View
2
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
Program ukupnog razvoja općine Raša
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA
Općine Raša
2014.-2020.
Program ukupnog razvoja općine Raša
SADRŽAJ:
1. SAŽETAK ............................................................................................................................................... 4
2. ANALIZA/OCJENA STANJA ................................................................................................................... 6
2.1. Geoprometni položaj, zemljopisna, prirodna i kulturna obilježja ................................................ 6
2.2. Stanovništvo i ljudski resursi ...................................................................................................... 12
2.3. Fizička infrastruktura .................................................................................................................. 13
2.4. Okoliš, sustav zaštite okoliša i zaštite prirode ............................................................................ 16
2.5. Gospodarstvo ............................................................................................................................. 16
2.6. Društvene djelatnosti i civilno društvo ....................................................................................... 19
2.7. Institucionalni okvir za upravljanje razvojem ............................................................................. 20
2.8. Financijski izvori za razvojne projekte ........................................................................................ 20
2.9. Domaća i međunarodna suradnja .............................................................................................. 21
3. PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA I STRATEŠKI DOKUMENTI ................................................ 22
3.1. Prostorni plan uređenja općine Raša ......................................................................................... 22
3.2. Strategija razvoja turizma općine Raša ...................................................................................... 24
3.3. Usklađenost Programa ukupnog razvoja sa strateškim dokumentima viših razina ................... 25
4. SWOT ANALIZA RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI ...................................................................................... 27
5. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI ................................................................................................................. 33
6. PRIORITETI I MJERE............................................................................................................................ 36
6.1. STRATEŠKI CILJ 1: Revitalizacija i razvoj konkurentnog gospodarstva ....................................... 36
6.2. STRATEŠKI CILJ 2: Razvoj selektivnih oblika poljoprivrede, ribarstva i turizma.......................... 38
6.3. STRATEŠKI CILJ 3: Izgradnja komunalne infrastrukture u skladu s potrebama općine .............. 42
6.4. STRATEŠKI CILJ 4: Zaštita prirode i okoliša ................................................................................. 43
6.5. STRATEŠKI CILJ 5: Razvoj društvenih djelatnosti i civilnog sektora ............................................ 45
7. FINANCIJSKI PLAN .............................................................................................................................. 49
7.1. Mogućnosti korištenja fondova Europske unije za financiranje projekata ................................ 52
7.2. Kohezijska politika Europske unije ............................................................................................. 53
7.3. Financiranje strateških projekata u općini Raša ......................................................................... 55
8. PROVEDBA PROGRAMA UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE RAŠA ............................................................ 58
9. INSTITUCIONALNI MODEL RAZVOJA ................................................................................................. 59
9.1. Pretpostavke uvođenja institucionalnog modela razvoja u općini Raša .................................... 59
9.2. Prijedlog institucionalnog modela razvoja općine Raša ............................................................. 60
Program ukupnog razvoja općine Raša
9.3. Izrada grafikona Institucionalnog modela razvoja (IMR) ........................................................... 61
10. PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE ............................................................................................................. 66
11. BAZA RAZVOJNIH PROJEKATA ......................................................................................................... 67
Program ukupnog razvoja općine Raša
4
1. SAŽETAK
Ovaj Program ukupnog razvoja je prvi strateški dokument općine Raša koji obuhvaća područje
dvadeset i tri naselja: Barbići, Brgod, Brovinje, Diminići (Sveti Lovreč Labinski), Crni, Drenje,
Koromačno, Krapan, Kunj, Letajac, Most Raša, Polje, Raša, Ravni, Skitača, Stanišovi, Sveta
Marina, Sveti Bartul, Škvaranska, Topid, Trget, Trgetari i Viškovići. Izrađen je za razdoblje od
2014. do 2020. godine. Program ukupnog razvoja izrađen je u skladu s nacionalnim i
županijskim strateškim usmjerenjima. Na izradu strateških ciljeva utjecali su raspoloživi i
predvidivi izvori financijske potpore domaćih i europskih fondova. Polazeći od razvojnih
potreba i mogućnosti općine Raša, ovim se programom utvrđuju vizija, strateški ciljevi,
prioriteti i mjere, što predstavlja okvir i neophodnu osnovu za pripremu, financiranje i provedbu
razvojnih projekata, ključnih pokretača promjena u gospodarstvu i društva u cjelini. Program
ukupnog razvoja općine Raša je dokument otvoren promjenama i intervencijama koje će
neminovno uslijediti.
Godina 2014. je prva godina novog programskog razdoblja EU, a Republika Hrvatska je u
procesu detaljne prilagodbe zahtjevima kojima mora udovoljiti kao zemlja članica Europske
unije. Općina Raša ovim programom želi poticati povezivanje subjekata gospodarskog, javnog
i civilnog sektora u razvojno partnerstvo, s ciljem zajedničkog osmišljavanja i provođenja
strateških ciljeva i prioriteta, u skladu sa uvjetima, resursima i kapacitetima općine. Program je
izrađen u interaktivnom moderiranom procesu kroz radionice u kojima su sudjelovali
predstavnici svih sektora s područja općine Raša.
Usvajanje Programa ukupnog razvoja, tek je prvi korak u zajedničkom naporu prema
ostvarivanju ciljeva. Važnu ulogu u tom procesu, načinu razmišljanja i djelovanja, imaju
nositelj razvoja, predstavnici javnog, privatnog i civilnog sektora kao i svi građani općine Raša.
Programom su definirani strateški ciljevi usmjereni ka razvoju općine, jačanju i očuvanju
njezinih potencijala, te zaustavljanju procesa depopulacije i starenja stanovništva.
Program ukupnog razvoja općine Raša
5
Sadržaj strateškog dokumenta je slijedeći:
Analiza/ocjena stanja
Prostorno planska dokumentacija i postojeći strateški dokumenti
SWOT analiza razvojnih mogućnosti
Vizija i strateški ciljevi
Prioriteti i mjere
Financijski plan
Provedba Programa ukupnog razvoja općine Raša
Institucionalni model razvoja
Praćenje i izvještavanje
Baza razvojnih projekata
Analiza i ocjena stanja područja općine Raša predstavlja temelj svakom strateškom planu jer se
na osnovu prepoznatih pokazatelja utvrđuju pravci budućeg razvoja područja. Na temelju
SWOT analize razvojnih mogućnosti, statističkih podataka, analize resursa te održanih
radionica, radna skupina Programa, utvrdila je viziju općine Raša, strateške ciljeve koji su
razrađeni kroz prioritete i mjere te očekivane učinke koje bi trebalo postići u razdoblju provedbe
ovog Programa.
Program ukupnog razvoja općine Raša
6
2. ANALIZA/OCJENA STANJA
Sastavni dio analize čini opis geoprometnog položaja, zemljopisnih, prirodnih i kulturnih
obilježja područja, te prikaz demografskih i gospodarskih značajki . Korištene su službene baze
podataka i interne evidencije Općine Raša i Turističke zajednice općine Raša, podaci Popisa
stanovništva iz 2001. i 2011. godine i statistički pokazatelji Hrvatske gospodarske komore
Istarske županije.
2.1. Geoprometni položaj, zemljopisna, prirodna i kulturna obilježja
Istarska županija
Istarska županija smještena je na krajnjem sjeverozapadu Republike Hrvatske, s tri strane
okružena morem. Na sjeveru graniči sa Slovenijom, na istoku i jugu s Primorsko-goranskom
županijom, a na zapadu ima morsku granicu s Italijom. Geografski zauzima najveći dio Istre –
najprostornijeg jadranskog poluotoka, površinu od 2.813 km². Ima 208.055 stanovnika. Istarsku
županiju čini 41 teritorijalna jedinica lokalne samouprave: 10 gradova i 31 općina. Druga je po
broju naselja u Republici Hrvatskoj (655 naselja) odmah iza Zagrebačke županije. Glavno
upravno, administrativno i prometno središte Istarske županije je grad Pazin, a najveće urbano
središte u Istarskoj županiji je grad Pula. Istra ima povoljni zemljopisni položaj. Nalazi se na
pola puta između ekvatora i sjevernog pola pa povezuje srednjoeuropski kontinentalni prostor
s mediteranskim.
Lokalna akcijska grupa „Istočna Istra“
S ciljem promicanja i poboljšanja ruralnog razvoja, 2012. godine osnovana je Lokalna akcijska
grupa „Istočna Istra“ koja djeluje na području 5 JLS-a: Grada Labina, te Općina Kršan, Pićan,
Raša i Sv. Nedelja. Područje LAG-a „Istočna Istra“ obuhvaća ukupno 390,92 km², s ukupno
22.590 stanovnika, gustoćom naseljenosti od 57,79 km² i središtem u Labinu. Sljedeća slika
prikazuje područje LAG-a Istočna Istra.
Program ukupnog razvoja općine Raša
7
Slika 1: Položaj LAG-a Istočna Istra
Izvor: www.istra-istria.hr
Općina Raša - Geoprometni položaj
Općina Raša smještena je na istočnoj obali istarskog poluotoka, udaljena 66 km od Rijeke, 38
km od Pule, 36 km od Pazina (http://www.udaljenosti.com/hrvatska/rasa/). Prostire se na 80,15
km² od čega obalno područje zauzima 49 km², od Svetog Bartula na sjeveru, uz južnu dolinu
rijeke Raše pa sve do njenog ušća, na zapadu i Kvarnera na jugu i istoku. Na sjeveru graniči s
općinom Nedeščina, na istoku sa gradom Labinom, a na zapadu sa općinom Barban i Marčana.
Područje Općine obuhvaća ukupno dvadeset tri naselja: Barbići, Brgod, Brovinje, Diminići
(Sveti Lovreč Labinski), Crni, Drenje, Koromačno, Krapan, Kunj, Letajac, Most Raša, Polje,
Raša, Ravni, Skitača, Stanišovi, Sveta Marina, Sveti Bartul, Škvaranska, Topid, Trget, Trgetari,
Viškovići. Sljedeća slika prikazuje područje općine Raša.
Program ukupnog razvoja općine Raša
8
Slika 2: Područje općine Raša na karti Istre
Izvor: en.wikipedia.org
Reljefna i klimatska obilježja
Općina Raša ima obilježja mediteranske klime i vegetacije Sredozemlja. Karakterizira ju topla
i suha ljeta s više od 10 sati sunca dnevno, te prohladne i vlažne zime. Temperature iznad 10
stupnjeva Celzijusa su prisutne više od 200 dana u godini, što doprinosi razvoju turističkih
aktivnosti i izvan glavne turističke sezone. Geološki sastav i vrsta tla na području Općine
odgovara obilježjima područja nazvano Crvena Istra (podjela N. Krebs). Crvenu Istru
karakterizira vapnenačka podloga, mnogobrojne pukotine, škrape, ponikve, uvale i špilje.
Prevladavaju blagi nagibi koji onemogućuju ispiranje tla pa dolazi do nakupljanja zemlje
crvenice. Dolina Raše je duboko usječena u zaravan (Izvor: Istrapedia-geomorfologija).
Program ukupnog razvoja općine Raša
9
Slika 3: Općina Raša u Crvenoj Istri
Izvor: Leksikografski zavod Miroslava Kreže 2008.
Prirodni resursi
Općina Raša, kao još uvijek neistraženi dio Istre, može se pohvaliti brojnim prirodnim
biološkim i krajobraznim raznolikostima, te društvenim resursima. Prirodni resursi se mogu
valorizirati i iskoristiti u turističke svrhe kako bi proizveli gospodarski učinak i time pridonijeli
ekonomskom razvoju Općine. Rijeka Raša, 49 km² obalnog područja i bogato podmorje,
pružaju dobru atrakcijsku osnovu za razvoj aktivnog odmorišnog, sportsko-rekreacijskog i
nautičkog turizma.
Zahvaljujući nepropusnim flišnim naslagama, Istra ne oskudijeva vodom i jedan od
najznačajnijih površinskih vodotoka na području Istarske županije je rijeka Raša, duga 23 km,
koja izvire u Čepićkom polju, a utječe u Raški zaljev. Porječje rijeke Raša je vrlo složeno: gornji
dio porječja - Boljunčica, naglo skreće s Čepićkog polja prema zapadu i sjedinjuje se s Rašom,
nastavljajući uskom dolinom prema moru. Uz Butonigu, na području Istarske županije, u
vodoopskrbnom smislu značajnu funkciju ima površinska akumulacija Boljunčica.
Program ukupnog razvoja općine Raša
10
Jugozapadno od Raše, na istočnoj obali Istre, nalazi se Raški zaljev. Dug je oko 12km, prosječne
širine približno 1km. Dubina zaljeva varira od 44m na ulazu u zaljev do 10m kraj luke Bršica;
dalje prema ušću nastavljaju se plićine s dubinama manjim od 3m. Raša svojim nanosima
„malo-pomalo“ zatrpava zaljev. Strane Raškoga zaljeva su strme i nepristupačne, građene
uglavnom od vapnenca, a obrasle su oskudnom sredozemnom vegetacijom. U I. tisućljeću prije
Krista, Raški zaljev i rijeka Raša bili su granica između Histra i Liburna, a u doba Rimskoga
Carstva, između Italije i Ilirika. I Srednjovjekovna hrvatska država se protezala do rijeke Raše.
Važnost Raškoga kanala raste u XIX. stoljeću, kada se gradi utovarna luka za ugljen Bršica. Za
vrijeme talijanske uprave započela je melioracija donje doline koja se s vremenom pretvara u
plodno tlo. Nakon 1945. luka Bršica je proširena izgradnjom terminala za drvo i stoku (Izvor:
M. Suić, Granice Liburnije kroz stoljeća, Radovi instituta JAZU u Zadru, 1956.). Sljedeća slika
prikazuje ljepotu Raškog zaljeva.
Slika 4: Raški zaljev
Izvor: Leksikograski zavod Miroslav Krleža 2008.
U kategoriji posebnih rezervata na području općine Raša razlikuju se šumske vegetacije:
poluotok Ubaš i floristički rezervati: značajnije površine prirodnih travnjaka u području
Stanišovi, Viškovići, Brovinje, Skitača, Škvaranska, Ravni i Drenje. U sustavu ekološke mreže
NATURA 2000 ističe se Morska špilja u uvali Voščice, Crna punta i ušće rijeke Raše.
Neizostavni dio kultiviranog krajobraza čine vrtače i suhozidi na Skitači, vinogradi u Brovinju,
dolina rijeke Raše i uvala Prklog. Područja predložena za zaštitu u sklopu ekološke mreže
Program ukupnog razvoja općine Raša
11
NATURA 2000 su: Rudnik ugljena Raša, Poluotok Ubaš, Dolina Raše, Ušće Raše, podmorje
kod Rapca, Uvala Škvaranska – Uvala Sv. Martin. Prirodni resursi su i velike površine
kvalitetne zemlje u Raškoj dolini koje pružaju iznimno dobre uvjete za poljoprivredu, kamen
pogodan za eksploataciju na obroncima okolnih brda i obilje rudničkih voda.
Kulturno-povijesna baština
Općina Raša njeguje bogatu kulturno-povijesnu tradiciju pa se tako na njenom području nalaze
brojni primjerci arheološke, memorijalne, sakralne i etnološke baštine. Među arheološkim
lokalitetima izdvajaju se Bobrine (Skitača) – prahistorijski tumuli, Brdo (Skitača) – gradina,
Gradac (Koromačno) – gradina, Gradac (Tunarica) – gradina, Turan (Koromačno) –
srednjovekovna kula, Junac – rimska nekropola, Zartinj – rimske urne, ušće rijeke Raše – Sv.
Foška. Raški zaljev poznati je podmorski arheološki lokalitet s nalazima rimskih amfora.
Memorijalnu baštinu čine Partizanska bolnica (Ubas) i rudnik mletačkog razdoblja (Prodol),
dok se od etnoloških građevina izdvaja Slamnata kuća (Skitača). Svjetionici Crna Punta i Rt
Ubas te škole u Sv. Marini i Drenju povijesne su civilne građevine, dok se među sakralnim
ističu Kapela Sv. Fabijana (Junac), Kapela Sv. Sebastijana (Škrokoni), Kapela Sv. Marine (Sv.
Marina), Crkva Sv. Lucije (Skitača) i Crkva Sv. Barbare u Raši (Izvor: Strategija razvoja
turizma općine Raša).
Jedinstveno industrijsko i arhitektonsko nasljeđe čini općinu Raša posebnom. Osobito se ističu
cjelovito urbanističko rješenje Raše – najmlađeg grada u Istri, koji je zbog potreba tamošnjeg
rudnika ugljena, u vrijeme fašističke uprave, izgrađen u svega 547 dana, a na temelju projekta
slavnog tršćanskog arhitekta Gustava Pulitzera. Izgradnja naselja započela je krajem travnja
1936., a u travnju 1937. godine počelo je useljavanje stanara. U Raši, na Trgu Gustava Pulitzera,
prepoznatljiva je arhitektonski zanimljiva Crkva Sv. Barbare, projektirana u obliku prevrnutih
rudarskih kolica, sa zvonikom koji asocira na rudarsku svjetiljku.
Jedinstvenu industrijsku baštinu čine građevine i postrojenja raškog rudnika – prepoznatog kao
jednog od glavnih nositelja buduće turističke ponude. U Raši se do 1966. godine odvijala
intenzivna rudarska djelatnost. Stalna eksploatacija ugljena u obližnjem Krapnu započela je
Program ukupnog razvoja općine Raša
12
1785. godine. Godine 1942. u tadašnjim Istarskim ugljenokopima dosegnuta je najveća
proizvodnja ugljena od 1,158.000 tona. U to vrijeme je u rudnicima radilo do 10 tisuća radnika.
