sadržajem programa.
Sa svakim roditeljem potpisan je ugovor, čiji su jedan primjerak zadržali roditelji, a jedan je vraćen
u računovodstvo.
Za roditelje je održan i ogledni sat u prosincu 2014. na kojem je roditeljima prikazano što i kako
se radi s djecom te što sve djeca mogu od sportskih aktivnosti.
Jedina otežavajuća okolnost voditeljicama programa bila je posebna briga o dvoje djece sa
dijabetesom. Tu su im puno pomogli odgajatelji spomenute djece koji su redovito brinuli o razini
šećera.
Program sporta trajao je do 17.06.2015. Na zadnjem satu djeci su podijeljene medalje i diplome za
uspješno sudjelovanje u sportskoj skupini. Program je uspješno završen i svi su zadaci i sadržaji
ostvareni što je ujedno i voditeljicama programa poticaj za daljnji rad.
Kraći športski program
Voditelji: Ana Vukadin, Sanja Labor, Dubravka Šikić-objekt Đalski
Kraći športski program u objektu Đalski provodio se u prvom dijelu pedagoške 2014/2015 godine.
Treninzi su se odvijali 2x tjedno u jutarnjim satima u sportskoj dvorani, kao i na travnatoj i
betonskoj podlozi u dvorištu objekta.
Grupa je brojila 13 polaznika koji su smješteni u 2 odgojne skupine. Dob polaznika je bila
mješovita od 3 do 6 godina. Kraći športski program provodio se tako da se plan i program tjelesne i
zdravstvene kulture prilagodio polaznicima, njihovoj dobi i mogućnostima. Tijekom prve polovice
pedagoške godine voditeljica programa A. Vukadin otišla je na bolovanje zbog komplikacija u
trudnoći. Kao njena zamjena došla je odgojiteljica D. Šikić koja je kratko vodila program koji se u
veljači 2015. na žalost morao prekinuti zbog ispisa djece iz istog. O svim promjenama vezanim za
program roditelji su bili obaviješteni te se nadamo da će se sljedeće pedagoške godine prijaviti
dovoljno djece da bi se program mogao provoditi.
34
Kraći glazbeni program
Voditelji: Sanja Gašpar, Ljiljana Grgić Karamatić
Kraći glazbeni program započeo je s radom u listopadu 2014. godine. Mjesečno je održano
otprilike 8 sati, što je tokom pedagoške godine 64 sata.
U igraonicu se aktivno uključilo 14-ero djece, uzrasta od 4-6 godina. U programu je prosječno bilo
prisutno 12 djece. U program su bila upisana djeca iz raznih skupina: TINTILINIĆI- 7 djece (to su
ujedno i djeca odgojiteljice Gašpar., čija je prisutnost bila najveća), SLONIĆI- 1 dijete (upisan i za
sljedeću godinu), CVJETIĆI-3 djece koja su otišla u školu, PAHULJICE-3 djece.
Obrađeno je mnogo pjesmica i brojalica putem kojih su djeca usvajala metriku i ritam. Raznim
glazbenim igrama razvijala se slušnu osjetljivost na tonske visine, djeca su doživjela brzinu
kretanja tj. promjene tempa. Upoznali su se s pojmovima poput: dirigent, solist, zajedničko
muziciranje, valcer i trodobna mjera.
Kroz područje glazbene edukacije: izvođenje glazbe, pjevanje, sviranje i pokret, slušanje glazbe
i kreativni dječji izraz i ove godine poticani su zadaci auditivne komunikacije, poštujući i
primjenjujući novije metodičke pristupe u radu s djecom. Kod djece se razvijao glazbeni sluh,
pamćenje melodije, prepoznavanje pjesma prema melodiji, želju da ih ponovno slušaju i pjevaju.
Tijeloglazba je bila sve prisutan element igara, brojalica i pjesmica.
Djeca su u ožujku 2014. održala nastup na Godišnjoj skupštini zdravstvenih voditelja i oduševila
sve prisutne.
Za roditelje voditeljice programa održale su Božićnu svečanost kao i završnu svečanost u lipnju.
Na završnoj svečanosti djeci su uručene diplome koje je izradila odgojiteljica Gašpar.
Tijekom cijele godine voditeljice programa su se zajedno sa djecom družile i mnogo toga
savladavali. Od početničke sramežljivosti do pravog profesionalnog nastupa.
35
PROGRAM OBOGAĆIVANJA ŽIVOTA DJECE
Redoviti program rada s djecom u dječjem vrtiću Cvrčak obogaćuje se dodatnim sadržajima. Oni
se odnose na:
1. kraće programe (tečajevi jezika, športske igraonice, glazbena igraonica)
2. zdravstveno rekreativne programe (koturanje, tenis, klizanje, plivanje, zimovanje,
ljetovanje, izleti u prirodu)
3. društveno-zabavne i umjetničke aktivnosti: druženja više djece i odraslih, priredbe
4. poticanje razvoja senzomotorike
Pokazalo se da su ti sadržaji bili izuzetno vrijedni ne samo zbog širenja spoznaja i iskustava djeteta
već i zbog toga što su odgojiteljima davali puno novih ideja i poticaja za rad. Dodatni sadržaji
rezultirali su brojnim sklopovima aktivnosti, doživljajima, likovnim radovima. Upravo ovi poticaji
ističu se kao najznačajniji za doživljaje, motivaciju djece za aktivnosti i kreativno izražavanje. Oni
odgojitelju postaju sredstvo rada, a djetetu izvor spoznaja i novih ideja koje mogu biti početak
brojnih sklopova aktivnosti i projekata stoga je nužno obogaćivati život djeteta u vrtiću ovakvim
doživljajima.
Djeca koja su bila uključena u programe su pretežno u dobi od 3-7 godina, a program
senzomotorike provodio se i u jasličkim skupinama.
I ove godine su djeca starijih skupina sudjelovala u programu ''Djeca u prirodi'' u Gradu mladih.
Ovaj višednevni organizirani boravak djece u Gradu mladih u Granešini je namijenjen djeci u
godini prije polaska u školu. Krajem prethodne pedagoške godine Gradskom uredu za
obrazovanje, kulturu i šport poslan je popis predškolske djece te je Gradski ured odredio termine za
sljedeću pedagošku godinu. Termini koje je vrtić dobio bili su: 08.12.-12.12.2014; 02.06.-
06.03.2015; 18.-22.05.2015.
U prvom terminu u programu su sudjelovala djeca starijih skupina iz Turopoljske Cvjetići i
Pahuljice s djecom iz skupine Dupini iz Đalskog. Zatim skupine Lavići iz Zapoljske te školski
obveznici iz skupina Leptiri i Mravi iz Vukomerca. U svibnju Grad mladih posjetila su djeca
školski obveznici iz skupina Jabuke, Teddy Bears i Pužići.
Prije polaska u Grad mladih ravnateljica i pedagoginja održali su roditeljski sastanak na kojem su
roditelje upoznali s programom, a odgojitelji su roditeljima dali upute o pripremi djece za odlazak i
o aktivnostima koje će se provoditi u Gradu mladih. Program je uspješno realiziran. Neka djeca su
se tokom tjedna uključila u program, dok su se neka djeca razboljela u Gradu mladih te su morala
prekinuti program. I ove pedagoške godine odgojitelji su kao problem naveli i velik broj djece u
odnosu na kapacitete paviljona.
Zdravstveno-rekreativni program na Športsko-rekreativnom centru Šalata organiziran je za djecu
našeg vrtića. Program je uključivao djecu od 5 godina do polaska u školu. Ove pedagoške godine
rezervirani su termini za program koturanja i malog tenisa u rujnu i program klizanja u veljači.
Zbog malog broj prijavljene djece program koturanja i malog tenisa bio je odgođen.
36
Program klizanja ponuđen je skupinama Lavići i Pužići iz Zapoljske te je program uspješno
realiziran.
Krajem pedagoške godine rezervirani su termini za iduću pedagošku godinu za program klizanja.
Vrlo vrijedan oblik obogaćivanja života djece u vrtiću su izleti. Organizirani su za djecu srednjih i
starijih skupina. Odgojiteljima su poslane ponude za izlete te su oni obzirom na plan rada u skupini
odabirali destinacije. Izleti su organizirani dva puta tijekom pedagoške godine. U listopadu djeca
skupina Mravi i Leptiri iz Vukomerca, te djeca skupine Dupini posjetili su Eko park Kraš. U Eko
parku Kraš za djecu su bile organizirane razne aktivnosti kao što su: obilazak imanja vlakićem,
dječja alka, muzenje mlijeka, skakanje na trampolinu, vožnja čamcem, vožnja na mehaničkom
konju. Djeca su imala priliku vidjeti i razne domaće životinje. Obzirom da je vrijeme bilo
ispunjeno raznim aktivnostima djeci je izlet bio vrlo zanimljiv. Skupine Cvjetići i Pahuljice
posjetili su dvorac Veliki tabor , a u ožujku djeca iz skupina Teddy Bears, Jabuke, Leptiri bili su na
Seoskom gospodarstvu Šimanović. Za djecu je bila organizirana radionica ukrašavanja uskršnjih
jaja na tradicijski način. Seosko domaćinstvo Šimanović posjetila su djeca skupine Pužići i Pčelice
u svibnju.
Kazališne predstave i ove godine su organizirane za djecu i odgojitelje. Nastavljena je suradnja s
Udrugom Mali Mozart koja je u Zapoljskoj održala predstavu “Vesela glazbena priča”. U predstavi
djeca su mogla aktivno sudjelovati te upoznati razne gudačke instrumente i udaraljke kao i pjevati
pjesme iz poznatih dječjih i animiranih filmova. Kazalište Čarobna scena gostovala je s
predstavom “Klaun Čupko-idemo u Zoo vrt” prilikom blagdana u Vukomercu i Turopoljskoj.
Djeca su kao poklon dobila cd sa pjesmama iz predstave. U predstavi su sudjelovala i mlađa djeca.
Kazalište Z produkcija odigralo je za djecu iz Turopoljske vrtića predstavu “Putujmo lijepom
našom”. Kazalište Svijet lutaka i ove pedagoške godine bio je stalan gost vrtića sa svojim
predstavama: “Juha od bundeve”, “Upoznajmo Miffy”, te novom eko predstavom „Priča o kapljici
vode“ koju su gledala djeca iz Zapoljske vrtića. Obnovljena je suradnja s Kazalištem Budilica koja
je odigrala predstavu „Razbojnik sa žutom pjegom“ za djecu Turopoljske vrtića. Ove pedagoške
godine po prvi puta u vrtiću je gostovalo Kazalište Lutonjica s predstavom „Tko želi biti prijatelj“ i
Kazalište Zagrebenci s predstavom „Poštarska bajka“ koja je oduševila djecu i odgojitelje
Zapoljske, Turopoljske i Vukomerca. I sljedeće pedagoške godine planira se nastaviti suradnja s
navedenim kazalištima“.
Od posjeta dječjem kazalištu valja navesti posjetu kazalištu Trešnja gdje su djeca gledala predstave
“Pipi duga čarapa“” i “Tri praščića”. Blizina Cineplex kina omogućila je djeci Vukomerca
pogledaju animirani film „Pingvini s Madagskara“.
Osim navedenih sadržaja tu su i brojne druge posjete van vrtića.
Ove pedagoške godine mnoge od posjeta bile su vezane za projekte koje su se provodili u skupini.
U suradnji s roditeljem djeca skupine Lavići sudjelovali su na manifestaciji „Čarolije u kemiji“ na
PMF-u, a u lipnju su posjetila HRT. U travnju djeca navedene skupine sudjelovala su u radionici
sadnje biljaka u Botaničkom vrtu. Vrlo zanimljiva posjeta bila je obilazak glavne Pošte u
Branimirovoj ulici i Poštanskog muzeja u Jurišićevoj ulici kao i posjeta Hidrometeorološkog
zavoda na Gornjem gradu također skupine Lavići. Skupina Pahuljice obišla je Gornji grad i
njegove znamenitosti, a u travnju su djeca posjetila i Botanički vrt. Skupina Pčelice i Pužići obišli
su Prirodoslovni muzej uz stručno vodstvo. Vrlo česte posjete bile su organizirane u ZOO vrt:
skupine Pčelice, Pužići, Mravi, Leptiri.
37
I dalje surađujemo s Gradskom knjižnicom S.S. Kranjčevića – gdje su održane predstave za djecu i
neka korisna predavanja za odgojitelje.
Već tradicionalno, djeca iz Turpoljske (skupine Slonići, Trešnjice, Cvjetići, Pahuljice te djeca iz
Kraćeg sportskog programa), sudjeluju u sportskim aktivnostima povodom Svjetskog dana sporta
na terenima Športskog društva Pešćenica.
Svi oblici obogaćivanja života djece u vrtiću su vrlo poticajni za djecu stoga ćemo i dalje raditi na
tome da im omogućimo više stjecanja iskustva i izvan vrtića.
Izvještaj rada kazališne skupine ''Dobro jutro''
Voditeljica: Ines Kubelka
Objekt Zapoljska jaslice:Irina Vukov Colić, Tina Iva Draskovich, Mirela Matić, Dunja Bosančić
Zapoljska vrtić: Svjetlana Đuraš, Gordana Švarc
Objekt Đalski: Katarina Biskup, Izabela Glavac Topolovac
Objekt Vukomerec: Ines Kubelka, Ivana Kelčec Ključarić
U toku pedagoške godine održano je 10 sastanaka kazališne skupine, od čega 5 sastanaka za
dogovor i 5 sastanaka za probu predstava.
Cilj je bio pružiti djeci kompletan kazališni doživljaj, od pedagoški vrijednog teksta do vizualno
poticajnog doživljaja, poticanje osobnog kreativnog razvoja odgajatelja, usvajanje novih sintaksi
“kazališnog jezika” ( stručno usavršavanje) i timski rad. Članice kazališne skupine pripremale su
novu predstavu „Čarapojedac“ koju su odigrali za djecu u lipnju 2015.
Od sljedeće pedagoške godine neke od članica kazališne skupine najavile su svoj odlazak.
Izvješće Estetske skupine za pedagošku godinu 2014/2015
Estetska skupina počela je s radom u 10.mj 2014.g kao druga interesna skupina.
Uključili su se odgajatelji iz svih objekata.
Turopoljska jaslice – Pul, Nemčić, Mamula, Nikolić, Blažević, Pritišanac, Valenčak, Grobelšek,
Rusan (voditeljica), Labor, Bugarin, Gašpar, Vlahović, Šestić.
Turopoljska vrtić – G. Karamatić, Šikić, Ilić (voditeljica), Žalac, Brajković, Stažnik, Mihulja,
Ferk.
Zapoljska jaslice – Ćutić, Heraković, Pavić, Ivanešić, P. Matovina (voditeljica), Matić M., Matić
T., Stjepanović, Bićanić M..
Zapoljska vrtić – Večerić, Asanovska, Š. Barbarić, Čular (voditeljica), Rogulj, Ivanković
(voditeljica), Blagus, Pejaković, M. Tićak, Gruić, J. Kmetić.
Đalski – Tkalec, Ožbolt (voditeljica), Vojnović, Radošević, Biškup, Zidar, G. Topolovec, Šmit.
Vukomerec – Bićanić A., Kuljanski, Kubelka, Lilek, Rakamarić, Brlečić, Perković, B. Palaić
(voditeljica).
38
Rad grupe odvijao se svake srijede u trajanju od 1:30 min. Svaki objekt imao je svoj način i smjer
u kojem je djelovao. Uglavnom se pratio kalendar događanja – Božić, maskenbal, Uskrs, proljeće,
vrt, ljeto. Objekt Vukomerec sa najmanjim brojem članova njegovao je „eko“ izražaj u unutarnjim
kao i vanjskim prostorima, no veoma malo članova uzrokovalo je manje probleme. Izvan ovih
okvira izašli su odgajatelji Zapoljske jaslice i Đalskog, koji su napravili veće projekte u suradnji sa
ostalim službama vrtića (ravnateljica, tehnička služba). Odgajatelji Đalskog osmislili su Tržnicu
„Cvrčak“ za koju se dulje vrijeme pripremalo (sakupljala se materijalna sredstva, šivalo, radilo sa
djecom u skupinama). Čest boravak djece u tom prostoru dokazao je uspješnost projekta.
Novouređen hodnik u Zapoljskoj jaslice, plod je uspješne suradnje i inovativnosti odgajatelja, te
odmicanje od uobičajenog. U novo obojanom prostoru dolaze do izražaja ogledala raznih oblika i
veličina te senzomotorne ploče osmišljene i napravljen u suradnji s domarom Josipom.
Rad skupine prezentiran je na Velikom vijeću odgajatelja. Ravnateljica A. Kolarić pratila je rad ove
skupine i poduprla materijalnim sredstvima kako bi rezultati bili što uspješniji.
Plan za iduću pedagošku godinu je produbiti djelovanje, kao i potaknuti nove ideje, rješenja te
zajednički rad i suradnju unutar objekata kao i između odgajatelja različitih objekta.
39
IV. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE
Okosnica rada koja određuje dugoročne i kratkoročne poslove zdravstvene voditeljice te zadaće na
svim segmentima unapređivanja procesa je daljnji
rad po
Programu zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima (Narodne novine br. 105 od 11. rujna 2002.) te po pravilima Konvencije o pravima djece.
Praćenje i vrednovanje provedbe Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska
prava i
ostvarivanje Konvencije o pravima djeteta
Rad na bitnoj zadaći je trajan, ali on zahtijeva redovitu obnovu razrade strategije na svim razinama
odgojno obrazovnog procesa vezanih uz njegu i skrb za tjelesni rast i zdravlje djece.
