View
231
Download
0
Category
Preview:
DESCRIPTION
TEMA PRVA - KAD JE NAROD U NEVOLJI NAJBOLJE SPECIJALNE VOJNE JEDINICE U SVIJETU: SUROVI DO BOLA PREDSJEDAVAJUĆIM VOJNOG KOMITETA NATOADMIRALOMĐAMPAOLODIPAOLOM VOJNA TEHNIKA: NOVI TERENAC VOJSKE CRNE GORE država članica NATO-a, Partnerstva za mir, Mediteranskog Dijaloga i Istan- 2 ........................ 010. godine 22 Ministarstvo odbrane Crne Gore mr Boro Vučinić I. Radoman Događaj mjeseca VIMZEMLJAMA ke katastrofe. PREDSTAVLJAMO DNEVNIKVOJNOG POSMATRAČA TEMA: ZA BU KOMENTAR: POVOD:
Citation preview
Događaj mjeseca
IMPRESSUMPartner - mjesečnik o evroatlantskimintegracijama, odbrani i ojsciJanuar BROJ:IZDAVAČ:ZA IZDAVAČA:
:
REDAKCIJA:
TEHNIČKI UREDNIK:FOTO:KONTAKT: TEL/FAX:E-MAIL:WEB:ADRESA:ŠTAMPA: TIRAŽ:
V
UREĐIVAČKI ODBOR
2
Draško Jovanović,Olivera Đukanović Vidak Latković
pk Čedo Marinović Tihomir Mijović MihailoDanilović
20o me
gov me
Pobjeda
010. godine 22Ministarstvo odbrane Crne Gore
mr Boro Vučinić
, i, ,
, Irena Radoman, Zorica Minevski i Petar KoprivicaMiodrag Kankaraš
Ivan Petrovic i arhiva Ministarstva odbranePortparol // +382 241 375
pr@mod.c .www. . /odbrana
Jovana Tomaševića 29, Podgorica // 5.000
Ilija Despotović
SADRŽAJINTERVJU SA
KOMENTAR:
POVOD:
PREDSTAVLJAMO
PREDSJEDAVAJUĆIM VOJNOG KOMITETANATOADMIRALOMĐAMPAOLODIPAOLOM
:
:
...................
Latković
...........................................
Ilija Despotović
....1
pk Zoran Lazarević
........................................1
....................................1
2
........................
......................................
...................................
KapetanBrankoĐurđić
4
9
20
6
CRNOGORSKA VOJSKA IDE U PRAVOM SMJERUMrVidak
7
4
6
8
23
25
2
.......................................
............................................................
..............................
.......................................................................
NIJE SRBIJAPROTIVNATO-A
VOJNA BAZA ,,MARMAL”U AVGANISTANU
SVE U SKLADU SA USTAVOM
PODOFICIRSKI LANAC PODRŠKE
VOJNA TEHNIKA:NOVI TERENAC VOJSKE CRNE GORE
POVOD:
SPORTUVCGEKIPAVOJSKEUSTRELJAŠTVU
TEMAPRVA-KADJENARODUNEVOLJI
:
Mihailo Danilović
Mihailo Danilović
vIk Vladan Kojić
ppkRadoljubVitorović
NAJBOLJE SPECIJALNE VOJNE JEDINICE U SVIJETU:SUROVIDOBOLA
IZ DIREKCIJ ZA ZAŠTITU TAJNIH PODATAKABEZBJEDNOSNEPROCEDUREZARAZMJENUPODATAKA
13
2
st
E :
MAĐARI ČEKAJU CRNOGORCE
DNEVNIKVOJNOGPOSMATRAČA
TEMA:ZA BU
PRENOSIMO:
VIMZEMLJAMA
DUĆE GENERACIJE BEZ RATA
LIDERPOZDRAVLJAPOMOĆSAD-ANO
........................... 11
OliveraĐukanovi
..........................................................
ć
12
PARTNER 3
Glavna planska konferencija za po
morsku vježbu ,,Cooperative Mako
2010" održana je sredinom januara u
Baru. Dogovoren
,,Cooperative Mako" je NATO/PzM
vježba namijenjena partnerskim zem
ljama koje, u sara
,
ra na krizne situacije na moru.
V
: O
, Operacija neborbene evaku
acije (NEO), CIMIC operacija, T
e i manervisanje
(TAKEX), Uvježbavanje boardnig ti
mova (BOARDEX) i
(GUNEX). Vježba
,,CooperativeMako"
junu ove godine i to u dvije faze, u luci
i namoru, u trajanjuodpo sedamdana.
Za oktobar je i realizacija
NATO/PzMpomorske vježbe ,,Coope
rativeMarlin". ,,CooperativeMarlin" je
komandno-štabna vježba (CPEX) sa
namjenomobuke ljudstva za planiranje
i realizaciju operacija namoru, u skladu
sa NRF konceptom (NATO Response
Force). Ci
Vježba se sprovodi je
danput godišnje, sa ci
-
je nastavak priprema
za vježbu koja će biti održana tokom
ljeta u teritorijalnim vodama Crne Go-
re imeđunarodnimvodama.
