24.12.2014

Izvješće medijskih objava

Press CLIPPING d.o.o., Florijana Andrašeca 14, 10000 Zagreb, Hrvatska, tel.: +385 1 30 948 04,fax: +385 1 30 10 262, e-mail: press@pressclip.hr, www.pressclip.hr

Muzeji Hrvatskog zagorja

1

24.12.2014 Jutarnji list Stranica/Termin: 58 Hrvatska

Naslov: NA KRAJU GODINE DOGODIO SE KNIFER

Sadržaj: VIZUALNA UMJETNOST, ARHITEKTURA I KAZALIŠTE U 2014.

Autor: PATRICIA KIŠ TOMISLAV ČADEŽ

Rubrika, Emisija: Kultura Žanr: izvješće Naklada: 55.000,00

Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, NEANDERTALCI

23.12.2014 Zagorski list Stranica/Termin: 8 Hrvatska

Naslov: U idućoj godini na raspolaganju 161,5 milijuna kuna

Sadržaj: Posljednja ovogodišnja sjednica županijske skupštine Proračun za 2015. manji za dva posto

Autor: Klara Suhodolčan

Rubrika, Emisija: Županija Žanr: izvješće Naklada: 7.000,00

Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, GALERIJA ANTUNA AUGUSTINČIĆA

23.12.2014 Zagorski list Stranica/Termin: 22 Hrvatska

Naslov: Regionalni muzeji kao generatori razvoja

Sadržaj: HRVATSKI MUZEALCI AKTIVNI U SVJETSKOJ MUZEJSKOJ ORGANIZACIJI ICOM

Autor: (zl)

Rubrika, Emisija: Županija Žanr: izvješće Naklada: 7.000,00

Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, GORANKA HORJAN, ICOM

23.12.2014 Zagorski list Stranica/Termin: 39 Hrvatska

Naslov: VELIKI PRAČOVJECI STIGLI U KRAPINU

Sadržaj: MIŠLJENJE JAVNOSTI PODIJELJENO JE KADA JE U PITANJU IZVEDBA SKULPTURA I PRIKAZ NEANDERTALACA

Autor:

Rubrika, Emisija: Panorama Žanr: izvješće Naklada: 7.000,00

Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, NEANDERTALCI, MUZEJ KRAPINSKIH

23.12.2014 Hrvatski umirovljenički list Stranica/Termin: 31 Hrvatska

Naslov: LJETOVANJE, IZLETI I DRUŽENJA

Sadržaj: Umirovljenici Općinske udruge umirovljenika Veliko Trgovišće bili su ove godine na sedmodnevnom ljetovanju na Murteru, Hotel Colentum. S nama na nezaboravnom odmoru i lijepom druženju bili su umirovljenici iz Novog Marofa.

Autor: Rudolf Kontrec

Rubrika, Emisija: / Žanr: izvješće Naklada:

Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, NALAZIŠTE HUŠNJAKOVO

Muzeji Hrvatskog zagorja

Lista objava

24.12.2014 Stranica/Termi 58

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: Kultura Žanr:

Površina/Trajanje: 1.942,54 Naklada: 55.000,00

Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, NEANDERTALCI

VIZUALNA UMJETNOST,PISEPATRICIAvKIS

Godina

2014. ulikovnompogledu nijezapočela najsretnije.

Teško se uopćeprisjetiti vizualnog događaja

koji bi nas ozbiljnije

prodrmao.Pred sam kraj godinezaredale su izložbe kojesu, nakratko, uspjele dapovjerujemo u to dami, koji živimo u Zagrebu,

živimo u velikomgradu: impresionistipredvođeni AugusteomRenoirom i ClaudeomMonetom, pa JoanMiro, Julije Knifer,Guercino. nizale su se

dojmljive pozivnice,dan za danom. Naposljetku

se pokazaloda nije sve lako se činipa smo, primjerice, odJoana Miroa vidjelisamo stvaralaštvo izposljednjih desetak godina

njegova života.Tema iz kulture o kojojsu gotovo svi razgovarali,

nizali su se argumenti

za i protiv, novaje Muzička akademijakoju je, po nekadašnojzgradi Ferimporta Stanica