U okviru bitne zadaće, a s aspekta očuvanja tjelesnog integriteta i zdravlja djece, radili smo na
edukaciji odgojitelja, tehničkog osoblja i roditelja o važnosti zdravlja i načinima širenja bolesti. I u
predstojećoj pedagoškoj godini akcent će biti na intenzivnijem uključivanju roditelja u život djeteta
u jaslicama – vrtiću.
Skrb za zdravlje
Skrb za zdravlje djece provodili smo kroz mjere prevencije od zaraznih bolesti za vrijeme boravka
djece u jaslicama i vrtiću.
Svakodnevne jutarnje aktivnosti zdravstvene voditeljice kao što su: trijaža, prisustvo u vrijeme kad
djeca jedu, za vrijeme boravka na zraku te poslijepodnevnog odmora, omogućavale su
pravovremenu detekciju nekih zdravstvenih ili drugih potreba koje bi se pojavile kod djece.
Praćenje i evidencija pobola djece uz suradnju zdravstvene voditeljice s odgojiteljima,
roditeljima, liječnicima pedijatrima i epidemiolozima omogućavala je zajedničku, kvalitetniju
brigu o zdravlju i napretku djece. Poučeni dosadašnjim dobrim iskustvom tako ćemo nastaviti
raditi i u sljedećoj pedagoškoj godini.
Kao i predhodnih pedagoških godina, i u ovoj je bilo djece u svakom našem objektu koja su imala
gnjide i uši u vlasištu glave. Zdravstvena voditeljica je to rješavala uz intenzivnu suradnju s
odgojiteljima, liječnicom iz epidemiološke službe te uz potporu i angažman roditelja koji su nakon
višegodišnjeg truda svih zaposlenih počeli prihvačati savjete i sugestije. Stav roditelja o ušima se
počeo mijenjati. To je rezultiralo manjom infestacijom nametnika u vlasištu dječjih glava, a nas je
motiviralo na još intenzivniji rad s roditeljima u period koji je pred nama.
U svim našim objektima i ove pedagoške godine, naročito u zimu i proljeće bilo je mnogo djece
koja su dolazila u vrtić s osipom po licu i tijelu.
Zdravstvena voditeljica je održala radionicu za odgajatelje na temu osipnih bolesti kod djece, a za
roditelje je napravila letak o osipnim bolestima i načinu širenja istih. Ona već godinama ima praksu
da radionice prilagođava aktualnoj situaciji među djecom ili u okolini pa će tako nastaviti raditi i u
narednim pedagoškim godinama. Svi zaposleni u radu s djecom i za njih su dobro međusobno
surađivali. Odgajateljice su redovno prale i dezinficirale igračke, a spremačice su u tom periodu, a
u dogovoru sa zdravstvenom voditeljicom intenzivirale higijenske mjere. Sav prostor gdje djeca
borave su vrlo detaljno prale, dezinficirale i provjetravale.
40
Ta i ostale slične situacije su vrlo jak razlog da zdravstvena voditeljica u suradnji s ostalim
članovima stručnog tima intenzivira edukaciju i suradnju s odgojiteljima, spremačicama i
roditeljima u vezi sa zdravljem djece.
Pobol djece 2014./15. za sve objekte, jaslice, vrtić
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Zarazne bolesti91%
Bolestiživčanog
sustava 0%
Bolesti dišnogsustava 93%
Bolesti oka iuha 61%
Bolestiprobavnog
sustava 30%
Ostalo 6%
Jaslice 2014/2015
0
10
20
30
40
50
60
70
80
Zarazne bolesti68%
Bolesti živčanogsustava 7%
Bolesti dišnogsustava 59%
Bolesti oka iuha 43%
Bolestiprobavnog
sustava 21%
Ostalo 17%
Vrtić 2014/2015
41
Iz dostupnih podataka (ispričnice, dojave roditelja) vidimo da su djeca u jaslicama više bolovala
(nego vrtička djeca) od respiratornih oboljenja što opravdavamo prilagodbom dječjeg organizma na
kolaktiv. Protekle pedagoške godine je mnogo djece vrtičke dobi imalo razne osipne bolesti
virusnog podrijetla. Velik broj djece je oboljelo zbog efekta ekspanzije tih osipnih bolesti jer su
djeca s osipom dobivala ispričnicu i po preporuci liječnika pedijatra mogla su boraviti u kolaktivu.
U narednoj pedagoškoj godini zdravstvena voditeljica će više motivirati i educirati roditelje o
važnosti izoliranja djece pod osipom.
Trajni cilj:
smanjiti širenje bolesti u vrtiću, tj. pronalaziti načine da u vrtiću budu zdrava djeca
Kako doći do cilja
kroz ranu prevenciju:
pratiti prisustvo bolesne djece u skupinama jaslica - vrtića i poduzimati potrebne
mjere
educirati roditelje o važnosti boravka zdravog djeteta u kolektivu te o mjerama
prevencije i zaštite zdravlja
educirati sve zaposlene u radu s djecom i oko djece o dječim bolestima te postupcima
kod istih, o utjecaju higijene, prehrane i tjelesnih aktivnosti na paravilan rast i razvoj
djeteta uz odsustvo bolesti
Zdravstvena voditeljica je i ove godine u više navrata održala individualne razgovore s roditeljima
djece koja su imala određene zdravstvene potrebe. Također je redovito, u individualnom razgovoru,
elektronskom poštom i putem letaka savjetovala roditelje u vezi dječjih bolesti.
Procijepljenost
U proljeće 2015.godine, u Zagrebu su uvedene protuepidemiološke mjere jer je epidemija ospica
trajala nesmanjenim intenzitetom. Dobili smo okružnicu – podsjetnik da hitno provjerimo cjepni
status sve upisane djece. Zdravstvena voditeljica je to i napravila, a svu necijepljenu djecu uputila
na docijepljivanje. U liječničkim ambulantama je bio nedostatak cjepiva protiv DTP- era pa čemo
tu djecu uputiti na cijepljenje u novoj pedagoškoj godini pod uvjetom da cjepiva bude dovoljno.
Prehrana djece
Razvoj djeteta ima svoje zakonitosti i specifičnosti u kojima prehrana ima jednu od presudnih i
važnih uloga. I ove je godine zdravstvena voditeljica u suradnji s glavnom kuharicom radila
jelovnike u koje su uvrštavale nove namirnice i jela, a ''stara'' jela su kuharice pripremale i servirale
da izgledaju kao nova.
I ovog proljeća smo djeci davali svježe mlado povrće koje servirka servira oko 10h u jutro. Djeca
su povrće dobro prihvatila i rado ga jedu . To smatramo jednim od naših uspjeha te ćemo tako
nastaviti raditi i dalje.
42
Djeca u našem vrtiću ne jedu čips, smoki, bombone i drugu „nezdravu hranu.“ Roditelji su
prihvatili naše sugestije te umjesto grickalica (za proslave rođendana) djeci donose suho i svježe
voće. To voće pored onog koje dođe u grupu iz vrtićke kuhinje stoji na mjestu gdje je djeci na
dohvat ruke i ona ga mogu jesti kada to zažele.
Unapređivanje prehrane djece je trajna zadaća u našem vrtiću. Nastavljamo i nadograđujemo
pozitivna iskustva koja imamo s doručkom i ručkom serviranim na način švedskog stola te
porculanskim tanjurima i stolnjacima.
Projekt ''Jedemo kao kod kuće'' zbog dobrih iskustava i kroz postignuća kao što su veća
samostalnost, spretnost, samopouzdanje i zadovoljstvo koje su djeca pokazala, motiviraju nas da
taj projekt nastavimo i dalje.
Prehrana djece kao važan čimbenik pratila je sva ostala zbivanja u životu djece. Kuharice su
pripravljale posebna jela za djecu s posebnim zdravstvenim potrebama.
Ove pedagoške godine (2014./15.) imali smo 17- tero djece s posebnim potrebama u prehrani, dva
dječaka s dijabetesom, jednu djevojčicu s problemom probave, jednu djevojčicu s candidom u
probavnom traktu i jednog pretilog dječaka . Zdravstvena voditeljica je za njih izrađivala poseban
jelovnik prema kojemu su kuharice pripremale jela. Naše kuharice su posebna jela pripremale za
djecu muslimanske vjeroispovjesti na zamolbu njihovih roditelja, a po preporuci Ministarstava
obrazovanja i Islamskog mešihata.
Dijete u vrtiću mora zadovoljiti 75 % dnevnih potreba za hranom, a mi čemo se i dalje truditi da ta
hrana odgovara svim standardima pravilne prehrane.
Popodnevni odmor
Djelimice smo uvažavali potrebe djece za popodnevnim odmorom. Organizacija popodnevnog
odmora je ovisila o znanju, kompetentnosti i stavu odgajatelja. U većini grupa djeca koja nisu
željela leći u krevetić provodila su vrijeme nakon ručka u mirnim aktivnostima, a djeci koja su
„spavači“ omogučili smo ugodno opuštanje na ležaljkama u ne previše zamračenim sobama.
Strućni tim će u slijedećoj godini intenzivnije raditi s odgojiteljima na osvještavanju uvažavanja
poreba za snom svakog djeteta individualno.
Sadržaje za ugodan odmor djece (priče, glazba, vježbe opuštanja i dr.) i dalje ćemo kvalitetno
birati. Nastaviti ćemo s praksom postupnog ustajanja u skupinama u kojima se djeca odmaraju
ležeći, a prema potrebama svakog djeteta individualno.
43
Antropometrija
U jesen i proljeće je zdravstvena voditeljica vagala i mjerila djecu.
2012/2013
Normalna težina 80%
Pretila 20%
2013/2014
Normalna težina 68%
Pretila 19%
Pothranjena 13%
44
0
20
40
60
Normalna težina54%
Pretila 31% Pothranjena 15%
2014/2015
Normalna težina 54%
Pretila 31%
Pothranjena 15%
Ako uspredimo antropometrijsko mjerenje djece prijašnjih godina, vidljivo je da je ove godine broj
pretile i pothranjene djece u porastu.
Zdravstvena voditeljica je majku jednog pretilog dječaka nakon dužih i opetovanih razgovora
motivirala i uputila kod specijaliste dijabetologa. Na temelju njegovog nalaza te preporuke
nutricioniste zdravstvena voditeljica je tjedno izrađivala jelovnik za tog dječaka. Uz suradnju s
dječakovim roditeljem, odgajateljima i kuharicama tako čemo nastaviti raditi i u narednom periodu
te pratiti stanje dječakove uhranjenosti.
Zdravstvena voditeljica će intenzivirati edukaciju roditelja u vezi s pravilnom prehranom
predškolskog djeteta koja mora biti kontinuirana. Usklopu edukacije za odgajatelje i kuharice
napraviti će sklop radionica o prehrani predškolskog djeteta.
Higijena zuba i usne šupljine
U studenom i prosincu 2014. u našem vrtiću je gostovala specijalistica dječje dentalne medicine s
medicinskom sestrom iz poliklinike u Perkovćevoj ulici. Liječnica je djeci u srednjim i starijim
vrtićkim grupama uz pismeni pristanak njihovih roditelja, održala edukativno predavanje o higijeni
usne šupljine uz video projekciju. To je bila interaktivna edukacija jer su djeca zainteresirano
sudjelovala u radionici. Nakon filma je pregledala zube djeci i nalaz uz preporuke dala roditeljima.
Takvim pristupom smo nastojali kod djece otkloniti strah od zubara, upoznati ih s njegovim
poslom, a djeca su imala priliku ponoviti sve o održavanju higijene usne šupljine. Liječnica dječje
dentalne medicine je uz suradnju zdravstvene voditeljice održala i radionicu za roditelje. Na toj
radionici je bio prisutan mali broj roditelja. Poučeni dobrim iskustvom nastojati čemo i sljedeće
pedagoške godine dovesti u vrtić liječnicu stomatologa, a roditelje pokušati bolje senzibilizirati za
temu prevencije karijesa u dječjoj dobi.
45
Higijena
I ove smo godine nastavili intenzivno raditi na usvajanju higijenskih navika djece i njihovom
osamostaljivanju u sanitarnom čvoru i pri jelu. Djecu su ove aktivnosti veselile. Razinom njihove
samostalnosti smo zadovoljni, a o tome nam povratne informacije daju i roditelji. Ovo je zadatak
na kojem trajno radimo iz godine u godinu.
Svi zaposleni na poslovima pripreme i distribucije hrane tijekom cijele godine odgovorno su radili
prema načelima mjera HACCP-a s ciljem prevencije zdravlja djece i odraslih.
U veljači 2015.godine u našem vrtiću je održana revizija sustava i postupaka temeljenih na
načelima HACCP sustava koju provodi Ministarstvo zdravlja na temelju Zakona o hrani i hrani za
životinje. Tim za reviziju utvrdio je predanost HACCP tima na unapređenju i razvijanju sustava.
Dječji vrtić Cvrčak je uspostavio sustav samokontrole na principima načela HACCP sustava
sukladno članku 7. Zakon o higijeni hrane i mikrobiloškim kriterijima, osim u dijelu koji se odnosi
na neke nesukladnosti i poboljšanja. Na završnom sastanku je dogovoreno da će DV. Cvrčak
izvršiti korektivne mjere u propisanom roku (90 dana) te o istom obavijestiti Tim za reviziju.
Mi smo otklonili sve neusklađenosti osim one pod točom b) jer za otklanjanje istih nismo imali
financijska sredstva. Shodno tome podnijeli smo Timu za reviziju zahtjev za produžetkom danog
roka.
Pojačane higijenske mjere zdravstvena voditeljica je u tijeku godine organizirala prema potrebi. U
protekloj pedagoškoj godini to je napravila više puta i to u svim našim objektima zbog epidemije
osipnih bolesti.
Spremačice i servirke su održavale redovitu higijenu dvorišta i unutarnjih prostora.
Zdravstvena voditeljica je sve djelatnike redovito upućivala na kontrolne preglede u službu za
epidemiologiju, a one koji rade s hranom na prošireni tečaj o ispravnosti namirnica.
Sanitarni inspektori odjela službe za Mikrobiologiju prehrane i zdravstvenu ekologiju, a prema
ugovoru 4 x godišnje su uzimali uzorke hrane i briseve suđa, briseve radnih površina i ruku
djelatnica u glavnoj kuhinji. Svi uzorci hrane udovoljavali su mikrobiološkim standardima
namirnica, a energetska vrijednost obroka bez kruha zadovoljavala je potrebe naše djece.
Nastavni Zavod za javno zdravstvo je temeljem Zakona o vodi za ljudsku potrošnju vršio
uzorkovanje vode za piće u svim našim kuhinjama. Svi nalazi su pokazali da je voda analiziranog
uzorka s obzirom na dobivene rezultate sukladna uvjetima koji su propisani “Pravilnikom o
parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju(NN123/13).
Sanitarni tehničari službe za deratizaciju i dezinsekciju Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo su
po godišnjem planu vršili dezinsekciju i deratizaciju u svim našim objektima.
Poduzeće Agroproteinka d.d. je prema ugovoru odvozilo otpadna jestiva ulja.
46
Smanjivanje rizika od nezgoda
Grafikon ozljeda djece u pedagoškoj godini 2014. – 2015.
3
5
76
15
2010. - 2011. 2011. - 2012. 2012. - 2013. 2013. - 2014. 2014. - 2015.
Broj ozljeda
Broj ozljeda
9 mj. 2014. – 1 ( Vukomerec ), udarac u šaku
10 mj. – 1 ( Turopoljska j. ), uganuće gležnja
11 mj. – 2 (Tj. , Đalski ), Tj. – povreda nokta, Đ – puknuće zgloba ruke
2015. godina
1 mj. – 2 ( Vukomerec – udarac u petu, Turopoljska j. – ozljeda prsta )
2 mj. – 2 ( Zv – udarac u čelo, Tj. – udarac u čelo )
3 mj. – 1 (Vukomerec – laceracija kože glave )
4 mj. – 2 ( Đalski – puknuće kosti ruke, Vukomerec – ozljeda lica )
5 mj. – 2 ( Tj. – prignječenje prsta, Đalski – posjekotina na čelu )
6 mj. – 2 ( Tj. – posjekotina na čelu, Tv – udarac u glavu)
Ukupno 15 ozljeđene djece
Puno pažnje posvećujemo sigurnosti djece, posebice prilikom boravka na zraku.
Zadaća za sljedeću godinu će biti da se stručni suradnici sa svojim Timovima još više angažiraju u
prevenciji ozljeda kod djece.
47
Hitne i krizne intervencije u odnosu na dijete
Već nekoliko godina na razini cijelog vrtića poštuju se pravila o poduzimanju mjera i ponašanju
odraslih u kriznim situacijama (Protokoli).
Prema potrebi ćemo doraditi stare te izraditi nove protokole kako bismo se svi mogli što bolje snaći
u nekim iznenadnim ili i težim situacijama.
48
V. NAOBRAZBA I STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNIH
DJELATNIKA
Bitna zadaća ove godine bila je:
1. Poticanje senzomotornog razvoja s ciljem povećanja potencijala svakog djeteta s
naglaskom na djecu s posebnim potrebama (naglasak je bio na važnosti poticanja
senzomotornog razvoja djece kroz rad u timovima)
2.) Poticanje komunikacijskih vještina na svim razinama odgojno-obrazovnog procesa
3.) Prevencija rizičnih ponašanja
Plan stručnog usavršavanja bio je usklađen s bitnom zadaćom Godišnjeg plana i programa rada.