-
dnji sa NATO čla-
nicama treba da unaprijede interope-
rabilnost i poboljšaju svoje operativne
sposobnosti za učešće u operacijama
odgovo
ježba će se sastojati od nekoliko
segmenata kroz realizaciju uvježbava-
nja za sljedeće operacije peracija za-
prečavanja pomorskog saobraćaja
(MIO) -
ak-
tičko uvježbavanj
-
Uvježbavanje arti-
ljerijskog gađanja
će biti realizovana
u
predviđena
-
lj vježbe je unapređenje inter-
operabilnosti mornaričkih snaga u
operacijama odgovora na krizne situ-
acije, borbenih evakuacija, presretanja
na moru, borbi protiv terorizma, hu-
manitarnoj pomoći, djelovanju kod ka-
tastrofa itd. -
ljem poboljšanja
mornaričke interoperabilnosti između
Priprema za tri vježbedržava članica NATO-a, Partnerstva za
mir, Mediteranskog Dijaloga i Istan-
-
icinske vježbe
,,MEDCEUR 2010” koja će se u sep-
tembru održati u Crnoj Gori, realizo-
vana je početkom januara u Centr za
obuku Vojske Crne Gore. Nakon Ini-
cijalneplanskekonferencije koja je odr-
žana u novembru prošle godine u Beči-
ćima, ovo je prva iz niza aktivnosti koje
se odnose na pripremu najznačajnije
vojno-medicinske vježbe koju zajed-
nički organizuju Ministarstvo odbrane
i Komanda američkih snaga u Evropi
(EUCOM), dok će se glavna planska
konferencija održati početk
UR (Medical Training Exer-
cise in Central and East Europe) je
multinacionalna vojno-medicinska
vježba koja ima za cilj da, u duhu sa-
radnje Partnerstva za mir, unaprijedi
kapacitete, obuku i sposobnost zajed-
ničkog djelovanja u vanrednim situa-
cijama, provjeri spremnost medicin-
skih timova i doprinese razvijanju ra-
zumijevanja i partnerstva zemalja učes-
nica.VježbuorganizujeKomandaame-
ričkih snaga za Evropu USEUCOM,uz
podršku zemlje domaćina. Učesnici
cegovinaMa-
kedonija,Moldavija, CrnaGora, Srbija,
Ukrajina i SAD. Vježba će biti re-
alizovana tokom dvije sedmice i po-
dijeljena je na dva dijela - akademski i
praktični, a scenario vježbe za narednu
godinu je vanredna situacija zemljo-
tresa, poplave i hemijs
bulske inicijative za saradnju.
Prva Radionica za pripremu i orga
nizaciju vojno-med
u
ommarta u
Garmišpartenkirhenu.
MEDCE
septembarske vježbe su Jermenija,
Azerbejdžan, Bosna iHer
kekatastrofe.
I. Radoman
Kao najviši vojni predstavnika NATO-a,
kako ocjenjujete uspjeh dosadašnjih re-
formi u Vojsci Crne Gore? -
u prihvatanja NATO standarda i do-
stizanju interoprabilnosti sa NATO sna-
gama?
Pomenuli
-
naše odluke
dadoprinesemoISAFmisiji?
Koliko je ura
đeno
ste više puta da je naše učešće u
Avganistanu važno. Možete li nam poja
sniti u čemu se ogleda značaj
Prije svega, želio bih da kažem da sam to-
komposjete imao veoma dobru diskusiju sa
vašimministromodbrane i -
i impresija koju nosim sa sobom
jeste da se crnogorka
smjeru, iako je to neizbježno dug proces. To
je proces -
kojega je neophodna podrška u ra-
zumnim finansijskim sredstvima, jer, kao
što znamo, že se
ništa uraditi. Imate viziju i ambiciju koje su
veoma realne. injenica da ete poslati svo-
je trupe, na nivou voda, u Avganistan, što je
u suštini i najzahtjevnija misija
-
imoramonastaviti zajedno da radimou
tomcilju.
Mislim da je . S
jedne strane, volja Crne Gore da bude pri-
sutna, zajedno sa NATO-m u Avganistanu
i politi , a sa dru-
ge strane,
ubrazati
načelnikomGe
neralštaba
vojska kreće u pravom
koji se ne dešava preko noći i to
kom
bez takve pomoći ne mo
Č ć
Alijanse,
zapravo je svjedočenje procesu transforma
cije
riječ o dvostrukom značaju
,
daje već čki značaj toj misiji
tehnički gledano, značajno je i za
vas jer će to biti podstrek koji će
4 PARTNER
Intervju
Predsjedavajući Vojnom komitetu NATO admiral Đampaolo Di Paola
Imate viziju i ambiciju koje su veoma realnepe u Avganistan -
vojske, kaže u intervjuu za „Partner“ prvi oficir NATO-a i dodaje da ješto smo uspjeli da za šest mjeseci pripremimo naše snage za odlazak u Avganistan.
, crnogorka vojska kreće se u pravom smjeru, ačinjenica da ćete poslati svoje tru zapravo je svjedočenje procesu transformacije zaista velikodostignuće
Crnogorska vojskaide u pravom smjeru
đ čka administracija je
vrlo odlučna da pošalje još trupa u Avga
nistan,
da povećaju svoje učešće u
Avganistanu. Sve te manifesta
cije odlučnosti Evrope i NATO-a su isklju
čivo u da se poboljša stanje u Avgani
stanu.Mislimda će 2010. godina biti godina
promjene i siguran sam da ćemo da
će okolnosti početi da rade u našu korist.
Vidjećemo takođe jači napor u izgradnji
avganistanskih bezbjednosnih
ene promjene. Ameri
-
ali i vlasti drugih evropskih savez-
nika spremne su
, rekao bih, -
-
cilju -
vidjeti
, ,
snaga - voj-
transformaciju vaših oružanih snaga, u
skladu sa standardima NATO snaga. -
mjeseci da
pripremite vaše ljudstvo za odlazak u Av-
ganistan, u ovom slu .
Dakle, u jednoj operaciji Alijanse
Podstrek i izazov idu ruku pod ruku i ako
nemate izazova teško se ista može pro-
mijeniti. Ali, izazovi su zaista vrlo važni da
nas primoraju na promjene, tako da bi uvi-
jek trebali da tražimo izazove kako bi se
lakšemijenjali.