Fabrisa, oblikovaoarhitekt Milan Šosterič.Osim ove, nekih ozbiljnijih

polemika nijebilo. Bila je jednarasprava oko slikaramlađe generacijenaslonjenih na figuraciju,

vezana uz Salonmladih, koja je skrenulau besmisleno nastojanje

definiranja razlilaizmeđu slikarstva ividea danas. Pamti se i

duhovitiji pokušaj da senaloži kiparu DenisuKraškoviću, da njegoveskulpture neandertalaca

u Krapini budu više"realistične" Osimnavedenog, zapravotrivijalnog, likovna jezajednica po većini

pitanja

odlučila šutjeti.Dobra vijest za 2015.

jest da će u hrvatskompaviljonu na Venecijanskom

bijenalu nastupitiDamir Očko, jedan odperspektivnijih umjetnika

mlađe generacije,a da nova izložbena sezona

započinje FotoTonkom, fantastičnom -

gospodom art decoa,izložbom u Klovićevimdvorima.

NAKRAJU GODEDOGODIO SE Kfl

STRANA IZLOZBA GODINE:IMPRESIONISTI UKLOVIĆEVIM DVORIMAIako je po zvučnosti i dobroodrađenom PRu izložbaJoanaMiroa u Umjetničkom paviljonubila u prvom planu ove jeseni, ispalo

je da smo vidjeli samo djelaiz njegove kasnije faze. Izložba"Normandija. Rađanje impresionizma"

kustosa AlainaTapiea u Klovićevim dvorimasamozatajnijaje, no mnogo bolja.

Djela su to umjetnika poputClaudea Monetaili Eugenea Bodina,

mahom malih formata, no

upravo su to slike koje su umjetniciradili za sebe, za svoju dušu,

a ne za nastup na Salonu. U intimnosti

slika koje su stvaralineopterećeni tržištem, adut jeizložbe. Tapie je, istražujući djelanastala u Normandiji, srušio mitdaje impresionizam rođen 1872.

godine u luci Le Havre kada jeClaude Monet naslikao "Impresiju"

Dapače, dokazao je da

prve slikarske impresije datirajumnogo ranije, u dvadesete godine

19. stoljeća. I da jedno od

IZLOZBA GODINE: JULIJE KNIFER U MUZEJU SUVREMENEUMJETNOSTI, RETROSPEKTIVA

Iva Radmilajanković, ZvonkoMaković i Ana Knifer, povjesničarka

umjetnosti i kćiJulija Knifera,

autori su retrospektivneizložbe slikara, na svojim počecima

protagonistaGorgone, kasnije

umjetnikakojijedobardioživota proveo u Parizu, djelomiceizbognerazumijevanjaokoline.Tamoje i umro 2004. Deset godina

kasnije, naotvorenjeumjetni kove izložbe u MSU došlo je

mnoštvo posjetitelja.Izložba kojajeotvorena na jesen

zvala se "Bez kompromisa"

Iz današnjeje perspektive jasnodaje upravo tako, beskompromisno,

stvarao, anaovaj jenačin i postavljena retrospektiva;

isklj učivo s odabranim kapitalnim

djelima Julija Knifera.Uz slike s motivima meandra,forme kojajezahvaljujućiKniferu definiralasuvremenuhrvatsku povijest umjetnosti i

njezin je najeksplicitniji simbol,izloženje i izbor"Autoportreta"Crteži na kojima umjetnik bilježivlastito lice, no bez ikakvavidljiva

izraza, nastali su između

najvažnijih mjesta na kojima jenastao impresionizam nije Pariz,

većfarmaSaintSimeon, mjestoveličanstvenog susreta mora i rijeke,

gdje su dolazili umjetnici i

književnici bježeći iz Pariza i od

industrijalizacije i miješali se sa

seljacima i ribarima. Oddevedeset djela na izložbi, petnaest

ih je naslikano nafarmi.

