View
3
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
Održiva proizvodnja i prerada hrane
2. javni sastanak
11. travnja 2017.
Sadržaj
1. Ciljevi i faze projekta
2. Trendovi u prehrambenoj industriji
3. Prijetnje prehrambenoj industriji u Hrvatskoj
4. Potencijalne strateške opcije
5. Idući koraci
1. Ciljevi i faze projekta
➢ U sklopu provedbe Strategije pametne specijalizacije, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta u suradnji
s Centrom za industrijski razvoj započelo je ovaj projekt – uz savjetodavnu podršku Svjetske banke – kako bi se:
Ciljevi projekta
Povećala konkurentnost
Potaknuo izvoz
Potaknule inovacije
Cilj projekta
Individualni proizvođači i
poduzetnici moraju provesti
konkurentne strategije ...
... ali također trebaju i
poslovno okruženje koje
olakšava i potiče inovacije
Ojačati konkurentnost prehrambene industrije u Hrvatskoj
Faze projekta
Usmjeravanje
strategije
Pokretanje
aktivnostiIdentificiranje
izazova
Tri faze
3. javni sastanak
lipanj 2017.
2. javni sastanak
11. travnja 2017.
1. javni sastanak
30. siječnja 2017.
2. Trendovi u prehrambenoj industriji
Proizvodnja i prerada hrane
PROIZVODNJA PRERADA
ŽITARICE
RIBLJI
PROIZVODI
VOĆE I
POVRĆE
MESNI I
MLIJEČNI
PROIZVODI
PROIZVODNJA I PRERADA HRANE
Globalna industrija hrane
Tihana + timGlobalna industrija hrane = 7,5 bilijuna €(10% svjetskog BDP-a)
Globalna prodaja
organske hrane = 75 milijardi €
Globalna prodaja
zapakirane hrane = 2,4
bilijuna €
Europskaprodaja hrane = 1,1 bilijuna €
Plunkett (procjena) 2016
IFOAM 2014 Plunkett 2016 FoodDrink Europe 2015
Glavni trendovi u prehrambenoj industriji u svijetu
Vrsta Objašnjenje Posljedice
Ma
kro
trendovi
Rast tržištaPorast dohotka i promjena potražnje za
prehrambenim proizvodima
Porast potražnje za ne-
tradicionalnim namirnicama
Ind
ustr
ijski
trendovi Maloprodaja
Značajna konsolidacija maloprodajnih
lanaca
Porast pregovaračke moći
maloprodajnih lanaca
Standardi i sljedivost
Kontrola lanca nabave u svrhu potvrde
zdravstvene ispravnosti i sigurnosti hrane
te marketinga
Porast potražnje za
certificiranom primarnom
proizvodnjom
Po
tro
ša
čki tr
en
do
vi
Kvaliteta i zdravljePromocija zdrave hrane utječe na
promjene potražnje kupaca
Povećana potražnja za
svježom i zdravom hranom
Praktičnost
Kupci sve više kupuju praktična jela
jednostavna za konzumaciju obzirom na
nedostatak vremena ili znanja pripreme
Spremnost kupaca na
plaćanje više cijene za
„ready-to-eat” jela
Prognoza rasta BDP-a po stanovniku – Europska monetarna unija
Izvor: Trading Economics; Svjetska banka
$37.600
$37.800
$38.000
$38.200
$38.400
$38.600
$38.800
$39.000
2017 2018 2019 2020
Makro
trendovi
Tržišni udio 4 najveća maloprodajna lanca u UK
Izvor: Economics Online, Kantar World Panel 2016.
72,22%
27,78%
Industrijski
trendovi
Standardi i sljedivost
Izvor: GAP, ISO, HACCP
Industrijski
trendovi
Kvaliteta i zdravlje
Izvor: www.ota.com
$39,0
$43,3
$30,0
$32,0
$34,0
$36,0
$38,0
$40,0
$42,0
$44,0
$46,0
$48,0
2015 2016
Mili
jard
e U
SD
Prodaja organske hrane u SAD-u
Potrošački
trendovi
3. Prijetnje prehrambenoj industriji u Hrvatskoj
Proizvodnja hrane u Hrvatskoj
0
500.000
1.000.000
1.500.000
2.000.000
2.500.000
3.000.000
3.500.000
4.000.000
To
ne
Grains Horticulture Dairy + Other Animal Products nes Meat Fish (Catches + Aquaculture)Žitarice Hortikultura Mliječni i drugi životinjski proizvodi RibarstvoMeso
Izvor: FAO STAT & EUROSTAT
Proizvodnja hrane u Hrvatskoj
Žitarice51%
Povrće26%
Mliječni proizvodi
11%
Voće7%
Meso3%
Ribarstvo 2%
Temeljne karakteristike:
➢Raste udio žitarica u ukupnoj
proizvodnji
➢Značajan udio povrća, ali