Jasno je da je bezbjednosna situacija u
Avganistanu vrlo kompleksna i vrlo teška.
Ako pogledamo ono što se desilo prije
nekoliko dana u Kabulu, veoma
-
, u isto
vrijeme, vidim i j
kraj prošle godine i -
ove godine obilježila je procjena ko-
mandanta ISAF-a koja je i donijela -
Zna
mo da nije lako, ali je zaista jedno veliko
dostignuće da ste uspjeli za šest
čaju sa Mađarima
učešće je
veliki pokretač.
je jasno da
su naši protivnici odlučni da urade sve što je
u njihovoj moći kako bi spriječili među
narodnu zajednicu i avgranistansku vladu
da sagrade bezbjedni Avganistan. Ali
aču volju međunarodne
zajednice. Tako, po
četak
odre
Takođe i veliki izazov
čestih
, rekaobih...
Jedno od pitanja koja su Vam po-
stavljana tokom vašeg boravka bilo je
kakvo je vaše mišljenje o bezbjednosnoj
situaciji u Avganistanu. Dakle, kako pro-
cjenjujete sadašnju situaciju u Avga-
nistanu?
PARTNER 5
Intervju
sve balkanske zemlje budu integrisane u
evroatlantske institucije.
cija da se situacija pogoršava, ali se to ne
odnosi na regiju gdje v
-
bezbjednosti.
ste
analiza bezbjednosne situacije u 21. vijeku,
koja definitivno nije ista kao što je i ranije
bila, u vrijeme, recimo,
okruženje koje
,
proliferacija oružja... Tak
. U okviru
tog
ne
samo na kolektivnom sistemu odbrane s
obzirom da se mnogi izazovi,
, ne mogu riješiti u nekoj
striktnoj odbrambenoj interpretaciji. Dak-
le, moramo krenuti naprijed, gdje su krize i
-
izazove -
že samada rješava sve probleme.Voj-
skanam je svakakopotrebna, ali sunampo-
trebni i drugi kapaciteti, kao što je u Avga-
nistanu jasno demonstrirano, tako da je to
ono što se zove složeni pristup na jednom
mjestu.
Trenutno, prije svega, borba protiv terori-
zma. Na primjer, nova dimenzija je pomor-
ska sigurnost. Mi smo sada prisutni u so-
malijskim obalnim vodama, ali -
strategije pomorske sigurnosti
koja predstavlja osnovnu dimenziju za
ukupnu bezbjednost. Druga oblast gdje
imamo nedovršenog posla je, naravno, -
aš vod treba da bude
upućen. Znam da su mađarske snage uči
nile odličan posao i mislim da će vaše trupe
vršiti operaciju u jednom okruženju koje će
značajno pomoći avganistanskom narodu
kada je riječ o
Početni korak u tom velikom poslu je
Hladnog rata. To će
biti će karakterisati globalne
terorističke prijetnje, nesređene države
ođe, u Evropi neće
biti sve isto poslije rata u Gruziji
konteksta, NATO će morati da razvije
širu strategiju koja će biti zasnovana
koje sam već
ranije pomenuo
gdje su izazovi i pokušati tamo da sprije
čimo . Alijansa će morati da sara
đuje sa drugim organizacijama, jer vojska
nemo
će biti da
ljeg širenja
Bal
kan i posao na Balkanu će biti završen kada
Tokom intenzivne posjete, održali ste i
predavanje o novom Strateškom kon-
ceptuNATO-a.To jevrlopopularna tema.
D
-
a stari,
izazovima iprijetnjama?
Pored Avganistana i misije ISAF, koje su
todrugezahtjevneNATOmisije?
a li biste mogli biti precizniji šta bi
mogli očekivati u novom konceptu, u od
nosu n a posebno kada je riječ o
Kakva je situacija u sjevernom dijelu Av-
ganistana, posebno u regionu -
-
zaista -
gdje šalje
mo naše trupe. Znamo da je to dio Avga
nistana u kojemmožemoočekivatimanje
rizika i izazova. Šta bi mogli očeki
vati tamo?
Sjeverni dio Avganistana je uvijek bio
manje problematičan u odnosu na istočni i
južni dio, iako smo nedavno vidjeli da i na
sjeveru
omriju, već na
Takođe
postoje aktivnosti Talibana, narav-
no, ne uPoli K nekimdrugim
mjestima. , na sjeveru ima indika-
Predsjednik Crne Gore primio predsjedavajućegVojnimkomitetomNATO-a
-
PredsjednikCrneGoreFilipVujanović
redvorje NATO-a. Tim
je data pozitivna ocjena reformama
Vojske i našeg ukupnog sistema bez
bjednosti, a Crnoj Gori šansa da kroz
dalja dostignuća standarda NATO-a
obezbijedi članstvo u ovu veliku bez
bjednosnu integraciju, poručio je Vu
janović e ukazao da je
značaj tog članstva zaCrnuGoru veliki
ne samo iz bezbjesnosnih već i zbog
političkih i ekonomskih razloga.
Admiral je rekao da je Crna
Gora dobar primjer regiona i da je zna
čajna njena posvećenost evropskim i
evroatlanskim vrijednostima. On je
naglasio da će Crna Gora i ubuduće u
partnerstvu sa NATO-om imati snaž
nu podršku za ostvarenje svojih stra
teških integracionih ciljeva.
prilikomprijema admirala di Paola is-
kazao je veliko zadovoljstvo zbog odlu-
ke da Crna Gora bude primljena u
MAP, koje je p
-
-
-
. Predsjednik j
di Paola
-
-
-
Pred kraj, možete li nam reći kako ste
zadovoljni saradnjom sa misijom Crne
GorepriNATOuBriselu?