KUSTOSICE GODINE:WHWU muzeju ReinaSofiauMadridu, kat ispod angažiraneantiratne "Guernice" Pabla Picassa,

angažiranu međunarodnuizložbu "Stvarno korisno

znanje" priredila je kustoska

skupinaWHW:SabinaSabolović, Natašallić, Ana Dević

i Ivet Curin. Kustosice su svoju

suradnju započele izložbomvezanom uz 152. godinu Komunističkog

manifesta, nastavilena međunarodnom Bijenalu u

Istanbulu, i koje vode zagrebačku

galeriju Nova, pozvale suniz suvremenih umjetnika kojise bave teškim pitanjem ravnopravne

distribucije znanja

ARHITEKTONSKIPROJEKT GODINE:MIKELIĆVREŠHISTRIA AROMATIC A"Histria Aromatica" rad je mladogarhitektonskog studija MikelićVreškoji su već jednom dobili nagradu za

najbolji arhitektonski projekt, "ViktorKovačić" za hotel Well, uzTermeTuhelj. "Histria Aromatica" konkuriraza nagradu Kovačić, ali i zaeuropskunagradu za arhitekturu Mies van der

Rohe. Smještenaje uz zaselakPižanovac, četiri i pol kilometara odBala, iznad sela, na donedavnozapuštenom brdu, i sjedište je agrikulturnoturističkog

kompleksa, na stotisuća kvadratnih metara, s ljekovitim,aromatičnim autohtonim i začinskimbiljem. Prepoznatljiv su rukopisarhitekata prozori koji nisu pravilnoraspoređeni, niti su jednaka oblika, i

kosi krov. Inače, privatni je vlasnik u

ovaj projekt uložio tri milijuna eura.

2

NA KRAJU GODINE DOGODIO SE KNIFER

PATRICIA KIŠ TOMISLAV ČADEŽ

izvješće

Jutarnji list

24.12.2014 Jutarnji list Stranica/Termi 58

Hrvatska

3

I KAZALIŠTE U 2014.SEZONUJE OBILJEŽIO'KOLUMBO' UZeKaeMu

PROJEKTGODINE:TEMAHEROJI, GALERIJA906090

PIŠEJOMIfLAVCADEZ

1949. il952. godine.Upravo se na"Autoportretima"

kojihje 120, mogu pronaćizačeci Kniferove težnje za ponavljanjem,

kojaje u proljeće1960. godine i doveladomenadra. Meandar je, dokazalaje izložba, uspio Kniferadovestido željenog cilja, a to je beskonačnim

ponavljanjem postićiapsurd. Apsurdje Knifer, kojemu

je Samuel Beckett biomeđu

omiljenim piscima, smatrao područjem

potpuneslobode. Bilisu izloženi i "Banalni dnevnici"koje je umjetnik vodio svakodnevno,

ključnovažni začitanjenjegovadjela.

danas. Izložba se oslanja na pojam

koji su početkom 19. stoljeća

koristili radnički klubovi uVelikoj Britaniji, čijaje namjerabila da se suprotstave obrazovanju

koje su za radnike organizirali

vlasnici tvornica, aglavnaim jemotivacija bila

efikasnija proizvodnja.Među izlagačima su i MladenStilinović te Jacob Appelbaum,suradnik najpoznatijeg "zviždača"

na svijetu Edvvarda Snowdena,

zatim Chto Delat, DanielaOrtiz, PhilCollins. Polemiku u

španjolskoj javnosti izazvao jerad "Kutija šibica" umjetnica"Mujeres Publicas" o pitanjupobačaja u Latinskoj Americi.

U tvornici pogona Jedinstvo kustosica

Marijana Stanić pokrenulaje projekt koji pozivasuvremene

umjetnike da se očitujupo stjedećem pitanju: postoje li

u današnjem društvu heroji, i

ako postoje, kako ih definirati.Odnosno, "jesu li strastvenekolektivne identifikacije s herojima

nešto što je protivno razumijevanju

i funkcioniranju društvadanas" Igor Grubić, čiji je radizložen i u njujorškomizložbenom prostoru P. S1. u

sklopu ciklusa koji govori o herojima,

pokazao je dokumentarnifilm "Spomenik" koji se baviuništenim modernističkimspomenicima iz socijalizma.Rad Sanje Iveković "Na

barikadama" nastaoje natemelju južnokorejske "Pjesme

ljubavnika" napisane 1980. tijekom

masakra u Gvvangjuu,Trenutačno se može pogledatisjajna izložba "Lostland"mladog slikara Pavla Pavlovića,s motivima koji graniče s

nadrealnim. Izlagali su i NicolHevvitt, MartinaMezak, DanOki, Jelena Jureša.