Timovi u ovoj pedagoškoj godini:
1. Tim za didaktička sredstva, voditelj logopedinja Neda Gugu Crevar
2. Tim za tjelesne aktivnosti, voditelj zdravstvena voditeljica Anica Kranjčec
3. Tim za senzibilizaciju djece i odraslih za prihvaćanje različitosti, voditelj psihologinja Marijana
Plavšin
4. Tim za igru, voditelj pedagoginja Tihana Meaški
Sa članovima stručnog tima dogovoren je raspored održavanja sastanka timova i radnih dogovora
četvrtkom s temama te su odgojitelji krajem mjeseca dobivali raspored održavanja radionica za
naredni mjesec.
Timovi su se sastajali jedan puta mjesečno, ponedjeljkom i utorkom za obje smjene odgojitelja.
Ove pedagoške godine ustalio se raspored održavanja timova tako da će raspored održavanja
timova biti isti i sljedeće godine. Na sastancima timova održana su razna predavanja vezana uz
glavnu zadaću, izmjenjivala su se razna iskustava te se kreativno radilo. Detaljniji izvještaj rada
timova biti će opisan u poglavlju odgojno-obrazovni rad.
U svibnju na Velikom odgojiteljskom vijeću uz prezentaciju interesnih skupina voditelji timova su
zajedno s odgojiteljima prezentirali svoj rad tijekom godine. Ove godine vidljiva je veća
povezanost u radu timova te se s takvim načinom rada nastaviti i sljedeće godine.
Radni dogovori četvrtkom i ove su se godine redovito održavali u suradnji sa stručnim timom.
Prvi zadnji radni četvrtak u mjesecu odgojitelji su imali za razmjenu iskustava i za planiranje rada
sa djecom, dok su stručni suradnici sudjelovali sa stručnim temama ostala dva četvrtka u mjesecu.
Obzirom da je od ove pedagoške godine kao jedna od glavnih zadaća stavljena Poticanje
komunikacijskih vještina na svim razinama odgojno-obrazovnog procesa pedagoginja i
psihologinja održale su radne dogovore četvrtkom na temu: Vođenje komunikacijskog roditeljskog
sastanka i Percepcija i samopercepcija-bitne odrednice komunikacije.
Stručne teme logopeda: Glas i poremećaji glasa, Poremećaj socijalne komunikacije
Stručne teme zdravstvene voditeljice: Zdravlje djece u zimskom periodu, Sigurnost djece na
igralištu
Stručne teme odabirane su prema interesima i potrebama odgojitelja, skupina i objekta.
49
Na početku pedagoške godine u okviru priprema za školu, održani su radni dogovori sa
odgojiteljima predškolskih skupina sa logopedom, psihologom i pedagogom. Razmatrali su se
načini poticanja predvještina čitanja i pisanja kod djece, suradnja sa školom kao i mogućnost
organiziranja roditeljskog sastanka po objektima s učiteljima pripadajućih škola. Prema planu i
dogovoru realizirali smo: roditeljske sastanke u predškolskim skupinama na kojima se govorilo o
pripremama za školu i na kojem je bila učiteljica 1. razreda, posjet predškolskih skupina osnovnim
školama prilikom kojih su djeca imala priliku sudjelovati u nekim školskim aktivnostima.
Provedene radionice:
Radni dogovori za odgojitelje novih skupina jaslica i vrtića na početku godine
Voditelji: članovi stručnog tima
Radionica: Suradnja sa školom i polazak djece starijih skupina i predškole u školu Voditelj: logoped Neda Gugo Crevar, pedagog Tihana Meaški, psiholog Marijana Plavšin
Radionice: ''Rastimo zajedno'' Voditelji: psihologinja Marijana Plavšin, odgojitelj mentor Katja Tkalec, odgojitelj mentor
Jadranka Ožbolt
CAP radionice Voditelji: pedagoginja Tihana Meaški, psihologinja Marijana Plavšin, zdravstvena
voditeljica Anica Kranjčec, odgojitelj mentor Vesna Jakšić Kmetić
Stručne teme na Odgojiteljskom vijeću:
U veljači 2015. je održano Veliko vijeće na temu „Poremećaji u ponašanju kod djece predškolske
dobi i preventivne mogućnosti predškolske ustanove“. Predavanje su održale profesorice s ERF-a
J. Mikić i D. Dodig.
U sklopu Odgojiteljskog vijeća održana je i prezentacija rada timova za ovu pedagošku godinu.
Uvođenje u rad odgojitelja i stručnih suradnika pripravnika odvijalo se tijekom radne
2014/2015. godine uz stručnu pomoć mentora i članova stručnog tima za dva odgojitelja
pripravnika:
Katarina Horvat, odgojitelj pripravnik volonter, (odgojitelj mentor Svjetlana Đuraš)
Andreja Živković, odgojitelj pripravnik (odgojitelj savjetnik Sanja Gašpar)
Uvođenje se provodilo prema Programu o stažiranju odgojitelja pripravnika DV Cvrčak.
Odgojiteljicama pripravnicama ističe pripravnički staž u veljači 2016. nakon čega će biti prijavljeni
za polaganje stručnog ispita. Odgojitelji pripravnici koji su prošle pedagoške godine obavljali
pripravnički staž u našem vrtiću uspješno su položili stručni ispit osim psihologa pripravnika, dog
je pedagog pripravnik odustao od polaganja stručnog ispita na ispitnim roku u ožujku 2015, te će
biti prijavljen za polaganje ispita u rujnu.
50
Studentska praksa
Ove je godine u našem vrtiću 9 studentica predškolskog odgoja (I, II. ili III. god.) bilo na praksi
u trajanju od jedan ili dva tjedna. Novina je da su studenti druge i treće godine redovnog studija
morali obavljati praksu svaki petak 10 puta zaredom, što je otežalo adekvatno praćenja rada
studenata. Praksa se odvijala u našim objektima u Turopoljskoj i Đalskom.
Napominjemo da studentska praksa od odgojitelja zahtijeva priličan angažman, no rado primamo
studente predškolskog odgoja i podržavamo studentsku praksu u što duljem trajanju.
Ove godine su studenti logopedije različitih godina studija obavili praksu i vježbe kod logopeda.
Studenti Filozofskog fakulteta odsjek - fonetika bili su na vježbama u svim skupinama u
Turopljskoj pod mentorstvom logopedinje.
Volonteri
I ove pedagoške godine su volonteri sudjelovali u radu kao pomoć djeci s poremećajima u
ponašanju i teškoćama u razvoju. U vrtiću su volontirala pet volontera, od čega je jedna volonterka
nastavila s volontiranjem od prošle godine. Svi volonteri prijavljeni su preko Volonterskog centra
Zagreb. Većinom su to bili studenti s ERF-a. Svoj volonterski rad obavljali su od listopada 2014.
do svibnja 2015. Svi volonteri namjeravaju nastaviti s volontiranjem i sljedeće pedagoške godine.
STRUČNO USAVRŠAVANJE IZVAN USTANOVE:
Osim usavršavanja unutar naše odgojno-obrazovne ustanove, odgojitelji su se mogli usavršavati i
izvan ustanove u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje - prema Katalogu stručnih skupova
u 2014./2015. (seminari za ravnatelje, pedagoge, psihologe, defektologe-logopede, zdravstvene
voditelje, odgojitelje), sudjelovati na stručnim skupovima u organizaciji Gradskog ureda za
obrazovanje, kulturu i šport, profesionalnih udruga, sekcija te seminarima edukacije, supervizije i
evaluacije odgojitelja. Sve prijave išle su preko web stranica etta edu.
Irina vukov Colić: posjeta Instituta Reggio Emillia, „Kako povećati IQ kod djeteta“- predavanje
dr. Rajovića
Jadranka Ožbolt: sudjelovanje na 5.godišnjoj konferenciji voditelja "Rastimo zajedno" u Ivanić
gradu, sudjelovanje u organizaciji Dana dječjih vrtića, posjeta Instituta Reggio Emillia
Biserka Radošević: sudjelovanje na 5.godišnjoj konferenciji voditelja "Rastimo zajedno" u Ivanić
gradu, skupština udruge „Rastimo zajedno“, „Kako povećati IQ kod djeteta“- predavanje dr.
Rajovića, osvrt na rad vježbaonica metodike likovne kulture
Mirela Matić: predavanje prof. Bašić na temu Reggio pedagogije DV Dobro Drvo, posjeta
Instituta Reggio Emillia, Tolerancija odgojiteljske profesije-Udruga odgojitelja, doškolovanje za
odgojitelja u vjeri
Alena Gruić: predavanje prof. Bašić na temu Reggio pedagogije DV Dobro Drvo, posjeta Instituta
Reggio Emillia, Tolerancija odgojiteljske profesije-Udruga odgojitelja, radionica „Interaktivna
slikovnica“- Udruga odgojitelja, radionica Večer matematike OŠ Trnsko
51
Ljiljana Gragić Karamatić: seminar „Zahtjevno dijete u vrtiću“ DV Dobro drvo
Mirjana Rusan: sudjelovanje na Danima dječjih vrtića Grada Zagreba, Čarolija filcanja u KUC
Trnsko
Zrinka Ivanković: radionica Večer matematike OŠ Trnsko, „Prometna preventiva djece rane i
predškolske dobi“-AZOO
Vesna Jakšić Kmetić: sudjelovanje na 5.godišnjoj konferenciji voditelja "Rastimo zajedno" u
Ivanić gradu, seminar o NTC sustavu, predavanje prof. Bašić na temu Reggio pedagogije,
prezentacija rezultata istraživanja o seksualnom zlostavljanju Udruge Korak po korak, predavanje
“Tolerancija-dimenzija odg. kompetencije
Katja Tkalec: sudjelovanje na 5.godišnjoj konferenciji voditelja "Rastimo zajedno" u Ivanić
gradu, posjeta Instituta Reggio Emillia, osvrt na rad vježbaonica metodike likovne kulture
Tajana Vlahović: doškolovanje za odgojitelja u vjeri
Katarina Biškup: predavanje „Terapija igrom“ centar Proventus, AZOO „Nacionalni kurikulum
za rani odgoj i obrazovanje“
Edita Rogulj: „Novi mediji“-predavanje u sklopu Metodike likovne kulture; „Metodika
upoznavanja okoline“- predavanje u sklopu Metodike likovne kulture, Metodičke vježba iz
Metodike likovne kulture, predavanja: Teorija masovnog komuniciranja; Upravljanje
informacijama i znanjem; Djeca imediji
Svjetlana Đuraš: posjeta Instituta Reggio Emillia, radionica dramskog odgoja u knjižnici S. S.
Kranjčević
Sanja Gašpar: sudjelovanje na sportskim susretima odgojitelja-Vukovar, sudjelovanje na
Simpoziju medicinskih sestara dječjih vrtića
Iva Čular: Čarolija filcanja u KUC Trnsko
Srećko Pejaković: posjeta Instituta Reggio Emillia, Regionalna smotra projekta-AZOO
Katica Perković: "Sigurna cesta“- udruga prometne prevencije mladih, Smotra projekta-AZOO
Biserka Pavić: predavanje prof. Bašić na temu Reggio pedagogije DV Dobro Drvo, Tolerancija
odgojiteljske profesije-Udruga odgojitelja
Valentina Matovina Petek: predavanje prof. Bašić na temu Reggio pedagogije DV Dobro Drvo,
posjeta Instituta Reggio Emillia, Tolerancija odgojiteljske profesije-Udruga odgojitelja, Čarolija
filcanja u KUC Trnsko
Marica Zidar: radionica Večer matematike OŠ Trnsko
52
Izabela Glavač Topolovec: radionica Večer matematike OŠ Trnsko, predavanje prof. Bašić na
temu Reggio pedagogije DV Dobro drvo
Mirna Stjepanović: Rad na siguran način DV M.Princ, Sportske igre-Dani dječjih vrtića grada
Zagreba na Bundeku
Snježana Brajković: seminar „Senzorna integracija djece s TUR-om“- Centar za odgoj i
obrazovanje S. Raškaj, predavanje „Djeca s dijebetesom“ knjižnica S. S. Kranjčević
Marina Bićanić: Hrvatski znakovni jezik“-ERF, Vjerski odgoj prema Montessori pedagogiji-
Stručno razvojni centar „Dobri pastir“ Đakovo
Ana Kuljanski: doškolovanje za odgojitelja u vjeri
Ines Lahorka Šmit: radionica Večer matematike OŠ Trnsk„ „Kako povećati IQ kod djeteta“-
predavanje dr. Rajovića, Čarolija filcanja u KUC Trnsko, osvrt na rad vježbaonica metodike
likovne kulture
Vesna Mihulja: radionica ukrašavanja ukrasnih tikvica tehnikom rezbarenja-knjižnica S.S.
Kranjčević
Tea Matić: „Kako uspješno poticati IQ kod djece“, tečaj hrvatskog znakovnog jezika, teološko-
katehetsko doškolovanje
Nikolina Mamula: predavanje „Povijest plesa“- POU Zagreb, „Anatomija plesa, ozljede i
rehabilitacija plesača“- POU Zagreb, „Balet“- POU Zagreb
Vesna Nikolić: sudjelovanje na Danima dječjih vrtića grada Zagreba, radionica Kačkanja košarica
Ivana Šestić: seminar „Zahtjevno dijete u vrtiću“ DV Dobro drvo, Tolerancija odgojiteljske
profesije-Udruga odgojitelja, radionica „Interaktivna slikovnica“- OMEP, polaganja B2 ispita iz
engleskog jezika, škola stranih jezika Wispra
Ivana Valenčak: sudjelovanje na danima dječjih vrtića grada Zagreba na Bundeku
Biserka Blagus: radionica Večer matematike OŠ Trnsko
53
VI. SURADNJA S RODITELJIMA
Suradnja obitelji i vrtića vrlo je važan preduvjet optimalnog razvoja i odgoja djeteta u
institucionalnom kontekstu. Polaskom djeteta u vrtić roditelji i odgojitelji postaju suradnici na
zajedničkom zadatku skrbi, njege te odgoja i obrazovanja djeteta.
Danas se sve češće govori o potrebi uspostavljanja partnerskih odnosa između obitelji i vrtića a
roditelje se smatra nezaobilaznim partnerima i glavnim sudionicima koji u suradnji s odgojiteljima
rade na kvaliteti cjelokupnog vrtićkog okruženja.
Takav oblik partnerstva ne podrazumijeva samo izmjenu informacija i znanja o djetetu nego i
sudjelovanje roditelja u kreiranju odgojno-obrazovnog rada. Pri tome se ističe važnost
ravnopravnosti i komplementarnosti uloga te prihvaćanje i uvažavanje osobnosti svakog sudionika
uključenog u proces odgoja i obrazovanja.
S obzirom da se partnerstvo s roditeljima smatra vrlo važnim segmentom odgojno-naobrazbenog
rada s djecom, roditelje se na različite načine nastojalo što više uključiti u život i rad vrtića a sve u
svrhu pružanja djeci kvalitetnijih i raznovrsnijih poticaja, kvalitetnije komunikacije, boljeg
razumijevanja svakog djeteta i zadovoljavanja njegovih potreba i interesa. U građenju suradničkog
odnosa s roditeljima osobiti naglasak stavio se na stvaranju socijalno potkrepljujućih situacija za
aktivnu i ravnopravnu komunikaciju i interakciju odgojitelja i roditelja.
Već na prvom početnom intervjuu prilikom upisa djece u vrtić roditelje se pokušalo motivirati da
budu aktivni sudionici i partneri. Roditelje se informiralo o svim segmentima vrtićkog života i
mogućih ponašanja djeteta u kontekstu vrtića što je predstavljalo početak uspostavljanja povjerenja
roditelja u vrtić. Roditeljima su dane informacije o odgojno-obrazovnim programima, ritmu dana,
odgajiteljima, oblicima suradnje, uobičajenom tijeku prilagodbe djece na vrtić, mogućim dječjim
reakcijama uslijed prvog odvajanja od roditelja a također ih se uputilo i na koji način mogu pomoći
djetetu da bi se ublažile poteškoće u periodu adaptacije. S obzirom da je roditelj taj koji najbolje
poznaje svoje dijete prilikom upisne procedure prikupljali su se i značajni podaci o rastu i razvoju,
ponašanju, te stečenim navikama i interesima djeteta koje prvi put kreće u jaslice odnosno vrtić. Na
ovaj način roditeljima se nastojala poslati poruka da su nam njihova djeca važna sa svim njihovim
specifičnostima i posebnostima. Ove pedagoške godine stručni suradnici su obavili ukupno 150
intervjua s roditeljima novoupisane djece na kojima su se dale i sve potrebne upute kako lakše
prebroditi period adaptacije.
Aktivno sudjelovanje roditelja i uključivanje u život i rad vrtića, kao i prijašnjih godina,
ostvarivalo se kroz boravak u grupi zajedno s djetetom u prvim danima prilagodbe. Na ovaj način
osim što se djeci pokušala olakšati prilagodba na novu sredinu kod roditelja se pokušao smanjiti
stres u smislu stvaranja jasnije slike o tome što je to vrtić, što se i na koji način u vrtiću radi te kako
se ponaša dijete u kontekstu grupe. Ovakav oblik uključivanja roditelja u život vrtića u prvim
danima djetetove prilagodbe predstavljao je još jedan način stvaranja i građenja povjerenja
roditelja u vrtić. Kako bi se što više smanjila napetost roditelja vezano za odvajanje od djece tijek
adaptacije početkom pedagoške godine bio je praćen od strane stručnih suradnika uz pružanje
adekvatne podrške roditeljima.
54
Individualni razgovori predstavljali su još jedan oblik suradnje odgojitelja i stručnih suradnika s
roditeljima. Razgovori s roditeljima obavljali su se prije polaska djeteta u vrtić, te intenzivnije u
periodu adaptacije. Od strane roditelja, već prilikom prvog početnog inicijalnog intervjua
prikupljani su podaci o pojedinim aspektima razvoja i odgoja djece te ostvarenju programa.