Tamo imate vojno-od-
brambenemisije
Vojske
i da
-
odličnu misiju. Šef
general Jokić jemoj dobar
prijatelj. Znam ga još iz doba kada je bio
načelnik Generalštaba Srbije i Crne
Gore i mislim da je vrlo talentovan, veoma
stručan oficir daje odličan doprinos
integraciji oružanih snaga CrneGore uAli
jansu.
ske i policije. Dakle, postoji
kakoAvganistanaca tako -
stvari i
postoji -
toj namjeri.
vrlo jaka volja i
odlučnost imeđu
narodne zajednice da promijene tok
nova odlučnost da se ta misija pri
vede kraju, tako da sam ubijeđen da ćemo
zajednouspjeti u
6 PARTNER
Intervju
Prije svega želio bih da vam se zahvalim
zato što ste izabrani, s obzirom da vam je
ete
da budete ponosni na to što jeste, na to što
ste spremni da uradite jer to
ga za dalji razvoj Vojske
CrneGore. I posljednja poru
! Želim im uspjeh kao i VCG i
želim da nastave da idu istim putem kojim
su krenuli da ne gle-
daju višeuprošlost,
ponuđeno da na dobrovoljnoj bazi bud
upućeni uAvganistan.Druga poruka bi bila
će biti divan
primjer za ostale pripadnike i biće glavna
pokretačka sna
ka jeste nek im
je sa srećom
, sa istom odlučnošću i
negoubudućnost.
mrVidakLatković
I na kraju, što
prvi put -
u, ali i drugimpri-
padnicimaVCG?
bi bila vaša ključna poruka
našim vojnicima koji će biti ra
spoređeniuAvganistan
Evro-atlantske integracije su budućnost regiona
-
Budućnost Zapadnog Balkana je u
evroatlantskim integracijama, a Crna
Gora je dobar primjer u tom procesu,
ocijenio je predsjedavajući Vojnog
komiteta NATO “No
vi strateški koncept NATO-a”, održa
nom na Fakultetu političkih nauka u
Podgorici. “Mi vjerujemo da je buduć
nost regiona Zapadnog Balkana u ev
ropskim i evroatlantskim integra
cijama, a Crna
Predsjedavajući Vojnim
NATO-a je kazao da od same Crne
Gore zavisi kada će biti primljena u
punopravno članstvo u Alijansi. “Pita
nje punopravnog članstva u Alijansi
zavisi od svake države pojedinač
Di
Paola je kazao da je NATO savez koji
vjeruje u određene vrijednosti slobode
i demokratije a svakoj zemlji
pojedinačno da li će se pridružiti
značajno po
boljšala, ali i dalje ima problema, pr
venstveno u Bosni i Hercegovini i na
Kosovu. On očekuje da će i Srbija vid
jeti svoju budućnost u NATO i istakao
Prema
njegovim riječima, terorizam ne poz
naje granice, zbog čega se bezbjednost
više ne može posmatrati terito
rijalno, zbog čega je potrebna široka
sardanja na planu povećenj bezbjed
nosti.
-a na predavanju -
-
-
-
-
Gora je važan dio te
slagalice”, istakao je on.
komitetom
-
no, a
ne od NATO-a”, rekao je Di Paola.
i da je n
. Di
Paola smatra da se bezbjednosna situ-
acija u regionu Balkana -
-
-
je da Alijansa pokušava da ima kons-
truktivan odnos sa Rusijom.
-
samo -
a -
CrnaGora trebadanastavi putemevro-
atlanskih int -
-
. “Važno je
da Crna Gora nastavi putem evroat-
lantskih integracija i to ne samo zbog
sopst -
avog
regiona Zapadnog Balkana u evroat-
lanskim integracijama. “Mislim da je u
najboljem interesu Crne Gore da bude
dio porodice NATO zemalja. Iako je to
odluka koju treba Podgorica sama da
donese, mi smo tu da vam pomo-
gnemo, ali je to na kraju, ipak, odluka
same Crne Gore”, istakao je Di Paola.
“ -
-
-
-
egracija ne samo zbog sop
stvenog interesa, već i da bi drugi slije
dili isti put, kazao je admiral Đampaolo
di Paola nakon razgovora saministrom
odbrane Borom Vučinićem
venog interesa, koji jasno i defi
nitivno postoji, već i zato da bi drugi
slijedili isti put”, kazao je Di Paola na
konferenciji za novinare. Navodeći da
je Crna Gora, u geografskom smislu,
okružena državama članicama NATO,
on je ponovio da je budućnost čit
Činjenica da je Crna Gora dobila Ak
cioni plan za članstvo (MAP) je pri
znanje napretka koji je ostvarila, kao i
opredjeljenja da pristupi našoj poro
dici”, kazao je on. Di Paola je podsjetio
da je MAP karta za buduće članstvo u
NATO, ali i indikacija da će Sjeverno
atlanski savez prihvatiti punopravni
Di Paola: Put Crne Gore u NATO da slijede i drugi
prijem Crne Gore. “Nećemo vas osta
viti same na tom putu do punopravnog
članstva u NATO, već ćemo ga preći
zajedno”, istakao je on. Vučinić je kazao
da posjeta Di Paola, kao i poruke iz
Vašingtona, predstavljaju novo ohra
brenje za Crnu Goru na putu ka puno
pravnomčlanstvuuNATO. “Raduje što
se čuje da se Crna Gora željno isčekuje
u porodici zemalja članica NATO”, re
kao je on. oručio da će Crna Gora
biti predano posvećena ispunjavanju
obaveza izMAP-a, kako bi što prije do
šla do punopravnog članstva u NATO.