prvenstveno šećerne repe
Izvor: FAO STAT
Uzgoj žitarica u Hrvatskoj
Temeljne karakteristike:
➢Raste udio žitarica u ukupnoj
proizvodnji
➢Značajan udio povrća, ali
prvenstveno šećerne repe
Izvor: FAO STAT
Kukuruz68%
Pšenica22%
Ječam6%
Ostalo4%
Uzgoj povrća u Hrvatskoj
Temeljne karakteristike:
➢Raste udio žitarica u ukupnoj
proizvodnji
➢Značajan udio povrća, ali
prvenstveno šećerne repe
Izvor: FAO STAT
Šećerna repa61%
Krumpir10%
Suncokret8%
Mahunarke7%
Ostalo14%
Primarna proizvodnja u Hrvatskoj
Kvarljivost prilikom žetve hrvatskih
poljoprivrednih proizvoda
Nekvarljive kulture72%
Umjereno kvarljive kulture
5%
Kvarljive kulture23%
Izvor: FAO STAT
Bruto marža poduzeća u proizvodnji i preradi hrane u Hrvatskoj
Izvor: FINA
-4,0%
-2,0%
0,0%
2,0%
4,0%
6,0%
8,0%
10,0%
2013 2014 2015
Bru
to m
arž
a
Prehrambeni proizvodi Usjevi i mesni proizvodi
Gašenje prerađivačkih poduzeća
Izvor: FINA
2.965
2.743
2.500
2.600
2.700
2.800
2.900
3.000
3.100
3.200
2008 2014
Bro
j p
od
uzeća
Broj poduzeća proizvođača hrane
58.901
53.955
48.000
50.000
52.000
54.000
56.000
58.000
60.000
62.000
2008 2014
Bro
j za
po
sle
nik
a
Broj zaposlenih u poduzećima proizvođača hrane
Porterov model 5 sila
Plunkett (procjena) 2016
KONKURENTI
Intenzitet
borbe
KUPCI
Pregovaračka
moć kupaca
DOBAVLJAČI
Pregovaračka
moć dobavljača
POTENCIJALNI KONKURENTI
Opasnost od
ulaska
SUPSTITUTI
Potencijalne
zamjene
Profitabilnost
Koliko je profitabilan segment?Tko ostvaruje profitnu maržu?
Izvor: prof. Michael Porter, Harvard Business School
4. Potencijalne strateške opcije
Strateška segmentacija prehrambene industrije
Plunkett (procjena) 2016
Učesta
lost
do
sta
ve
Česta
Svježa
hrana
(Kratak rok
upotrebe)
A
Rije
tka
Hrana za
skladištenje
(Dug rok
upotrebe)
B
Potrošačke cijene bobičastog voća u SAD-u – Svježe vs. Smrznuto
$6,98
$5,77
$4,73$4,45
$3,39$3,64
$0,00
$1,00
$2,00
$3,00
$4,00
$5,00
$6,00
$7,00
$8,00
Maline Kupine Borovnice
$/lb
(0
,45
kg
)
Svježe
Smrznute
Izvor: USDA, 2013.
Strateška segmentacija prehrambene industrije
Plunkett (procjena) 2016
Dnevna
upotreba –
Osnovna
Dnevna
upotreba –
Izbirljiva
Praktičnost Luksuz
Učesta
lost
dosta
ve
Česta Svježa hrana
(Kratak rok
upotrebe)
A1 A2 A3 A4
Rije
tka Hrana za
skladištenje
(Dug rok
upotrebe)
B1 B2 B3 B4
Praktičnost
Izvor: http://www.businesswire.com; http://www.ecff.net/; http://www.cspdailynews.com
66%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
2014
Radno stanovništvo u ukupnoj populaciji u
G7 zemljama i zemljama EU
6,1%
0,0%
1,0%
2,0%
3,0%
4,0%
5,0%
6,0%
7,0%
8,0%
9,0%
10,0%
2007-2012
Prosječna godišnja stopa rasta (CAGR) rashlađene hrane u
UK
22%37%
45%
33%
33% 30%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
Srpanj 2013 Srpanj 2014
Učestalost kupnje hrane „spremne za jelo” u maloprodajnim lancima (anketa, SAD)
Tjedno+ Mjesečno+ Rjeđe od mjesečno
Područja za poboljšanje
Garancija
kvalitete
Prerada i
pakiranje
Istraživanje
tržišta i
navika
potrošača
Brza logistika
Promjene u poljoprivrednom uzgoju
Područja za poboljšanje
Istraživanje tržišta i
navika potrošača:
➢ Istraživanje motiva
kupnje i ukusa kupaca
➢Razvoj proizvoda
➢Praćenje trendova
➢Komunikacija
➢Marketing i promocija
„Spremno za jelo”
„Jednostavno za pripremu”
Prerada i pakiranje:
➢ Istraživanje ukusa
potrošača i praćenje
trendova u preradi hrane
➢ Korištenje modernih
tehnologija pakiranja za
očuvanje svježine
proizvoda
➢ Atraktivnost, boja i
praktičnost pakiranja
➢ Isticanje nutritivnih
vrijednosti
Garancija kvalitete:
➢ Certifikacija proizvodnje i
lanca nabave po
najzahtjevnijim
međunarodnim standardima
➢ Garancija sigurnosti,