Nematerijalnu kulturnu baštinu, koja se prenosi iz generacije u generaciju, Općina stvara kao
reakciju na svoje okruženje, svoje uzajamno djelovanje s prirodom i svoju povijest. Ona im
pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako promiče poštovanje za kulturnu raznolikost i
ljudsku kreativnost. Nematerijalnu kulturnu baštinu općine Raša čine: Smotra vina Istočne Istre
(Skitača), Raška noć (Raša), Ribarska fešta Ravni (Ravni), Lovrečeva (Sv. Lovreč Labinski),
Bortulja – tradicionalni turnir u briškuli i trešetama (Sveti Bartul), Raški plivački maraton
(Raša), Meh na srcu (Raša), Sekovanje (Koromačno), Istra inspirit: Rudarska republika (Raša,
Labin).
2.2. Stanovništvo i ljudski resursi
Prema posljednjem popisu stanovništva od 2011. godine, područje općine Raša ima 3.183
stanovnika što čini 14,09% ukupnog broja stanovnika LAG-a Istočna Istra. Od toga je 1.520
muškaraca i 1.663 žena. U odnosu na popis stanovništva od 2001. godine bilježi pad
stanovništva od 10%, kao i sam LAG Istočna Istra (6%), dok područje Istarske županije bilježi
blagi porast od 0,65%. Na području Općine Raša živi 14% ukupnog stanovništva LAG-a.
Gustoća naseljenosti iznosi 40 stanovnika/km² što je značajno manje nego na razini LAG-a
(58,8 stanovnika/km²) i Istarske županije (74 stanovnika/km²).
Cijelo područje LAG-a, kao i ostatak Hrvatske i većine gradova i općina u Istarskoj županiji od
pojave gospodarske krize bilježi porast broja nezaposlenih osoba, s većim udjelom žena.
Najveći broj nezaposlenih osoba ima srednju stručnu spremu. Stopa nezaposlenosti se
posljednjih godina smanjila u općini Raša. Poboljšanje socijalne slike općine Raša rezultat je
okretanje lokalnog stanovništva turizmu i raznim inicijativama za razvoj i unapređenje kvalitete
turističke ponude.
Program ukupnog razvoja općine Raša
13
2.3. Fizička infrastruktura
Cestovni promet
Geoprometni položaj općine Raša određen je sustavom državnih cestovnih pravaca prema
Rijeci, Puli i Pazinu te sustavom županijskih i lokalnih cesta. Općina Raša je prometno
povezana s Rijekom i Pulom, državnom cestom (D66) koja prolazi neposredno kroz Rašu, a
povezuje Istarski ipsilon (A9) i Kvarnersku autocestu (A7), odnosno međunarodni granični
prijelaz Rupa. Preko cestovnog prometnog čvora kod Vozilića povezana je državnom cestom
(D64) koja vodi do Pazina i Istarskog ipsilona (A8). Državnom cestom (D500) spojena je s
tunelom Učka. Državna cesta (D419) je poveznica naselja Most Raša i luke Bršica. Sljedeća
slika prikazuje cestovnu prometnu povezanost sa ostalim dijelovima Istre.
Slika 5: Geoprometni položaj općine Raša
Izvor: http://www.huka.hr/mreza-autocesta
Morski, željeznički i zračni promet
Morska područja pomorskog prometa su: lučko područje Raša-Bršica (djelomično u Općini
Barban) s lukom Trget, luka Tunarica, luka Koromačno, luka Ravni i luka Sveta Marina. Bršica
je uvala i luka međunarodnog gospodarskog značaja (Raša-Bršica), na istočnoj obali Raškoga
zaljeva. Zajedno s lukom u obližnjim Štalijama, dio je lučkog bazena Raša. Njome upravlja
Lučka uprava Rijeka čiji je osnivač Republika Hrvatska. Slobodna zona Bazen Raša sastavni
je dio slobodne zone Luka Rijeka. Dva dijela luke, Štalije i Bršica, zajedno se protežu u dužini
Program ukupnog razvoja općine Raša
14
2,8 km, na približno 15 ha ograđenog prostora, od ušća rijeke Raše do rta Trget. Zbog razvoja
teretnog prometa lučko je područje 1951. dobilo spojnicu željezničke pruge izgradnjom dionice
od Lupoglava. Luka i pruga koristile su se za izvoz raškog ugljena 1950-1960. godine. Potom
su se Štalije specijalizirale za generalni teret, osobito za prekrcaj i skladištenje drva, a Bršica
za prihvat i opremu žive stoke i opasnog tereta. Bršica se koristila i za druge vrste tereta, 2003.
godine za prekrcavanje rasutog tucanika za izvoz u Italiju, 2004. godine za uvoz cijevi za
modernizaciju plinskog sustava u Hrvatskoj. Danas je luka značajna za promet kamena, drva i
stoke. Uredbom Vlade Republike Hrvatske od 26. lipnja 2013. godine, prijelaz Raša-Bršica
određen je kao stalni granični prijelaz za međunarodni promet putnika i roba u pomorskom
prometu. Sljedeća slika prikazuje luku Bršica na ušću rijeke Raše.
Slika 6: Bršica – uvala i luka na istočnoj obali Raškog zaljeva
Izvor: http://istrapedia.hr/hrv/1546/brsica/istra-a-z/
Veza s otocima je slaba. Organizirana je samo putem trajektne luke Brestova u susjednom
Gradu Labinu kojom je cijela Istarska županija povezana sa otokom Cresom stalnom trajektnom
vezom. Raška željeznička pruga, dužinom od 52,7 km proteže se od Štalije do Lupoglava.
Izgrađena je 1951. godine za otpremanje raškog ugljena u glavnu željezničku stanicu sjeverne
Istre. Najveći je promet prugom ostvaren 1966. kad je preneseno 600.080 tona ugljena.
Nezaustavljiv pad uslijedio je nakon ukidanja parnih lokomotiva u bivšoj Jugoslaviji kada
ugljen za njihovo pokretanje više nije bio potreban. Otvaranjem luke za drvo i stoku ponovo se
povećao promet, a onda je uslijedila stagnacija i obamrlost pruge. Promet je obustavljen 2009.
Program ukupnog razvoja općine Raša
15
godine uslijed smanjenja teretnog prometa i deformacije nasipa. Rašku prugu treba revitalizirati
i staviti ponovo u funkciju, za potrebe turizma i/ili industrije. Na području Općine nema zračne
luke. Zračni putnički promet gravitira ka međunarodnoj luci Pula, koja ima najveći značaj u
gospodarskom smislu pogotovo za turistički sektor, a udaljena je 40 km.
Sakupljanje komunalnog otpada
Na području Istarske županije planskim dokumentima je zacrtana uspostava integriranog
sustava gospodarenja otpadom (Prostorni plan Istarske županije, Plan gospodarenja otpadom
na području IŽ do 2015.godine), a koji su usklađeni sa zakonskim propisima RH i strateškim
dokumentima RH (Strategija gospodarenja otpadom RH, Plan gospodarenja otpadom na
području RH od 2007.do 2015., Okvirna direktiva o otpadu EU). Organizirano prikupljanje
otpada na području Općine provodi komunalno poduzeće 1. Maj Labin d.o.o. Labin koje istu
djelatnost obavlja i za područje Grada Labina te općina Sv. Nedelja, Kršan i Pićan. Prikupljeni
otpad se odlaže na odlagalište Cere (Općina Sv. Nedelja). U naselju Raša je 2013. godine
uspostavljeno privremeno reciklažno dvorište čija će konačna lokacija biti definirana I.
Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Raša. U skoroj će se budućnosti
otvoriti novi županijski Centar za gospodarenje otpadom Kaštijun u koji će stizati otpad s
istarskih pretovarnih stanica. Drugom fazom sanacije odlagališta komunalnog otpada Cere,
izgraditi će se reciklažno dvorište, sortirnica, kompostište za obradu biootpada i pretovarna
stanica.
Vodoopskrba i odvodnja
Područje općine Raša opskrbljuje se vodom iz sustava Vodovod Labin d.o.o. Labin koje je
zaduženo i za vodoopskrbu i odvodnju na području Grada Labina te općina Pićan, Sv. Nedelja,
Kršan i djelomično općine Gračišće.
Energetika
Sustav opskrbe električnom energijom na području općine Raša pripada distribucijskom
području Istra. Distribucijom upravlja Elektroistra Pula - Pogon Labin, sa sjedištem u Zagrebu.
Program ukupnog razvoja općine Raša
16
2.4. Okoliš, sustav zaštite okoliša i zaštite prirode
Općina Raša je za razdoblje od 2010. do 2015. godine donijela Plan gospodarenja otpadom
(„Službene novine Općine Raša“, broj 5/11). Sukladno Planu, tijekom 2014. godine, nabavljeni
su i postavljeni kontejneri za selektivno prikupljanje otpada tzv. zelenih otoka i izrađen plan
potreba za 23 dodatna kontejnera. U sustavu gospodarenja otpadom trenutno se ne provodi
selektivno skupljanje biološko razgradivog otpada iz domaćinstava. Na području Općine postoji
divlje odlagalište Vlaška koje treba sanirati i staviti u funkciju turizma ili industrije. Ostala
divlja odlagališta se saniraju, educiraju se korisnici kako bi što više selekcionirali otpad i tako
smanjili količinu otpada na odlagalištu Cere.
Ne provodi se odvojeno prikupljanje otpada osim putem privremenog reciklažnog dvorišta u
naselju Raša. Ne postoji odlagalište građevinskog otpada te se ne vode potpune evidencije o
količini, tokovima i načinu gospodarenja građevinskim otpadom. Prva faza sanacije i
rekonstrukcije odlagališta otpada Cere dovršena je krajem 2011. godine. Uspostavljeno je
privremeno reciklažno dvorište, a sada je u tijeku druga faza sanacije i uređenje odlagališta do
konačnog zatvaranja i otvaranja CGO Kaštijun. Izgradnjom pretovarne stanice i uspostavom
integriranog sustava prikupljanja otpada smanjiti će se otpad na odlagalištu Cere, a to će se
pozitivno odraziti i na očuvanje okoliša te povećanje kvalitete života stanovnika Općine.
Sanaciju odlagališta je potrebno provesti na način da se ne ugrožava kakvoća voda koje se
upotrebljavaju za vodoopskrbu. U cilju zaštite prirode, očuvanja prirodne i biološke krajobrazne
raznolikosti, Općina Raša je Prostornim planom utvrdila sustav mjera zaštite. Potrebno je
očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, lokve i njihovu neposrednu okolicu,
kamenjarske pašnjake te obalno područje (prirodne plaže i stijene) uz revitalizaciju
ekstenzivnog stočarstva, poticati obnovu zapuštenih vinograda i maslinika na tradicionalan
način te poticati razvoj pčelarstva.
2.5. Gospodarstvo
Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske uređeno je ocjenjivanje i razvrstavanje
jedinica lokalne i regionalne samouprave prema razvijenosti, koja se temelji na indeksu
razvijenosti. Prema stupnju razvijenosti, sukladno Odluci o razvrstavanju („Narodne novine“
Program ukupnog razvoja općine Raša
17
broj 89/10.), Općina Raša je razvrstana u IV. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je
vrijednost indeksa razvijenosti između 100% i 125% prosjeka Republike Hrvatske. Prema
podacima HGK Županijske komore Pula, na prostoru LAG-a Istočna Istra najveći je broj
registriranih gospodarskih subjekata iz sektora turizma, trgovine i prijevoza, slijede ga sektor
prerađivačke industrije, sektor građevinarstva, sektor poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Prema podacima Financijske agencije (FINA) 2012. godine u općini Raša registrirano je preko
40 poduzetnika. Uočljiva je vodeća uloga trgovine, prerađivačke industrije i ugostiteljstva.
Najveći je broj zaposlenih u sektoru prerađivačke industrije, a najveći je broj registriranih
gospodarskih subjekata iz sektora turizma, trgovine i prijevoza. Prihodovno najjača djelatnost
na području općine Raša u 2011. godini je prerađivačka industrija u kojoj se ostvaruje 92% od
ukupnog prihoda Općine. Udio turističke djelatnosti u ukupnoj strukturi djelatnosti općine Raša
kontinuirano raste od 2008. godine do danas te se ukupno na području općine Raše ostvari
godišnje preko 200 tisuća noćenja. Prema podacima Obrtnog registra Ministarstva
poduzetništva i obrta, na dan 28. veljače 2013. na području LAG-a Istočna Istra bilo je
evidentirano 675 registriranih obrta, od čega najviše u Labinu (427), a u Raši je evidentiran 61
registrirani obrt.
Raški lučki bazen (Bršica) specijalizirani je terminal za ukrcaj i skladištenje drva te za prekrcaj
žive stoke. Terminal za rezanu drvnu građu Luka Rijeka je izgradila 1979. godine godišnjeg
kapaciteta 250.000 tona, a 1982. izgrađen je terminal s odgovarajućim kapacitetima za prihvat
i otpremu stoke, s dva posebna veza za brodove i natkrivene staje kapaciteta 1000 grla krupne
stoke. Bazen je povezan sa željezničkom prugom i cestom. Dubina mora iznosi i do 40 metara.
Slobodna zona Bazen Raša sastavni je dio slobodne zone Luka Rijeka i ima izuzetan položaj
jer je povezana s cestovnim, željezničkim i brodskim komunikacijama. U blizini bescarinske
zone prostire se poslovna zona, regulirana prostornim planom uređenja.
Dolina Raše i dalje pruža iznimno dobre uvjete za poljoprivredu, a općina ima široki izlaz na
more, koji omogućava bavljenje ribarstvom. Današnji najznačajniji gospodarski objekti u
općini su tvornica cementa Holcim u mjestu Koromačno i Istarska tvornica vapna u Most Raši.
Raša ima više prednosti za razvoj gospodarstva: luka Bršica koja je željeznicom povezana sa
Program ukupnog razvoja općine Raša
18
srednjom Europom i poslovnom zonom Vlaška, a nedostaje joj samo asfaltirana prometnica te
plinovod koji u blizini prolazi preko Raške drage.
Turizam
Općina Raša je krajobrazno atraktivno turističko područje, a u kombinaciji s povoljnim
prostornim smještajem ima veliki turistički potencijal za razvoj raznih selektivnih oblika
turizma, ali i za izgradnju većih turističkih objekata na svome području (hotela, kampova i dr.).
Osnovu turističkog sektora čine dva autokampa kapaciteta za nekoliko stotina turista, te preko
dvije stotine privatnih iznajmljivača soba i apartmana, kao i znatan broj drugih manjih
ugostiteljskih objekata. U kampovima se ostvaruje cca. 57% ukupno ostvarenih noćenja na
području općine Raša, a ostali dio se odnosi na manje privatne iznajmljivače, dok hotelskog
smještaja nema. U cilju daljnjeg razvoja održivog turizma na području općine, potrebno je
rekonstruirati zastarjelu postojeću infrastrukturu te izgraditi novu, s posebnim naglaskom na
sustav odvodnje i izgradnje širih prometnica. Vizija i detaljne smjernice razvoja turizma u
općini Raša razrađene su u Strategiji razvoja turizma općine Raša.
Poljoprivreda
Prema podacima zadnjeg Popisa poljoprivrede iz 2003. godine na području općine Raša od
ukupno 180 ha raspoloživog zemljšta, obiteljska poljoprivredna gospodarstva su koristila 35 ha
poljoprivrednog zemljišta. Od ukupno 129 poljoprivrednih gospodarstava svega je 23,3%
upisano u Upisnik što ukazuje da je veći dio njih izuzet od mogućnosti da u budućem razdoblju
koristi razne oblike potpora namijenjenih ruralnom i gospodarskom razvoju. Udio korištenog
poljoprivrednog zemljišta od 19,44% je jako nizak i ukazuje na nedovoljno iskorišten
potencijal. Prosječna površina parcele iznosi 0,12 ha što predstavlja zapreku unaprjeđenju
tehnologije i mehaniziranosti poljoprivredne proizvodnje. Od ukupno korištenih 35 ha
poljoprivrednog zemljišta, 15 ha pokrivaju vinogradi.
Dolina rijeke Raše pruža iznimno dobre uvjete za poljoprivredu. U studenom 2014. godine
počeli su dolaziti prvi rezultati inicijative Općine Raše oko rješavanja problema godinama
zapuštene obradive zemlje u Raškoj dolini u površini od 450 ha. Radi se o poljoprivrednom
državnom zemljištu i statusu javnog dobra većeg djela tog zemljišta. Agencija za
Program ukupnog razvoja općine Raša
19
poljoprivredno zemljište raspisala je sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, javni poziv
za dodjelu zakupa za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske na području
Općine Raša. Ukupno 265 hektara u 43 cjeline u zakup se daje za poljoprivrednu proizvodnju
na 50 godina.
Ribarstvo
Bez obzira na otvoreni pristup moru u općini nije posebice razvijeno ribarstvo, te ima lokalno
značenje. Ribolovne zone kojima gravitiraju ribari Istre su Zone A, E, B, H i I. Zona E pogoduje
općini Raši.