Premanjegovimriječima,CrnaGora će
nastaviti sa reformama sistema odbra
ne u skladu sa standardima NATO i
biće posvećena kolektivnom sistemu
bezbjednosti, prije svega učešćem u
mirovnim misijama, kao i regionalnoj
saradnji. “Očekujemo da ćeNATOpre
poznati sve ove naše napore”, zaključio
jeVučinić.
Admiral Di Paola, tokom dvodnevne
posjete, razgovarao je sa načelnikom
Generalštaba Vojske Crne Gore vice
admiralom Draganom Samardžićem,
obišao Jedinicu za mirovne misije i
posjetio Vazduhoplovnu bazu Vojske
CrneGore.
-
-
-
-
P je
-
-
-
-
Nije Srbija
PARTNER 7
Pozivanje na Srbiju, kao na primjer koji
treba slijediti, i u odbrambeno-bez-
bjednosnoj politici,u najmanju ruku,
nije uputno, ni djelotvorno, za zago-
vornike "vojne -
NATO-u ili, štaviše,
otvorenog antinatovskog statusa Crne
Gore. Prije svega, u svakom od tih
"koncepata" ima neke ideološko-
p -
-
-
ja "mjesta" CrneGore u regionu
i Evropi, a posebno njenog "prirod
zemljama.
Ima i primjesa emotivnih
prostoru bivše
Savezne Republike Jugoslavije. Na-
ravno, ima i otpora -
jenom postojanju
kao samostalnedržave.
U svemu, svakako, nije sve loša na-
mjera,mnogo je nerazumijevanja.Da u
meta-
fori -
Crnogor-
cima da nipošto ne idu u Avganistan.
Navodno, tamo nema terorizma, a ni
Amerikanci tamo nijesu zbog onoga
što javno kažu. Crna
iznosi vrlo nejasne poglede na "jugo-
slovenstvo", "crnogorstvo", "savr -
neutralnosti", nekogpo
lovičnog članstva u
olitičkemješavine, sastavljene od ele
menata prevaziđenih pogleda na svijet,
neutemeljnog povođenja za međuna
rodnom pozicijom nekih zemalja u Ev
ropi, tradicionalističko-primitivnih
shvatan
nog
prijateljstva" sa određenim
opterećenja
akcijama NATO-a na
suverenističkoj po
ziciji Crne Gore, n
svemu tome ima ideološko-političke
zbrke, na svoj način, gotovo
čno, ilustruje i "poruka" Alekse Đi
lasa (sina Milovana Đilasa)
Gora je, kaže
Đilas,mala zemlja i ne treba da se petlja
u svjetske poslove. To govori Đilas koji
eme
nene četnike", na Crnu Goru, na svoj
identitet i druga pitanja. Đil
smislu, nejasnoćom i
kontradiktornostima, odlikuju sve one
koji su protiv članstva Crne Gore u
NATO-
djelimične pridruženosti i kooperativ
nost sa tomAlijansom.
asova miš-
ljenja apsolutno nijesu relevantna za
Crnu Goru, a ovdje su navedena samo
zato što, u nekom
u, ili su jedino za neke modele
-
bija, po svemu sudeći,
kvi su joj ,
dugoročn
i ne može da
pravi radikalnije iskorake u svojoj
ukupnoj spoljnoj politici, ka
o gledano, potrebni. Štaviše,
ona, reklo bi se, kao da "svjesno", "na-
mjerno", kasni u otvorenom prihva-
tanju strateških pravaca pune inte-
gracije u evropske i svjetske okvire. Po-
stoje, naravno, otpori takvim opredje-
Komentar
I vratimo se na Srbiju koja se ovdje,
i političkih potreba, a što se
Kosova", Sr
u
Crnoj Gori, nudi kao primjer politike,
kakvu bi, navodno, i Crna Gora trebalo
da vodi, konkretno, u odnosu na
NATO.Pri tome se apsolutnone shvata,
ili se ne žele uzeti u obzir okolnosti u
kojima Srbija trenutno ima odbram-
beno-bezbjednosnu politiku kakvu
ima. Upravo zbog svojih unutrašnjih
sporova
sve, manje-više, koncetriše u ono što se
zove "neriješeno pitanje -
ljenjima i u Srbiji, ali su veoma kre-
dibilne i one
o prije izvedu na glavne
pravce razvoja, u skladu sa standradima
Evrope, SAD,modernog svijeta.
Upravo jeministar odbrane Srbije Dra-
gan Šutanovac, u intervjuu novogodiš-
njembrojubeogr -
om: Srbija biti u
okviru NATO-a, "pa -
političke snage koje bi da
tu zemlju št
adskog časopisa "Eko
n east" najavio da će
ako ne bude člani
ca, makar kao Austrija". Šutanovac je
protiv NATO-a
8 PARTNER
rekao da će se debata "o konačnom
uvođenju
bezbjednosnu politiku.
Kako je časopis prenio, Šutanovac je
izrazio
na svijetu, a to je u ovom
trenutku NATO standard". Inače, Šu
tanovac je u oktobru prošle godine na
javio i toda će Srbija poslati
rbija
hoće u NATO. Samo, možda,
bučno,
bez političke i medijske
boravio američki pot
predsjednik Džozef Bajdner, on i Šu
tanovac su zajednički ocijenili da su
odnosi između Srbije i SA
gič
no pitanje Srbije, su
deći po dominantnim med
- koliko je vjero
dostojno insistiranje na činjenici da
NATO nije omiljen baš zato što je bom
bardovao Srbiju u proljeće 1999. go
dine?