Kroz svakodnevnu razmjenu informacija i ciljane razgovore roditelji su od odgojitelja mogli dobiti
informacije i stručno mišljenje vezano za djetetov rast i razvoj, odgojne postupke, aktivnosti u
skupini te na koje je sve načine moguće sudjelovati u djetetovom životu u vrtiću.
Tijekom pedagoške godine savjetodavni razgovori s roditeljima odvijali su se na inicijativu
roditelja, odgojitelja ili stručnih suradnika kad je roditelje trebalo upozoriti da dijete ne napreduje u
skladu s očekivanjima za njegovu dob. Ove pedagoške godine roditelji su se javljali na
individualne razgovore sa stručnim suradnicima vezano za zdravlje djece, govorne teškoće,
razvojne probleme, poteškoće odgoja i ponašanja, te u vezi spremnosti djece za polazak u školu.
Kroz ovu pozitivno usmjerenu razmjenu informacija radilo se na ohrabrenju i podršci roditelja
djece s utvrđenim poteškoćama a sve u svrhu vraćanja i održavanja povjerenja u njihovu
kompetentnost. Također se radilo na stjecanju novih znanja i usvajanju novih vještina potrebnih za
odgoj djece u obitelji.
Suradnja s roditeljima putem vizualno-pisane komunikacije ostvarivala se preko obiteljskih kutića
putem kojih su se roditelji informirali o aktualnim zbivanjima u vrtiću, o programu i radu odgojne
skupine, a također su im se putem njih posredovali i informativni letci edukativnog karaktera.
Predstavljanje vrtića i njegovih djelatnosti, informiranje o aktualnim događanjima kao i stručni
savjeti o razvoju i odgoju djeteta također je bilo omogućeno i putem web stranice DV Cvrčak.
Roditeljski sastanci su se odvijali prema planu i programu rada: za roditelje novoprimljene djece,
za boravak djece u Gradu mladih te za program predškole. Vezano za program predškole
organizirana su četiri skupna roditeljska sastanka za roditelje najstarije djece u svakom objektu
posebno s ciljem što većeg olakšavanja djeci prijelaz iz vrtićke u školsku sredinu. Na roditeljskim
sastancima učiteljice su informirale roditelje o školskom sustavu, načinu rada, dnevnom boravku te
općenito o funkcioniranju djece u prvim danima polaska u prvi razred. Naglasak je bio stavljen na
očekivanja od strane roditelja ali i škole te na važnost suradnje i partnerstva a sve u svrhu dobrobiti
djece.
U objektu Zapoljska s roditeljima novoupisane djece održan je skupni roditeljski sastanak gdje
se roditelje upoznalo s osobnom kartom vrtića i funkcioniranjem vrtića u cjelini, programima,
stručnim timom, poslovima iz djelokruga svakog stručnog suradnika posebno kao i s tijekom
adaptacije djece u prvim danima polaska u jaslice odnosno vrtić. Putem power point prezentacije, u
dijelu u kojem se govorilo o stručnom radu, roditeljima su prezentirane i fotografije djece u
aktivnostima a sve sa svrhom stvaranja što jasnije slike o tome što je to vrtić, što se i na koji način
u vrtiću radi te na koji način roditelji mogu sudjelovati u kreiranju odgojno-obrazovnog rada.
Prvi roditeljski sastanci po odgojnim skupinama bili su informativnog karaktera organizirani
prema pravilima komunikacijskog sastanka. Sadržaji roditeljskih sastanaka obuhvaćali su
predstavljanje grupe, programa rada, informacije vezano za adaptaciju djece na novu sredinu, kao i
važnost suradnje obitelji i vrtića te usklađivanje očekivanja. Na prvim roditeljskim sastancima za
novoupisanu djecu uz odgojitelje bili su prisutni i stručni suradnici a veći naglasak se stavio na
prilagodbeni proces.
S obzirom da se prepoznala važnost tematskih i edukativnih roditeljskih sastanaka u drugom
dijelu pedagoške godine roditeljski sastanci su održani na različite teme: Priprema djece za polazak
u školu, Odgovornost i samostalnost, Ja-poruke, Djeca u prirodi, Očekivanja roditelja od vrtića,
55
Evaluacija rada i adaptacija – zdravstveni kontekst vrtića, Procjena razvoja djece, Karakteristike
govora djece u dobi od 3-4 godine, Samostalnost u jaslicama, Postavljanje granica i pozitivna
disciplina, Rani razvoj govora, Prezentacija rada tijekom pedagoške godine.
Zadnjih godina povećava se broj roditeljskih sastanaka na određene teme a odaziv roditelja varira
od skupine do skupine. Stoga se planira i dalje rad na motivaciji roditelja za prisustvovanjem
tematskim roditeljskim sastancima u svrhu što boljeg razumijevanja vlastite djece.
Na planu unaprijeđenja suradnje s roditeljima pripravnik pedagog D. Markota provela je anketno
istraživanje vezano za poznavanje različitih oblika roditeljskih sastanaka s naglaskom na
komunikacijski na čemu je baziran pripravnički rad.
Sudjelovanje roditelja u odgojno-obrazovnom radu, kao i dosadašnjih godina, ostvarivao se kroz
prikupljanje i donošenje materijala za rad i igru djece a također se ostvarivao i kroz organizirane
posjete roditelja odgojnim skupinama, kao i kroz uključivanje roditelja u različite kreativne
radionice u vrtiću prilikom obilježavanja različitih prigodnih dana.
Roditelji su također sudjelovali i u blagdanskim slavljima te se uključivali u redovne i druge
segmente odgojno obrazovnog rada kao što su izleti i priredbe.
Zadovoljavajući interes od strane roditelja pokazan je za kreativne blagdanske radionice i
druženja na kojima je zajednički rad roditelja i djece rezultirao uradcima kojima se obogaćivalo
materijalno okruženje. Prednost ovakve vrste uključenosti roditelja nije samo u obogaćivanju
materijalnog okruženja i izradi različitih didaktičkih sredstava nego zajednički rad s djecom i
stvaranje osjećaja zajedništva koji je od neprocjenjive važnosti.
Zajedništvo s roditeljima odrazilo se i kroz završne svečanosti. Pred kraj pedagoške godine, u
mjesecu svibnju, svaka skupina imala je završnu svečanost na kojoj su odgojitelji sa djecom
prezentirali roditeljima što su radili tokom godine putem prigodne priredbe a sve s ciljem stvaranja
što kvalitetnijeg odnosa s roditeljima i bolje suradnje.
Povodom organiziranja Dana dječjih vrtića u svibnju 2015. g. na Bundeku, odgojitelji, roditelji i
djeca najstarije skupine imali su priliku za druženjem na otvorenom prostoru, te su zajedno
sudjelovali u različitim sportskim igrama i aktivnostima.
Na Danima otvorenih vrata, održanima u mjesecu lipnju 2015. g. roditelji su imali priliku upoznati
prostore u kojima će boraviti njihova djeca kao i način rada odgajatelja s djecom u grupi. Sve
navedene aktivnosti pokazale su se kao izrazito važne organizirane s ciljem što većeg poboljšanja
suradnje vrtića i obitelji.
Roditelji su se i ove pedagoške godine uključivali u UNICEF-ov Program radionica za roditelje
„Rastimo zajedno“ koji se sastojao od 12 susreta (1 put tjedno kroz tri mjeseca). U jesenskom
ciklusu u objektu Zapoljska program su provodile pedagoginja T. Meaški te odgojiteljice B.
Radošević i V. Jakšić-Kmetić. I ove godine program je vrlo dobro prihvaćen od strane roditelja te
je u planu nastavak njegovog provođenja i slijedeće godine. Na temelju provedene evaluacije
roditelji procjenjuju radionice vrlo korisnima smatrajući da im je kroz sudjelovanje u njima
omogućeno stjecanje novih vještina, učenje novih i drugačijih metoda, načina rada i pristupa u
odgoju djece. Također uviđaju da im dodatno znanje o roditeljstvu i odgoju pomaže u boljem
razumijevanju i shvaćanju vlastitog djeteta.
56
Posebno iskazuju zadovoljstvo načinom rada na radionicama koji se temelji na međusobnom
učenju kroz druženje i razmjenu vlastitog iskustva. Završeni program ocijenjen je vrlo visokim
ocjenama od strane roditelja uz iskazanu želju za nastavkom programa.
U drugom dijelu pedagoške godine odgajatelji djece jasličke i vrtićke dobi uključivali su se u
UNICEF –ov Program radionica za odgojitelje „Rastimo zajedno“ (7 susreta, 1 put tjedno) a
jedan od razloga za organiziranje radionica s odgojiteljima je izgrađivanje što boljeg partnerskog
odnosa s roditeljima te bolje uzajamno sagledavanje različitih viđenja djeteta, u vrtiću i u obitelji.
Program su u objektu Đalski provodile psihologinja M. Plavšin i odgojiteljice K. Tkalec i J.
Ožbolt. Kroz navedene radionice odgojitelji su stekli uvid u Program za roditelje, te su također
usvojili i neka suvremena znanja i vještine koje usvajaju i roditelji što je na dobrobit svakodnevnog
rada s djecom u skupini. Završeni ciklus pozitivno je ocijenjen a odgajatelji smatraju da je u
najboljem interesu djeteta da i oni kao odgojno-obrazovni djelatnici i roditelji raspolažu istim
izvorima znanja, primjenjuju vještine utemeljene na istim vrijednostima te ravnopravno
razmjenjuju svoja iskustva o odgajanju i življenju s djecom.
Provođenje Cap - programa prevencije zlostavljanja djece nastavio se i ove pedagoške godine
te su održana četiri roditeljska sastanka po pojedinim objektima u svim najstarijim skupinama.
Kroz roditeljske sastanke roditelje se upoznalo s Programom u sklopu kojeg se radi na
osvještavanju dječjih prava, unutarnjem osnaživanju i učenju djece vještinama samozaštite.
Osnovni cilj bio je osvještavanje važnosti jačanja djece te rada na njihovom samoočuvanju a sve sa
svrhom što uspješnijeg odupiranja negativnim utjecajima okoline. U provođenje Cap – programa
uključeni su stručni suradnici psiholog M. Plavšin, pedagog T. Meaški, zdravstveni voditelj A.
Kranjčec i odgojitelj V. Jakšić-Kmetić. Odaziv roditelja na roditeljske sastanke bio je mali te se
uviđa potreba rada na motivaciji roditelja za što većim prisustvovanjem. S obzirom da se
prepoznala važnost rada na smanjivanju ranjivosti djece i njihovoj izloženost različitim oblicima
zlostavljanja rad na provođenju Cap - programa planira se nastaviti i u idućoj godini.
U Dječjem vrtiću Cvrčak roditelje se prepoznalo kao važan segment u cjelokupnom odgojno
obrazovnom radu s djecom. Od velike je važnosti raditi na unapređenju komunikaciju i dalje kroz
sve navedene oblike suradnje. Jedino kroz dobru suradnju s roditeljima moguće je ostvariti
kontinuitet o odgoju i obrazovanju, te omogućiti svakom pojedinom djetetu razvoj u sredini koja
će djelovati poticajno na razvoj svih njegovih potencijala i u kojoj će se skrbiti o njegovim
specifičnostima.
57
VII. SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA
U želji unapređivanja i kvalitetnijeg provođenja odgojno-obrazovnog rada u vrtiću ostvarili smo
dobru suradnju sa društvenim i stručnim ustanovama na području Pešćenice i grada Zagreba.
U programu obogaćivanja života djece surađivali smo s Prirodoslovnim muzejom ZOO vrtom,
dječjim kazalištima na području grada Zagreba.
Surađivali smo sa knjižnicom S.S.Kranjčević koja je organizirala vrlo zanimljiva predavanja za
odgojitelje i razne predstave i izložbe za djecu, Udrugom „Juniors“ prof. G. Nagya koji je održavao
program malog tenisa u našim objektima te Udrugom Tutor koja je održavala tečaj engleskog
jezika. Spomenuli bi i Sport Educu koja je održavala tečajeve ritmike i plesa te Baby gym.
Surađivalo se i sa ŠRC Šalata vezano za program klizanja koji je realiziran u veljači 2015, a ujedno
su rezervirani termini za sljedeću pedagošku godinu.
Izleti su organizirani dva puta godišnje (listopad 2014. te veljača i svibanj 2015.), a za destinacije
su odabirana seoska domaćinstva u okolici Zagreba. Ove pedagoške godine organizirani su izleti u
suradnji sa seoskim domaćinstvima, ali prijevoz je bio organiziran u vlastitom aranžmanu radi
manje cijene izleta. Ovakva druženja je djeci zanimljivo i bogato doživljajima stoga ćemo se i dalje
truditi da im pružimo nova iskustva i izvan našeg vrtića. Jedan od izleta organiziran je u suradnji s
turističkom agencijom Trakostyan tours.
Nastavljena je i suradnja s auto prijevoznikom Jozićem koji za nas organizira vožnje za posjeta van
vrtića, ali u nešto manjem opsegu radi velikih cijena prijevoza.
Ove godine ostvarili smo i razne stručne suradnje. Dobru suradnju ostvarili smo s vrtićima na
području Pešćenice i grada Zagreba, humanitarnim organizacijama, Gradskim uredom za
obrazovanje, Ministarstvom za prosvjetu i šport i Centrom za socijalnu skrb, te stručnim
institucijama radi zadovoljavanja potreba i tretmana djece s posebnim potrebama: s Centrom za
djecu s motoričkim teškoćama Goljak, Poliklinikom SUVAG, Poliklinikom za zaštitu djece,
Savjetovalištem ERF-a, Centrom S. Raškaj, Domom zdravlja Pešćenica- epidemiološka i
pedijatrijska služba, Zavodom za zaštitu zdravlja, Domom zdravlja Željezničar, liječnicima školske
medicine.
Nastavljena je suradnja s Agencijom za odgoj i obrazovanje preko koje su kod nas bili organizirani
edukacijski, supervizijski i evaluacijski seminari za radionice za roditelje „Rastimo zajedno“.
S Ministarstvom odgoja i obrazovanja surađivalo se zbog verifikacije posebnim cjelodnevnih i
kraćih programa koji se namjeravaju provoditi od sljedeće pedagoške godine.
Surađivalo se i s Učiteljskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i s prof. Balić Šimrak obzirom da
smo vježbaonica za predmet „Likovna kultura“.
Suradnja se nastavila i sa osnovnim školama koje će pohađati naša djeca: OŠ D. Cesarića, OŠ P.
Preradovića, OŠ F. K. Frankopana i OŠ Vukomerec.
58
VII. REALIZACIJA GODIŠNJEG PLANA RAVNATELJA
RAVNATELJICA – Anita Kolarić
Najveći dio poslova i zadaća ravnateljice ove radne godine realiziralo se na provođenju bolje i
fleksibilnije organizacije cjelokupnog odgojno-obrazovnog procesa, radi što boljeg zadovoljavanja
potreba djece i provođenja raznih programa i tečajeva.
Za potrebe Vježbaonice ali i drugih programa redovito se nabavljao potrošni materijal tako da su
stvoreni dobri uvjeti za posjete studenata u naš vrtić.
Ravnateljica je sudjelovala u organizaciji roditeljskih sastanaka, organizacije i provođenje tečaja
engleskog jezika, sporta i baleta.
U potpunosti je riješeno pitanje satnice odgojitelja i stručno-razvojne službe. Satnice su sada
dokumentirane unazad šest godina, napravljene su i dvomjesečne rang liste prema kojima se
organizira rad. Voditelji objekata preuzeli su veću odgovornost što se tiće organizacije rada.
Ravnateljica je održavala redovite sastanke i sa drugim službama vrtića: tehničkim osobljem,
domarima, računovodstvom, tajnikom, te voditeljima objekata jednom mjesečno. Također,
ravnateljica vodi stručno razvojnu službu koja se sastoji od pedagoga, psihologa, logopeda,
zdravstvene voditeljice. Sastanci stručno razvojne službe održavani su jedanput tjedno, a prema
potrebi i češće. Na svakom se sastanku raspravljalo o planiranim i realiziranim zadaćama iz
dijelova Godišnjeg plana, osobito dijela koji se odnosi na unapređivanje odgojno-obrazovnog rada
i stručno usavršavanje odgojitelja. Raspravljalo se o pojedinačnim zadaćama, poteškoćama,
načinim rješavanja, kao i o pitanjima vezanim uz djecu, odgojitelje, roditelje. U okviru stručnog
dijela rada ustanove, ravnateljica je potakla osnivanje Timova odgojitelja koje vode stručni
suradnici u okviru satnice odgojitelja. Također, stručni tim je vodio stručne radionice vodeći se
zadaćama iz Godišnjeg plana.
Ravnateljica je u suradnji sa pedagogom organizirala i sudjelovala u radnim dogovorima sa
pripravnicima i volonterima, te ih pratila uvidom u njihov rad.
Sjednice Odgojnog vijeća
U ovoj radnoj godini bilo je planirano dvije sjednice velikih odgojnih vijeća, tri sjednice malih
odgojnih vijeća i sve su realizirane. Mala vijeća su održana u Turopljskoj (jaslice i vrtić),
Zapoljskoj (jaslice i vrtić) i Đalskom (Đalski i Vukomerec). Sve planirane teme su realizirane, a na
zadnjem Velikom vijeću bio je prezentiran rad Timova i rad Interesnih skupina.
Sjednice Upravnog vijeća
U pedagoškoj godini 2014/2015. održano je 11 sjednica Upravnog vijeća.