2.6. Društvene djelatnosti i civilno društvo
Na području općine Raše djeluje Dječji vrtić Pjerina Verbanac Labin, područno odjeljenje
Raša, sa jasličkom skupinom i Osnovna škola Ivana Batelića sa 96 učenika, te više udruga i
zajednica i to: RKUD Rudar Raša, Udruga za promicanje kulture, zaštitu kulturnih vrijednosti
i izdavaštvo Arsia Art, Udruga Istarski ugljenokopi Raša, Predstavnik bošnjačke nacionalne
manjine Općine Raša, Nacionalna zajednica Bošnjaka Istre – Ogranak Raša, Zajednica Srba
Raša i druge. Sportske aktivnosti su organizirane putem jedanaest sportskih društava: NK Raša
1938, NK Cement Koromačno, MNK Punta Nera Koromačno, NK Veterani Raša, NK Veterani
Raša takmičari, Stolnoteniski klub Brovinje, Boćarski klub Raša, Društvo za sportski ribolov i
sportske aktivnosti na vodi Galeb Raša, društva sportova na moru Tenzula i Koromačno, te
sportsko društvo Dupin.
Na području LAG-a „Istočna Istra“ koncentracija društvene i zdravstvene infrastrukture veća
je oko Grada Labina s aglomeracijom Rabac, dok je u ostalim jedinicama lokalne samouprave
slabija pokrivenost tom infrastrukturom. U općini Raša zdravstvena i socijalna skrb
organizirana je putem Istarskih domova zdravlja, Labin i Centra za socijalnu skrb Labin. U
Raši radi ordinacija opće medicine, stomatološka ambulanta, patronažna služba i ljekarna.
Najbliže opće bolnice nalaze se u Puli i Rijeci. Institucionalni oblik socijalne skrbi provodi se
u okviru Doma za starije i nemoćne osobe Raša, čiji je osnivač Istarska županija, smještajnog
Program ukupnog razvoja općine Raša
20
kapaciteta od 61 osobe. U sklopu Doma djeluje i Dnevni centar za starije osobe, s kapacitetom
od 20 osoba. Na području Općine djeluju dva lovačka društva: Ubaš Koromačno i Balotin
Vinež te više civilnih udruženja i inicijativa koje se aktivno uključuju u razna politička,
kulturna, sportska i društvena događanja.
2.7. Institucionalni okvir za upravljanje razvojem
Općina Raša kao nositelj razvoja, nastoji povećati vlastitu djelotvornost i učinkovitost, sa
ciljem što potpunijeg zadovoljavanja zahtjeva i očekivanja svojih građana i drugih
zainteresiranih strana. Ujednačena kvaliteta i brzina rješavanja zahtjeva, dostupnost
informacija, javnost rada i transparentnost djelovanja, garancija su razvoja Općine u pravcu
moderne i efikasne jedinice lokalne samouprave. Zaposlenici Općine dužni su poštovati radnu
disciplinu, pravodobno izvršavati svoje radne obveze, voditi računa o svom profesionalnom
nastupu, primjerenom izgledu i ponašanju. Razvojem na području Općine, kroz razne poticaje
i druge mjere, upravljaju tijela Općine i Istarske županije. Prisutno je i više drugih institucija
koje su angažirane oko pitanja razvoja Općine, uključujući Hrvatsku gospodarsku komoru,
Županijsku komoru Pula i HOK – Udruženje obrtnika Labin. Posebno je naglašena uloga
razvojnih agencija: Istarske razvojne agencije IDA-e, Agencije za ruralni razvoj Istre AZRRI,
Istarske razvojne turističke agencije IRTA i Istarske regionalne energetske agencije IRENA
koja ima sjedište u Labinu.
2.8. Financijski izvori za razvojne projekte
Općina Raša financirati će svoje projekte iz nekoliko izvora. Prvi izvor je proračun Općine, a
posebno će se razmotriti projekti suradnje s Istarskom županijom te poslovnim i/ili civilnim
organizacijama s područja općine koja dijele zajedničke projektne interese. Uključivanjem
meritornih suradnika poboljšala bi se kvaliteta razvojnih projekata, uštedjela bi se sredstva u
pripremi i provedbi te postigli veći učinci. Općina Raša namjerava veći dio projekata financirati
korištenjem domaćih i strukturnih fondova EU s obzirom na novootvorene mogućnosti nakon
pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, ali i s obzirom na oskudni proračun.
Program ukupnog razvoja općine Raša
21
2.9. Domaća i međunarodna suradnja
Istarska županija se ubraja u hrvatske županije s najrazvijenijom međunarodnom suradnjom.
Politička suradnja ima za cilj poticanje gospodarske, kulturne, znanstvene i drugih oblika
suradnje. Općina Raša ima potpisan sporazum o suradnji i prijateljstvu s Gradom Labinom i
Gradom Carbonie (Italija) te Povelju o suradnji s Općinom Velika (Slavonija). Općina Raša je
uspostavila suradnju s talijanskom općinom Torviscosa i gradom San Giorgio di Nogaro u cilju
međusobne suradnje, razmjene iskustva te mogućeg kandidiranja zajedničkih projekata na EU
fondove. Sporazum o osnivanju Lokalne akcijske grupe Istočna Istra, potpisala je 2012. godine,
sa Gradom Labinom, općinama Sveta Nedjelja, Pićan i Kršan. Općina Raša je sudjelovala u
projektu MINHER „Rudarsko nasljeđe: generator gospodarskog i turističkog razvoja“, a projekt
je odobren od Europske komisije iz programa Europa za građane. Udruženje obrtnika Labin i
LAG Istočna Istra, redovito informiraju obrtnike i poduzetnike s područja LAG-a, o načinu
korištenja EU fondova, o natječajima, aktivnostima putem radionica, seminara, web stranice.
U travnju 2014. godine Općina Raša je postala članicom europske neprofitne udruge ATRIUM
koja je osnovana 15. lipnja 2013. godine u gradu Forlija (Italija), u sklopu istoimenog projekta
s namjerom kreiranja i promicanja nove kulturne rute koja se zasniva na studijskim primjerima
arhitekture iz razdoblja totalitarnih režima. Dana 11. travanja 2014. Europska komisija je dala
i službeni certifikat kulturnoj ruti ATRIUM. Projekt ATRIUM financiran je od Europske unije
iz Transnacionalnog programa suradnje South East Europe (SEE). Glavni cilj projekta je
promicanje europskih oblika kulturnog turizma na arhitekturama totalitarnog režima 20.
stoljeća partnera u projektu, prikupljanje povijesnih podataka i činjenica, izrađivanje registra i
planova obnove povijesnih zgrada, restauracija povijesnih spomenika, izrada jedinstvenih
priručnika o načinu očuvanja i valorizacije kulturne baštine. Općina Raša se pridružila Udruzi
zbog svog vrijednog arhitektonskog nasljeđa i rudarske baštine, a kako bi postala dio turističkog
itinerara Kulturne rute Vijeća Europe - ATRIUM i time kreirala novi turistički proizvod uz
davanje opipljivog doprinosa promociji, razvoju i upravljanju Rutom kao i same općine Raše.
Program ukupnog razvoja općine Raša
22
3. PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA I STRATEŠKI DOKUMENTI
U funkciji ostvarenja ciljeva Programa ukupnog razvoja općine Raša, potrebno je imati
ažuriranu prostorno plansku dokumentaciju, strateške dokumente razvoja i pridržavati se
smjernica navedenim u nadređenim strateškim dokumentima Republike Hrvatske i Istarske
županije.
3.1. Prostorni plan uređenja općine Raša
Prostorni plan uređenja općine Raša izrađen od strane „URBIS 72“ d.d. Pula, a donesen je
09.prosinca 2011. godine. Planom je utvrđena koncepcija i organizacija prostora na području
općine Raša, smjernice i mjere za provođenje Plana i izradu prostornih planova užeg područja,
te prava i obveze subjekata u planiranju na području Općine. Plan je predvidio mjere kojima se
razvoj u prostoru usmjerava u cilju kvalitetnijeg korištenja obale i spomenika kulture;
određivanja veličine, strukture, kvalitete i kapaciteta turističke ponude; racionalizacije površine
građevinskog područja; određivanja mjera za zaštitu voda, zaštićenog obalnog područja mora,
šuma, ostalih osobito vrijednih dijelova prirode, poljoprivrednog zemljišta, graditeljske baštine.
Osobiti značaj za razvoj Općine imaju slijedeća definirana građevinska područja gospodarske
namjene: Tvornica vapna Most Raša, Tvornica cementa Koromačno, Štalije (pretežito
industrijske namjene); Vlaška, Bečići, Stanje (pretežito zanatske namjene); Trget (uzgajalište-
proizvodne namjene); Most Raša (pretežito trgovačke namjene); Sveta Marina, Ravni,
Tunarica, turistički punkt Kršćin (ugostiteljsko turističke namjene); Rasklopište Fonta Gaja,
Izvorište Fonta Gaja, Luka Bršica, Suha marina Bršica, Marina Tunarica (infrastrukturni
sustavi). Planom je definirano područje sportsko-rekreacijske namjene. Izvršena je podjela
poljoprivrednih područja koja je potrebno u potpunosti zaštititi od nepoljodjelske namjene i
neracionalnog iskorištavanja, a devastirana područja kamenoloma potrebno je sanirati
pošumljavanjem odgovarajućim biljnim vrstama.
Program ukupnog razvoja općine Raša
23
Građevinsko područje rasklopišta Fonte Gaja namijenjeno je gradnji građevina i uređaja za
potrebe isključivo prijenosa električne energije. Građevinsko područje izvorišta vode za piće
Fonte Gaja namijenjeno je gradnji građevina i uređaja za potrebe isključivo vodoopskrbe
Općine Raša i šireg područja. Morska područja pomorskog prometa su: lučko područje Raša-
Bršica (djelomično u Općini Barban) s lukom Trget, luka Tunarica, luka Koromačno, luka
Ravni, luka Sveta Marina.
Najveći potencijal razvoja ima lučko područje Raša-Bršica akvatorij koji može biti slijedećih
namjena: morska luka otvorena za javni promet osobitog međunarodnog gospodarskog značaja
(Raša-Bršica); morska luka otvorena za javni promet lokalnog značaja (Trget), u kojoj se može
organizirati komunalni privez sportskih i rekreativnih plovila građana; morska luka posebne
namjene državnog značaja (Suha marina Bršica) u kojoj će se obavljati djelatnost nautičkog
turizma; morska luka posebne namjene županijskog značaja u kojoj će se obavljati djelatnost
nautičkog turizma (marina Bršica); stalni granični pomorski prijelaz državnog značaja
II.kategorije (Raša-Bršica).
Plan obuhvaća područje dijela značajnog krajobraza Labin, Rabac i uvala Prklog koji je zaštićen
temeljem Zakona o zaštiti prirode. U kategoriji posebnih rezervata nalaze se: poluotok Ubaš
(šumske vegetacije); značajnije površine prirodnih travnjaka u području Stanišovi, Viškovići,
Brovinje, Skitača, Škvaranska, Ravni i Drenje (floristički rezervati). Područje ekološke mreže,
sustava funkcionalno povezanih područja važnih za divlje svojte i stanišne tipove, u općini
Raša, obuhvaća Morsku špilju u uvali Voščice, Crnu puntu I, Crnu puntu II i Ušće Raše. Nova
izgradnja na području naselja Raša i Krapan nije moguća do izrade detaljne konzervatorske
podloge za naselje (Izvor: Prostorni plan Općine Raša)
I. Izmjene i dopune Prostornog plana
Odlukom Općinskog vijeća od 27. ožujka 2014. godine Općina je krenula u izradu I. izmjena i
dopuna Prostornog plana uređenja Općine Raša, a radi usklađenja sa novim Zakonom o gradnji
i novim Zakonom o prostornom uređenju koji su stupili na snagu 1.siječnja 2014. kao i
usklađenja sa Prostornim planom Istarske županije i ostalim planovima više razine. Osim
navedenog, potrebne su izmjene: u građevinskim područjima gospodarske namjene; brisanje
Program ukupnog razvoja općine Raša
24
pojedinih zona koje ne opravdavaju njihovo otvaranje; izmjena područja ugostiteljsko-
turističke namjene; utvrđivanja lokacije za građevinski otpad i reciklažna dvorišta sukladno
Zakonu o održivom gospodarenju otpadom od 30.07.2013.; definiranje novih granica
građevinskih područja s obzirom na izgrađene, neizgrađene i neuređene dijelove; izmjene i
dopune u dijelu infrastrukture glede prometa, telekomunikacija, vodoopskrbe, odvodnje
otpadnih voda i energetskih sustava.
Izmjene i dopune Plana uslijedile su kao rezultat potreba da se preispitaju planirane
gospodarske zone, njihova opravdanost i položaj, s obzirom na interes za takva ulaganja i
opravdanost velikih troškova opremanja tih zona potrebnom infrastrukturom. Važeći plan nije
usklađen sa mogućnostima općine Raša na području razvoja turizma. Do danas niti jedna zona
namijenjena turizmu nije realizirana, osim manjih zahvata u zoni autokampa Sveta Marina te
je potrebno preispitati planirane zone u odnosu na problem vlasništva i u odnosu na Strategiju
razvoja turizma.
3.2. Strategija razvoja turizma općine Raša
Strategija razvoja turizma općine Raša je osnovni strateški dokument na području turizma za
razdoblje od 2013. do 2020. godine, baza za značajan iskorak u stvaranju novog, jedinstvenog
imidža i gospodarski zaokret područja općine Raša. Ovim planom definiran je model koji
osigurava razvoj općine Raša kao konkurentne i prepoznatljive turističke destinacije u
budućnosti i time doprinosi povećanju standarda i kvalitete života lokalnog stanovništva.
Turizam na području Općine je u početnoj fazi razvoja iako općina Raša pripada Istri, jednoj
od najrazvijenijih destinacija Republike Hrvatske s dugom tradicijom. Turistička infrastruktura
je nedovoljno i neadekvatno razvijena, nedovoljan je broj turističkih sadržaja, manifestacija,
plaža te nema hotelskih smještajnih kapaciteta.
Analizom turističke resursne osnove i postojećeg stanja turizma može se zaključiti da treba
stvoriti stabilne uvjete za nove investicije u turizmu uz poticanje poduzetništva. Općina Raša
ima jedinstvenu industrijsku, bogatu kulturnu i povijesnu baštinu, biološku i krajobraznu
Program ukupnog razvoja općine Raša
25
raznolikost, ekološki očuvan okoliš, ugodnu mediteransku klimu i povoljan geoprometni
položaj. Valorizirajući raspoložive resurse, treba izgraditi turistički proizvod općine Raša i
repozicionirati ga na turističkom tržištu u skladu sa suvremenim trendovima, uz istovremenu
primjenu dva modela razvoja: ubrzani razvoj, te restrukturiranje i repozicioniranje.
Strateški ciljevi razvoja turizma općine Raša su:
ostvarenje konkurentnosti općine Raša kao turističke destinacije uz rast kvalitete i
turističke ponude te istovremeni rast blagostanja lokalnog stanovništva,
optimalizacija i uravnoteženje ekonomskih i društvenih koristi od razvoja turizma uz
primjerenu zaštitu okoliša, uvažavajući načela održivog razvoja.
Najveću atraktivnost trebali bi imati odmorišni turizam i turizam industrijskog nasljeđa, a
velike mogućnosti postoje za razvoj sportsko-rekreacijskog turizma, posebnih oblika turizma
(lov, ribolov), ruralnog i nautičkog turizma. Strategija razvoja turizma općine Raša treba
osigurati realizaciju vizije: „Raša – jedinstvenog nasljeđa, otvorena srca, mirna i neotkrivena
Istra“.
3.3. Usklađenost Programa ukupnog razvoja sa strateškim dokumentima viših razina
Program ukupnog razvoja općine Raša u skladu je sa europskim i nacionalnim politikama,
odnosno u skladu sa ciljevima:
Međunarodne strategije Europe 2020 za 2014.-2020;
Partnerskog sporazuma Republike Hrvatske, krovnog plansko-programskog
dokumenta kojim RH utvrđuje nacionalnu strategiju za korištenje europskih
strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014.-2020.;
Strategije Vladinih programa za 2015.-2017.
Prijedlog Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020.
Strateškog plana MRRFEU za 2014.-2016.
Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.
Županijske razvojne strategije Istarske županije 2011.-2013.;
Program ukupnog razvoja općine Raša
26
Lokalne razvojne strategije do 2014. lokalne akcijske grupe „Istočna Istra“ ;
Strategije razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020.
Strategije razvoja turizma RH do 2020.
Strategije razvoja turizma Općine Raša 2013.-2020.
Međunarodna strategija Europa 2020 predlaže tri prioriteta koji se međusobno nadopunjuju:
Pametan rast – razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji;
Održiv rast – promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je
zelenija i konkurentnija;
Uključiv rast – njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi
društvenu i teritorijalnu povezanost.
Partnerskim sporazumom Republike Hrvatske definirani su nacionalni ciljevi do 2020.godine
koji su usmjereni na povećanje konkurentnosti, smanjenje regionalnih nejednakosti i siromaštva
te jačanje ljudskih resursa. Glavni ciljevi Partnerskog sporazuma temelj su i Strategije Vladinih
programa za 2015.-2017. koja na trogodišnjoj osnovi određuje glavna prioritetna područja i
instrumente primjenom kojih će se postići ti ciljevi. Sukladno načelima Strategije Europa 2020
izrađen je prijedlog Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, na osnovu kojeg Republika
Hrvatska stječe pravo korištenja sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.
Usklađenost sektorskih ciljeva Programa ukupnog razvoja općine Raša sa strateškim
dokumentima viših razina je važna jer daje prednost pri dobivanju financijskih sredstava iz
domaćih i EU fondova za implementaciju razvojnih projekata.