Niko ne može poricati tu vezu, ali neki
pažljiviji analitičari u
neobičnom društvu-sa Pakista
nom, Sjevernom Korejom, Bjeloru
sijom, Irakom, Iranom. Ti analitičari,
pak, s
Srbije u evropske integracije
koje podrazumijevaju evropske sisteme
vrijednosti" morati otvoriti tokom
2010. godine. Te integracije, kako je
ministar objasnio, podrazumijevaju i
evroatlantsku
želju da sistem odbrane Srbije
bude "ustrojen po najboljim stan-
dardima
-
-
ambasadora
uNATO.
Poruka je, dakle, više nego jasna. S
malo spo-
rije nego druge zemlje, manje
pompe. I nije
prvi put da se takva namjera saopštava.
Kad je, u maju prošle godine, u Be-
ogradu službeno -
-
D najbolji
upravo u domenu odbrane. I, naravno,
sad se, u tom kontekstu, postavlja lo -
- zašto je javnost -
ijskim inter-
pretacijama, toliko okrenuta protiv
NATO-a, protiv SAD. Još konkretnije
pitanje moglo bi biti -
-
-
Srbiji nastoje da
promišljenije proniknu u suštinu "anti-
natoizma" (ili "antiamerikanizma") u
Srbiji. Oni, s neskrivenom dozom ne-
ugodnosti, navode da se Srbija, po
negativnom stavu prema SAD i NATO,
našla u -
-
umnjaju u to da je bombardovanje
Komentar
od strane NATO-a razlog "mržnje"
premaSAD.Prema timocjenama, nije u
pitanju odnos prema SAD kao kon-
kretnoj državi, nego premaAmerici kao
simbolu. Ali taj odnos ne važi samo za
Srbiju, nego i za druge
položene zemlje.
Stoga je zanimljiv pogled na aktuelni
srbijanski "antiamerikanizam". Njegov
je korijen, kako se objašnjava,
frustracije zbog
neispunjene želje Srbije da osvoji ulogu
"balkanske
im u
-
mnametne svoj plan
"odbrane" i
silom slomljena-bombar-
dovanjem, od marta do juna 1999. go-
dine. A u t -
-
i,
nema sumnje, i sa elementima
Bilo kako, u Srbiji je sve više
razumnih glasova-da ze
da slijedi politiku
izolacije i
azumni glasovi dolaze i od onih koji
su, ne tako davno, nosili barjak "srpskog
nacionalizma". -
okreta
obnove i -
je, ne tako davno, ocijenio da -
vanje vojne
neutralnosti. ,,To je besmislica“
"Svi državni i nacionalni interesi Srbije
nalažu njeno hitno pristupanje NATO-
u, njoj bila sigurna
ulaznica i za
integracija, a zalaganje za antiatlantske
integracije ne idu zajedno,
Ilija
"antiamerički"
ras
u nekoj
vrsti razočarenja, čak,
Amerike". Analitičari se, s
t vezi, bave vladajućom politikom
Srbije u vrijeme raspada bivše SFRJ.
Miloševićeva Srbija je, kako se objašnja
va, nastojala da silo
"uređenja" Jugoslavije. Ta
namjera je
om bombardovanju pred
njačile su SAD. Eto, odakle "antiameri
kanizam" i "antinatoizam"uSrbiji.
U svakomslučaju, zanimljiv pogled.Al
logičke
održivosti.
mlja ne treba,
da joj to čini štetu,
konfrontacije sa svijetom.Čak
ti r
Predsjednik nekad poli
tički respektabilnog Srpskog p
šef diplomatije SrbijeVukDra
šković Sr
biji ništa ne znači objavlji
, kaže
Drašković.
jer bi članstvo u
članstvo uEvropskoj uniji",
riječi su Draškovića.Politika evropskih
objašnjava
Drašković koji takvu politiku naziva
"politikomdrvenoggvožđa".
Despotović
PARTNER 9
Oko sedamdeset pripadnika Vojske Crne
Gore, postupajući u skladu sa nacionalnom
Strategijom odbrane, neposredno je bilo
angažovano na sanir
General-major Dragan Milosavljević saop
štio je da su vojnici konkretna zaduženja
imali u opštinama Ulcinj, Cetinje, te u
Gradskoj opštiniGolubovci.
Vojska, kako je general objasnio, Strategi
jom odbrane dužna je da pruža podršku
civilnim institucijama u zemlji prilikom
prirodnih i vještački izazvanihkatastrofa i u
drugim kriznim situacijama, uključujući
krize izazvane terorističkimaktivnostima.
Te aktivnosti, izmeđuostalog, znače pomoć
civilnim institucijama u sanaciji posljedica
izazvanih prirodnim ili vještačkim kata
strofama, pomoć policiji u borbi protiv te
rorizma pomoć u akcijama traganja i s
anju posljedica od po-
plava, koje nedavno nijesu mimoišle ni
našu zemlju.
-
Strategijom odbrane, kako je objasnio, pro-
pisane sumisije i zadaciVojskeCrneGore.
-
-
-
i pa-
savanja.
„Poznato je da je našu zemlju zahvatila ele-
mentarna negoda. Vojska je, na osnovu jed-
ne od svojih misija, dobila zadatak, a to je
podrška civilnim institu
-
-
-
“Na osnovu zahtjeva nadležnih organa, dio
tih snaga i sredstava bio je neposredn -
a
i
sredstava Mornarice Vojske Crne Gore bio
angažovanuUlcinju.
Pripadnici Mornarice su n
8. do14. januara.