Na sjednicama se raspravljalo i donosile su se odluke u skladu sa Statutom i Pravilnikom o radu
Upravnog vijeća. Na svakoj sjednici i pored dnevnog reda ravnateljica je izvještavala članove
vijeća o aktualnostima u djelatnosti i u vrtiću, osobito vezane uz redovito financijsko poslovanje.
59
Stručno usavršavanje ravnateljice:
Ravnateljica je prisustvovala na svim skupovima koje je organizirao Gradski ured za
obrazovanje, kulturu i sport
Prisustvovala je raznim sastancima koje je organizirala Udruga ravnatelja za gradsku četvrt
Trnje i Pešćenicu, a vezano uz aktualnosti u djelatnosti
Edukacija „Vrtić u zajednici- zajednica u vrtiću“, DV Botinec
Edukacija Reggio „Dobro drvo“, OMEP
60
IX. REALIZACIJA GODIŠNJEG PLANA STRUČNIH SURADNIKA
PEDAGOG- Tihana Meaški
Pedagoginja Tihana Meaški nastavila je s praćenjem, unapređivanjem i provođenjem odgojno-
obrazovnog procesa uz stalno preispitivanje i prilagođavanje prakse potrebama djece, roditelja ali i
odgojitelja našeg vrtića u sklopu glavne zadaće u Godišnjem planu i programu.
Najveći dio satnice pedagoga odnosio se na PRAĆENJE ODGOJNO-NAOBRAZBENOG
PROCESA.
Svakodnevnim boravcima u skupini, pedagoginja je komunicirala s odgojiteljima i radila na
poboljšanju odgojno-obrazovnog rada. Radilo se na zajedničkom planiranju rada osluškujući
potrebe djece. Odgojiteljima je pružana pomoć u prikupljanju materijala, organizaciji prostora i
događanja u skupini. Pedagog je te je redovito aktivno sudjelovao u svim oblicima stručnog
usavršavanja u vrtiću.
UNAPREĐIVANJE I MIJENJANJE POSTOJEĆE PRAKSE KROZ SURADNJU S RAVNATELJEM,
STRUČNIM SURADNICIMA I ODGOJITELJIMA.
Obzirom na glavnu zadaću Poticanje senzomotornog razvoja s ciljem povećanja potencijala
svakog djeteta s naglaskom na djecu s posebnim potrebama te stvaranju materijalnog
okruženja u funkciji poticanja senzomotornog razvoja kod djece pedagoginja je nastavila s
vođenjem Tima za igru čije se izvješće detaljnije nalazi u poglavlju odgojno-obrazovni rad. Ove
pedagoške godine naglasak je bio na poticanju darovitosti kod djece i NTC sustavu. Odgojitelji su
dobili priloge aktivnosti podijeljene po dobi djece koje su provodili u skupinama, a u proljeće se
nastavilo s obogaćivanjem boravka na zraku na kojem se također poticala darovitost. Tokom
godine na timu su se izmjenjivala razna iskustva i ideje, a u svibnju na Velikom odgojiteljskom
vijeću prezentirana su postignuća rada tima. Plan za ovu pedagošku godinu realiziran je u
potpunosti.
Zajedno s ravnateljicom i odgojiteljima mentorima pedagoginja je bila članom Povjerenstva za
stažiranje odgojitelja pripravnika. Na početku stažiranja održan je sastanak pripravnika s
povjerenstvom na kojem su pripravnici upoznati sa svojim obvezama prilikom stažiranja. Tijekom
stažiranja praćen je rad pripravnika te je u svibnju odrađen prvi uvid u njihov rad. Stažiranje
odgojitelja pripravnika nastavlja se i sljedeće pedagoške godine. Odgojitelji pripravnici i pedagog
pripravnik koji su počeli sa stažiranjem prošle pedagoške godine prijavljeni su za polaganje
stručnog ispita.
Pedagoginja se zajedno s odgojiteljima dogovarala oko pisanja posebnih programa, od kojih je
Poludnevni vjerski i Cjelodnevni likovni verificiran, a Dramsko-scenski, Cjelodnevni njemačko-
vjerski i Cjelodnevni vjerski su u procesu verifikacije.
Od sljedeće pedagoške godine potrebno je reverificirati programe koji su stariji od 2010. god. te u
suradnji s odgojiteljima raditi na pisanju novih programa kao što su: Kraći i Poludnevni engleski
program. U sklopu toga planiraju se napraviti i promotivni letci i plakati za roditelje.
61
U sklopu 19. Dana dječjih vrtića grada Zagreba čija je tema bila "Rana intervencija" pedagoginja
je u suradnji s psihologinjom pripremila uvodno izlaganje i dale su općenite informacije o
navedenoj temi, nakon čega su usljedili dobri primjeri odgojno obrazovne prakse.
Također u suradnji s psihologinjom sudjelovala je na radnim dogovorima četvrtkom s nekim
određenim temama, kao i ostali stručni suradnici. To su bile teme vezane za zadaću iz Godišnjeg
plana i programa Poticanje komunikacijskih vještina na svim razinama odgojno-obrazovnog
procesa. Teme su bile: Komunikacijski roditeljski sastanak, Percepcija i samopercepcija kao bitne
odrednice komunikacije. Krajem mjeseca odgojiteljima je slan raspored održavanja radnih
dogovora s temama koje će se održavati sljedeći mjesec.
Zajedno s ostalim članovima stručnog tima, pedagoginja je pratila djecu s posebnim potrebama i
teškoćama u razvoju, pisala mišljenja i sudjelovala na pisanju IOOP-a za tu djecu. S dvoje djece s
teškoćama u razvoju individualno je radila.
Vrtić je nastavio suradnju s Volonterskim centrom Zagreb i obnovio svoje projekte za pomoć djeci
s teškoćama u razvoju. Tako su u vrtiću volontirala 5 volontera. Svi volonteri bili su kao pomoć
djeci s teškoćama u razvoju. Pedagoginja je kao njihov koordinator pratio njihov rad te tokom
godine slala podatke Ministarstvu socijalne politike i mladih. Suradnja s volonterskim centrom
nastavlja se i sljedeće pedagoške godine.
U sklopu kolegija „Metodika likovne kulture“ pedagoginja je sudjelovala u organiziranju i
praćenju rada studentica. Metodičke vježbe održavale su se u proljetnom semestru u tri skupine u
objektu Đalski. Organizirala je praksu za studentice prve, druge i treće godine Učiteljskog fakulteta
u objektima Turopoljska i Đalski.
Zajedno s logopedinjom i psihologinjom sudjelovala je u Pripremama za školu u najstarijim
skupinama, organizirala je i sudjelovala na roditeljskim sastancima starijih skupina na kojima je
prisustvovala učiteljica prvog razreda te je organiziran i posjet djece osnovnim školama.
U sklopu UNICEF-ovog programa podrške roditeljima „Rastimo zajedno“ zajedno s odgojiteljem
mentorom Vesnom Jakšić Kmetić i odgojiteljim savjetnikom Biserkom Radošević pedagoginja je
odradila ciklus od 11 radionica za roditelje.
Zajedno s psihologinjom, zdravstvenom voditeljicom i odgojiteljem mentorom Vesnom Jakšić
Kmetić u sklopu CAP-programa odrađeni su roditeljski sastanci s roditeljima školskih obveznika i
radionice s djecom starijih skupina.
Jedna od zadaća na kojoj je pedagog radio je UNAPREĐIVANJE KVALITETE PROCESA
ORGANIZIRANJEM I PRAĆENJEM RAZLIČITIH ODGOJNO-REKREATIVNIH PROGRAMA,
POSJETA, DRUŽENJE, IZLETA I DOGAĐANJA IZVAN VRTIĆA.
U cilju obogaćivanja života djece u vrtiću, pedagoginja je organizirala je posjete raznim muzejima
i institucijama Grada Zagreba te izlete. Dogovarala je termine predstava za djecu iz svih naših
objekata te nudila razne rekreativne programe kao, program koturanja i malog tenisa, klizanje,
boravak djece u Gradu mladih. To podruje rada obzirom na broj skupina vrtića zahtijevalo je vrlo
veliki angažman pedagoginje.
Od ove pedagoške godine pedagoginja je bila članom komisije za upis djece zajedno s
psihologinjom i odgojiteljicom radila na formiranju skupina u novoj pedagoškoj godine te radila
na aplikaciji e-Matice DV grada Zagreba i tokom godine ažurirala podatke.
62
Sljedeće godine pedagoginja će i dalje raditi intenzivnije na svim navedenim područjima zajedno s
članovima stručnog tima, ravnateljicom i odgojiteljima i redovito se stručno usavršavati.
STRUČNO USAVRŠAVANJE PEDAGOGA IZVAN USTANOVE:
Prisustvovanje radu Okruglog stola na temu: Uključivanje djece romske nacionalne manjine u
sustav odgoja i obrazovanja u gradu Zagrebu (stanje, problemi i postignuća) IPA projekt „Od
jednakih prava ka jednakim mogućnostima – FERTEO“ (30. rujna 2014.)
Okrugli stol "Sigurnost djece (ni)je moj posao?" 06.10.2014. Udruga Korak po Korak
5. godišnja konferencija voditelja "Rastimo zajedno" 17. i 18. 10. 2014. Ivanić Grad
Tribina "Prevencija elekttroničkog nasilja: primjeri dobre prakse" 19.11.2014. Udruga Korak po
Korak
Stručni skup: "Reggio pedagogija-suvremena inovativna pedagogija"; 07.11.2014. DV Dobro
Drvo
Sudjelovanje na Večeri matematike
Stručni skup: "Modeliranje poželjnog ponašanja"; 06.12.2014. DV Sunčana
Stručni skup: "Stvaranje prepoznatljivog kurikuluma u ustanovi ranog i predškolskog odgoja";
27.01.2015. DV G. Vitez
Veliko vijeće na temu „Poremećaji u ponašanju kod djece predškolske dobi i preventivne
mogućnosti predškolske ustanove“; veljača 2015. profesorice s ERF-a J. Mikić i D. Dodig.
Sudjelovanje na Danima dječjih vrtića Hotel Panorama "Rana intervencija"; svibanj 2015
Sudjelovanje na Danima dječjih vrtića PPT "Rana intervencija"; svibanj 2015. DV Cvrčak
Sudjelovanje na Danima dječjih vrtića Bundek; svibanj 2015.
Sekcija predškolskih pedagoga
PSIHOLOG – Marijana Plavšin
U pedagoškoj godini 2014./2015. rad psihologa bio je usmjeren u tri najvažnija pravca: prema
djeci, prema roditeljima i prema odgojiteljima.
Jedan od primarnih zadataka bio je praćenje razvoja sve djece i preventivno djelovanje. Uzastopno
procjenjivanje i praćenje psihofizičkog razvoja i napredovanja djece rezultiralo je adekvatnom
postavljanju razvojnih zadaća za svako pojedino dijete a sve s ciljem poticanja optimalnog razvoja.
Osobita pažnja posvetila se prepoznavanju, uvažavanju i zadovoljavanju djetetovih primarnih i
sekundarnih potreba vrlo važnom preduvjetu za poticanje ranog razvoja.
Za onu djecu za koju je primijećeno da imaju neke posebne potrebe prolazne ili trajne
organizirano je praćenje u grupi uz primjenu odgovarajućeg psihološkog instrumentarija. Djetetovo
ponašanje praćeno je u različitim područjima odgojno-obrazovnog rada (prilikom odvajanja od
roditelja, u vršnjačkim interakcijama, u slobodnoj igri, vođenim aktivnostima, u interakciji s
odgojiteljem i sl.), a nakon prikupljanja svih potrebnih informacija posebna pažnja posvetila se
edukaciji, konzultacijama s odgojiteljima te pisanju uputa i podsjetnika za rad s djecom.
Jedna od primarnih zadaća u radu psihologa bila je i rana intervencija koja je uključivala
dijagnostiku specifičnih potreba djece, savjetodavni rad s roditeljima (informiranje o razvojnim
karakteristikama djece kao i o eventualnim odstupanjima u razvoju), te individualni rad koji se
kretao u smjeru pružanja podrške djeci u prevladavanju poteškoća.
63
Ukoliko je priroda poteškoće kod djece bila takve vrste da je zahtijevala upućivanje u
odgovarajuće specijalizirane ustanove van vrtića, u suradnji s logopedom i zdravstvenim
voditeljem neka djeca upućivana su na dodatne preglede i tretmane van vrtića.
Što se tiče djece s TUR-om koja su integrirana u naše redovne skupine, za svu djece izrađeni su
skupni nalazi i mišljenja a također su zajedničkim radom svih stručnih suradnika (nakon provedene
opservacije) napravljeni i idividualizirani planovi i programi rada za djecu za koju se pokazala
potreba.
U sklopu 19. Dana dječjih vrtića grada Zagreba u svibnju 2015. god. u DV Cvrčak koji je bio
domaćin, održana je radionica na temu "Rana intervencija". Stručni suradnik psiholog u suradnji s
pedagogom u uvodnom izlaganju dao je općenite informacije o navedenoj temi ukazujući na
važnost započinjanja s ranom intervencijom što ranije kako bi se omogučilo što lakše
funkcioniranje djeteta kako u obiteljskom, tako i u vrtićkom okruženju. Nakon uvodnog izlaganja
usljedili su primjeri dobre odgojno-obrazovne prakse.
Neposredna suradnja s roditeljima kao osobama koje su najodgovornije za razvoj i odgoj svog
djeteta ostvarivala se već na prvom intervjuu gdje se roditelje pokušalo motivirati na suradnju s
vrtićem. Suradnja se također ostvarivala i kroz individualne razgovore koji su se obavljali s
roditeljima većeg broja djece u vrijeme prilagodbe na jaslice/vrtić te u vrijeme upisa u školu. Osim
navedenog, ove pedagoške godine roditelji su tražili pomoć psihologa zbog prolaznih razvojnih
potreba djece kao što su poteškoće ponašanja, agresivno ponašanje, poteškoće kontrole emocija,
povučenost te slabije razvijene socijalne vještine, teža separacija od roditelja i/ili adaptacija djeteta
na vrtić, postavljanje granica i pravila ponašanja, te zbog specifičnih problema djeteta vezano za
razvod roditelja. Većina roditelja na individualni razgovor dolazila je samoinicijativno. Kroz
neposredni razgovor roditelji su dobili odgovore na pitanja koja ih brinu a vezana su za njihovo
dijete, saznanja o napredovanju djeteta, korisne smjernice i podršku.
U suradnji s logopedom, pedagogom i odgojiteljima starijih skupina pratilo se napredovanje djece
u određenim razvojnim aspektima važnima za polazak u školu. Ove je godine provjera zrelosti za
polazak u prvi razred obavljena za većinu predškolaca a sve u svrhu boljeg poticanja i
unaprjeđivanja pojedinih aspekata njihovog razvoja. O rezultatima testiranja i praćenja djece kao i
prijedlozima za rad po pojedinim područjima upoznalo se i odgojitelje i roditelje. U suradnji s
logopedom i pedagogom održani su radni dogovori s odgojiteljima starijih skupina na kojima su
dane detaljnije informacije o polasku djeteta u školu, važnosti suradnje sa školom, o važnosti
socio-emocionalnog razvoja, dala se preporuka radnih listova te upute vezano za izrađene
individualizirane programe za svako dijete koje je dobilo odgodu. Kad je riječ o odgodama u
individualiziranom planu navedena su područja na kojima je trebalo pojačanije raditi s djecom a
odgojitelji su nadopunjavali IOOP aktivnostima putem kojih su poticali određene vještine kod
djece važne za polazak u školu.
S ciljem što većeg olakšavanja djeci prijelaz iz vrtićke u školsku sredinu organizirana su četiri
skupna roditeljska sastanka za roditelje najstarije djece u svakom objektu posebno. Psiholog je
prisustvovao roditeljskom sastanku u objektu Đalski te u uvodnoj riječi upoznao roditelje sa
svrhom roditeljskog sastanka, istakao važnost suradnje vrtića i škole te ukazao na važnost polaska
djeteta u školu u pravo vrijeme s naglaskom na socio-emocionalni razvoj. U glavnom dijelu
roditeljskog sastanka učiteljice OŠ Dobriše Cesarić istakle su važnost suradnje škole i obitelji te
očekivanja škole od roditelja i djece u prvim danima polaska djece u prvi razred.
64
U sklopu stručnog osposobljavanja odgojitelja, s ciljem poticanja njihovog osobnog rasta i razvoja,
sudjelovalo se kroz konzultacije, pisani stručni materijal, podsjetnike, upute, predavanja, radionice
te kroz rad u Timu: Senzibilizacija djece i odraslih za prihvaćanje različitosti.
Na početku pedagoške godine u suradnji sa stručnim suradnicima i odgojiteljima koji imaju
iskustvo rada s djecom jasličke dobi održana je radionica adaptacije za odgojitelje koji preuzimaju
najmlađu djecu a sve u svrhu što boljeg snalaženja i pripreme za stresan period dječje prilagodbe.
Naglasak psihologa bio je na roditeljima, djeci i odgojiteljima – tri karike u lancu uspješne
adaptacije. S obzirom da se uvidjela važnost pripreme odgojitelja za rad u najmlađim skupinama
održavanje radionice adaptacije planira se i slijedeće pedagoške godine.
S ciljem da se djeci što više pomogne i olakša adaptacija i odvajanje od roditelja na skupnom
roditeljskom sastanku za roditelje novoupisane djece roditelje se upoznalo s tijekom adaptacije
djece u prvim danima polaska u jaslice odnosno vrtić kao i sa poslovima iz djelokruga rada
psihologa. Naglasak je stavljen na različite moguće očekivane reakcije djece a sve sa svrhom što
bolje spremnosti roditelja u pružanju pomoći djetetu da što lakše prebrodi poteškoće odvajanja.