sljedivosti i zdravstvene
ispravnosti hrane
➢ Ulazni kriterij za mnoga
europska tržišta
0,00 €2,00 €4,00 €6,00 €8,00 €
10,00 €12,00 €14,00 €16,00 €
PILEĆA PRSA - SVJEŽA (€)
Oštećeni ili pokvareni proizvodi prilikom transporta na domaćem tržištu
0,0%
0,2%
0,4%
0,6%
0,8%
1,0%
1,2%
1,4%
1,6%
Hrvatska Razvijene države Sve države
Posto
tak u
kupne v
rije
dnosti
Izvor: Enterprise Survey
1PL
4PL
3PL
2PL
Razine logističkih usluga
Brza logistika
Ključne aktivnosti:
➢ Efikasni hladni logistički lanci
➢ Regionalni „hubovi” za
sakupljanje svježe hrane
➢ Korištenje modernih
tehnologija za praćenje
kvalitete logistike
➢ Korištenje modernih
logističkih rješenja, poput
odjeljaka ili paketa koji
čuvaju prehrambene
proizvode od oštećenja i
kvarenja
Primjer uspješne organizacije prehrambenog sektora u EU državi
Proizvođač
1
Regionalni „hub”
za prikupljanje i
preradu
Proizvođač
3
Proizvođač
4
Regionalni „hub”
za prikupljanje i
preradu
Izvozni „hub”
Izvozna
destinacija 1
Izvozna
destinacija 2
Izvozna
destinacija 3
Proizvođač
5
Proizvođač
6
Proizvođač
7
Hrvatska u globalnim lancima vrijednosti (GLV)
Izvor: WTO, podaci za 2011.
Ukupno GLV
participacija
Forward
participacija
Backward
participacija
Slovačka 67,3% 20,6% 46,7%
Češka 64,7% 19,6% 45,1%
Slovenija 58,7% 22,6% 36,1%
Bugarska 56,6% 16,7% 39,8%
Rumunjska 49,0% 24,6% 24,4%
Zemlje u razvoju 48,6% 24,2% 25,5%
Razvijene zemlje 48,0% 23,1% 23,8%
Hrvatska 34,0% 13,9% 20,1%
Udio GLV participacije u ukupnom izvozu Godišnja promjena GLV participacije u razdoblju 1995.-2011.
Kapacitet prehrambene industrije u Hrvatskoj u GLV
Unaprjeđenjem spomenutih
područja, prehrambena
industrija u Hrvatskoj ima
priliku ući u tržišno atraktivnije
segmente i značajno uvećati
stvorenu dodanu vrijednost te
poboljšati svoj položaj u
globalnim lancima vrijednosti
PONUDA ZDRAVIH SVJEŽIH JELA,NE POJEDINAČNIH NAMIRNICA!
5. Idući koraci
Idući koraci
Usmjeravanje
strategije
Pokretanje
aktivnostiIdentificiranje
izazova
3. javni sastanak
lipanj 2017.
2. javni sastanak
05. travnja 2017.
1. javni sastanak
02. veljače 2017.
Radne skupine
Pokretanje
aktivnosti
3. javni sastanak
lipanj 2017.
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ JELA
UNAPRJEĐENJE DISTRIBUCIJE
KVALITETA, TEHNOLOGIJA I
CERTIFICIRANJE
Inspection
pub
Transport
Infra.
com
Skills and
Education
Primary
Production
kno cap lab nat
Harvesting,
Collection
and
Grading
kno cap lab
Processing
kno cap lab
Support
bodies
Nurseries
and
Breeders
kno cap lab nat
Pesticides,
Fertilizers,
and Feeds
kno cap lab nat
R&D in
Agriculture
Testing and
Certification
kno cap lab
Advanced
Shipping
kno cap lab
Re-
Palleting
and
Shippingkno cap lab
Bottling
and
Packaging
kno cap lab
Machinery
Production
R&D in
Food
Processing
kno cap lab
Retailing
kno cap lab
Marketing
& Branding
of Retailer
kno cap lab
Benchmarking the value chain for the Convenience Segment with Frequent Delivery
High
Low
Present in Croatia
Investment Opportunity in
Croatia
What to look for?
- - - Dashed line: Missing or Suboptimal Linkage
Red/Pink: Needs more resources
Glo
ba
l M
ark
et S
ha
re
DownstreamUpstream
Aggregation
Storage and
Shipping
kno cap lab
Market and
Consumer
Research
kno cap lab
com
kno cap labkno cap lab
kno cap lab
Hvala na pozornosti!
Kazimir Luka Bačić
Svjetska banka
Radnička cesta 80/IX, HR-10000 Zagreb
E-mail: kbacic@worldbank.org
Tel.: +385 (0) 99 55555 22
Web: www.worldbank.org
Igor Matanović
Hrvatska gospodarska komora
CIRAZ - Centar za industrijski razvoj
Nova cesta 7, HR-10000 Zagreb
E-mail: imatanovic@ciraz.hr
Tel.: +385 (0)1 207-8006
Web: www.ciraz.hr
Recommended