“Oni su bili angažova -
roženomstanovništvuu selimaLis-
nabori, na obali rijeke Bojane. U navede-
nom vremenu, na izvršavanju zadataka,
svakodnevno su bila angažovana t -
cijama u sanaciji
posljedica izazavanih prirodnim ili vještač
kim katastrofama”, rekao jeMilosavljević za
“Partner”.
Na osnovu praćenja situacije, prema njego
vim riječima, u Vojsci su za angažovanje
pravovremeno stavili u stanje gotovosti po
jedine snage i sredstva.
o an
gažovan u pružanju pomoći stanovništvu
napoplavljenimpodručjima.Odobrenje da
Vojska djeluje dao jeminist r odbraneBoro
Vučinić”, kazao je on.
Milosavljević je dodao da je dio snaga
a tom području
bili prisutni od
ni na pružanju po
moći ug
ri gu
mena čamca, sa posadama. Njihov zadatak
je težišno bio pružanje pomoći stanovniš
tvu u spa avanju pokretne imovine i stoke,
prevoženje vode, hrane i ostalih sredstva
potrebnih za život”, kazao jeMilosavljević.
ga, jedan
od zadataka, bio i prevoženje medicinskog
osoblja za pružanje pomoći ugroženomsta
novništvu, kao i spremn
-
s
General je naglasio da je, pored to
-
ost za evakuaciju
Tema
Vojska Crne Gore dala doprinos saniranju posljedica od poplava
Prva - kad je narod u nevolji
su pripadnici Vojske reagovali u danima po-
plava, dokument je koji pruža odgovore na
najvažnija pitanja u oblasti funkcionisanja i
razvoja sistemaodbrane.
Taj akt proizilazi iz Ustava Crne Gore, Stra-
tegije nacionalne bezbjed -
dj
nosti, Prezentaci
onog dokumenta Crne Gore za Partnerstvo
za mir i njenog strateškog opre eljenja za
evropske i evroatlantske integracije.
MihailoDanilović
Milosavljević je naglasio da je Vojska u go
tovosti imala dodatne snage za evakuaciju,
sanistetsko zbr
“Takođe, u dodatne snage
koje bi pomogle u obezbjeđivanju smještaja
ugroženog stanovništ a, ali angažovanje u
konkretnom slučaju, na sreću, nije bilo po
trebno”, rekao jeMilosavljević.
-
injavanje, snab ijevanje vo-
domihranom…
gotovosti su bile i
v
-
Strategija odbrane Crne Gore, prema kojoj
d
10 PARTNER
stanovništa, što, kako se kasnije ispostavilo,
nije bilopotrebno.
U opštini Cetinje, kako je rekao, pripadnici
Vojske bili su angažovani od 9. do 13 ja-
nuara.
-
-
-
-
avanju životinja,
koje su ostale zarobljene na ostrvcima okru-
ženimvodom.
-
“To su bila konkretna angažovanja V
-
-
-
rekao je on.
Vojnici su, slijedeći svoju misiju, bili ras
poređeni na područjima sela Dodoši, Po
nari iŽabljakCrnojevića.
Prevashodan zadatak vojnika na tim pod
ručjima, naglasio je Milosavljević, bio je u
otklanjanju problema u snadbijevanju elek
tričnom enegrijom u selu Dodoši i Žabljaku
Crnojevića, kao i na spas
Jedna vojna ekipa u reonu sela Žabljak
Crnojevića radila je na podizanju stubova za
dalekovode.
“Za četri dana spašeno je oko 60 životinja”,
istakao jeMilosavljević.
On je dodao da je, takođe, dio snaga bio an
gažovan na prevoženju potrebnih sredstava
i građanauGradskoj opštiniGolubovci.
ojske.
Prosječno je, dnevno, bilo angažovano oko
sedamdeset ljudi, sa sedam čamaca i posa
dama. Lično mislim da smo konkretnim
angažovanjem ispunili oabveze koji se od
nose na zadatke i misiju Vojske Crne Gore.
Naravno, bićemo spremni, u slučaju da bude
trebalo, da i ubuduće odgovorno odgovo
rimona slične izazove”,
Tema
Lekcija za upravljanjekrizom
Milosavljević je rekao
“Mislim da bi na taj način sagledali sve
preuzete aktivnosti i sigurno izvukli
potrebne pouke za budući rad
. Na taj način bi se kvalitetno
mogao dograditi postojeći sistem kri
znogmenadžmenta”, rekao je on.
Milosavljević smatra, kako je kazao, da
posebno treba potencirati na značaj
preduzimanja preventivnih mjera na
spr ečavanju mogućih posljedica ova
kvih ili sličnih elementarnihnepogo
kako smatra da
po završetku kompletnih aktivnosti na
sanaciji posljedica od poplava treba, na
nivou države, izvršiti detaljnu analizu
svihobavljenihposlova.
i dje-
lovanje
-
j -
da.
Sve rijeke u Crnoj Gori, tokom po-
plava, približile su se ili su dostigle re-
kordannivovodostaja.
Premijer Milo Đukanović boravio je od
19. do 22. januara u zvaničnoj posjeti
Sjedinjenim Američkim Državama i tom
prilikom sastao se sa najvišim državnim
zvaničnicima, među kojima, sa pot-
predsjednikom Džozefom Bajdenom i
državnomsekretarkomHilariKlinton.
Pored evroatlantskih tema, na dnevnom
redu brojnih sastanaka bili su i bilateralni
odnosi dvije zemlje, a pored Bajdena i
Klinton, među sagovornicima naše de-
legacije bili su i senatori Lugar i Vojnovič,
kongresmen Taner i niz uticajnih ljudi iz
Kapitol hila.
