Odnos Avara i Slavena

Preview:

Citation preview

Povijesni okvir avarsko-slavenskih odnosa Avari proizlaze iz Turskih

sukoba sa mongloskim narodom Juan – Juan na kineskoj granici

558. g. Pojavljuju se u Carigradu da bi se ponudili caru Justinijanu kao saveznici protiv protobugarskih Huna.

Sljedećih godina pokoravaju protobugare i Ante, te ih podčinjavaju pod svoju vlast.

Do 562. g. Pojavljuju se na donjem Dunavu, tj. na istočnoj granici Rimskog carstva.

Traže od Justinijana da se nasele na području Skitije. Car im to ne dopušta i utvrđuje istočnu Rimsku granicu.

Nakon toga odlaze prema Karpatima i zauzimaju srednjoeuropski prostor.

562. ulaze u sukob sa Franačkim kraljom Sigisbertom.

Avari su nakon toga uspostavili prevlast nad srednjoeuropskim Slavenima.

Od 572. – 591. g. Bizant ratuje sa Perzijancima, što omogućuje Avarima da prijeđu Dunav.

U to vrijeme Avari su zahladili odnose sa Slavenima, jer im se Slaveni nisu htjeli podrediti.

Tiberije(578-582g.)- dopušta Avarima da napadnu zemlju Slavena sjeverno od Dunava

Avari uspjevaju pokoriti Slavene ali Slaveni i dalje ostaju samostalni uz znatne ustupke

582g. Avari osvajaju Sirmium i time zatiru put prema unutrašnjosti Balkanskog polutoka

Nakon osvajanja Sirmiuma Slaveni padaju pod vrhovništvo Avara

Nakon osvajanja Sirmiuma Avari snažno kreću na jugoistok i zapad

Na jugoistoku osvajaju srednju Grčku, pljačkaju Korint i upadaju na Peloponez

Na zapadu dolaze do Celja i Ljubljane i prodirali su dalje uz današnju Korušku

Čitav prostor između ušća Dunava sjevernog Jadrana i Peloponeza bio je pod pritiskom Avara i Slavena

Oko 600. g. car Mauricije je strahovito porazio Avarsku vojsku kod Viminacija i na Tisi

Oko 614.g. usljedio je vojnički udar na Dalmaciju.

U tom udaru razoreni su mnogi romanski gradovi kao: Skardona, Salona, Delminij, Narona i Epidaur, ali su se neki i sačuvali: Jadera, Tragurion, Dekateron (Kotor), Butua (Budva), Skodra (Skadar), i Lissus (Lješ).

619.g. Bizant sklapa mir sa Avarima, ali slavenski doseljenici ostaju u zemljama koje su zauzeli

623. g. Dolazi do pobune Slavneskih rodova pod vodstvom franačkog trgovca Sama i uspjevaju se odvojiti od Avara.

Car Heraklije 623. g. ulazi u savez sa Hrvatima, i oni su kao dobro organizirana vojska uspjeli slomiti Avarsku vlast u Dalmaciji i uspostaviti svoju.

Niz Franačkih kampanja krajem 8. st. dovodi do konačnog pada Avarskog kagnata

Predvođeni Karlom Velikim Franci istjeruju Avare s područja Panonije i Dalmacije dalje prema istoku

Nakon tih poraza Bugari ih pokoravaju na području današnje Transilvanije

Ime Avar potpuno nestaje s povijesne scene ali mnogi od njih ukomponirani su u novonastale države

Avarski nalazi na području Dalmacije Ostava matrica za

otiskivanje u tankom limu iz Biskupije kraj Knina

Datiraju se između 650.-700.g.

Služile za izradu konjske orme

Nekropola Smrdelj nalazi se nedaleko Skradina

Inventar grobnog nalaza sastoji se od dvadeset predmeta od pozlaćene bronce te bronce

Literatura: Katičić R., Literrarurm studia, Zagreb, 1998. - Margetić L., Konstantin Porfirogenet i vrijeme

dolaska Hrvata, Zbornik radova Historijskog zavoda JAZU, 8, Zagreb 1977. - Suić M., Ocjena radnje L. Margetića

„Konstantin Porfirogenet i vrijeme dolaska Hrvata“, Zbornik Historijskog zavoda

Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti,

8, Zagreb 1977. - Kovačević J., Avari na Jadranu, Materijali, 3,

Beograd 1966.