Program ukupnog razvoja općine Raša
27
4. SWOT ANALIZA RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI
Analiza razvojnih snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji ključni je instrument prepoznavanja
razvojnih perspektiva općine Raša. Razvojne snage i slabosti ukazuju na potencijal Općine
sadržan u njezinim materijalnim i nematerijalnim resursima, odnosno prikazuju što općina
Raša, odnosno općinska uprava mogu učiniti imajući u vidu mogućnosti i prijetnje iz šireg
okruženja koje također predstavljaju neizostavni dio SWOT analize. SWOT analizom vrednuje
se usklađenost sposobnosti općine Raša s uvjetima koji prevladavaju u njezinoj okolini čime se
stvara ključni prijelaz iz osnovne analize ka strateškom promišljanju o budućim razvojnim
pravcima. Rezultat SWOT analize jest SWOT matrica u kojoj su transparentno prikazane, u
osnovnoj analizi utvrđene, snage i slabosti općine Raša koje će se nastojati angažirati na način
da se iskoriste mogućnosti i/ili minimiziraju prijetnje iz okruženja. Izradi SWOT matrice
pristupilo se na sljedeći način:
Prepoznale su se i izdvojile razvojne snage i slabosti te utvrdile i izdvojile mogućnosti
i prijetnje iz okruženja po pojedinim razvojnim područjima općine Raša;
Utvrđeni su elementi SWOT analize rangirani prema važnosti i vjerojatnosti
pojavljivanja;
Analizirani su međuodnosi mogućnosti sa snagama i slabostima te prijetnji sa snagama
i slabostima čime se stvorilo polazište za donošenje vizije, strateških ciljeva, prioriteta
i razvojnih mjera.
SWOT analiza općine Raša razrađena je po slijedećim razvojnim područjima:
1. Prirodni i demografski resursi, okoliš, prostor i infrastruktura
2. Gospodarstvo
3. Turizam
4. Poljoprivreda i
5. Društvene djelatnosti i civilni sektor.
Sljedeća tablica daje prikaz unutarnjih snaga i slabosti te vanjskih prilika i prijetnji raspoređenih
na prethodno nabrojana razvojna područja.
Program ukupnog razvoja općine Raša
28
Tablica 1: SWOT analiza općine Raša
SNAGE SLABOSTI
PRIRODNI I DEMOGRAFSKI RESURSI,
OKOLIŠ, PROSTOR I INFRASTRUKTURA
Povoljan zemljopisni i prometni položaj
Ugodna mediteranska klima
Obalno područje površine 49 km² (61%
površine općine Raša)
Čistoća mora
Bogatstvo i raznolikost prirodnih
resursa: more, podmorje, Raški zaljev,
rijeka Raša, flora i fauna
Ekološki očuvane i atraktivne prirodne
ljepote, kultivirani značajni krajobrazi,
posebni i floristički rezervati
Stalni granični prijelaz za međunarodni
pomorski promet putnika i roba Raša-
Bršica
Veliki prostor i potencijal daljnjeg
razvoja lučkog područja Raša-Bršica
akvatorij
U tijeku su I. izmjene i dopune
Prostornog plana uređenja
Pristupačnija obrazovanost mladih
Entuzijazam mladih za uključenjem u
javne aktivnosti
PRIRODNI I DEMOGRAFSKI RESURSI,
OKOLIŠ, PROSTOR I NFRASTRUKTURA
Nedovoljno izgrađen sustav
kanalizacije i odvodnje otpadnih voda
Nedovoljna pokrivenost mrežom
vodoopskrbe
Neučinkovito gospodarenje otpadom:
neriješena divlja odlagališta,
nepostojanje odlagališta građevinskog
otpada, pretovarne stanice,
reciklažnog dvorišta
Nedostatan kapacitet groblja
Neizgrađenost komunalne
infrastrukture u poslovnim zonama
Nedovoljno razvijena prometna
infrastruktura
Nedovoljno organiziran lokalni javni
prijevoz
Nefunkcionalnost željezničke pruge
Štalije-Lupoglav
Nepostojanje parkirališnog prostora
uz plaže
Neusklađenost postojeće prostorno
planske dokumentacije sa potrebama
gospodarskog razvoja i realnim
mogućnostima općine Raša
Nepostojanje planova nižeg reda i
konzervatorske podloge
GOSPODARSTVO
Duga tradicija proizvodnje
Veliki broj malih poduzetnika
Raški lučki bazen Bršica
Slobodna zona Bazen Raša
Heterogeni – disperzirani razvoj
poduzetništva na području općine Raša
Međusobna suradnja malih poduzetnika
na području općine Raša
Omogućen pristup svim oblicima
transporta (more, željeznica, cesta)
GOSPODARSTVO
Smanjenje industrijske proizvodnje,
zastarjela tehnologija i nedostatak
značajnijih investicija
Neiskorištenost prostora i resursa
bivše tvornice alatnih strojeva
Prvomajska, za pokretanje
proizvodnje
Devastirano područje kamenoloma
Most Raša i Koromačno
Program ukupnog razvoja općine Raša
29
Sve više obrazovanih mladih stručnjaka
koji završavaju visoke škole te posjeduju
najnovija znanja iz raznih područja
tehnike, poduzetništva, zdravstva,
obrazovanja, inovacija i dr.
Neusklađenost obrazovne strukture sa
potrebama tržišta rada
Smanjenje broja zaposlenih
Nedovoljna pripremljenost za
povlačenje sredstava iz EU fondova
Nedostatnost vlastitih izvora
financiranja za nova ulaganja i nove
projekte
Nesređeni imovinsko pravni odnosi
TURIZAM
Značajan potencijal za razvoj turizma i
pozicioniranje općine Raša kao
prepoznatljive turističke destinacije
Bogata industrijsko-rudarska, povijesna
i kulturna baština
Mogućnost revitalizacije željezničke
pruge Štalije-Lupoglav
Bogato podmorje s mogućnošću
izgradnje turističkih podmorskih
sadržaja
Postojeće biciklističke staze te
mogućnost izgradnje novih atraktivnih
staza
Izrađena Strategija razvoja turizma
TURIZAM
Nedovoljno razvijen turizam i
ugostiteljstvo
Nedovoljno diferencirana turistička
ponuda
Nepostojanje hotelskog smještaja
Neodgovarajuća kvaliteta smještajnih
kapaciteta
Nedovoljno razvijena turistička
infrastruktura: plaže, šetnice,
biciklističke staze
Nedovoljna promocija turističkih
potencijala
Sezonalnost turističke ponude
Nedovoljno valorizirani i iskorišteni
prirodni resursi, industrijska, kulturna
i povijesna baština
POLJOPRIVREDA
Velika površina visokovrijednog
poljoprivrednog tla (dolina rijeke Raše)
Obradiva zemlja u Raškoj dolini
oslobođena je statusa javnog dobra
Rijeka Raša
Mogućnost zalijevanja poljoprivrednih
površina
Tradicijsko znanje bavljenja
poljoprivredom
Povoljni klimatski uvjeti za raznovrsnu
poljoprivrednu proizvodnju
POLJOPRIVREDA
Neracionalna iskorištenost
poljoprivrednog područja
Nedovoljno razvijena poljoprivredna
proizvodnja i poljoprivredna
infrastruktura
Usitnjenost poljoprivrednog zemljišta,
neusklađenost stanja u zemljišnim
knjigama sa stanjem u katastru i na
terenu
Nezadovoljavajuća organiziranost i
povezanost poljoprivrednih
proizvođača
Dugoročni postupci davanja državnog
zemljišta u zakup
Program ukupnog razvoja općine Raša
30
DRUŠTVENE DJELATNOSTI
I CIVILNI SEKTOR
Osiguran rad dječjeg vrtića i osnovne
škole
Djelovanje udruga i razvijenost
sportskih društava
Kulturne i sportske manifestacije
Multikulturalnost
Raspoloživost kvalitetnim kadrom,
spremnim za timski rad i djelovanje za
boljitak razvoja općine Raša
DRUŠTVENE DJELATNOSTI
I CIVILNI SEKTOR
Nedostatak sportsko rekreacijskih
objekata sa popratnim sadržajima
Udaljenost zdravstvenih ustanova i
socijalnih ustanova
Nepovoljna demografska slika: niska
gustoća naseljenosti, smanjenje broja
stanovnika
Premali udio visokoobrazovanog
stanovništva
Nedostatak konstantne
zainteresiranosti za rad u civilnom
sektoru
PRILIKE PRIJETNJE
PRIRODNI I DEMOGRAFSKI RESURSI,
OKOLIŠ, PROSTOR I NFRASTRUKTURA
Korištenje poticaja za obnovljive izvore
energije i energetsku učinkovitost
Sanacija i razvoj sustava kanalizacije i
pročišćavanja otpadnih voda
Izgradnja vodoopskrbnog sustava
Učinkovito gospodarenje otpadom:
izgradnja pretovarne stanice, selektivno
prikupljanje otpada
Izgradnja komunalne infrastrukture u
poslovnim zonama
Plinofikacija
Zaštita i valorizacija Raškog zaljeva i
njegovog podmorja
Izgradnja, uređenje luka i marina
Razvoj prometne infrastrukture:
rekonstrukcija cesta i makadamskih
puteva
Daljni razvoj telekomunikacijske mreže
Proširenje groblja
Prenamjena neiskorištene infrastrukture
(industrijski objekti, stare škole,
domovi)
Očuvanje objekata i imovine od daljnjeg
propadanja
PRIRODNI I DEMOGRAFSKI RESURSI,
OKOLIŠ, PROSTOR I NFRASTRUKTURA
Devastacija okoliša zbog pojačanog
turističkog razvoja te intenzivne
poljoprivrede uz neodgovarajuću
izgrađenost sustava kanalizacije,
odvodnje i pročišćavanja otpadnih
voda, te neučinkovitog sustava
upravljanja otpadom
Neracionalno korištenje resursa
Izloženost elementarnim nepogodama
Neadekvatna zaštita od poplava
Zatrpavanje Raškog zaljeva nanosima
rijeke Raše
Nedovoljno razvijena ekološka svijest
Nizak stupanj korištenja inovacija i
novih tehnologija rezultira
obavljanjem djelatnosti s niskom
dodanom vrijednošću
Neodgovarajuća obrazovna struktura
predstavlja ograničavajući čimbenik
razvoja
Negativan prirast stanovništva
Depopulacija lokalnog stanovništva
Emigracija mladih i obrazovanih
kadrova
Program ukupnog razvoja općine Raša
31
Izmjene i dopune prostornog plana
usklađene s potrebama gospodarstva i
stanovništva općine Raša
Donošenje planova upravljanja i mjera
zaštite zaštićenih područja
Povećano ulaganje u obnovljive izvore
energije i energetsku učinkovitost
Podizanje ekološke svijesti stanovništva
GOSPODARSTVO
Valorizacija neiskorištene industrijske
infrastrukture za potrebe razvoja
Korištenje potencijala Raškog zaljeva,
lučkog područja Raša-Bršica akvatorija
Povećanje međunarodnog prometa u luci
Bršica
Povećanje investicijskih ulaganja u svim
djelatnostima posebno u turizmu,
poljoprivredi, industriji, prometu
Dostupnost inovativnih tehnologija za
jačanje konkurentnosti gospodarstva
Poslovno pozicioniranje na novim
tržištima
Otvaranje novih radnih mjesta
Stvaranje sinergije između turističkog,
poljoprivrednog i industrijskog sektora
Financiranja razvoja putem sredstava iz
EU i domaćih fondova
Poticanje raznih oblika udruživanja i
umrežavanja gospodarstvenika: zadruga,
klastera
Poticanje razvoja OPG-a, obrtništva,
malog i srednjeg poduzetništva
GOSPODARSTVO
Nedovoljan interes poduzetnika,
koncesionara, nedovoljna kvaliteta
usluga
Nedovoljna zainteresiranost
investitora za ulaganje
Nekonkurentnost proizvodnje i
gospodarskih subjekata zbog
zastarjele tehnologije i loše
organizacije
Utjecaj ekonomske krize na lokalno
gospodarstvo
Nedostatak kvalificirane radne snage
Neusklađenost katastra i zemljišnih
knjiga
Nedovoljni izvori financiranja
Brojnost, neusklađenost, neizvjesnost
i nedorečenost zakonskih propisa i
njihovih tumačenja
Neuvažavanje povratnih učinaka i
iskustava koja gospodarstvenici i JLS-
i imaju u svom poslovanju
Negativni utjecaji novih zakonskih
izmjena na proračune jedinica lokalne
samouprave
Neorganiziranost javne administracije
i državne uprave
TURIZAM
Razvoj turističkog poslovanja na
području općine Raše
Turističko brandiranje Općine Raša kao
prepoznatljive turističke destinacije
TURIZAM
Konkurencija ostalih hrvatskih
priobalnih destinacija
Globalna konkurencija
Potencijalno zagađenje
Cestovna infrastruktura
Program ukupnog razvoja općine Raša
32
Rudnik Raša i ostalu industrijsku
imovinu staviti u funkciju turizma i
gospodarstva
Razvoj selektivnih oblika turizma
Razvoj cjelogodišnjeg turizma
Turističko povezivanje priobalja i
unutrašnjosti
Poboljšanje konkurentnosti turističke
ponude uz osvajanje novih tržišta
Osmišljavanje turističkih projekata
vezanih uz ronilaštvo
Vizualna degradacija prostora
Turbulentno i nepredvidljivo
okruženje
Promjena trendova na tržištu
Nemogućnosti dobivanja povoljnih
kredita za nove investicije
POLJOPRIVREDA
Korištenje potencijala rijeke Raše za
intenzivniji razvoj poljoprivrede
Davanje poljoprivrednih površina Raške
doline u koncesiju
Povećanje proizvodnje i razvoj
visokokvalitetnih poljoprivrednih
proizvoda
Razvoj ekološke poljoprivrede
POLJOPRIVREDA
Nemogućnost dobivanja potpora i
sredstava EU onih koji nisu upisani u
Upisnik
Usitnjenost poljoprivrednog zemljišta
usporava unaprjeđenje tehnologije i
mehaniziranost poljoprivredne
proizvodnje
Zagađenje tla
Izlijevanje rijeke Raše, muljeviti
nanosi
Konkurencija poljoprivrednih
proizvođača iz ostalih zemalja EU
DRUŠTVENE DJELATNOSTI
I CIVILNI SEKTOR
Daljnji razvoj odgojno-obrazovnog
sustava, opremanje vrtića i škole
Povećanje razine obrazovanja
Poticanje naseljavanja i nataliteta
Stambeno zbrinjavanje mladih
Podizanje kvalitete zdravstvenih usluga,
te usluga za starije i nemoćne osobe
Informatizacija cjelokupnog društva
Postojeći sportski kompleks sa bazenom
staviti u funkciju sporta, rekreacije,
turizma, zdravstva
Jačanje civilnog sektora kroz aktivnije
uključivanje mladih
DRUŠTVENE DJELATNOSTI
I CIVILNI SEKTOR
Nemogućnost financiranja potrebnog
kadra te održavanja prostora i opreme
zbog smanjenja fiskalnih prihoda
Smanjenje standarda zdravstvene
zaštite zbog ograničenih sredstava
državnog proračuna i zakonske
regulative
Nedovoljna osjetljivost društvene
zajednice prema određenim
socijalnim kategorijama
Izostanak financijske potpore
civilnom društvu
Program ukupnog razvoja općine Raša
33
5. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI
Na osnovu SWOT analize i prijedloga sudionika radionica vezanih uz izradu Programa
ukupnog razvoja te uzimajući u obzir karakteristike područja, definirana je vizija općine Raša
koja glasi:
KVALITETAN ŽIVOT SRETNIH LJUDI U SINERGIJI
S RUDNIKOM PRIRODNIH LJEPOTA I BOGATIH POLJA RAŠKE DOLINE
Sama izjava o viziji bila je predložena u širem obliku gdje su naznačene potrebe razvoja
ekološke svijesti na cijelom ciljanom području, potrebe kompletiranja infrastrukture u
komunalnoj i institucionalnoj formi, kao i visoke razine socijalne osviještenosti, razvijenog
civilnog društva, poduzetnički iskoristivog potencijala i drugo što je bilo navedeno u SWOT
analizi, a bilo je prikazano kao iskoristiv potencijal. Ideja definiranja vizije Općine, bila je
vođena mišlju stanovništva kako želi vidjeti svoju općinu za pet do deset godina te plansko
socio-ekonomskim razvojem, odnosno uspješnim gospodarenjem. Da bi se postigao i u
konačnici valorizirao takav menadžerski pristup u razvoju općine, potrebno je pretpostaviti
nekoliko važnih komponenti tj. odgovoriti na konkretna pitanja predmetne sredine:
Koje su najvažnije gospodarske aktivnosti općine Raša? (koji su nosioci; koliko
doprinose razvoju općine; s kolikim učešćem su u proračunu općine; kako iskorištavaju
resurse; kakvi su daljnji potencijali i kako djeluju na okoliš?)
Koje djelatnosti najviše zapošljavaju? (uključenost lokalne zajednice; kvalifikacija;
potrebne vještine; doseljena i sezonska radna snaga; demografska slika; položaj
uposlenika; socijalni status; mogućnost obrazovanja i perspektiva?)
Koje su usluge na raspolaganju u općini? (vrste i kvaliteta usluga; nedostatak usluga;
cijene usluga; pravovremenost i trend pružanja usluga?)
Što drugi govore o općini Raša? (usporedba sa sličnim jedinicama lokalne samouprave
po određenim kriterijima; stav medija; stav susjednih općina i gradova; status u Istarskoj
županiji; status u RH; status u Europi i šire?)