IZLOŽBA MLADOGUMJETNIKAGODINE:ZLATANVEHABOVIĆ,PROKLETA POSADA, LAUBADvije su "ziheraške" izložbe kojeje nemoguće izbjeći u ovom pregledu:

Knifer i Vehabović. Kniferje Knifer, a koliko god se trudila,naprosto nisam mogla pronaćikompaktniju promišljenijuizložbu mladog autora od oneZlatana Vehabovića, "Prokletaposada" koja je na samompočetku prošle godine bila u

Laubi. Ima devet slika, što je najopširniji

umjetnikov ciklus dosada, nastale su na temelj uškotske pjesme "My Donal"Naslovna slika "Prokleta posada"

pokazuje četvoricumuškaraca namalenom čamcuusred smaragdno zelenogmora,

boje kakve se rijetko viđa u suvremenoj

umjetnosti.Izložbaje također bila i u

njujorškoj

galeriji Mare Straus.

Kalendarska

godinapokriva po polovicu

dvije kazališnesezone, a one su u

nas bile raznolike i razvedene.Unatoč svemu, institucionalna

kazališta praktički nisu

osjetila krizu. Dok Talijaniukidaju opere, Turci kazališta,

a svaka evropska zemljadotacije smanjuje, uključujući

najbogatije, Nizozemsku,Belgiju ili Francusku, po dvadeset

i više posto, u nas jeuglavnomstradala nezavisnascena.

No i s nje dolaze i dalje profesionalni

i umjetnički dorasliprojekti. Izdvojio sam pet

predstava za koje mislim dasu bile najbolje. Dakako, nijeposrijedi sport pa "najbolje"znači da su, zapravo, u svomkontekstu, dale više nego štoje potrebno.

Odbačeni i potlačeniPredstava sezone ovaj je mjesec

premijemo izveden "Kristofor

Kolumbo" MiroslavaKrleže u režiji Renea Medvešeka

i produkciji Zagrebačkogkazališta mladih. To je

prvi put da je neka rana Krležina

jednočinka oživjela mimo

buke i bijesa, kao svojevrstanlirski oratorij. Medvešek

je u ekspresionističku"mašinu" Krležinu ugradioosobit, sinkopiran ritam,

pojedinačne

glasove glumacauglazbio u jednu melodičnukompoziciju, gdje se svaki "instrument"

čuje i zasebno, a

Krešimir Mikić kao Kolumbodonosi tankoćutnog "unutarnjeg"

pobunjenika, koji odbacujezlato i moć u ime plovidbesame. Takvo čitanje rekreira

i Krležin humanizamali i rekao bih rehabilitira njegovu

poeziju, koraci čijih simfonija

(Pan) odjekuju i u ovojjednočinki s kraja Prvogasvjetskog rata.

Osobitu vrijednost predstavidaje scenografija Tanje Lacko,

gdje se uz pomoć šest konopa

cijela dvorana, s publikom,nađe u utrobi golemog

broda.Montažstroj je potkraj

prošle zime, sredinom ožujka,prikazao u zagrebačkoj Tvornici

Jedinstvo, uza Savu, multimedijski

spektakl "Mali čo¬

vjek želi preko crte"Borut Šeparović, redatelj i

utemeljitelj ove naše najboljenezavisne skupine, imao jeproteklih godina i jednu boljuangažiranu predstavu, "55+"

gdje je iznio prokletstvo životau tranzicijskoj državici na

obodu Europe, kroz sudbineviše desetaka aktera. Ovdje setakođer koncentrira na odbačene