Jedna od zadaća iz djelokruga rada psihologa bila je praćenje adaptacije djece. Ove pedagoške
godine adaptacija kod velike većine djece protekla je u redu, većina djece pokazala je interes za
sadržaje u sobi, koristila je ponuđeni material i uključivala se u aktivnosti. Većina djece imala je
laku adaptaciju te se uspješno prilagodila za 15 dana boravka u vrtiću, dio djece imao je srednju
adaptaciju s produženjem prilagodbe do kraja 9. mjeseca, dok je manji broj djece imalo težu
adaptaciju ali su se i ta djeca nakon par mjeseci uspješno prilagodila. Rezultati ankete odgojitelja
ukazuju na važnost promišljanja i planiranja materijalnog okruženja u prvim danima djetetovog
boravka u sobi, a što duži boravak roditelja u skupini prepoznao se kao dobra prilika za njihovim
boljim upoznavanjem, stvaranjem prisnijeg odnosa, te zadobivanjem njihovog povjerenja.
Ove pedagoške godine poslovi psihologa obuhvaćali su i praćenje rada odgojitelja pripravnika.
Kroz uvide u rad naglasak je stavljen na zapažanja o aktivnostima i ponašanju djece (reakcije djece
na ponuđene poticaje, interakcije odgojitelja s djecom kao i djece međusobno te atmosferu u
skupini). Davanje povratne informcije odgojitelju o sadržaju i procesu odgojno obrazovnog rada
omogućivalo je njegovo daljnje promišljanje te razvijanje razumijevanja i vještina potrebnih za
obavljanje odgojiteljskog poziva. Također davanje povratne informacije odgojitelju o radu osim
vrednovanja uključivalo je i potporu odgojitelju kao osobi i kao početniku. Pružila mu se pomoć u
nošenju s poteškoćama na koje nailazi, boljem uočavanju dječjih potreba, mogućnosti i interesa te
iznalaženju načina i strategija djelovanja u neposrednom radu s djecom.
U sklopu Godišnjeg plana i programa rada, prema unaprijed predviđenim terminima četvrtkom, u
suradnji s pedagogom održano je 12 radionica komunikacije za odgojitelje: 6 radionica na temu
„Komunikacijski roditeljski sastanak“ te 6 radionica na temu „Percepcija i samopercepcija bitne
odrednice komunikacije“. Cilj radionica bio je osvještavanje važnosti vještina komuniciranja
odgojitelja za uspostavljanje što kvalitetnijih odnosa na svim razinama odgojno-obrazovnog
procesa.
Grupni rad s odgojiteljima realizirao se i kroz provođenje 7 Unicef-ovih radionica „Rastimo
zajedno“. Radionice su se održavale u proljetnom ciklusu u objektu Đalski a u Timu za provođenje
radionica bili su psiholog M. Plavšin i dva odgojitelja J. Ožbolt i K. Tkalec.
65
Svrha i ciljevi programa „Rastimo zajedno“ u stručnom usavršavanju odgojitelja bili su:
upoznavanje s programom radionica „Rastimo zajedno“ za roditelje, prepoznavanje vrijednosti
koje program promiče u odnosu na dijete, roditeljstvo i partnerstvo prava svakog roditelja na
podršku zajednice, povećanje kvalitete suradnje i partnerstva s roditeljima, povećanje kvalitete
komunikacije i rada s djecom, uočavanje različite pozicije roditelja i odgajatelja u odnosu na
djetetov život i razvoj te promoviranje programa u vrtiću, užoj i široj zajednici.
Ciklus od sedam radionica završilo je deset odgojitelja našeg vrtića. I ove godine program je vrlo
dobro prihvaćen od strane odgojitelja te je u planu nastavak njegovog provođenja i slijedeće
godine. Na temelju provedene evaluacije odgojitelji procjenjuju radionice vrlo korisnima
smatrajući da im je kroz sudjelovanje u njima omogućeno stjecanje novih vještina, učenje novih i
drugačijih metoda, načina rada i pristupa djeci i njihovim roditeljima. Završeni program ocijenjen
je vrlo visokim ocjenama.
Za roditelje djece predškolske dobi održana su četiri roditeljska sastanka s ciljem upoznavanja
roditelja s programom prevencije nasilja (CAP) koji je počeo s realizacijom u travnju 2015. god.
Informiranje roditelja na temu Prevencije nasilja u sklopu CAP programa imalo je za cilj
osvještavanje važnosti jačanja djece te rada na njihovom samoočuvanju a sve u svrhu podizanja
njihove što bolje kvalitete života. Cilj je bio što uspješnije odupiranje negativnim utjecajima
okoline.
Djeci najstarijih skupina kroz CAP radionice ukazalo se kako dobro i loše reagirati u različitim
situacijama nasilja, na podršku i raspoložive izvore pomoći te su im se također osvještavala
njihova prava pogotovo pravo da kažu „ne“ svim negativnim utjecajima iz okoline. Kroz primarno
vođenje djece u sklopu interaktivnih radionica od strane psihologa M. Plavšin i odgojiteljice V.
Jakšić Kmetić djeca su učila i usvajala srategije pomoći i putem prezentiranih igrokaza.
U sklopu rada Tima za senzibilizaciju djece i odraslih za prihvaćanje razlika održana su kraća
predavanja za odgojitelje uz power-point prezentacije na temu uvažavanja razlika. Putem
interaktivnih predavanja odgojiteljima se ukazala važnost učenja djece pozitivnim vrijednostima a
sve u svrhu promicanja zdravih stilova življenja te ostvarivanja svih njihovih potencijala. Teme
predavanja bile su: Promoviranje humanizma i tolerancije u praksi predškolskog odgoja,
Integracija djece s posebnim potrebama u redovne skupine, Prikaz Projekta o socijalnoj
uključenosti djece s ADHD-om i poremećajem socijalne komunikacije u sustavima obrazovanja,
Razvijanje i poticanje pozitivnih stavova prema razlikama kroz slikovnicu, Projekt rane edukacije
prihvaćanja različitosti (EDU mapa) primjer rada s djecom na području Ličko-senjske županije.
U suradnji s pedagogom i odgojiteljicom mentoricom predsjednicom Upravnog vijeća Jadrankom
Ožbolt koja se pridružila radu upisne komisije sudjelovalo se u kompletnoj proceduri prijema i
upisa djece u vrtić - izrada plana upisa prema utvrđenim raspoloživim mjestima, razvrstavanje
prijava, formiranje odgojno-obrazovnih skupina, provođenje intervjua, izrada popisa, rješavanje
žalbi. Konstantno se vodilo računa o ažuriranju podataka, broju raspoloživih slobodnih mjesta te
prosljeđivanju točnih informacija prema Gradskom uredu. Ove pedagoške godine zaprimljeno
ukupno 180 zahtjeva za upis djece koji su uvedeni u maticu. 6 zahtjeva zaprimljeno je izvan roka,
dok je evidentirane premlade djece koja do 1.9.2015. g. neće napuniti godinu dana bilo 16. U
prvom upisnom krugu razmatrani su zahtjevi koji su zadovoljavali sve propisane uvjete s
podnesenim dokazima o činjenicama bitnim za ostvarivanje prednosti pri upisu. U drugom
upisnom krugu razmatrani su zahtjevi sve ostale djeca koja nisu udovoljavala uvjetima kako bi se
popunile skupine do gornjih normativa.
66
Nakon provedenih upisa evidentirano je 162 novoupisane djece (126 djece u jaslicama i 36 djece u
vrtiću). Ove pedagoške godine upisana su sva djeca koja su podnijela zahtjev za upis u DV Cvrčak.
Ostalo je neupisano 16 premlade djece koja će se upisivati tijekom iduće pedagoške godine kad
navrše godinu dana ukoliko bude slobodnih mjesta u skupinama.
Ostali poslovi psihologa uključivali su izradu godišnjeg plana i programa rada i pisanje izvješća u
suradnji s ravnateljem i članovima stručnog tima, pomoć odgojiteljima prilikom organiziranja i
realizacije roditeljskih sastanaka – sudjelovanje na prvom informativnom roditeljskom sastanku
(V1, objekt Vukomerec) s osvrtom na protekli period adaptacije djece, odlasci s djecom i
odgojiteljima na izlete te prisustvovanje kazališnim predstavama. Psihološka dokumentacija se
vodila kroz svakodnevno pisanje dnevnika rada, vođenje individualnih dosjea djece (djeca s PP i
TUR), sređivanje i sistematiziranje testovnih podataka, pisanje vrtićkog nalaza i mišljenja, pisanje
uputa i podsjetnika za rad odgojitelja, izrada individualiziranog plana rada za dijete, popunjavanje
tabličnih podataka za potrebe Gradskog ureda, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te
Državnog zavoda za statistiku, formiranje skupina u e-matici u suradnji s pedagogom, pisanje
obavijesti i dopisa prema vanjskim institucijama, pisanje izvješća vezano za realizaciju
preventivnog programa ovisnosti, uređivanje web stranice te umnožavanje pisanog materijala za
odgojitelje vezano za provođenje Unicef-ovih radionica „Rastimo zajedno“. Također se radilo na
izadi power-point prezentacije za Dane dječjih vrtića – Rana intervencija (uvodno predavanje) te
prezentacije rada Tima za senzibilizaciju djece za prihvaćanje razlika.
Stručno usavršavanje psihologa realizirano je kroz:
- Sastanke predškolske sekcije Hrvatskog psihološkog društva jednom mjesečno
- Prisustvovanje radu Okruglog stola na temu: Uključivanje djece romske nacionalne manjine
u sustav odgoja i obrazovanja u gradu Zagrebu (stanje, problemi i postignuća) IPA projekt „Od
jednakih prava ka jednakim mogućnostima – FERTEO“ (30. rujna 2014.)
- Prisustvovanje radu Okruglog stola „Sigurnost djece (ni)je moj posao?“ na temu: Osnažimo
pravo djeteta da bude sigurno, Udruga roditelja „Korak po korak“ (6. listopada 2014.)
- Sudjelovanje na 5. godišnjoj konferenciji voditeljica i voditelja radionica s roditeljima
„Rastimo zajedno“ u Ivanić Gradu, (17. i 18. listopada.2014.)
- Prisustvovanje kreativnoj radionici Prezentnost: „Kad te gledam – vidim te, kad te slušam –
čujem te“ pod vodstvom dramske pedagoginje I. Marjančić, Udruga Kreativan trening i Studio
Kobus (2. studenog 2014.)
- Prisustvovanje tribini i predavanju na temu Prevencije elektroničkog nasilja: primjeri dobre
prakse (19. studenog 2014.) Udruga roditelja „Korak po korak“
- Sudjelovanje u edukaciji Primjena teorije afektivne vezanosti (TAV) u radu s roditeljima
djece s kroničnim bolestima i razvojnim smetnjama: procjena roditeljskog prihvaćanja dijagnoze
djeteta (8. prosinca 2014.)
- Prisustvovanje konferenciji „Svi smo sustav“ Osnažimo pravo djece da budu sigurna,
Udruga roditelja „Korak po korak“ (30. siječnja 2015.)
67
- Prisustvovanje radu Okruglog stola na temu: Ispitivanje socijalne uključenosti i kvalitete
podrške u sustavima predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja za djecu i
učenike s poremećajem iz autističnog spektra (PAS) i deficitom pažnje i hiperaktivnim
poremećajem (ADHD) (10. veljače 2015.)
- Prisustvovanje završnoj konferenciji – provedba istraživanja u okviru IPA komponente IV,
Ispitivanje socijalne uključenosti i kvalitete podrške u sustavima predškolskog, osnovnoškolskog i
srednjoškolskog obrazovanja za djecu i učenike s poremećajem iz autističnog spektra (PAS) i
deficitom pažnje i hiperaktivnim poremećajem (ADHD) (20. veljače 2015.)
- Prisustvovanje stručnom skupu na temu Rana intervencija, Gradski ured za obrazovanje,
kulturu i sport i dječji vrtići Grada Zagreba (12. svibnja 2015.)
Kroz radnu godinu 2014./2015., realizirao se veći dio planiranih zadataka te će se s njihovom
realizacijom nastaviti i dalje a sve u svrhu očuvanja i većeg unapređenja cjelokupnog psihofizičkog
razvoja djece.
LOGOPED – Neda Gugo Crevar
Prema planiranoj godišnjoj satnici logopeda najveći postotak radnog vremena odnosio se na
neposredni rad s djecom, roditeljima i odgojiteljima. Govorne teškoće bile su zastupljene prema
slijedećem prikazu:
DJECA S POREMEĆAJIMA JEZIKA, GOVORA I KOMUNIKACIJE
DJECA S
TUR/PP
Poremećaji
izgovora
Poremećaji
glasa
Poremećaji
ritma i
tempa
govorenja (mucanje,
brzopletost,
tahilalija,
bradilalija)
Jezične
teškoće
(usporen
jezično-
govorni
razvoj,
nedovoljno
razvijen
govor,
nerazvijen
govor,
posebne
jezične
teškoće)
Poremećaji
psihosocijalne
komunikacije
(Autistični
poremećaj,
Aspergerov
poremećaj,
Rettov
poremećaj,
Dezintegrativni
poremećaj u
djetinjstvu)
Djeca s
TUR-u (koja zbog
osobitosti
razvoja
jezika i
govora
ulaze u
područje
rada
logopeda)
Ukupan
broj
66 1 3 5 5 5
Broj djece
u tretmanu
logopeda
vrtića
62 1 2 2 4 2
68
Kroz ovu pedagošku godinu evidentirano je 85 djece s govorno jezičnim poteškoćama. Najviše
djece s govornim poteškoćama bilo je u dobi od 5 - 6g.
U individualnom tretmanu logopeda u vrtiću bilo je 73 djeteta. Kod 16 djece otklonjena je
govorna poteškoća, a kod velikog broja uočen je vidljiv napredak. Manji broj djece (uglavnom
višestruke poteškoće), odlazilo je izvan vrtića u specijalizirane ustanove na obradu i/ili tretman.
U lipnju, 2014. kabinet je opremljen logopedskim setom Beringher (donacija EU).
Savjetodavni razgovori i konzultacije s roditeljima i odgojiteljima djece obavljeni su za svako
dijete nakon utvrđene govorne poteškoće te kasnije kontinuirano tijekom godine.
Programi prevencije govornih i poteškoća čitanja i pisanja provode se s djecom od najranije
dobi kroz razne projekte poticanja razvoja senzomotoričkih sposobnosti. Sredstva za rad
prilagođavaju se uzrastu, aktivnostima, potrebama i mogućnostima djece, odgojitelji ih izrađuju
uključujući i djecu i roditelje. S ciljem osmišljavanja i izrade odgovarajućih sredstava za rad nastao
je prije 10 godina tim za didaktička sredstva kojeg vodi logoped.
Tim za didaktička sredstva
Sastanci Tima odvijali su se prema utvrđenom planu 1xmjesečno, za obje smjene odgajatelja. Česte
su bile individualne konzultacije ili dogovori u manjim skupinama, osobito vezano za aktivnosti
oko vrta u Vukomercu.
Tim kreira i izrađuje sredstva za poticanje senzomotornog razvoja kod djece od najranije
dobi, vođeni idejom da je dobra ona igračaka koja potiče na rad što više osjetila. Postavljeni
su ciljevi: skladan razvoj svih osjetila kod djece, razvoj svijesti o ulozi i važnosti pojedinih
osjetila, samim time bolje razumijevanje sebe i drugih, te prihvaćanje različitosti. U protekloj
pedagoškoj godini naš novi projekt je bio odgoj za održivi razvoj u sklopu kojeg smo učili i
bavili se recikliranjem i zbrinjavanjem otpada, racionalnom upotrebom energije i prirodnih izvora,
brigom o biljkama, životinjama kao i o nama međusobno, zdravom prehranom te njegovanjem
kulturnog identiteta, tradicije, nasljeđa. Posebna pozornost posvećena je smanjivanju i zbrinjavanju
otpada, pa smo u objektu Vukomerec uredili prostor za kompost gdje se većinom odlaže biootpad
iz centralne kuhinje. Iskustva u radu izmjenjivala su se redovito na sastancima. Za sve odgajatelje
rad Tima prezentiran je u svibnju na odgajateljskom vijeću.
Uz bogatstvo sredstava za poticanje senzomotorike u igrama na otvorenome na Bundeku, održana je radionica za izradu lutaka od tkanine i začinskog bilja, bez igle i konca uz minimalnu
potrebu škara.
Pripreme za školu u predškolskim skupinama započele su kao i svake godine radnim
dogovorom odgojitelja s logopedom, psihologom i pedagogom, gdje smo dogovorili plan
aktivnosti tijekom pedagoške godine:
aktivnosti u skupinama – raznovrsna sredstva za poticanje predvještina za čitanje, pisanje i
matematiku,…
suradnju sa školom – radni dogovor odgojitelja, učitelja i stručnih timova vrtića i škole;
posjete djece školi; posjete učitelja budućim učenicima u vrtiću
roditeljske sastanke po objektima vrtića s učiteljima pripadajućih škola
69
U predškolskim skupinama pojačano se radilo na razvoju predčitačkih vještina i vježbama
grafomotorike kroz raznovrsne djeci primjerene aktivnosti. Prema potrebi djeca su uključivana i na
individualne vježbe grafomotorike kod logopeda u vrtiću.