Program ukupnog razvoja općine Raša
34
Dakle, Vizija opisuje očekivanu budućnost općine Raša kakva se očekuje u narednih desetak
godina. To je konačni ili ukupni cilj Programa ukupnog razvoja općine Raša na osnovu kojeg
će se donijeti ostale odluke vezane uz izradu i kasniju implementaciju.
Izjava o viziji općine Raša „Kvalitetan život sretnih ljudi u sinergiji s rudnikom prirodnih
ljepota i bogatih polja raške doline“ realno i izvedivo treba opisati sliku i imidž općine Raša
kroz najvažnije gospodarske aktivnosti uključujući i usluge uz jasno definiranje kvantiteta i
kvalitete zapošljavanja. Najvećim dijelom bazirana je na neposrednim pokazateljima osnovne
SWOT analize. Općina Raša je već od ranije prepoznatljiva po svojim komparativnom
prednostima (industrijskim i turističkim), ali je neophodno uskladiti niz drugih potencijalnih
čimbenika koji također sudjeluju u kreiranju slike ciljanog područja. To za sobom povlači
činjenicu, da iako je gospodarstvo dominantna tema strateškog plana ipak izjava o viziji
uključuje sve elemente društva, s obzirom da se želi dugoročna uspješnost. Opet, nikako se ne
smije zanemariti obveza realnosti same izjave, jer iako zvuči vrlo jednostavno s elementima
vrlo uspješne i marketinški prihvatljive parole, izjava o viziji općine Raša jasno ukazuje na
oportunitetnu želju za poboljšanom institucionalnom organizacijom i potrebu određenog
restrukturiranja postojećeg gospodarskog sektora kao i identificiranja novih gospodarskih
mogućnosti. Upravo tu leži snaga uključivanja lokalne zajednice u prepoznavanju i definiranju
pravaca razvoja što dokazuje transparentnost i osigurava održivost. Dakako, vizija razvoja
općine Raša je usklađena sa svim postojećim strateškim operativnim planovima na regionalnoj,
nacionalnoj i višim razinama po vertikalnoj, kao i srodnim planovima i nacrtima na
horizontalnoj liniji.
Općina Raša je, također, svjesna da bi se ostvarila predmetna Vizija, Program ukupnog razvoja
zahtjeva daljnje korake koji će ukazati na povećanu konkurentnost općine Raša uz visoku
socijalnu uključenost i održivost okoliša. Uzimajući u obzir sve navedeno, identificirano je pet
strateških ciljeva razvoja općine Raša kao prvi korak u ostvarenju vizije i to:
1. Revitalizacija i razvoj konkurentnog gospodarstva
2. Razvoj selektivnih oblika poljoprivrede i turizma
3. Izgradnja komunalne infrastrukture u skladu s potrebama općine
4. Zaštita prirode i okoliša
5. Razvoj društvenih djelatnosti i civilnog sektora
Program ukupnog razvoja općine Raša
35
Vizija se ostvaruje kroz usklađeno ostvarivanje strateških ciljeva, odnosno kako to grafički
pokazuje slika u nastavku, strateški ciljevi su „temeljni stupovi“ postizanja općinske razvojne
vizije.
Slika 7: Vizija i strateški razvojni ciljevi općine Raša
VIZIJA
KVALITETAN ŽIVOT SRETNIH LJUDI U SINERGIJI
S RUDNIKOM PRIRODNIH LJEPOTA I BOGATIH POLJA RAŠKE DOLINE
STRATEŠKI
CILJ 1:
REVITALIZACIJAI RAZVOJ
KONKURENTNOG GOSPODARSTVA
STRATEŠKI
CILJ 2:
RAZVOJ
SELEKTIVNIH
OBLIKA
POLJOPRIVREDE,
RIBARSTVA I
TURIZMA
STRATEŠKI
CILJ 3:
IZGRADNJA
KOMUNALNE
INFRASTRUKTURE
U SKLADU S
POTREBAMA
OPĆINE
STRATEŠKI
CILJ 4:
ZAŠTITA
PRIRODE I
OKOLIŠA
STRATEŠKI
CILJ 5:
RAZVOJ
DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI I
CIVILNOG
SEKTORA
Program ukupnog razvoja općine Raša
36
6. PRIORITETI I MJERE
Na temelju provedene rasprave, analize postojećih čimbenika koji najviše utječu na cjelokupni
održivi razvoj područja općine Raša i definirane vizije, u nastavku se ukratko obrazlažu
strateški ciljevi tako da ih se povezuje s prije utvrđenim razvojnim potrebama, mogućnostima
i opasnostima.
6.1. STRATEŠKI CILJ 1: Revitalizacija i razvoj konkurentnog gospodarstva
Središnje mjesto u svekolikom razvoju zemalja, a posebice onih koje su netom ušle u Europsku
uniju zauzima razvoj konkurentnog gospodarstva. Osnaživanjem gospodarstva s posebnim
naglaskom na proizvodne djelatnosti s visokim stupnjem dodane vrijednosti omogućuje se
zauzimanje bolje početne pozicije prilikom otvaranja velikog i prihodovno snažnog europskog
tržišta, a osigurava se istovremeno i zadovoljenje domaće potražnje što u postojećem stanju
gospodarstva Republike Hrvatske svakako treba predstavljati prioritet. Poseban naglasak je
pritom neophodno pridati pokretanju malog poduzetništva te njegovom jačanju i razvoju,
budući se na taj način potiče najefikasnija valorizacija raspoloživih materijalnih i nematerijalnih
resursa pojedinog područja čime se njegovi postojeći resursi preoblikuju u konkurentne
prednosti.
Revitalizacija i razvoj konkurentnog gospodarstva, kao prvi cilj, svoje ishodište ima u tradiciji
proizvodnih djelatnosti na području općine Raša, geoprometnom položaju te raspoloživoj
infrastrukturi. Svjesna važnosti i uloge proizvodnih djelatnosti u općem gospodarskom razvoju,
Općina Raša postavila je na prvo mjesto revitalizaciju prvenstveno proizvodnog gospodarstva
ne umanjujući pritom značenje ostalih djelatnosti, među kojima su one za razvoj najznačajnije,
zauzele zasluženo mjesto, kako u ovom, tako i u zasebnom razvojnom cilju. Uz moderno
oživljavanje nekad snažnih proizvodnih djelatnosti prvim ciljem obuhvaćen je također i razvoj
konkurentnog gospodarstva čime Općina želi povećati zaposlenost i materijalni standard svojih
žitelja. Strateški cilj revitalizacije i razvoja konkurentnog gospodarstva obuhvaća ukupno četiri
prioriteta s ukupno 12 mjera te su prikazani u sljedećoj tablici.
Program ukupnog razvoja općine Raša
37
Tablica 2: STRATEŠKI CILJ 1: Revitalizacija i razvoj konkurentnog gospodarstva
Prvi prioritet u okviru strateškog cilja revitalizacije i razvoja konkurentnog gospodarstva
obuhvaćeno je okrupnjavanje i jačanje malog i srednjeg poduzetništva. Tradicija malog
poduzetništva na području općine Raša ponajviše je rezultat nestajanja velikih poslovnih
subjekata uslijed procesa koji su se dogodili nakon osamostaljenja Republike Hrvatske. Po
formiranju značajnijeg broja malih poduzetnika nije uslijedilo njihovo daljnje jačanje i
okrupnjavanje što je neophodno za oživljavanje i razvoj konkurentnog gospodarstva. Isto tako,
broj velikih i srednje velikih poduzetnika je opao tako da snažni sektor malog gospodarstva te
eventualno prerastanje određenih malih poduzetnika u srednje velike predstavlja imperativ
gospodarskog oživljavanja i razvoja konkurentnog gospodarstva u kojem svakako najznačajniju
ulogu moraju zauzimati proizvodne djelatnosti. Okrupnjavanje i jačanje malog i srednjeg
poduzetništva podrazumijeva kompletiranje infrastrukture u poslovnim zonama gdje ista nije
dovršena te uspostavljanje suradnje poduzetnika poradi zajedničkog nastupa na većim
infrastrukturnim i sličnim projektima. Poticanjem informiranosti i usvajanja suvremenih
PRIORITET MJERA
Mjera 1.1.1. Rekonstrukcija infrastrukture u poslovnim
zonama s ciljem jačanja proizvodne
djelatnosti
Mjera 1.1.2. Udruženo ulaganje poduzetnika u većim
infrastrukturnim projektima
Mjera 1.1.3. Povećanje primjene znanja, inovacija i novih
tehnologija u gospodarstvu
Mjera 1.1.4. Povezivanje malih i srednjih poduzetnika u
razne oblike udruživanja u cilju racionalizacije
poslovanja
Mjera 1.2.1. Formiranje poduzetničkog inkubatora
Mjera 1.2.2. Osiguranje prostornih kapaciteta postojećim i
novim poduzetnicima
Mjera 1.2.3. Programi poticanja poduzetništva
Mjera 1.3.1. Programi poticanja cjeloživotnog obrazovanja
Mjera 1.3.2. Programi edukacije putem specijalističkih
programa namijenjenih potrebama
gospodarstva
Mjera 1.3.3. Programi stipendiranja deficitarnih zanimanja
Mjera 1.3.4. Formiranje savjetodavnog centra za
poduzetnike
Mjera 1.4.1. Program poticajne stanogradnje
Mjera 1.4.2. Program sufinanciranja mladih poduzetnika
Zadržavanje mladog stanovništva
na području općine RašaPrioritet 1.4.
Okrupnjavanje i jačanje malog i
srednjeg poduzetništvaPrioritet 1.1.
Poticanje ulaganjaPrioritet 1.2.
Poticanje edukacije stanovništva i
poduzetnikaPrioritet 1.3.
Program ukupnog razvoja općine Raša
38
tehnologija u proizvodnim procesima te klasterskim povezivanjem poduzetnika s područja
općine Raša također se osigurava realizacija ovog prioriteta.
Drugi prioritet odnosi se na poticanje ulaganja, u okviru čega se formiranjem poduzetničkih
inkubatora, osiguranjem prostornih kapaciteta novim i postojećim poduzetnicima od strane
jedinice lokalne samouprave, nastoje stimulirati poduzetnici na pokretanje novog poslovnog
pothvata ili na unapređenje već postojećih aktivnosti. Revitalizacija i razvoj konkurentnog
gospodarstva nemoguć je bez dostatnih i kvalitetnih ljudskih resursa. U tom smislu, Općina
Raša postavila je dva prioriteta: poticanje edukacije stanovništva i poduzetnika te zadržavanje
mladog stanovništva na području općine. Navedeni prioriteti realizirati će se putem
odgovarajućih mjera poticanja formalnog i cjeloživotnog obrazovanja stanovništva, osiguranja
edukacije putem specijalističkih programa, programa stipendiranja deficitarnih zanimanja,
programa poticane stanogradnje, poticanja cjeloživotnog obrazovanja poduzetnika, edukacije
poduzetnika na području specijalističkih znanja te formiranja edukativno savjetodavnog centra
za poduzetnike. Posljednja zbivanja u globalnom gospodarstvu svoje implikacije ostavljaju i u
gospodarstvu općine Raša. Spoznavši potrebu za aktivnim uključivanjem u prevladavanje
nepovoljnih uvjeta privređivanja uzrokovanih gospodarskom krizom, općina Raša će nastojati
osmisliti i implementirati niz mjera usmjerenih na poticanje gospodarstva i zapošljavanja.
6.2. STRATEŠKI CILJ 2: Razvoj selektivnih oblika poljoprivrede, ribarstva i turizma
Prirodni položaj općine Raša i navedeni reljefni oblici pogoduju razvoju poljoprivredne
djelatnosti i ribarstva, a u posljednje vrijeme sve više na važnosti dobivaju i selektivni oblici
turizma. Prepoznavši raspoloživost niza prirodnih i nematerijalnih resursa, općina Raša je
definirala razvoj selektivnih oblika poljoprivrede, ribarstva i turizma sukladno načelima
održivog razvoja kao drugi strateški cilj. Općina Raša svjesna je da demografska kretanja u
većini zemalja obilježavaju naglašeni pritisci na gradske sredine, odnosno koncentriranost
stanovništva u tim sredinama što je slučaj i u Republici Hrvatskoj. Navedeno vrlo često rezultira
zapuštanjem ruralnih predjela uz istovremenu pojavu niza problema svojstvenih pritiscima na
urbane sredine. Sukladno tome, Općina Raša je u ovom strateškom cilju integrirala razvoj
Program ukupnog razvoja općine Raša
39
ruralnih predjela i to ponajprije putem razvoja poljoprivrede, ribarstva i turizma. Strateški cilj
razvoja selektivnih oblika poljoprivrede, ribarstva i turizma s posebnim naglaskom na razvoj
ruralnih predjela sadrži šest prioriteta koja su razrađena kroz ukupno 34 mjere.
Tablica 3: STRATEŠKI CILJ 2: Razvoj selektivnih oblika poljoprivrede, ribarstva i turizma
PRIORITET MJERA
Mjera 2.1.1. Programi poticanja razvoja vinogradarstva i
vinarstva
Mjera 2.1.2. Programi poticanja razvoja maslinarstva,
voćarstva i povrtlarstva
Mjera 2.1.3. Programi poticanja razvoja pčelarstva
Mjera 2.1.4. Programi poticanja razvoja stočarstva
Mjera 2.1.5. Programi poticanja ekološke poljoprivredne
proizvodnje
Mjera 2.1.6. Okrupnjavanje poljoprivrednih površina
Mjera 2.1.7. Izgradnja sustava za navodnjavanje
Mjera 2.1.8. Sufinanciranje nabavke sadnica
Mjera 2.1.9. Programi poticanja ribarstva i akvakulture
Mjera 2.2.1. Osnivanje zadruge ili klastera proizvođača
poljoprivrednih proizvoda
Mjera 2.2.2. Udruživanje i zajednički nastup proizvođača
poljoprivrednih proizvoda
Mjera 2.2.3. Brandiranje autohtonih poljoprivrednih
proizvoda
Mjera 2.3.1. Organizacija edukativnih programa za
poljoprivrednike
Mjera 2.3.2. Organizacija tematskih predavanja za
poljoprivrednike i ribare
Prioritet 2.1.Razvoj selektivnih oblika
poljoprivrede i ribarstva
Prioritet 2.2.Poticanje prerade poljoprivrednih
proizvoda u finalne proizvode
Prioritet 2.3.Edukacija poljoprivrednih
proizvođača i ribara
Program ukupnog razvoja općine Raša
40
Razvoj selektivnih oblika poljoprivrede u drugom strateškom cilju obuhvaća tri prioriteta, i to:
razvoj selektivnih oblika poljoprivredne proizvodnje i ribarstva, poticanje prerade
poljoprivrednih proizvoda u finalne proizvode te edukaciju poljoprivrednih proizvođača i
PRIORITET MJERA
Mjera 2.4.1. Programi poticanja za turizam nasljeđa
Mjera 2.4.2. Programi poticanja izgradnje plaža, sportskih
i rekreativnih sadržaja
Mjera 2.4.3. Programi poticanja izgradnji ugostiteljskih
objekata
Mjera 2.4.4. Programi poticanja nautičkog turizma
Mjera 2.4.5. Programi poticanja ronilačkog turizma
Mjera 2.4.6. Programi poticanja razvoja seoskog turizma
Mjera 2.4.7. Programi poticanja razvoja lovnog turizma
Mjera 2.4.8. Programi poticanja razvoja kulturnog turizma
Mjera 2.4.9. Programi poticanja razvoja izletničkog i
sportskog turizma
Mjera 2.4.10. Poboljšanje kvalitete turističkih smještajnih
kapaciteta na području općine Raša
Mjera 2.4.11. Trasiranje i izgradnja pješačkih i biciklističkih
staza
Mjera 2.4.12. Stvaranje preduvjeta za izgradnju novih
turističkih naselja
Mjera 2.4.13. Promoviranje turističkih sadržaja
Mjera 2.5.1. Kvantitativno i kvalitativno poboljšanje
turističko-ugostiteljske usluge
Mjera 2.5.2. Zaštita i obnova graditeljske baštine
(industrijsko-rudarska, ruralna, povijesna,
kulturna, arheološka)
Mjera 2.5.3. Razvijanje inovativne turističke ponude i
usluga koje povezuju turizam i ugostiteljstvo s
poljoprivrednom proizvodnjom i s
industrijskom baštinom (rudnik Raša)
Mjera 2.5.4. Očuvanje i razvoj tradicijskih i umjetničkih
obrta u funkciji turizma
Mjera 2.6.1. Organiziranje seminara, edukacija, stručnih
skupova i putovanja o temama bitnim za
razvoj turizma i ugostiteljstva
Mjera 2.6.2. Organiziranje stručnih izlaganja i informiranja
o raspoloživim potporama
Mjera 2.6.3. Poboljšanje komunikacije i razmjene
informacija (informiranje internetom,
izdavanjem promidžbenih materijala,
organiziranje događaja)
Prioritet 2.4.
Valorizacija prirodnih i kulturnih
resursa putem razvoja selektivnih
oblika turizma
Prioritet 2.6.
Obogaćenje turističke ponude
povezivanjem potencijala priobalja i
unutrašnjosti
Prioritet 2.5.