i potlačene, no sada mlade,

pa ovdje sudjeluju nezaposleni,

studenti, Bad Blue Boysi.Visoka izvedbena razina glavnih

izvođača, primjerice SareRenar, čvrsta koreografija, dojmljiv

video i cijela prezentacijadaleko su iznad ne samo domaćeg

prosjeka. Glavni je adutpredstave bila ironična i mnogoznačna

glazbena kulisa, štoje persiflirala novovalnu popglazbu iz osamdesetih godinaprošlog stoljeća. Ova naspramdruštva sarkastičnastava dakako morala je bitieutanazirana poradi takozvanog

kršenja autorskih

prava.Makedonski doajen Slobodan

Unkovskirežirao je još usiječnju "Trisestre" Antona

PavlovičaČehova

u zagrebačkojGavelli.

Klasično,

poStanislavskom

rekao bih,kao jednudovršenu, u sebiizbistrenu cjeli

god. Još relativno mlađiglumci, Ivana Krizmanić,Marko Makovičić i Jerko Marčić

vješto donose neurozu kakva

pogoni malog čovjeka uraljama stvarnosti, intimnihlaži, predrasuda i podmukle filozofije

(neostvarenog) stjecanja.Predstava je istodobno duhovita

i pesimistična, zaigranai namještena. Tekst je improviziran,

no ne i situacije ukoje akteri "nužno" upadaju.

Lucidan ženski svijetDrama "4. 48 psihoza" ŠarahKane u Zagrebačkom kazalištu

mladih početkom listopada,

u režiji domaćega doajenaBožidara Violića, prvo je doista

uspjelo čitanje kojeg djelaove prekratko živuće engleske

spisateljice na našimpozornicama.

Dakako, Violić je unašem godinama najboljemteatru već bio režirao jednunjezinu dramu, "Fedrinu ljubav"

u ožujku 2011. ali tad do

publike nije dospjela tolikoemocija nego ponajprije "informacija"

o autoričinu rukopisu.

Bitna je bila utoliko štoje afirmirala jednoga mladogglumca, Vedrana Živolića.Ovdje se otvara svijet lucidani rekao bih posve ženski krozglumu Jadranke Đokić, kojadramu iznosi na razinu tragedije,

tako da pred publikomsuvremena depresivna ženaizrasta u Antigonu. Ovom jeulogom ova izvrsna glumicadostigla punu umjetničkuzrelost i to prije svega ovupredstavu čini iznimnomNaime,

u najboljim režijama najviše

su na dobitku - glumci.

nu, gdje se melankolija nadajekao početna pozicija protagonista,

dok su ludilo i alkoholi deluzije njihovo jedino oružje

za preživljavanje. Predstavatraje dulje od tri sata a nigdje

ne "popušta" Izvrsni suglumci u ne uvijek prvim ulogama,

Filip Šovagović kaoporocima

uništen vojni liječnikČebutkin i Ranko Zidarić kaoizgubljeni oficir Veršinin.

Tzv. mala predstavaPosljednjih godina jedino jeslovenska gošća Mateja Koležnik

ovoliko dojmljivo ismireno režirala Čehova unas, godine 2006. "Ujaka Vanju"

u splitskom Hrvatskomnarodnom kazalištu, a prijenje, još devedesetih godinaprošlog stoljeća, Paolo Magelli

također u Gavelli(predvorju), "Višnjika"

"Ko rukom odneseno"

autorski projektBobe Jelčića, premijemo

je izveden u Teatru

&td u travnju. Posrijedi

je gotovosavršena takozvana

malapredstava,čija produkcija

podrazumijeva

dviježarulje,

stol,stolac,

starišporet i tri

glumca uodjeći kakvoj

23.12.2014 Stranica/Termi 8

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: Županija Žanr:

Površina/Trajanje: 617,21 Naklada: 7.000,00

Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, GALERIJA ANTUNA AUGUSTINČIĆA

posljednja ovogodišnja sjednica županijskeskupštine Proračun za 2015. manji za dva posto

U idućoj godini naraspolaganju 161, 5milijuna kunaTušek (HDZ) prozvao za prijave projekata po stranačkoj liniji, a

župan mu parirao da prijave po stranačkoj liniji više ne postoje

Klara SuhodolčanKRAPINA

Proračun

Krapinsko- zagorske županije

za 2015. godinuiznosi 161. 489. 892

kuna, izglasala je na posljednjojsjednici Županijska

skupština KZŽ. Proračun jeza dva posto manje od ovogodišnjeg,

a razlog smanjenjaprihoda i primitaka je

izmjena i dopuna Zakona 0

porezu na dohodak i Zakona

o financiranju jedinicalokalne i regionalne samouprave.