Suradnja s odgojiteljima odvijala se individualno i u manjim skupinama za djecu s posebnim
potrebama i TUR. Za sve odgojitelje djece s TUR održani su radni dogovori za pisanje IOOPa. U
Timu za didaktička sredstva aktivno je sudjelovalo 19 odgajatelja. Suradnja se nadalje odvijala i
kroz roditeljske sastanke sa stručnim temama, na radnim dogovorima za predškolske skupine, na
radionicama četvrtkom. Odgojitelji su bili informirani o rezultatima testiranja, postupcima koji se
poduzimaju tijekom logoterapije, potpomagali su komunikaciju s roditeljima te su bili dobra
dopuna u postupcima potrebnim za otklanjanje govornih teškoća kao i u savladavanju predčitačkih
vještina i grafomotorike kod djece. U skupinama u objektu Turopoljske studenti Filozofskog
fakulteta, odsjek fonetika, obavili su vježbe pod mentorstvom logopeda, a uz pomoć odgojitelja tih
skupina.
Odgojitelji pripravnici, treći odgojitelji i volonteri pripremani su kontinuirano i praćeni u radu s
djecom s TUR.
Suradnja s roditeljima ostvarena je kroz razne oblike: individualne konzultacije (usmeno
pojašnjenje problematike), putem letaka, prezentacije rada s djetetom, bilježnice s primjerima
vježbi za svako pojedino dijete koje je bilo u tretmanu, stručne teme na roditeljskim sastancima:
„Priprema djece za školu“ – Predvježbe čitanja i pisanja
„Karakteristike govora djece u dobi od 3 – 4g“, Zapoljska
„Uloga logopeda u vrtiću“, Zapoljska, za novoprimljenu djecu ppt - prezentacija
SURADNJA SA STRUČNIM TIMOM
Suradnja sa stručnim timom odvijala se preko sastanaka stručnog tima s ravnateljem 1x tjedno,
gdje su se dogovarale aktivnosti, te analizirala postignuća. Stručni tim se sastajao i periodički
prema planu evaluacije za djecu s teškoćama u razvoju te timski donosio planove za rad s djecom.
Suradnja se odvijala i individualno kada god je to bilo potrebno (pisanje nalaza i mišljenja za
pojedinu djecu, priprema protokola praćenja djece).
Na radnim dogovorima stručnog tima (kvartalno) razrađivana je strategija rada za djecu s
posebnim potrebama, teškoćama u razvoju i odgodama od škole. Određivani su mentori za djecu s
teškoćama u razvoju i odgodama, pisali su se IOOPi za djecu s TUR.
Ostali poslovi
IPA PROJEKT ''Od jednakih prava do jednakih mogućnosti – From equal rights to equal
opportunities FERTEO'' završne aktivnosti do listopada.
Provođenje Reynell testa za potrebe ERF-a (standardizacija)
STRUČNO USAVRŠAVANJE logopeda izvan ustanove:
- Edukacija za provođenje Reynell testa, ERF
- Poremećaji u ponašanju kod predškolske djece.Preventivne mogućnosti predškolske ustanove.
J.Mihić D.Dodig
- „Rana intervencija“, radionice u sklopu Dana dječjih vrtića
70
LOGOSEKCIJA – redovito prisustvovanje na sastancima i stručnim predavanjima.
MENTORSTVO: Za studente logopedije, Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta, provodila se praksa u
logopedskom kabinetu u objektu u Turopoljskoj.
Za studente fonetike, Filozofskog fakulteta, logoped je organizirao vježbe u skupinama vrtića u
objektu u Turopoljskoj.
STRUČNO USAVRŠAVANJE u ustanovi:
Logoped je održao slijedeće radionice, stručne aktive i prezentacije u vrtiću:
- „Djeca s TUR“ za odg. koji imaju u skupini djecu s TUR
- „Priprema djece za školu“ za odg. koji imaju u skupini predškolce
- „Poremećaji soc.komunikacije“, za sve odgojitelje
- „Glas i poremećaji glasa“, za sve odgojitelje
- Prezentacija Tima za didaktička sredstva – osjetilni park na Bundeku
- Prezentacija Tima za didaktička sredstva – odgajateljsko vijeće
ZDRAVSRVENI VODITELJ-Anica Kranjčec
Okosnica rada koja je određivala dugoročne i kratkoročne poslove zdravstvene voditeljice te
zadaće na svim segmentima unapređivanja procesa u protekloj pedagoškoj godini je bio daljnji rad
po
Programu zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima (Narodne novine br. 105 od 11. rujna 2002.)
Praćenje i vrednovanje provedbe Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska
prava i
ostvarivanje Konvencije o pravima djeteta
Skrb za zdravlje
Skrb za zdravlje djece zdravstvena voditeljica je provodila kroz mjere prevencije od zaraznih
bolesti za vrijeme boravka djeteta u jaslicama i vrtiću.
Obavljala je svakodnevnu jutarnju trijažu po objektima i grupama, promatrala kako djeca jedu,
boravak na zraku te poslijepodnevni odmor. Takav način rada je omogućavao pravovremeno
otkrivanje zdravstvenih i drugih potreba koje bi se pojavile. Kao i prethodnih godina zdravstvena
voditeljica je pratila pobol djece prema dostupnim ispričnicama i prema obavijestima koje smo
dobili od roditelja.
Zdravstvena voditeljica je imala dobru suradnju s roditeljima sa kojima se konzultirala ili im
davala savjete u vezi zdravlja njihovog djeteta. Praćenje, evidencija pobola djece te suradnja s
roditeljima, sve to omogućavalo je uvid u zdravstveno stanje svakog djeteta.. Sadržaj tih uvida i
razgovora je prenosila odgojiteljicama u grupi radi što bolje brige za dijete u vrijeme njegovog
boravka u jaslicama ili vrtiću. Zdravstvena voditeljica će tako raditi i u sljedećoj pedagoškoj
godini.
71
Edukaciju i upute za dobru skrb za zdravlje i njegu djeteta zdravstvena voditeljica je provodila
svakodnevno prilikom jutarnje trijaže, prema potrebi tijekom dana, putem radionica za zaposlenike
te putem letaka. Tako je isto činila i u komunikaciji s roditeljima i na roditeljskim sastancima.
Sljedeće godine zdravstvena voditeljica će početi edukaciju o zdravlju djece za roditelje odmah na
početku godine, na prvim roditeljskim sastancima.
Dobru suradnju je tijekom godine imala s djelatnicama Epidemiološke službe doma zdravlja
Peščenica, posebno s dr. Bastajić. Epidemiologica je po pozivu , a i samoinicijativno nekoliko puta
dolazila u neke naše grupe. Ona je pregledavala djecu , uzimala im briseve ždrijela te davala upute
odgajateljicama i zdravstvenoj voditeljici.
U protekloj pedagoškoj godini u našem vrtiću i jaslicama smo imali pravu epidemiju virusnih
osipnih oboljenja. Kao i svake jeseni i proljeća dosta djece je oboljelo od vodenih kozica, a
karakteristika za proteklu kao i za predhodnu pedagošku godinu bio je velik broj djece oboljele od
tzv. Pete bolesti.
U proljeće 2015.godine, u Zagrebu su uvedene protuepidemiološke mjere jer je epidemija ospica
trajala nesmanjenim intenzitetom. Zdravstvena voditeljica je dobila okružnicu – podsjetnik da
hitno provjeri cjepni status sve upisane djece. Zdravstvena voditeljica je to i napravila, a svu
necijepljenu djecu uputila na docijepljivanje. U liječničkim ambulantama je bio nedostatak cjepiva
protiv DTP- era pa če tu djecu uputiti na cijepljenje u novoj pedagoškoj godini.
Jedan od oblika rada zdravstvene voditeljice bio je odlazak u skupine gdje je djeci govorila o
važnosti zdravlja, a u dogovoru s odgojiteljima provodila je aktivnosti u kojima se isticala važnost
zdravlja.
Jednog dječaka s teškoćom u razvoju zdravstvena voditeljica je jedan put tjedno na pola sata
uzimala iz grupe i s njim, a prema dogovoru s dječakovom majkom radila tjelesne vježbe u
dvorani. Dječak je rado vježbao. On sljedeće godine polazi u prvi razred, a zdravstvena voditeljica
namjerava nastaviti s takvim oblikom rada s nekim drugim djetetom koje ima teškoću u razvoju u
suradnji i uz pristanak njegovih roditelja.
U studenom i prosincu 2014. zdravstvena voditeljica je za svu djecu predškolce organizirala
pregled zuba i pedavanje o higijeni usne šupljine. To je obavila u našem vrtiću specijalistica dječje
dentalne medicine iz poliklinike u Perkovćevoj i njezina medicinska sestra. Liječnica je o istoj temi
održala predavanje i za roditelje. Roditeljima je predavanje bilo zanimljivo, a djeca su s veseljem
sudjelovala na radionici za njih. Svega nekoliko djece nije željeo otvoriti usta za mu doktorica
pogleda zube, ali je to ona svojom dobrom komunikacijom uspjela otkloniti. Zdravstvena
voditeljica će i sljedeće pedagoške godine pozvati ljiečnicu u vrtić jer djeca na taj način pobjeđuju
strah od zubara I razvijaju dobre higijenske navike.
Nastavit će i dalje provoditi adekvatnu edukaciju roditelja, odgojitelja i djece u skupinama u vezi
sa zdravljem djeteta jer nam je cilj zdravo dijete u zdravom okolišu.
Zdravstvena voditeljica je i ove godine prema potrebi održala individualne razgovore s roditeljima
djece koja su imala određene zdravstvene potrebe.
PREHRANA DJECE
Razvoj djeteta ima svoje zakonitosti i specifičnosti u kojima prehrana ima jednu od presudnih i
važnih uloga, stoga je zdravstvena voditeljica i ove godine zajedno s glavnom kuharicom radila
jelovnike u koje su uvrštavale nove namirnice i jela, a ''stara'' jela su kuharice pripremale i servirale
72
da izgledaju kao nova. U protekloj godini smo imali 18 djece s posebnim potrebama u prehrani za
koje je zdravstvena voditeljica izrađivala jelovnik. Posebnu brigu je vodila o pretilom dječaku i
intenzivno surađivala s njegovom mamom.
Jedna od kontinuiranih zadaća zdravstvene voditeljice u sljedećoj pedagoškoj godini biti će rad na
pojačanoj suradnji s roditeljima o zdravoj prehrani djeteta te motiviranju djeteta za hranu.
Djeca u našem vrtiću ne jedu čips, smoki, bombone i drugu „nezdravu“ hranu. Roditelji su
prihvatili naše sugestije te umjesto grickalica (za proslave rođendana) djeci donose suho i svježe
voće, koje pored onog koje dođe u grupu iz vrtićke kuhinje stoji na mjestu gdje je djeci na dohvat
ruke i ona ga mogu jesti kada to zažele. Od prošlog proljeća zdravstvena voditeljica je u prehranu
djece uvela svježe mlado povrće koje servirka servira oko 10h u jutro. Djeca su povrće dobro
prihvatila i rado ga jedu . To smatramo jednim od naših uspjeha te ćemo tako nastaviti raditi i dalje.
Unapređivanje prehrane djece je trajna zadaća u našem vrtiću. Zdravstvena voditeljica nastavlja i
nadograđuje pozitivna iskustva koja imamo s doručkom i ručkom serviranim na način švedskog
stola te porculanskim tanjurima i stolnjacima, projektom „Jedemo kao kod kuće“. Sljedeće godine
će održati radionicu za odgajatelje na temu prehrane djeteta i uvažavnje djetetovih potreba u jelu da
svi obnove znanja o toj temi.
Postignuća djece kao što su veća samostalnost, spretnost i samopouzdanje djece, motiviraju
zdravstvenu voditeljicu da projekt nastavlja dalje.
Edukacija za osoblje
kontinuirana edukacija djelatnica koje rade tehničke poslove o uporabi sredstava za čišćenje
i metodologiji čišćenja.
radionica za odgojitelje nove jasličke djece početkom godine
zdravstvene radionice za odgajatelje „Sigurnost djece na dječjem igralištu“, „Osipne bolesti
kod djece“
radionice za djelatnice u glavnoj kuhinji :
a) provjera znanja i pisanje novih evidencijskih lista– vrtićki HACCP
b) provođenje DDD mjera
c) mikroorganizmi u kuhinji
radionica za roditelje CAP program
radionica za djecu CAP program
radionice za odgajatelje pripravnike i „nove“ odgajatelje – „Njega i skrb za zdravlje djece“
Drugu godinu za redom radio je i Tim za tjelesne aktivnosti s akcentom na djecu jasličke dobi.
Sastanci Tima su održavani jedanput mjesečno. U ožujku 2015. zdravstvena voditeljica je s
članicama Tima sudjelovala na simpoziju zdravstvenih voditelja Hrvatske s temom Tjelesne
aktivnosti u ranoj intervenciji kod djece. Na godišnjoj prezentaciji Timova, Tim zdravstvene
voditeljice je stručnim djelatnicima pokazao što je sve radio proteklih mjeseci. Članice Tima za
tjelesne aktivnosti su na poticaj zdravstvene voditeljice organizirale već tradicionalan „Dan za
tjelesne aktivnosti u vrtiću “Cvrčak”. To je bilo svojevrsno slavlje sporta, a naša djeca su se u pauzi
od “napornih” aktivnosti pogostila mladim i svježim povrćem. Naš Tim će nastaviti s radom i dalje
uz još veću motiviranost članica.
73
Antropometrijsko mjerenje djece zdravstvena voditeljica je obavila i ove godine.
Dobri rezultati tjelesne težine i visine djece rezultat su uporne i kontinuirane brige za kvalitetu
hrane koju djeca konzumiraju u našem vrtiću. Dijete u vrtiću zadovolji 75 % dnevnih potreba za
hranom te će zdravstvena voditeljica i dalje raditi na adekvatnoj i kvalitetnoj prehrani djece u
našem vrtiću.
Osobna higijena i higijena okoliša
Zdravstvena voditeljica je svakodnevno nadzirala rad spremačica, kuharica i servirki, a tako će biti
i u sljedećoj pedagoškoj godini.
Pojačane higijenske mjere je zdravstvena voditeljica u tijeku godine organizirala prema potrebi.
U veljči 2015. zdravstvena voditeljica je imala Nadzor Tima za HACCP iz ministarstva zdravlja.
Nadzorni Tim je bio zadovoljan pripremljenom dokumentacijom i radom na pripremi i serviranju
hrane, trebamo napraviti neke manje korekcije u glavnoj kuhinji koje smo u većoj mjeri već i
korigirali.
Zdravstvena voditeljica je upućivala zaposlenike na redoviti pregled u epidemiološku službu, a
radnike koje rade na pripremi i distribuciji hrane još i na prošireni tečaj o ispravnosti namirnica
koji treba obnavljati svake četiri godine.
Suradnja s ravnateljicom i stručnim timom
sudjelovanje u radu stručnog tima
organizacija izleta i pratnja djece van vrtića
Stručno usavršavanje
Sigurnost djece (ni)je moj posao – okrugli stol, udruga roditelja KORAK PO KORAK
seminar - Epilepsija u dječjoj dobi, Klinika za Epilepsiju, KB Zagreb, Gradski ured za
kulturu i sport
stručni skup - „Navike promjeni i zdravlje pokreni“, organizacija Ured za zdravstvo Grada
Zagreba, Nastavni Zavod za Javno Zdravstvo grada Zagreba i RTL televizija
Mini simpozij – „Prevencija u funkciji zdravlja“, stručno društvo medicinskih sestara
dječjih vrtića
Simpozij o cijepljenju, Ministarsvo zdravlja RH, Hrvatski zavod za javno zdravstvo,
Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju
Seminar „Komunikacija s roditeljima i suradnicima – rješavanje pritužbi i neugodnih
situacija“
Seminar – Dijabetes kod djece, Gradski ured kulturu i sport, klinika za dijabetes KB Zagreb
Plan za pedagošku godinu 2015./16.
CAP radionice za roditelje djece pred školaca
CAP radionice za djecu pred školce
edukacija radnika na tehničkim poslovima
radionice za odgajatelje
prisustvovanje roditeljskim satancima
rad u sklopu Stručnog tima
rad u sklopu Tima za tjelesne aktivnosti
vlastita edukacija
74
TABLICA-POPIS ZAPOSLENIH, BOLOVANJA I ZAMJENE PEDAGOŠKA GODINA
2014/2015
R
E
D.
B
R.