Unaprjeđenje znanja i sposobnosti
dionika u turističkoj djelatnosti
Program ukupnog razvoja općine Raša
41
ribara. Selektivni oblici poljoprivredne proizvodnje prvenstveno se odnose na vinogradarstvo,
voćarstvo, povrtlarstvo, pčelarstvo, ribarstvo i stočarstvo u okviru kojega posebno mjesto
zauzima uzgoj muznih krava, ovčarstvo, kozarstvo, uzgoj magaraca te ribarstvo. Uz poticanje
navedenih grana poljoprivrede odgovarajućim programima, neophodno je, također poduzeti
aktivnosti usmjerene ka okrupnjavanju poljoprivrednih posjeda, izgradnji sustava za
navodnjavanje te sufinanciranju nabavke sadnica i repromaterijala.
Poticanje prerade poljoprivrednih proizvoda podrazumijeva organizaciju sustava prerade
poljoprivrednih proizvoda kroz zadruge, udruživanje i zajednički nastup proizvođača
poljoprivrednih prerađevina kao i brandiranje izvornih vrsta poljoprivrednih proizvoda uz
isticanje zemljopisnog porijekla. Sustavni razvoj poljoprivrede nemoguć je bez odgovarajuće
educiranih poljoprivrednika i osoba uključenih u poticanje i razvoj poljoprivredne proizvodnje.
Stoga se poboljšanje postojećeg sustava edukacije poljoprivrednika davanjem odgovarajućih
informacija i pružanjem operativnih usluga, te organizacijom edukativnih programa i tematskih
predavanja nameću kao nezaobilazni čimbenik povećanja stupnja educiranosti ove skupine
gospodarstvenika.
Iako je intenzitet turističkog prometa najviše naglašen u ljetnim mjesecima, odgovarajućom
valorizacijom prirodnih i kulturnih resursa putem razvoja selektivnih oblika turizma, općina
Raša bitno će utjecati na povećanje broja gostiju i izvan središnje ljetne sezone. Upravo je zato
razvoj turizma nasljeđa, izgradnja plaža, sportskih i rekreativnih sadržaja, razvoj ugostiteljstva
i gastronomije, ruralnog, nautičkog, ronilačkog, lovnog, kulturnog i izletničkog turizma, uz
poboljšanje kvalitete turističkih smještajnih kapaciteta u kampovima i privatnom smještaju,
stvaranje preduvjeta za izgradnju hotela, za otvaranje novih kampova i trasiranje pješačkih i
biciklističkih staza neophodan čimbenik obavljanja turističke djelatnosti tijekom cijele godine
te povećanja turističkog prometa. Općina će nastojati osmisliti razne turističke projekte koji bi
trebali povezati obalni potencijal s unutrašnjosti općine te unaprijeđivati znanja svih dionika
turističke ponude putem raznih edukacija. Značajan doprinos unapređenju turističkih djelatnosti
zauzima i promoviranje turističkih sadržaja te izgradnja branda općine Raša i Istočne Istre kao
turističke destinacije.
Program ukupnog razvoja općine Raša
42
6.3. STRATEŠKI CILJ 3: Izgradnja komunalne infrastrukture u skladu s potrebama
općine
Izgradnja suvremene komunalne infrastrukture pretpostavka je razvoja svih djelatnosti unutar
općine Raša, a ujedno i značajan čimbenik kvalitete života stanovništva. U nastojanju da izgradi
kvalitetno polazište svekolikog razvoja, Općina Raša kao treći razvojni cilj postavila je
izgradnju komunalne infrastrukture sukladne razvojnim potrebama u okviru kojeg su utvrđena
dva prioriteta za naredno razdoblje s ukupno 10 mjera.
Tablica 4: STRATEŠKI CILJ 3: Izgradnja komunalne infrastrukture u skladu
s potrebama općine
Kompletiranje komunalne infrastrukture podrazumijeva izgradnju novih i dovršenje izgradnje
započetih infrastrukturnih sadržaja u gospodarskim zonama na području općine Raša, u naselju
Raša te u ostalim naseljima na području općine. Infrastrukturno opremanje gospodarskih zona
pretpostavka je razvoja gospodarstva i to posebice proizvodnih djelatnosti koje su u prošlosti
zauzimale najznačajniji udio u gospodarstvu općine Raša te koje treba dalje stimulirati, budući
se one nalaze u temeljima postojanog razvoja svakog gospodarstva. Postojeće stanje
PRIORITET MJERA
Mjera 3.1.1. Izgradnja i kompletiranje elektroenergetske
mreže u gospodarskim zonama
Mjera 3.1.2. Izgradnja i kompletiranje sustava
vodoopskrbe i odvodnje u gospodarskim
zonama
Mjera 3.1.3. Izgradnja i kompletiranje prometne
infrastrukture u gospodarskim zonama
Mjera 3.1.4. Uređenje okoliša u gospodarskim zonama
Mjera 3.2.1. Izgradnja vodoopskrbnog sustava
Mjera 3.2.2. Izgradnja pročistača
Mjera 3.2.3. Proširivanje, rekonstrukcija i asfaltiranje
prometnica
Mjera 3.2.4. Proširenje i rekonstrukcija
telekomunikacijske infrastrukture
Mjera 3.2.5. Osiguranje dovoljnog broja parkirališnih
mjesta
Mjera 3.2.6. Igradnja i/ili rekonstrukcija i opremanje
marina i luka
Mjera 3.2.7. Proširenje groblja
Prioritet 3.1.Infrastrukturno opremanje
gospodarskih zona
Prioritet 3.2.
Izgradnja i rekonstrukcija
infrastrukturnih sadržaja u naselju
Raša i okolnim naseljima
Program ukupnog razvoja općine Raša
43
infrastrukture u određenim gospodarskim zonama potrebno je dovršiti i unaprijediti što
podrazumijeva izgradnju i dovršenje elektroenergetske mreže, sustava vodoopskrbe i odvodnje,
prometnica te uređenje okoliša.
Kompletiranje infrastrukture u naselju Raša i okolnim naseljima zahtjeva dovršenje
vodoopskrbnog sustava, izgradnju mini pročistača, uređenje prometnica, dovršetak javne
rasvjete te unapređenje telekomunikacijske infrastrukture kako bi se osigurale pretpostavke
razvoja djelatnosti u tim područjima te spriječilo iseljavanje stanovništva. Infrastrukturno
najzahtjevniji dio je naselje Raša u kojem je koncentrirana većina stanovništva. Postojeća
cjelokupna komunalna infrastruktura je nedovoljno izgrađena pri čemu se ponajviše ističu
potrebe izgradnje sustava odvodnje, vodovodnog sustava, prometnog sustava, proširenja
groblja te osiguranje dovoljnog broja parkirališnih mjesta.
6.4. STRATEŠKI CILJ 4: Zaštita prirode i okoliša
Donošenje odgovarajućih strateških i prostorno-planskih dokumenata u kojoj su znanstveno
utemeljeno razrađene odrednice relevantne za prostorno planiranje, stavljajući pritom poseban
naglasak na zaštitu prirode i okoliša koji predstavljaju jedan od temeljnih razvojnih resursa, te
u kojoj su uvažene razvojne potrebe, neizostavan je element koji zaslužuje odgovarajuću
pozornost prilikom razmatranja strateških pravaca razvoja. Općina Raša četvrtim je strateškim
ciljem utvrdila ulogu zaštite prirode i okoliša u svojem razvoju. Ovim strateškim ciljem
naglašena su tri prioriteta s ukupno 9 provedbenih mjera.
Program ukupnog razvoja općine Raša
44
Tablica 5: STRATEŠKI CILJ 4: Zaštita prirode i okoliša
U okviru realizacije strateškog cilja zaštite prirode i okoliša u funkciji razvoja općine Raša
izdvajaju se tri prioriteta za naredno razdoblje. Prioritet redefiniranja prostorno planske
dokumentacije obuhvaća donošenje izmjena i dopuna plana prostornog uređenja kojim se
mijenjaju i usklađuju određeni dijelovi plana vodeći računa o zaštiti prirode i okoliša. Na taj
način bit će stvorena formalno pravna osnova za realizaciju niza projekata značajnih za
stanovništvo i gospodarstvo u cjelini, a temeljeno na principu dugoročnog održivog razvoja.
Zaštita prirode i okoliša na području općine Raša podrazumijeva prije svega utvrđivanje
kvalitete pojedinih sastavnica okoliša, odnosno zraka, tla, vode, mora i razine buke, budući se
do sada nije sustavno pristupalo njihovom mjerenju. Specifičnosti prirodnog okruženja,
odnosno flore i faune na području općine Raša sadržane su, između ostalog i u njegovoj
bioraznolikosti. U tom smislu potrebno je pristupiti očuvanju bioraznolikosti na način da se na
samom početku prikupe postojeći podaci o bioraznolikosti područja, nakon čega je pojedine
lokalitete neophodno zaštititi.
Moderni način života predstavlja sve veću prijetnju zaštiti prirode i okoliša, a poseban naglasak
u tom je smislu usmjeren na otpad. Općina Raša, stoga je pod trećim prioritetom odredila
PRIORITET MJERA
Mjera 4.1.1. Donošenje izmjena i dopuna prostornog plana
uređenja
Mjera 4.1.2. Izrada ostalih planova definiranih prostornim
planom uređenja i zakonskim aktima
Mjera 4.2.1. Utvrđivanje kvalitete zraka, tla, vode, mora te
razine buke
Mjera 4.2.2. Prikupljanje postojećih podataka o
bioraznolikosti područja
Mjera 4.2.3. Utvrđivanje postojećeg stanja pojedinih
lokaliteta, njihova zaštita i učinkovito
gospodarenje
Mjera 4.3.1. Sanacija i zatvaranje zatečenih starih
("divljih") deponija
Mjera 4.3.2. Edukacija stanovništva vezana uz zbrinjavanje
otpada, zaštitu okoliša i korištenje obnovljivih
izvora energije
Mjera 4.3.3. Organizacija selektivnog prikupljanja otpada
Mjera 4.3.4. Korištenje obnovljivih izvora energije
Prioritet 4.1.Izmjene i dopune prostorno planske
dokumentacije
Prioritet 4.2.
Analiza i utvrđivanje stanja okoliša
te očuvanje bioraznolikosti
područja i okoliša
Prioritet 4.3.Zbrinjavanje otpada i korištenje
obnovljivih izvora energije
Program ukupnog razvoja općine Raša
45
zbrinjavanje otpada u okviru čega se nameće potreba sanacije i zatvaranja postojećih starih
(„divljih“) deponija kao i organizacija selektivnog prikupljanja otpada. Isto tako, u cilju
očuvanja kvalitete prirode i okoliša neophodno je organizirati razne akcije usmjerenih na
edukaciju stanovništva i njihovog aktivnog uključivanja u aktivnosti zaštite prirode i okoliša.
U cilju očuvanja i zaštite prirode i okoliša ulaganja u obnovljive izvore energije predstavlja
neizostavni prioritet razvoja općine.
6.5. STRATEŠKI CILJ 5: Razvoj društvenih djelatnosti i civilnog sektora
Osiguranje visoke razine kvalitete društvenih sadržaja cilj je svake jedinice lokalne samouprave
kojeg je ista dužna ostvariti u okviru svojih materijalnih mogućnosti. Zadovoljenje potreba od
javnog značaja provodi se putem financiranja i organiziranja različitih programa od strane
Općine Raša i ostalih institucija. Postavljajući strateški cilj unapređenja društvenih djelatnosti
i civilnog sektora s odgovarajućim društvenim sadržajima, Općina Raša nastoji podići kvalitetu
i proširiti sadržaje unutar postojećeg sustava društvenih djelatnosti i razvoja civilnog sektora i
to isticanjem sedam prioriteta za naredno razdoblje koji obuhvaćaju ukupno 26 mjera.
Program ukupnog razvoja općine Raša
46
Tablica 6: STRATEŠKI CILJ 5: Razvoj društvenih djelatnosti i civilnog sektora
PRIORITET MJERA
Mjera 5.1.1. Izgradnja doma za starije i nemoćne osobe
Mjera 5.1.2. Osiguranje prostora za rad potrebnih
zdravstvenih ustanova
Mjera 5.1.3. Realizacija programa pomoći u kući starijim
osobama
Mjera 5.1.4. Izrada informativnog vodiča za starije osobe
Mjera 5.2.1. Rekonstrukcija i opremanje dječjeg vrtića
Mjera 5.2.2. Rekonstrukcija i opremanje osnovne škole
Mjera 5.2.3. Organizacija različitih programa cjeloživotnog
obrazovanja
Mjera 5.2.4. Izgradnja sportske dvorane
Mjera 5.3.1. Uređenje i opremanje sportskih igrališta
Mjera 5.3.2. Uređenje i opremanje postojećeg sportskog
kompleksa s bazenom
Mjera 5.3.3. Edukacija voditelja sportskih aktivnosti
Mjera 5.3.4. Programi poticanja svih dobnih skupina za
bavljenje sportom
Mjera 5.4.1. Uređenje društvenih domova
Mjera 5.4.2. Sanacija prioritetnih objekata kulturne baštine
Mjera 5.4.3. Osiguranje potrebnog stručnog kadra
zaduženog za područje kulture
Mjera 5.4.4. Izgradnja i/ili rekonstrukcija, uređenje i
opremanje tematskih muzeja
Mjera 5.5.1. Osiguravanje prostora za primarnu
zdravstvenu zaštitu
Mjera 5.5.2. Organizacija preventivnih zdravstvenih
programa
Mjera 5.5.3. Osiguranje specijalističkih djelatnosti
sukladnih potrebama stanovništva
Mjera 5.5.4. Osiguranje kvalitetne zdravstvene zaštite
djece s poteškoćama u razvoju i osoba s
invaliditetom
Mjera 5.6.1. Organizacija radionica za osobe s posebnim
potrebama
Mjera 5.6.2. Osiguravanje nužnog smještaja za osobe bez
stana (smještaja)
Mjera 5.6.3. Umrežavanje i veća suradnja socijalnih
ustanova i udruga
Mjera 5.7.1. Potpora programima civilnog društva
Mjera 5.7.2. Uređenje prostora za predstavnike civilnog
sektora
Mjera 5.7.3. Organizacija raznih radionica i edukacija za
predstavnike civilnog sektora
Mjera 5.7.4. Promocija aktivnosti civilnog sektora
Prioritet 5.7. Razvoj civilnog sektora
Prioritet 5.6.Unapređenje ostalih društvenih
sadržaja
Prioritet 5.3. Razvoj sporta i rekreacije
Prioritet 5.4.Unapređenje kulturnih sadržaja i
očuvane kulturne baštine
Prioritet 5.5. Kvalitetna zdravstvena zaštita
Prioritet 5.1.Kvalitetna briga o starijim i
nemoćnim osobama
Prioritet 5.2.Osiguranje izvrsnosti u sustavu
odgoja i obrazovanja
Program ukupnog razvoja općine Raša
47
Utvrđivanje stanja i dugoročna projekcija kretanja čimbenika koji determiniraju potrebe za
nekom od usluga koje se pružaju u okviru društvenih djelatnosti predstavljaju polazište
unapređenja društvenih djelatnosti. Prvi prioritet odnosi se na uspostavu kvalitetne brige o
starijim i nemoćnim osobama o čemu Općina Raša mora posebice voditi računa, budući da
demografska kretanja ukazuju na relativno staro stanovništvo čije će potrebe u budućnosti biti
vjerojatno sve naglašenije. Realizacija navedenog prioriteta osigurati će se izgradnjom doma
za starije i nemoćne osobe (ili uređenjem postojećeg prostora za sličnu namjenu),
osmišljavanjem programa pomoći u kući starijim osobama te izradom informativnog vodiča za
skupinu starijih osoba.
Drugim prioritetom koji neizravno prožima sve segmente razvojne strategije općine Raša i koji
bi trebao rezultirati podizanjem stupnja educiranosti stanovništva predviđa se osiguranje
izvrsnosti u sustavu odgoja i obrazovanja. Navedeni prioritet obuhvaća stvaranje materijalne
osnove neophodne za kvalitetni odgojni i obrazovni sustav. Suvremeni način života sve više
naglašava potrebu za bavljenjem sportom i ostalim rekreativnim aktivnostima. Na temelju
osnovne analize uočene su odgovarajuće razvojne potrebe te se u narednom razdoblju planira
uređenje i opremanje sportskih igrališta, postojećeg sportskog kompleksa s bazenom, izgradnja
nove dvorane, edukacija voditelja sportskih aktivnosti te osvješćivanje građana o potrebi
bavljenja sportom i njegovim implikacijama na opće stanje tijela i duha.
Unapređenje kulturnih sadržaja i očuvanje kulturne baštine općine Raša prepoznate su kao
potrebe kojima je u narednom razdoblju potrebno također ozbiljno pristupiti. U tom pogledu
Općina Raša izdvojila je mjere koje se uglavnom odnose na osiguranje materijalne osnove za
kvalitetno organiziranje kulturnih sadržaja, sanaciju prioritetnih objekata kulturne baštine te
osiguranje stručnog kadra zaduženog za područje kulture.
Kvalitetna zdravstvena zaštita kao postavljeni prioritet obuhvaća osiguranje prostora za
primarnu zdravstvenu zaštitu, organizaciju preventivnih zdravstvenih pregleda, osiguranje
prostora za potrebne specijaliste te osiguravanje prostora za rad stručnjaku za osobe s posebnim
potrebama i invaliditetnim osobama.
Program ukupnog razvoja općine Raša
48
Pretposljednji prioritet odnosi se na unaprijeđenje različitih društvenih sadržaja u okviru kojeg
su definirane mjere čija je svrha osiguranje prostornih kapaciteta za osiguranje rada raznih
društvenih djelatnosti, uvođenje odgovarajućih programa socijalne skrbi te ostalih sadržaja koji
podižu kvalitetu mreže društvenih djelatnosti.