Najviše, 81, 7 milijunakuna planira se od pomoći,a prihodi od poreza koji nose

68, 7 milijuna kuna. Najvišerashoda je predviđeno za

Upravni odjel za obrazovanje,kulturu, sport i tehničku

kulturu za koji je planirano64, 8 milijuna kuna (40% ukupnih

rashoda) od čega 61, 4 zaobrazovanje. Slijedi Upravniodjel za gospodarstvo, poljoprivredu,

promet, komunalnuinfrastrukturu i EU fondove

s 35 milijuna kuna (22%

ukupnih rashoda).

Aktualni satPrije rada po dnevnom redu

sjednice, održan je aktualni

sat. - Gdje je ona vertikala

koja rješava problemeizmeđu županije i ministarstva?

- pitao je Žarko Tušek,zbog neuspjele prijave poduzetničkog

inkubatora na natječaj.

Također, nadovezaose na problem prijava projekata

po stranačkoj liniji,što je župan negirao i prozvao

elementarnim nepo¬

znavanjem sustava, jer prijave

po stranačkoj liniji višene postoje. Radi se 0 projektu

Galerije A. Augustinčića uKlanjcu, za koju Tušek smatra

da je, izgleda, malo višena listi prioriteta, na što župan

odgovara kako su nositelji

projekta u Klanjcu Muzeji

Hrvatskoj zagorja, te data dva projekta nisu međusobno

ni bili konkurentni ida Vlada nije odbila projektpoduzetničkog inkubatora,nego je bilo boljih, ali će gaopet u prvom mjesecu prijaviti.

Damir Hubak pozvaoje župana da javno osudi političko

uhljebljavanje i zapošljavanje

u Zagorskom vodovodu

u kojem direktor imaveliki teret na sebi jer mora

zapošljavati ljude prekostranačkih veza. - Ovo je ispod

nivoa skupštine - rekaoje župan te dodao kako sadašnji

direktor nema iskaznicu

nijedne stranke, dok jebivši bio HDZovac i radio je16 godina na tom položaju.

'Ne živi se kod nas svelošije'Nina Gradiški Zrinski otvorila

je pitanje pučke kuhinjeu županiji, odnosno kada

će je naša županija imati.Župan je opet skrenuo pažnju

na gradove koji bi trebali

imati pučke kuhinje, jerje veća koncentracija ljudi

tamo te podsjetio kako jepostojao projekt u kojem se

po kućama nosio jedan topli

obrok, a postoji i dućanza siromašne. Pozvao je vijećnicu

na sastanak na kojem

bi pomogao u razradi

r

HHHHI

daljnjeg plana, te dodao kako

se ne živi kod nas sve lošije,

iako bi trebalo biti puno

bolje te da imamo 15. 3%

ljudi manje na Zavodu za

zapošljavanje. Na pitanjeMladena Popovića oko najavljenog

zapošljavanja pročelnika

u županiji, župan jeodgovorio kako nakon novegodine izlaze 2 natječaja zapročelnike. Posljednje pitanje

županu uputio je Stanko

Belina u vezi stare bolniceu Zaboku, koja predstavlja

ekološku opasnost i stvaraprobleme ljudima, na što ježupan odgovorio da i ovdje,kao i kod većine gradnji kodnas, postoji problem s izvođačem

radova. Konkretno seradi 0 firmi Stipić s kojom jeraskinut ugovor i sklopljenje sporazum s novim izvođačem

te se očekuje početak

gradnje. - Dom umirovljenika

nam treba u Zaboku,očekujem početak gradnjeu proljeće - rekao je županKolar.