IME I
PREZIM
E
OIB
BOLO
VANJE
ZAMJ
ENA
BOLO
VANJ
E
ZAMJ
ENA
BOLOV
ANJE
ZAMJ
ENA
BOLO
VANJE
ZAMJ
ENA
BOLOV
ANJE
ZAMJ
ENA
1
Antunović
Katica
26194827
118
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
2
Asanovska
Ramona
09621058
919
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
3
Bermanec
Manda
47649031
918
09-
2014 preras
10-
2014 preras
11-2014
12-2014
01-2015
02-29
ust
15-31
ust
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
4
Bićanić
Anica
00256157
318
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
5
Bićanić
Marina
91231342
279
09-
2014
10-
2014
11-2014
preras
12-2014
01-2015
17-28
ust
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
6
Biškup
Katarina
49799215
786
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015 preras
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
75
05-18
ust
7
Blagus
Biserka
44200869
883
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
Gazivo
da
Nikoli
na
04-2015
05-2015
06-2015
16-27
ust
8
Blažević
Sanja
27967374
695
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
Asano
vska
Ramon
a
04-2015 Asano
vska
Ramon
a
05-2015 Asanov
ska
Ramon
a
06-2015 Asano
vska
Ramo
na 16-31
hzzo
01-30
hzzo
01-31
hzzo
01-30
hzzo
9
Bosančić
Dunja
25213689
109
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015 preras
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
09-17
hzzo
10
Brajković
Snježana
47567405
369
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
11
Brlečić
Snježana
37045578
652
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
12
Bugarin
Ana
42140503
949
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
13
Cavrić
Manda
97026312
896
09-
2014
10-
2014
11-2014
preras
12-2014
01-2015
10-19
ust
76
02-
2015 preras
03-
2015 preras
04-2015
05-2015
06-2015
preras 16-20
ust
02-13
ust
15-19
ust
14
Čičak Ilija
65808542
222
09-
2014 Idžan
Josip
10-
2014 Idžan
Josip
11-2014
Idžan
Josip
12-2014
Idžan
Josip
01-2015
Idžan
Josip 01-30
hzzo
01-30
hzzo
01-30
hzzo
01-31
hzzo
01-31
hzzo
02-
2015 Idžan
Josip
03-
2015 Idžan
Josip
04-2015
Idžan
Josip
05-2015
Idžan
Josip
06-2015
Idžan
Josip 01-28
hzzo
01-31
hzzo
01-30
hzzo
01-31
hzzo
01-30
hzzo
15
Čular Iva
64997868
942
09-
2014
10-
2014
11-2014
preras
12-2014
01-2015
03-07
ust
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
16
Ćutić
Helena
31951184
046
09-
2014 preras
10-
2014 preras
11-2014
12-2014
01-2015
29-30
ust
01-03
ust
02-
2015 preras
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
10-24
ust
17
Datković
Damir
35108099
695
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015 preras
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
17-20
ust
18
Delač
Lidija
19926642
154
09-
2014
preras
10-
2014
11-2014
preras
12-2014
preras
01-2015
preras 09-09
ust 30-
30 ust
17-28
ust
03 i 16-
31 ust
01-26
ust
27-31
hzzo
02-
2015
preras
03-
2015
preras
04-2015
preras
05-2015
preras
06-2015
01-28
hzzo
01-31
hzzo
01-07
hzzo
11-15
ust i 26-
26 ust
77
19
Draskovic
h Tina Iva
74542520
757
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015 preras
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
10-16
hzzo
20
Đuraš
Svjetlana
38713034
779
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015 preras
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
16-20
ust
21
Ešegović
Marica
77335652
406
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
22
Ferk
Marija
44797213
561
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
23
Floreani
Arleta
73313586
034
09-
2014 Lesjak
Breznič
ar S.
10-
2014 Lesjak
Brezni
čar S.
11-2014 Lesjak
Brezni
čar S.
12-2014
Glavač
Topolo
vec
Izabela
01-2015
Glavač
Topolo
vec
Izabela
01-30
hzzo
01-31
hzzo
01-30
hzzo
01-
31hzzo
02-
2015
Glavač
Topolov
ec
Izabela
03-
2015
Glavač
Topolo
vec
Izabela
04-2015 Glavač
Topolo
vec
Izabela
05-2015 06-2015
01-28
hzzo
01-31
hzzo
01-30
hzzo
01-31
hzzo
01-30
hzzo
24
Gašpar
Sanja
87841037
704
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
25
Gazivoda
Nikolina
61662556
354
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
78
26
Glamočak
Marko
72934704
801
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015 preras
04-2015
05-2015
06-2015
30-31
ust
27
Glavač
Topolovec
Izabela
39475853
811
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
28
Gradski
Ana
88687462
965
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
29
Grgić
Milena
39727614
706
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
30
Grgić
Karamatić
Ljiljana
70869692
566
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
31
Grobelšek
Lucija
80352264
077
09-
2014
10-
2014
11-2014
preras
12-2014
01-2015
19-28
ust
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
preras
06-2015
15-29
ust
32
Gruć
Alena
93588978
898
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
79
33
Gugo
Crevar
Neda
18670170
503
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
34
Harjaček
Ankica
25219626
16
09-
2014
10-
2014 preras
11-2014
preras
12-2014
preras
01-2015
preras 30-30
ust
27-28
ust
02-03 i
08 ust
12-12
ust
02-
2015
03-
2015
04-2015
preras
05-2015
06-2015
10-10
ust
23-23
ust
35
Heraković
Marijanka
13981947
711
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
36
Horvat
Đurić
Dragica
78292320
893
09-
2014 Stjepan
ović
Mirna
10-
2014 Stjepan
ović
Mirna
11-2014 Stjepa
nović
Mirna
12-2014 Stjepan
ović
Mirna
01-2015 Stjepa
nović
Mirna 01-30
hzzo
01-31
hzzo
01-30
hzzo
01-31
hzzo
01-31
hzzo
02-
2015 Stjepan
ović
Mirna
03-
2015 Stjepan
ović
Mirna
04-2015 Stjepa
nović
Mirna
05-2015 Stjepan
ović
Mirna
06-2015 Stjepa
nović
Mirna 01-28
hzzo
01-31
hzzo
01-30
hzzo
01-31
hzzo
01-30
hzzo
37
Idžan
Josip
76698638
883
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
38
Ilić
Snježana
13802388
792
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
Gazivo
da
Nikoli
na
04-2015 Gazivo
da
Nikoli
na
05-2015
06-2015
03-31
ust
01-07
ust
39 Ilovača
Željka 09-
2014 preras
10-
2014 preras
11-2014 Šagolj
Željka
12-2014 Šagolj
Željka
01-2015 Šagolj
Željka
80
27475840
197
01-30
ust
09-31
hzzo
01-30
hzzo
01-31
hzzo
01-31
hzzo
02-
2015 preras
03-
2015 preras
04-2015
preras
05-2015
preras
06-2015
preras 01-28
hzzo
09 31
hzzo
01-30
hzzo
01-31
hzzo
01-30
hzzo
40
Ivanešić
Sanja
06321022
864
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
41
Kelčec
Ključarić
Ivana
58960878
542
09-
2014
10-
2014 preras
11-2014
12-2014
01-2015
27-31
ust
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
42
Klanac
Vesna
97063363
294
09-
2014
10-
2014
11-2014
preras
12-2014
preras
01-2015
17-17
ust
22-22
ust
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
43
Klobučar
Đurđa
54707836
029
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
44
Kobali
Ljiljana
04438107
322
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015 preras
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
04-11
ust
45
Kolarić
Anita
90182095
639
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
81
46
Kostanjski
Ljiljana
41392461
746
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
47
Kranjčec
Anica
37829684
197
09-
2014 preras
10-
2014
11-2014
preras
12-2014
01-2015
08-11
ust
03-07
ust
02-
2015 preras
03-
2015
04-2015
preras
05-2015
06-2015
17-18
ust
14-17
ust
48
Kubelka
Ines
61612890
973
09-
2014
10-
2014 preras
11-2014
12-2014
01-2015
preras 27-31
ust
1-23 ust
02-
2015
03-
2015 preras
04-2015
05-2015
06-2015
09-20
ust
49
Kuljanski
Ana
04558955
553
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
Gazivo
da
Nikoli
na
04-2015
05-2015
06-2015
50
Labor
Sanja
43473222
233
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
51
Lapov
Nedjeljka
51478317
731
09-
2014
10-
2014 Tićak
Martin
a
11-2014
preras
12-2014
Bugari
n Ana
01-2015
Bugari
n Ana 01-31
ust
01-11
ust
12-30
hzzo
01-31
hzzo
02-
2015 Bugarin
Ana
03-
2015 Bugari
n Ana
04-2015
Bugari
n Ana
05-2015
Bugari
n Ana
06-2015
Bugari
n Ana 01-28
hzzo
01-31
hzzo
01-30
hzzo
01-31
hzzo
01-30
hzzo
82
52
Lesjak
Brezničar
Sabina
00991206
936
09-
2014 preras
10-
2014
Glavač
Topolo
vec
Izabela
11-2014 Glavač
Topolo
vec
Izabela
12-2014 Glavač
Topolo
vec
Izabela
01-2015 Biškup
Katari
na 23-30
hzzo
01-30
hzzo
01-30
hzzo
01-31
hzzo
01-31
hzzo
02-
2015 Biškup
Katarin
a
03-
2015 Biškup
Katarin
a
04-2015 Biškup
Katari
na
05-2015 Biškup
Katarin
a
06-2015 Biškup
Katari
na 01-28 01-31 01-30
hzzo
01-31
hzzo
01-30
hzzo
53
Lilek
Jelana
69652852
618
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
54
Lukač
Ivanka
80011783
717
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
preras
01-2015
05-31
ust
02-
2015
03-
2015
04-2015
preras
05-2015
preras
06-2015
13-30
ust
01-18
ust
55
Mamula
Nikolina
83554173
427
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
56
Martinovi
ć Marica
60101033
279
09-
2014
10-
2014 preras
11-2014
preras
12-2014
01-2015
28-31
ust
01-07
ust
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
57
Matić
Mirela
21381164
592
09-
2014 preras
10-
2014 preras
11-2014
12-2014
01-2015
29-30
hzzo
01-03
hzzo
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
58 Matić Tea
2404104709-
2014 preras
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
83
032 17-18
ust
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
preras 08-19
hzzo
59
Matovina
Petek
Valentina
02430884
629
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
60
Meaški
Tihana
25876919
734
09-
2014 preras
10-
2014 preras
11-2014
preras
12-2014
01-2015
12-16
ust
31-31
ust
01-04
ust
02-
2015 preras
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
24-27
ust
61
Mihulja
Vesna
08329986
664
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015 preras
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
24-27
ust
62
Nemčić
Danijela
65226357
585
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015 preras
04-2015
05-2015
06-2015
02-06
ust
63
Nikolić
Vesna
01430515
347
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
64
Oljica
Suzana
39261008
837
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015 preras
04-2015
05-2015 preras
06-2015
84
02-03
ust
08-22
ust
65
Orešković
Preprotić
Katarina
28829964
550
09-
2014
10-
2014 preras
11-2014
12-2014
01-2015
preras 16-17
hzzo
08-09
hzzo
02-
2015
03-
2015
04-2015
preras
05-2015
06-2015
preras 27-28
hzzo
15-19
hzzo
66
Ožbolt
Jadranka
07444733
236
09-
2014 preras
10-
2014 Tićak
Martin
a
11-2014
12-2014
01-2015
23-30
ust
01-17
ust
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
67
Pajnić
Ružica
50283358
742
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
68
Palaić
Brdek
Martina
83138522
035
09-
2014 preras
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
15-19
hzzo
02-
2015
03-
2015 preras
04-2015
preras
05-2015
preras
06-2015
02-11
hzzo
20-30
ust
01-29
ust
69
Pavić
Biserka
22826554
180
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
70
Pečar
Ljiljana
99493381
856
09-
2014
preras
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
preras 01-12
ust
26-31
ust
02-
2015 preras
03-
2015
04-2015
05-2015
preras
06-2015
01-06
ust
12-18
ust
85
71
Pejaković
Srećko
96143856
784
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
72
Perković
Katica
60521740
098
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
preras 23-30
ust
73
Pešić
Mario
14054279
151
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015 preras
03-
2015
04-2015
05-2015
preras
06-2015
09-13
ust
26-29
ust
74
Plavšin
Marijana
57437801
803
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
preras
01-2015
17-19
ust
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
75
Pritišanac
Ivanka
73426420
375
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
76
Pul
Dubravka
35126569
937
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
77
Radošević
Biserka
48350844
533
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
86
78
Rakamarić
Marija
86895041
084
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
79
Ravnjak
Matija
70951551
517
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015 preras
04-2015
preras
05-2015
06-2015
31-31
ust
01-03
ust
80
Rogulj
Edita
06852023
868
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015 preras
03-
2015 preras
04-2015
05-2015
06-2015
23-27
ust
02-06
ust
81
Rusan
Mirjana
25399739
836
09-
2014 preras
10-
2014 preras
11-2014
12-2014
01-2015
18-30
ust
01-01
hzzo
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
82
Slamek
Suzana
33050764
441
09-
2014
10-
2014
preras
11-2014
preras
12-2014
preras
01-2015
preras 13-31
ust
01-23
ust
24-30
hzzo
01-12
hzzo
12-23
ust
02-
2015
03-
2015 preras
04-2015
05-2015
06-2015
preras 02-13
ust
08-30
hzzo
83
Stažnik
Ivanka
07196636
008
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
84 Stjepanovi
ć Mirna 09-
2014 preras
10-
2014
11-2014 preras
12-2014
01-2015
87
63264680
054
15-26
ust
20-28
ust
02-
2015
03-
2015 preras
04-2015
05-2015
06-2015
18-27
85
Šagolj
Katica
61814576
549
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
86
Šagolj
Željka
47780791
847
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
87
Šestić
Ivana
15645071
690
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
preras 13-16
ust
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
88
Šikić
Dubravka
77594445
051
09-
2014
10-
2014
11-2014
preras
12-2014
preras
01-2015
06-30
hzzo
01-09
hzzo
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
89
Škof
Barbarić
Kristina
52339192
569
09-
2014
preras
10-
2014 Tićak
Martin
a
11-2014
Večeri
n Lana
12-2014
01-2015
preras 16-30
ust
01-03
ust
06-31
ust
01-26
ust
27-30
hzzo
05-13
ust
02-
2015 preras
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
23-27
ust
90
Šmit Ines
Lahorka
32496510
685
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
preras 26-31
ust
88
02-
2015 preras
03-
2015
04-2015
preras
05-2015
06-2015
01-13
ust
16-24
ust
91
Štajdohar
Anuka
17486041
083
09-
2014 preras
10-
2014
11-2014
preras
12-2014
01-2015
preras 15-18
ust
11-21
ust
22-31
ust
02-
2015 preras
03-
2015 preras
04-2015
05-2015
06-2015
01-06
ust
25-27
ust
92
Štrek
Mirjana
17923848
630
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015 preras
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
09-20
ust
93
Švarc
Gordana
35144818
414
09-
2014 Večerin
Lana
10-
2014 Večerin
Lana
11-2014 Asano
vska
Ramon
a
12-2014 Asanov
ska
Ramon
a
01-2015 Asano
vska
Ramo
n 01-30
hzzo
01-31
hzzo
01-30
hzzo
01-31
hzzo
01-31
hzzo
02-
2015 Asanov
ska
Ramon
03-
2015
04-2015
05-2015
preras
06-2015
01-20
hzzo
18-22
ust
94
Tićak
Martina
83818076
666
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015 preras
04-2015
05-2015
06-2015
24-27
ust
95
Tićak
Nikolina
91053508
846
09-
2014 Čular
Iva
10-
2014 Čular
Iva
11-2014
Tićak
Martin
a
12-2014
Tićak
Martin
a
01-2015
Tićak
Martin
a
01-30
hzz0
01-31
hzzo
01-30
hzzo
01-31
hzzo
01-31
hzzo
02-
2015 Tićak
Martina
032015 Tićak
Martin
a
04-2015 05-2015 06-2015
01-28
hzzo
01-31
hzzo
01-30
hzzo
01-18
hzzo
96
Tkalec
Katja
42729387
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
89
498 02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
97
Valenčak
Ivana
40821708
002
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
98
Večerić
Jasenka
91430978
978
09-
2014
10-
2014 preras
11-2014
12-2014
01-2015
01-10
ust
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
99
Večerin
Lana
81811740
155
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
10
0
Vidičević
Kristina
32377841
510
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015 preras
04-2015
preras
05-2015
06-2015
18-31
hzzo
01-10
hzzo
10
1
Vlahović
Tajana
32377841
510
09-
2014
10-
2014 Bugari
n Ana
11-2014
Bugari
n Ana
12-2014
01-2015
preras 6-31
hzzo
01-30
hzzo
12-15
ust
02-
2015
preras
03-
2015 Gazivo
da
Nikolin
a
04-2015
05-2015
06-2015
01-28
hzzo
01-02
hzzo
03-27
ust
10
2
Vojnović
Renata
01708303
360
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
preras 21-31
ust
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
90
10
3
Vonić
Kata
25121877
022
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
10
4
Vukadin
Ana
70861877
784
09-
2014 preras
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015 Sočko
vić
Matea 22-26
ust
12-31
hzzo
02-
2015 Sočkovi
ć Matea
03-
2015 Sočkov
ić
Matea
04-2015 Sočko
vić
Matea
05-2015 Sočkov
ić
Matea
06-2015 Sočko
vić
Matea 01-28
hzzo
01-31
hzzo
01-30
hzzo
01-31
hzzo
01-30
hzzo
10
5
Vukov
Colić Irina
42288221
498
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
preras 12-16 i
26-31
hzzo
02-
2015 preras
03-015
preras
04-2015
05-2015
06-2015
26-28
hzzo
01-04
hzzo
10
6
Zidar
Marica
40727102
411
09-
2014
102014
11-2014
12-2014
01-2015
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
10
7
Žalac
Romana
18301009
140
09-
2014
10-
2014
11-2014
12-2014
01-2015
preras 13-23
hzzo
02-
2015
03-
2015
04-2015
05-2015
06-2015
108
Dreta
Suzana
516679645
52
09-2014
10-2014
11-2014
12-2014 preras
01-2015
02-15 ust
02-2015
03-2015
04-2015 preras
05-2015
06-2015
17-17 ust
109
Jakšić
Kmetić
Vesna
09-2014
10-2014
11-2014
12-2014 preras
01-2015
09-22 ust
02-2015 preras 03-2015 04-2015 05-2015 06-2015
91
274374333
75
23-27
ust
110
Komerički
Petra
788877096
10
09-2014
10-2014
preras
11-2014
12-2014
01-2015
03-09 i
17 31
ust
111
Sočković
Matea
651367208
43
09-2014
10-2014
11-2014
12-2014
01-2015
02-2015
preras
03-2015
04-2015
05-2015
06-2015
09-13
ust
112
Duspara
Mira
095271893
59
09-2014 10-2014 11-2014 12-2014 01-2015
02-2015 03-2015 04-2015 preras 05-2015 06-2015
07-20 ust
Legenda:
ust-bolovanje na teret ustanove
hzzo-bolovanje na teret hzzo-a
preras- preraspodjela drugih zaposlenika
Recommended