Civilno društvo podrazumijeva širu sferu društvenog života koja ne pripada niti državnom, niti
privatnom, profitnom sektoru. Ono znači aktivan odnos građanki i građana prema javnim
službama i poslovima: od sudjelovanja u javnim raspravama u utjecaju na formiranje političke
volje, preko konkretnih inicijativa usmjerenih na određene političke i pravne mjere, do
preuzimanja dijela javnih poslova koji država i javne institucije ne mogu obaviti uopće, u
potpunosti, ili dovoljno kvalitetno. Organizacije civilnog društva ustrojene su u obliku udruga,
zaklada i fundacija, privatnih ustanova, sindikata i neformalnih građanskih inicijativa. U
civilnom društvu presudna je njegova utemeljenost, a ključne vrijednosti su: sloboda,
neovisnost, pluralizam, otvorenost, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, očuvanje
prirode i okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav. Općina Raša će u skladu
sa svojim mogućnostima nastojati dati maksimalnu potporu raznim projektima civilnog društva,
osigurati im prostor za rad, organizirati radionice i edukacije za predstavnike tog sektora te
promovirati njihove aktivnosti.
Program ukupnog razvoja općine Raša
49
7. FINANCIJSKI PLAN
Financijski plan za provedbu programa ukupnog razvoja općine Raša u razdoblju od 2014. do
2020. godine donosi prikaz alokacije sredstava prema izvorima financiranja, strateškim
ciljevima i vremenskim razdobljima. Metodologija korištena pri izračunu raspodjele sredstava
prema izvorima financiranja podrazumijeva planiranje na osnovu slijedećih pokazatelja:
vlastite financijske mogućnosti
financijske mogućnosti privatnih subjekata na području općine
korištenje sredstava iz EU fondova
korištenje sredstava iz domaćih fondova Ministarstava
kreditna sredstva
S obzirom na proteklo otežano gospodarsko razdoblje, pretpostavka je da će u narednom
razdoblju još teže dolaziti do realizacije raznih infrastrukturnih projekata kako u javnom, tako
i u privatnom sektoru, bez pomoći od domaćih ili stranih (EU fondovi) institucija. Financijski
kapacitet općine Raša je skroman, dostatan za pokriće tekućih troškova funkcioniranja Općine,
sufinanciranja rada društvenog sektora, sporta i kulture te za ulaganja u manje infrastrukturne
projekte od bitnog značaja za širu zajednicu. Sljedeći grafikoni prikazuju projekciju ukupnih
prihoda Općine Raša, prihoda od komunalnog doprinosa i naknada te projekciju planiranih
rashoda za ulaganje u komunalne djelatnosti i pomoći građanima i kućanstvima do 2020.
godine.
Program ukupnog razvoja općine Raša
50
Grafikon 1: Projekcija ukupnih prihoda Općine Raša do 2020. godine u kn
Izvor: www.minf.hr
Grafikon 2: Projekcija ukupnih prihoda od komunalnog doprinosa
i komunalne naknade do 2020. godine u kn
Izvor: www.minf.hr
Program ukupnog razvoja općine Raša
51
Grafikon 3: Pomoći građanima i kućanstvima do 2020. godine u kn
Izvor: www.minf.hr
Iz prethodnih je grafikona vidljivo da Općina Raša trenutno ostvaruje ukupne proračunske
prihode u visini od cca. 12 milijuna kuna što je dostatno za pokrivanje tekućih troškova
funkcioniranja svih djelatnosti na području općine te ulaganja u manje infrastrukturne projekte.
Projekcija ukupnih prihoda do 2020. godine ukazuje na optimistično promišljanje općinske
uprave u kontekstu oporavka ukupnog gospodarstva, cjelokupne gospodarske situacije, početka
realizacije investicijskih projekata, što će se u konačnici odraziti i na povećanje prihoda
lokalnog proračuna. Općina Raša trenutno ostvaruje prihode od naplate komunalnog doprinosa
u iznosu od 1,2 milijuna kuna, komunalne naknade 1,9 milijuna kuna te naknada za priključak
u iznosu od cca. 190 tisuća kuna. U projekciji predmetnih prihoda do 2020. godine očekuje se
konstantno povećanje istih te njihovo ulaganje u izgradnju i rekonstrukciju postojeće i nove
infrastrukture uz istodobno korištenje ostalih izvora financiranja (EU fondovi, sredstva
Ministarstava, razne druge potpore iz proračuna te sufinanciranje projekata od strane privatnog
partnera).
U narednom razdoblju Općina Raša želi ostati socijalno osjetljiva sredina, a projekcija izdataka
za pomoći građanima i kućanstvima kroz razne naknade pokazuje trend njihovih povećanja do
2020. godine, što će u konačnici rezultirati ostvarivanjem cilja socijalne
Program ukupnog razvoja općine Raša
52
pravednosti i osiguravanjem minimalnog životnog standarda svim stanovnicima s područja
općine Raša.
7.1. Mogućnosti korištenja fondova Europske unije za financiranje projekata
Ulaskom u novo obračunsko razdoblje Europske unije 2014.-2020., Republici Hrvatskoj, a i
Općini Raša te pravnim subjektima koji posluju na tome području otvaraju se razne mogućnosti
korištenja sredstava fondova Europske unije što je i prikazano na sljedećoj slici.
Slika 8: Instrumenti kohezijske politike i EU fondovi za razdoblje 2014.-2020.
Izvor: www.mrrfeu.hr
Pristupanjem Europskoj uniji, Republika Hrvatska postaje i dio zajedničkog prostora s ciljem
postizanja gospodarske i teritorijalne kohezije europskog prostora. Kao zemlja članica sudjeluje
u provedbi zajedničkih europskih strategija i politika u okviru višegodišnjeg financiranja od
2014. do 2020. godine. Republici Hrvatskoj i svim njenim regionalnim i lokalnim područjima
Program ukupnog razvoja općine Raša
53
se ulaskom u Europsku uniju značajno povećavaju mogućnosti društvenog i gospodarskog rasta
i razvoja kroz financiranje razvojnih projekata iz dostupnih EU fondova. Očekuje se da će i
Općina Raša i poduzetnici s područja općine bar djelomično koristiti europske fondove u tom
razdoblju za izgradnju infrastrukture i održivi gospodarski razvoj u svim sektorima, od
poljoprivrede i ruralnog razvoja do novih tehnologija i inovacija. Za kvalitetno korištenje EU
sredstava važno je razumjeti prioritete i ciljeve Europske unije, njene strateške i programske
dokumente te fondove koji ih prate. Ciljevi Europske unije se prenose u sve nacionalne
strategije i daju im okvir unutar kojeg svaka zemlja članica može definirati svoje vlastite
nacionale prioritete kako bi one bile usklađene i na taj način pravilno iskorištene. Svaki projekt
mora biti utemeljen na strateškim razvojnim dokumentima lokalne samouprave, te pridonositi
EU prioritetima i ciljevima, inače neće moći ostvariti financiranje iz EU fondova.
Kohezijska politika je jedna od najvažnijih politika Europske unije koja ima za cilj ujednačiti
razvoj svih članica unije. Kohezijska politika stavlja na raspolaganje članicama Europske unije
sredstva Kohezijskog fonda i Strukturnih fondova. Strukturni fondovi su Europski fond za
regionalni razvoj i Europski socijalni fond. Republici Hrvatskoj se u sklopu Kohezijske politike
nude i Fond za pomorstvo i ribarstvo te Europski Poljoprivredni fond za ruralni razvoj.
7.2. Kohezijska politika Europske unije
Kohezijska odnosno regionalna politika je s aspekta utjecaja na razvoj regija i ulaganja u
regionalne razvojne projekte najznačajnija politika Europske unije. Ogleda se to u iznosu
financijskih sredstava kojima raspolažu instrumenti / fondovi kohezijske politike. Ta su
sredstva raspoređena u Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski socijalni fond
(ESF), Kohezijski fond te novi financijski instrument Connecting Europe Facility. Strukturni
fondovi i Kohezijski fond glavni su instrumenti kojima Europska unija financira i provodi tzv.
Kohezijsku politiku. Kohezijska politika jedna je od brojnih EU politika. Gledajući financijski
značaj, može se zaključiti da je riječ o financijski drugoj po redu najznačajnijoj politici, odmah
iza Zajedničke poljoprivredne politike, na koju u aktualnoj sedmogodišnjoj perspektivi
Europske komisije otpada 35,7% ukupnog budžeta Unije, odnosno 308 milijardi eura.
Program ukupnog razvoja općine Raša
54
Kohezijskom politikom, koja se naziva još i politikom solidarnosti, Europska unija osigurava
sredstva za manje razvijene regije, odnosno zemlje članice Europske unije.
Kohezijska politika, značajno treba pridonijeti i održivom rastu pomažući i potičući investicije
i projekte koji dotiču energetsko, klimatsko i područje zaštite okoliša. Nova europska inicijativa
koja potiče učinkovito korištenje resursa naglašava značaj snažnije upotrebe fondova za
regionalni razvoj (strukturni i kohezijski) u ovom važnom području. Korištenje europskih
fondova dodatno će potaknuti i nacionalna javna sredstva ali i privatna ulaganja u ovo područje.
Kohezijska politika konstantno financira projekte vodoopskrbe, odvodnje i gospodarenja
otpadom pomažući regijama postići ciljeve zacrtane direktivama za ova područja. Sad se
dodatno naglašava potreba učinkovitog korištenja resursa, energetska učinkovitost, smanjenje
negativnih učinaka na klimu smanjenom emisijom stakleničkih plinova, prilagodba klimatskim
promjenama, smanjenje negativnog učinka na okoliš u svim područjima ljudskog djelovanja te
poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.
Uključivi rast je cilj koji je prioritet kohezijske politike pa tako i financiranja njenih
instrumenata. S time u vezi će se poticati i financirati projekti ulaganja u ljudski kapital,
obrazovni sustav, programe obuke i cjeloživotno obrazovanje. Poticati će se i programi
modernizacije tržišta rada, restrukturiranja i prekvalifikacije, diversifikacije djelatnosti u
gospodarstvu. Kohezijska politika također sudjeluje u unapređenju usluga i projekata u
zdravstvu, održivosti socijalnog sustava, borbi protiv socijalne isključenosti i siromaštva.
Uspjeh u postizanju ciljeva zacrtanih europskom strategijom Europe 2020 u značajnom će
dijelu ovisiti i o odlukama koje će se donositi na lokalnoj i regionalnoj razini. Politika
kohezijskog razvoja je ta koja najvećim dijelom treba potaknuti razvojne projekte i potencijale
Europske unije promičući razvoj u svim regijama. Kohezijska politika to može postići tako da
poboljša uvjete za pametan rast, dakle, uvjete za obrazovanje i inovacije, potičući istraživanja i
razvoj, investicije zasnovane na znanju i novim tehnologijama te aktivnosti koje rezultiraju
visokom dodanom vrijednošću. Kohezijska politika zauzima središnju ulogu u uključivanju i
promicanju investiranja prema projektima koji potiču održivi rast, zaštitu okoliša, razvoj
solidarnosti.
Program ukupnog razvoja općine Raša
55
Osnovna svrha kohezijske politike jest smanjiti značajne gospodarske, socijalne i teritorijalne
razlike koje postoje između EU regija, ali također i jačati globalnu konkurentnost europskog
gospodarstva. Pri tome Europska unija nastoji djelovati po takozvanom principu „catching up“
sukladno kojem stope rasta slabije razvijenih regija trebaju dostići stope rasta natprosječno
razvijenih regija, međutim pri tome se ne smije ograničavati rast vodećih regija.
Vezano uz alokaciju i koncentraciju sredstava Kohezijske politike, kategorizacija se vrši prema
stupnju razvijenosti i konkretnim potrebama pojedinih regija. Tako su za različite vrste
poteškoća predviđene različite intervencije i različiti iznosi EU pomoći. Okosnicu Kohezijske
politike čini djelovanje u smjeru ostvarenja tri temeljna cilja, a to su: konvergentnost,
konkurentnost i zapošljavanje te europska teritorijalna suradnja.
Glavni instrumenti Kohezijske politike su Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski
socijalni fond (ESF), Kohezijski fond, Europska teritorijalna suradnja te Europski
poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) .
7.3. Financiranje strateških projekata u općini Raša
Uzimajući u obzir prirodne resurse i potencijal, skromni proračun lokalne samouprave, stanje
cjelokupnog gospodarstva, no i otvaranje mogućnosti korištenja kohezijskog, strukturnog i
drugih fondova može se zaključiti da općina Raša ima velike komparativne prednosti za razvoj
raznih gospodarskih, poljoprivrednih i turističkih djelatnosti uz istovremenu brigu o socijalnom
statusu svojeg stanovništva, no da bi se to provelo, potrebno je riješiti imovinsko-pravne odnose
na parcelama na kojima se želi graditi nova infrastruktura ili rekonstruirati postojeća, uskladiti
prostorno plansku i stratešku dokumentaciju s razvojnim ciljevima te ishoditi potrebne dozvole
za sve one projekte koje se želi aplicirati na objavljene natječaje. Realno je za očekivati da će
se većina projekata realizirati uz korištenje vanjskih izvora sufinanciranja te korištenjem
povoljnijih dugoročnih kredita. S obzirom na dane mogućnosti korištenja EU sredstava sljedeći
grafikon prikazuje predviđenu projekciju financiranja javnih projekata u kojima će Općina biti
nositelj.
Program ukupnog razvoja općine Raša
56
Grafikon 4: Projekcija izvora financiranja projekata čiji će nositelj biti Općina Raša
Izvor: Procjena općinske uprave
Iz grafikona je vidljivo da bez sufinanciranja javnih projekata od strane EU fondova ne bude
moguća njihova realizacija, odnosno, procjenjuje se da će udio EU sredstava u ukupnoj
realizaciji projekata vezanih uz investicije Općine Raša iznositi cca. 70%. Osim EU sredstava
Općina će u svojim proračunima predvidjeti i dio vlastitih sredstava, prvenstveno za rješavanje
imovinsko-pravnog stanja nekretnina i ishodovanja potrebne dokumentacije. Dio sufinanciranja
se očekuje iz proračuna Istarske županije, dio iz državnog proračuna, a onaj dio koji ne bude
moguće ishoditi kroz sufinanciranje (po procjeni cca. 10%) realizirati će se uz uzimanje
dugoročnih kredita kod komercijalne banke ili Hrvatske banke za obnovu i razvoj.
Privatni investitori također imaju na raspolaganju razne mogućnosti korištenja domaćih i EU
sredstava, no postotak sufinanciranja takvih projekata je manji u odnosu na projekte od javnog
značaja. Ovisno o vrsti natječaja i investitoru sljedeći grafikon daje prikaz procjene financiranja
projekata u privatnom sektoru na području općine Raša.
Program ukupnog razvoja općine Raša
57
Grafikon 5: Projekcija izvora financiranja projekata na području općine Raša
čiji će nositelji biti privatni investitori za razdoblje 2014.-2020.
Izvor: Procjena općinske uprave
Iz grafikona je vidljivo da procjena ukazuje na podatak da će privatni investitori s područja
općine Raša za realizaciju vlastitih projekata koristiti cca. 15 % vlastitih sredstava, 3 % pomoći
iz državnog proračuna, 32 % EU sredstva, dok će najveći dio financirati sredstvima dugoročnih
kredita.
Program ukupnog razvoja općine Raša
58
8. PROVEDBA PROGRAMA UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE RAŠA
Provedba definirane vizije, prioriteta i mjera sastavni je dio Programa ukupnog razvoja općine
Raša za razdoblje 2014.–2020. godine. Provedbenim planom osigurava se implementacija
Programa ukupnog razvoja tako da se u provedbi strateških ciljeva, prioriteta i pripadajućih
mjera određuju nositelji i njihove nadležnosti. U sljedećoj shemi prikazana je odgovornost za
cjelokupnu provedbu Programa ukupnog razvoja.
.
Shema 1: Odgovornost za provedbu cjelokupnog PUR-a
Izvor: Izrađeno na temelju procjene općinske uprave
Iz sheme je vidljivo da načelnik/ca sa zamjenikom/com preuzima odgovornost za provedbu
cjelokupnog Programa ukupnog razvoja, o čemu redovito trebaju izvještavati Općinsko vijeće,
političke stranke i građane općine Raša (javnost). Način i dinamika izvještavanja bit će definirani
posebnim aktom kojeg će donijeti Općinsko vijeće Općine Raša.
NAČELNIK/CA
&
ZAMJENIK NAČELNIK/CA
OPĆINSKO VIJEĆE
POLITIKA
STRATEŠKI CILJ 5STRATEŠKI CILJ 4STRATEŠKI CILJ 3STRATEŠKI CILJ 2STRATEŠKI CILJ 1
JAVNOST
Program ukupnog razvoja općine Raša
59
9. INSTITUCIONALNI MODEL RAZVOJA
Područje općine Raša posebno je s obzirom na prirodne, ljudske, kulturne i povijesne resurse
te je vrlo teško doći do takvog analitičko-ekonomskog institucionalnog modela razvoja koji bi
bio „optimalan“ i primjenjiv u svakoj situaciji i na svakome području. Bolje rečeno, može se
zaključiti da takav model nije niti moguće konstruirati zbog specifičnosti područja. Ipak,
moguće je konstruirati takav „prihvatljivi model“ kojim bi se trebali rukovoditi predstavnici
javnog sektora prilikom izrade strategije razvoja svoga područja, vodeći računa o uključivanju
svojih stanovnika u sve strateške projekte razvoja. Takav prihvatljivi model bi trebao uzeti u
obzir analizu stanja, dosadašnje iskustvo u zemlji i inozemstvu, komparativne prednosti kraja,
želje stanovnika, mišljenje javnog, ali i privatnog sektora o njihovim potrebama i očekivanjima
te ekonomsku opravdanost pojedinog projekta bez koje projekti sami po sebi nemaju smisla. U
sljedećim su poglavljima objašnjene pretpostavke uvođenja takvog modela, kako bi on trebao
izgledati te je objašnjeno koji su očekivani učinci Institucionalnog modela razvoja Općine Raša
(IMR).