Damir Hubak pozvaoje župana da javnoosudi političkouhljebljavanjei zapošljavanjeu Zagorskomvodovodu u kojemdirektor ima velikiteret na sebi jermora zapošljavatiljude prekostranačkih veza,

- Ovo je ispod nivoa

skupštine - rekao ježupan te dodao kako

sadašnji direktornema iskaznicunijedne stranke, dok

je bivši bio HDZovaci radio je l6 godinana tom položaju

4

U idućoj godini na raspolaganju 161,5 milijuna kuna

Klara Suhodolčan

izvješće

Zagorski list

23.12.2014 Stranica/Termi 22

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: Županija Žanr:

Površina/Trajanje: 511,25 Naklada: 7.000,00

Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, GORANKA HORJAN, ICOM

HRVATSKI MUZEALCI AKTIVNI U SVJETSKOJ MUZEJSKOJ ORGANIZACIJI ICOM

Regionalnimuzeji kaogeneratorirazvoja

HRVATSKO ZAGORJE - Kvalitetneaktivnosti nekolicine hrvatskihmuzealaca u okviru rada svjetske

muzejske organizacije ICOMdoprinose ugledu zemlje na međunarodnoj

razini. Ove godinesu dva ICOMova međunarodna

komiteta održala svoje godišnje

konferencije u Hrvatskoj štoje ne samo priznanje domaćimprofesionalcima, već je i doprinos

razvoju kongresnog turizmauz čitav niz pratećih koristi.

Najvažnije okupljanje muzejskihprofesionalacaMuzejska savjetnica Goranka

Horjan članica je Izvršnog odbora

ICOMa koje upravlja organizacijom

čije je sjedište priUNESCOu u Parizu. U prosincu

je sudjelovala na sastanku vezanom

uz planiranje održavanjavelike Generalne konferencijeICOMa u Milanu koja je predviđena

za srpanj 2016. Održanisu dogovori s ravnateljima vodećih

muzejskih ustanova u gradukao i s domaćinima EXPOa 2015što će također biti dobra prilikaza promociju ovog najvažnijegokupljanja muzejskih profesionalaca

koji dolaze iz 110 zemalja

svijeta. Sam ICOM, s preko

33. 000 članova, intenzivno radi

na promicanju profesionalneetike u muzejima, a upravo je

Hrvatska ove godine bila domaćinradionice na temu suzbijanja

nedopuštene trgovine biljnim iživotinjskim vrstama koju je financirao

ICOM.

Projektna idejaU okviru programa potporeICOMa, Goranka Horjan je izradila

projektnu ideju koju su podržale

dvije regionalne alijanseICOM Europa i ICOM SEE,

Međunarodni komitet za regionalne

muzeje i četiri nacional¬

na komiteta. Tema projekta jeRegionalni muzeji kao generatori

razvoja, a biti će predstavljani CRAFTATTRACT kao jedna

od najvećih uspješnica u međunarodnim

programima MuzejaHrvatskog zagorja. Program

CRAFTATTRACT osmislila jemuzejska savjetnica GorankaHorjan i izvorno je sufinanciran

kao program prekograničnesuradnje iz fondova EU, a

zatim implementiran u jugoistočnoj

Europi u okviru Forumaslavenskih kultura. Danas

ima potpisana partnerstva s tridesetak

ustanova u nekoliko ze¬

malja. Regionalni muzeji i njihova

uloga u razvoju cjelovitogprostora nadovezuje i na temuGeneralne konferencije 2016. koja

nosi naziv Muzeji i kulturnikrajolik a direktno je povezana s

UNESCO inicijativama. Projektje dobio i pisanu potporu Vijeća

Europe pa se očekuje njegovarealizacija tijekom 2015. Rezultati

će se prikazati na Generalnojkonferenciji u Milanu 2016.

godine.

U projektu će sudjelovatii nacionalni ICOM Hrvatska testručnjaci iz Muzeja Hrvatskogzagorja i Etnografskog muzeja uZagrebu, (zl)

5

Regionalni muzeji kao generatori razvoja

(zl)

izvješće

Zagorski list

23.12.2014 Stranica/Termi 39

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: Panorama Žanr:

Površina/Trajanje: 302,92 Naklada: 7.000,00

Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, NEANDERTALCI, MUZEJ KRAPINSKIH

MIŠLJENJE JAVNOSTI PODIJELJENO JE KADA JE U PITANJUIZVEDBA SKULPTURA I PRIKAZ NEANDERTALACA

VELIKI PRAČOVJECISTIGLI U KRAPINUKRAPINA - Prošlog su četvrtka

u Krapinu dopremljene dvije

skulpture krapinskog pračovjeka

autora Denisa Kraškovićakoje je naručila Turistička zajednica

Grada Krapine. Jednaje postavljena na platou ispredlokaliteta, a druga se predviđapostaviti uz autocestu. Svojimizgledom, ali i zbog medijskebuke koja je nadavno nastalazbog šest metarskih skulptura,

veliki su neandertalci većpobudili veliko zanimanje građana.

Dok Muzej krapinskihneandertalaca prigovara ovakvom

rješenju prikaza krapinskog

pračovjeka koje, smatrajumuzejski stručnjaci, uopće nije

vjerna slika neandertalca, izTurističke zajednice kažu da seradi o skulpturama koje je izradio

renomirani umjetnik i kojeće privlačiti turiste. I građaninaše županije imaju različite

komentare na skulpture, pasu tako putem Facebooka neki

izrazili oduševljenje, dok jevećina njih nezadovoljna načinom

na koji je prikazan krapinskipračovjek. (J.

Sačer)

Im

dvije skulpture gkrapinskog jjbpračovjekadopremljene supipROŠLOC četvrtka!

6

VELIKI PRAČOVJECI STIGLI U KRAPINU

izvješće

Zagorski list

23.12.2014 Stranica/Termi 31

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: / Žanr:

Površina/Trajanje: 132,59 Naklada:

Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, NALAZIŠTE HUŠNJAKOVO

Veliko TrgovišćeLJETOVANJE, IZLETI I DRUŽENJA

Umirovljenici Općinske udruge umirovljenika Veliko Trgovišće bili su ove godine na sedmodnevnom ljetovanju na Murteru,Hotel Colentum. S nama na nezaboravnom odmoru i lijepom druženju bili su umirovljenici iz Novog Marofa.

Moram napomenuti da svoje ljetovanje i izlete organiziramo preko

Agencije Trakostyan tours s kojom imamo odličnu suradnju.Ove godine smo bili aktivni i trudili se da naše članove razveselimo,

te smo se družili i za Valentinovo - 2 autobusa Hotel „Krass"

Krapinske Toplice, proslava Dana žena - 2 autobusa Restoran„Žarko" Đurmanec, te Dan državnosti 25. lipnja po povratku sa susreta

umirovljenika županije iz Marije Bistrice.Možemo se i pohvaliti da je naša udruga po broju učesnika na

susretu bila jedna od brojnijih - 4 autobusa. U mjesecu srpnju - 2autobusa bila na svetištu Trsat - Rijeka, te poslije kupanje u Selcima,

a u kolovozu jednodnevno kupanje na otoku Krku - Punat, ta¬

kođer 2 autobusa. U rujnu mjesecu hodočašće Ludbreg, druženjei ručak

„K.Jeleni" Gornja Dubrava - 3 autobusa, u listopadu Muzej

Hušnjakovo Krapina 120 umirovljenika, a nakon toga druženje i

ručak „Žarko" Đurmanec.Naša udruga broji 600 članova (16 naselja općine Veliko Trgovišće).

Do kraja godine planiramo druženje povodom Nove godine2015.

Za 2015. godinu Upravni odbor naše udruge (15 članova) priprema

puno novih planova i njihovu realizaciju, a u svrhu da umirovljenicišto kvalitetnije provedu umirovljeničke dane.

Rudolf Kontrec

7

LJETOVANJE, IZLETI I DRUŽENJA

Rudolf Kontrec

izvješće

Hrvatski umirovljenički list