9.1. Pretpostavke uvođenja institucionalnog modela razvoja u općini Raša
Prilikom pripreme istraživanja za definiranje „prihvatljivog“ analitičko-ekonomskog
institucionalnog modela razvoja, korištene su razne metode, izvori literature, iskustva sličnih
lokalnih samouprava te zakonska osnova. Najprije se pošlo od osnovnih postulata
menadžmenta koji govori o tome da se svaki proces sastoji od pet koraka i to: analize i
planiranja, organiziranja, kadroviranja, vođenja i kontroliranja. Nakon detaljne analize stanja
na nekome području, potrebno je definirati dugoročnu strategiju razvoja, viziju, prioritete i
mjere sa što preciznijim aktivnostima koje treba provesti. Nakon što se javni i privatni sektor
usuglase oko zajedničke strategije dugoročnog razvoja područja, treba definirati osnovne akcije
i radnje koje su potrebne u cilju početka realizacije te strategije. U tom smislu planiranje
predstavlja proces utvrđivanja ciljeva i izbor instrumenata adekvatnih za realizaciju te
strategije. Planiranje mora omogućiti predstavnicima javnog i privatnog sektora da bolje
sagledaju koje je njihovo glavno područje djelovanja, da znaju koje su dobre i loše strane
realizacije pojedinih zadataka, da mogu identificirati i uspostaviti odgovarajuće standarde
Program ukupnog razvoja općine Raša
60
performansi te da definiraju pravila ponašanja koja će slijediti sudionici u projektu u
izvršavanju ciljeva projekta.
U procesu organiziranja dolazi do izgradnje strukture, postupaka i primjene sredstava važnih
za uspješnu provedbu Programa ukupnog razvoja lokalne samouprave. Kadroviranje
predstavlja fazu u kojoj se okupljaju svi potrebni stručnjaci koji moraju sudjelovati u procesu
implementacije programa i njegove implementacije. Nakon kadroviranja tima koji vodi
postupak realizacije i provedbe programa razvoja, važno je motivirati ljude kako bi pridonijeli
ostvarenju tog programa – potrebno je ustrojiti vodstvo i podijeliti zadatke s točno definiranim
rokovima izvršenja. U završnoj se fazi (tijekom realizacije) primjenom odgovarajućih
aktivnosti provodi mjerenje i korekcija performansi, a radi ostvarenja funkcija provedbe
definiranog programa. To se ostvaruje na način da se postavljaju standardi, mjeri uspješnost,
uspoređuju standardi sa ostvarenjem i poduzimaju akcije u cilju uklanjanja uočenih
nedostataka.
9.2. Prijedlog institucionalnog modela razvoja općine Raša
Polazeći od pretpostavke da je nemoguće formirati takav optimalni Institucionalni model
razvoja (IMR) Općine Raša koji bi bio univerzalni, u nastavku je dan prijedlog prihvatljivog
modela IMR-a. Za model je od krucijalne važnost da ukaže svim nositeljima javnih i privatnih
aktivnosti u općini Raša na jedan novi način promišljanja i osmišljavanja strategija razvoja,
prilagodbi svojih odluka stvarnim potrebama, potrebi podizanja razine općeg obrazovanja,
boljom upotrebom svih dostupnih resursa, te potrebu za iznalaženjem dodatnih i alternativnih
načina financiranja projekata od strateškog značaja za Općinu. Institucionalni model razvoja
(IMR) obuhvaća tri faze i to:
1. Izrada IMR grafikona i njegova analiza;
2. Davanje prijedloga za poboljšanje IMR koeficijenta;
3. Provedba predloženih mjera.
Program ukupnog razvoja općine Raša
61
Sljedeći grafikon prikazuje faze IMR procesa koji se stalno nadopunjuje novim idejama,
prijedlozima i načinima povećanja IMR koeficijenta, na način da se za svako postojeće stanje
traže novi prijedlozi koji će poboljšati i unaprijediti postojeće stanje.
Shema 2: IMR proces
Prethodna shema prikazuje međusobnu povezanost između IMR grafikona, novih prijedloga i
provedbe predloženih mjera u cilju stalnog traženja boljih rješenja i uspostave kontinuiranog
procesa dugoročnog razvoja. Temeljem izrađene analize stanja u općini Raša izrađuje se IMR
grafikon koji se analizira i temeljem analize se predlažu konkretne mjere u cilju dugoročnog
razvoja. Nakon definiranja konkretnih mjera potrebno je predložene mjere provesti te nakon
toga ponovno izraditi analizu stanja i procijeniti koliko se situacija poboljšala. Nakon toga
ponovno se izrađuje IMR grafikon, izračunava se IMR koeficijent te se postupak ponavlja u
težnji da IMR koeficijent postane maksimalan (IMR=1).
9.3. Izrada grafikona Institucionalnog modela razvoja (IMR)
Da bi došlo do izrade IMR grafikona potrebno je izraditi detaljnu analizu stanja u općini Raša
te doći do realnih i relevantnih pokazatelja koji utječu na ukupni gospodarski razvoj.
Prijedlozi za poboljšanje
IMR koeficijenta
Provedba predloženih
mjera
IMR
grafikon i analiza
Program ukupnog razvoja općine Raša
62
Temeljem analize stanja, odrađenih radionica i prikupljenih informacija došlo se do spoznaje
da postoji pet pokazatelja pomoću kojih se može izmjeriti razina razvoja općine Raša a to su:
1. Konkurentno gospodarstvo
2. Razvijeni selektivni oblici poljoprivrede, ribarstva i turizma
3. Izgrađena komunalna infrastruktura u skladu s potrebama općine
4. Zaštićena priroda i okoliš
5. Razvijene društvene djelatnosti i civilni sektor
Kod IMR grafikona svi se čimbenici ocjenjuju ocjenama od jedan do pet (1..5) i to na sljedeći
način:
1= uopće nije razvijeno/prilagođeno/efikasno/iskorišteno/pristupačno i vrlo negativno utječe
na ukupni razvoj;
2= slabije je razvijeno/prilagođeno/efikasno/iskorišteno/pristupačno i negativno utječe na
ukupan razvoj;
3= srednje je razvijeno/prilagođeno/efikasno/iskorišteno/pristupačno i nema utjecaja na
ukupni razvoj;
4= vrlo dobro razvijeno/prilagođeno/efikasno/iskorišteno/pristupačno i pozitivno utječe na
ukupni razvoj;
5= odlično razvijeno/prilagođeno/efikasno/iskorišteno/pristupačno i predstavlja veliku snagu
u cilju ukupnog razvoja.
Sljedeći grafikon prikazuje Osnovni IMR grafikon koji se sastoji od peterokuta koji su
međusobno povezani linijama koje označavaju jedinice pomoću kojih se vrši analiza ili
ocjenjivanje postojećeg stanja na terenu. IMR grafikon daje analizu zatečenog stanja u općini
Raša na način da prikazuje analizirane pokazatelje.
Program ukupnog razvoja općine Raša
63
Grafikon 6: Osnovni IMR grafikon
Osnovni IMR grafikon predstavlja ukupnu površinu između pet pokazatelja, a računa se kao:
P = 2
)72sin(**5 2a, gdje je
P = površina IMR grafikona
a = maksimalna veličina ocjenjivanja varijable (max. vrijednost =5)
sin(72) = sinus od 360/5
S obzirom da peterokut IMR grafikona zatvara puni kut od 360 stupnjeva, svaki kut trokuta ima
72 stupnja, a sinus od 72 iznosi 0,951057. Iz toga proizlazi da je poznat i taj podatak pa je
površina IMR grafikona:
P= 59,44103
Površina Realnog IMR grafikona računa se na način da se zbroje površine svih trokuta koje
zatvaraju s ishodištem grafikona, a računa se kao:
P = 2
)72sin(**ba +
2
)72sin(**cb +
2
)72sin(**dc +
2
)72sin(**ed +
2
)72sin(** fe,
ili:
P = 0,475528 * (a*b + b*c + c*d + d*e + e*f), gdje je:
Program ukupnog razvoja općine Raša
64
a = ocjena konkurentnosti općine Raša
b = ocjena razvijenosti selektivnih oblika poljoprivrede i turizma
c = ocjena kvantitete i kvalitete izgrađene infrastrukture
d = ocjena razine zaštite prirode i okoliša
e = ocjena razvijenosti društvenih djelatnosti i civilnog sektora
Nakon izrade Realnog IMR grafikona može se izračunati Koeficijent institucionalnog modela
razvoja općine Raša (k (IMR)), a on predstavlja omjer između površine Realnog IMR grafikona
i Osnovnog IMR grafikona ili:
k (IMR) = R
O
P
P, gdje je:
k (IMR) = koeficijent Institucionalnog modela razvoja općine Raša
PO = površina Realnog IMR grafikona
PR = površina Osnovnog IMR grafikona
Koeficijent Institucionalnog modela razvoja općine Raša k (IMR) mjeri stupanj razvoja Općine.
Temeljem izvršenog istraživanja i izrađenih tablica stupanj razvoja može se pozicionirati u pet
kategorija i to:
1. 0 ,00 <k (IMR) >0,04 – nazadovoljavajuće
2. 0,04 <k (IMR) >0,16 – slabo
3. 0,16 <k (IMR) >0,36 – dobro
4. 0,36 <k (IMR) >0,64 – vrlo dobro
5. 0,64 <k (IMR) >1,00 – odlično
Sljedeći grafikon prikazuje Realni IMR koji je izračunat na osnovi analize stanja, provedenih
radionica i prikupljenih podataka o čimbenicima koji najviše utječu na ukupnu kvalitetu
dugoročnog razvoja općine Raša.
Program ukupnog razvoja općine Raša
65
Grafikon 7: Realni IMR općine Raša
Temeljem provedenog istraživanja i izrade Realnog IMR-a općine Raša može se izračunati
Koeficijent Institucionalnog modela razvoja k(IMR) te na osnovi njega zaključiti na kojem je
stupnju razvoja općina Raša, uzimajući u obzir subjektivnu procjenu izrađivača Programa
ukupnog razvoja. Računajući k(IMR) dolazi se do podatka da on iznosi 0,192, a to znači da su
čimbenici koji utječu na dugoročni razvoj prostora općine Raša dobro razvijeni, no na granici
slabe razvijenosti, te da postoji puno prostora da se oni poboljšaju i pozitivno utječu na ukupni
razvoj prostora općine Raša.
Nakon izrade Institucionalnog modela razvoja za Općinu potrebno je odrediti smjernice razvoja
i poboljšanja onih značajki koje utječu na cjelokupan razvoj pojedinog područja unutar općine
Raša, tj. potrebno je definirati daljnje korake vezano uz razvoj konkurentnog gospodarstva,
definiranje strategije koja će omogućiti razvoj selektivnih oblika poljoprivrede, ribarstva i
turizma, izgradnju potrebne infrastrukture, strategije i aktivnosti zaštite prirode i okoliša te
strategiju razvoja društvenih djelatnosti i civilnog sektora.
Program ukupnog razvoja općine Raša
66
10. PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE
Sustavno praćenje i vrednovanje provedbe Programa ukupnog razvoja općine Raša omogućit
će transparentnu i učinkovitu provedbu programa. Pri ocjeni učinkovitosti provedbe Programa
analizira se i vrednuje:
1. opravdanost- utvrđivanje potrebe postojanja PUR-a;
2. relevantnost- kvaliteta i potpunost informacija sadržanih u PUR-u u odnosu na trenutno
stanje u Općini;
3. dosljednost ciljeva, prioriteta i mjera- njihova međusobna usklađenost i usklađenost sa
strategijama i programima više razine;
4. ostvarenje ciljeva, prioriteta i mjera, te efikasnost u korištenju dostupnih resursa općine.
Praćenje provedbe omogućuje akumulaciju novog znanja, odnosno unaprjeđenje razumijevanja
o tome što na koji način funkcionira i u kojim uvjetima, te kako poboljšati učinke različitih
mjera i programa. Sukladno metodologiji izrade i načinu vrednovanja Općina će pratiti sljedeće
osnovne skupine pokazatelja:
stupanj ostvarenja utvrđenih ciljeva prioriteta i mjera;
ostvarene rezultate i učinke na razvoj, učinkovitost i uspješnost u korištenju financijskih
sredstava;
ostvarenje prema utvrđenom financijskom okviru;
sudjelovanje i doprinos partnerstva;
učinkovitost rukovođenja i organizacije provedbe;
periodički računati IMR koeficijent i uspoređivati ga s prethodnim razdobljem.
Praćenje provedbe PUR-a se obavlja kontinuirano tijekom čitavog razdoblja provedbe, a o
rezultatima provedbe najmanje jednom godišnje izvješćuje se Općinsko vijeće i to najkasnije
do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.
Program ukupnog razvoja općine Raša
67
11. BAZA RAZVOJNIH PROJEKATA
Pod definicijom Razvojnih projekta podrazumijevaju se projekti izgradnje i/ili obnove
komunalne, gospodarske, turističke, poljoprivredne, socijalne, okolišne i energetske te druge
potporne infrastrukture za razvoj, izgradnju i/ili jačanje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i
drugih kapaciteta, jačanje i izgradnju društvenog kapitala te drugi projekti kojima se pridonosi
regionalnom razvoju.
U cilju izrade baze razvojnih podataka Općina Raša će izraditi Popis svih potencijalnih
projekata iz područja gospodarstva, poljoprivrede, ribarstva, turizma, društvenih djelatnosti i
civilnog sektora te će taj Popis jednom godišnje revidirati (usklađivati). Na taj će način Popis
potencijalnih projekata biti relevantan s obzirom na trenutno stanje i mogućnosti financiranja u
danom trenutku. U nastavku je dat prikaz potencijalnih projekata Općine Raša za proračunsko
razdoblje 2014.-2020.
Tablica 8: Projekti u općini Raša za obračunsko razdoblje 2014.-2020.
R.br. Naziv Projekta Opis projekta Područje
1Razvijanje turističke priče s ciljem plasmana proizvoda
kroz cijelu godinuRaša
2Uređenje centralnog dijela (trg, zgrade) Raše i povezivanje
s rudarskom pričomRaša
3 Uređenje sportskog kompleksa Raša
4 Izgradnja dodatnih smještajnih kapaciteta Općina Raša
5 Izrada konzervatorske podloge Raše s ciljem zaštite Raša
6 Izgradnja hotelskih smještajnih kapacitetaRavni, Sv.Marina, Trget,
Tunarica
7 Izgradnja biciklističko-pješačkih staza Cijela Općina
8 Uređenje i opremanje plaža Obalni dio
9Izgradanja i/ili rekonstrukcija luke, marine, suhe marine i
dodatnog sadržaja vezano uz nautički turizamOpćina Raša
10 Izgradnja podvodnog muzeja Obalni dio
11 Uređenje mediteranskog vrta Općina Raša
Revitalizacija rudarskog nasljeđa i
arhitekture Raše
Razvoj turizma
Program ukupnog razvoja općine Raša
68
R.br. Naziv Projekta Opis projekta Područje
12 Izgradnja i rekonstrukcija sustava odvodnje i kanalizacijeRaša, Trget, Ravni, Sv.Marina i
druga mjesta
13Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja novih ogranaka
vodoopskrbe
Crni, Drenje, Ravni i druga
mjesta u općini
14 Rekonstrukcija i asfaltiranje cesta i makadamskih putova Općina Raša
15Rekonstrukcija postojećeg sustava i izgradnja novih linija u
sustavu elektropskrbeOpćina Raša
16Rekonstrukcija postojeće i izgradnja novih sustava javne
rasvjeteOpćina Raša
17 Uređenje trgova, ulica i parkova Raša i veća naselja u Općini
18 Stavljanje u funkciju poljoprivrednog zemljišta Općina Raša
19Stavljanje u funkciju zone u Krapnu (bivša Prvomajska) -
izgradnja infrastruktureKrapan
20 Stavljanje u funkciju zone Vlaška - izgradnja infrastrukture Most Raša
21Pozicioniranje Luke Bršica kao međunarodne luke za izvoz
robe - izgradnja potrebne infrastruktureLuka Bršica
22 Obnova fasade i krova jaslica i vrtića Raša
23 Obnova fasade i stolarije u školi Raša
24 Muzej rudarenja Raša
25 Sportsko-rekreacijski centar Raša, Viškovići, Brgod i ostala
veća naselja u općini
26 Društveni dom sa sportskim sadržajimaSv.Bartol, Barbići i ostala veća
naselja u općini
27 Izgradnja ili rekonstrukcija planinarskog doma Skitača i druga naselja u općini
28 Izgradnja ili rekonstrukcija vatrogasnog doma Općina Raša
29 Izgradnja ili rekonstrukcija kulturnog doma (centra) Raša
30 Proširenja groblja Drenje, Sv.Lovreč, Skitača
Komunalna infrastruktura
Društvena infrastruktura
Gospodarstvo
Recommended