Đukanović je tom prilikom na Univer-
zitetu ''Džon Hopkins'' održao predava-
nje na temu ''Putevi Crne Gore prema
evroatlantskim strukturama''. Tom prili-
kom, a odgovarajući na pitanje o rezul-
tatima implementacije Vladine Komuni-
kacione strategije oNATO integracijama,
kojom se željelo predočiti javnosti važ-
nost evroatlanstkih integracija, predsjed-
nikĐukanović je kazao:
„U pitanju je jedan vrlo zahtjevan posao.
Svjesni smo da se suočavamo sa krupnim
predrasudama građana naše države i na-
šeg regiona. Pažnju skrećem na dvije
takve predrasude. Jedna je starijeg datu-
ma i vezana je za nasljeđe iz hladno-
ratovske podjele svijeta, gdje je NATO
predstavljan kao nama suprostavljena
strana. Druga predrasuda je vezana za
1999. godinu. Crna Gora je bila dio Sa-
vezne Republike Jugoslavije koja je tada
bombardovana od strane NATO saveza.
Ne ulazeći sada u razloge koji su do toga
doveli, potpuno je jasno da to predstavlja
traumu za građane ne samo Srbije, ne
samo Kosova, koji sumnogo više stradali
u toj operaciji, nego i za građane Crne
Gore jer u njoj je bilo ne samo mate-
rijalnih nego i ljudskih žrtava. Uprkos
tome mi čvrsto vjerujemo da Crna Gora
Povod
PARTNER 11
nju da podnese naše, nacionalne vjerske i
kulturološke razlike, jer se nažalost sukobi
najčešće ponavljaju upravo na toj osnovi. I
zato smatram da je neupitno da sve države
regiona treba da nađu svoje u okviru
treba da bude dio NATO-a i to pokuša-
vamo da kroz Komunikacionu strategiju
predočimo našim ljudima. Objašnjava-
mo to, rekao bih, dosta ubjedljivo i sa
različitim argumentima. Pomenuću
samo neke. Prvo, bolje bi za nas bilo da
smo i tada bili u NATO-u, nego što smo
bili uzvan njega i što su drugi odlučivali o
tome da li će naša država biti bombar-
dovana. Drugo, nema nikakve sumnje,
iskustva drugih država jasno govore da su
jasni ekonomski benefiti svake države
koja je ušla u NATO. Crna Gora se nalazi
pred obnovom razvojnog i investicionog
ciklusa.Veoma se oslanjamo na strane
investitore i pri tome glavni investitori su
upravo iz država Evropske unije i NATO-
a. Zato će važan i pouzdan signal ukupne
sigurnosti njihove i njihovog kapitala u
Crnoj Gori biti pripadnost naše države
NATO-u. Rekao bih i, možda najvažniji
argument kojeg se latim u razgovoru sa
ljudima u Crnoj Gori kada govorimo na
ovu temu je sljedeći: imamo nažalost
previše ubjedljivih dokaza iz dalje i iz
novije istorije koliko je krhka naša sta-
bilnost i koliko su nepouzdani meha-
nizmi naše stabilnosti. Oslanjati se na re-
kao bih već poraženu pretpostavku
„valjda smo nešto naučili iz ove po-
sljednje greške, čini mi se da bi bilo fa-
talno ponavljanje grešaka. Generacija
mojih đedova je ratovala. Kada je rat
završen, vjerovatno su mislili da se na-
učila ta lekcija. Generacija mog oca je
ratovala. Vjerovatno su i oni mislili da se
naučila ta lekcija. Moja generacija je ra-
tovala. Dakle, ključno pitanje ljudima sa
kojim razgovaram je: da li želimo da
ostavimo takvu sudbinu i našoj djeci. Ja
mislimda tovišenije pitanjepolitike, to je
već pitanje elementarne ljudske i rodi-
teljske odgovornosti. Ako smoodgovorni
ljudi onda treba da izađemo iz stanja ne-
pouzdane stabilnosti u našem regionu,
one stabilnosti koja očigledno nije u sta-
NATO-a i da će to biti jedini pouzdan ga-
rant naše regionalne stabilnosti bez čega
nema našeg ekonomskog i demokratskog
razvoja.“
OliveraĐukanović
Za buduće generacije bez rata
limo zadovoljstvonapretkomkoji jeCrna
Goraostvarila uproteklih 15godina“.
Tokom kasnih 90-tih godina, gospodin
Đukanović je smatran saveznikomZapa-
da protiv Slobodana Miloševića, pokoj-
nog srpskog lidera koji je pokušao da
etnički očisti Kosovo od Albanaca, kao i
BosnuodMuslimana iHrvata.
1 PARTNER2
Prenosimo
Lider jedne od najmanjih zemalja na svi-
jetu ima savjet za novopečene države: Sje-
dinjeneAmeričkeDržave suvašprijatelj.
U intervjuu za Vašington tajms, crno-
gorski premijer Milo Đukanović navodi
da su Sjedinjene Američke Države, više
nego bilo koja druga zemlja, igrale ključ-
nu ulogu u razvoju vojske, pravnog siste-
ma ipolicije unjegovojmladoj državi.
“Sjedinjene Države su pomogle našoj po-
liciji, pravosudnom sistemu, kao i našoj
vojsci da se pripremi za ulazak u NATO,“
kaže četrdesetsedmogodišnjiĐukanović.
Crna Gora je jedna od najmanjih država
na svijetu, sa 622.000 stanovnika i bruto
domaćim proizvodom od 4,82 milijarde
u2008. godini.
Ova zemlja je većim dijelom 20. vijeka
bila dio Jugoslavije i od međunarodne
javnosti je smatrana prvincijom Srbije,
sve do 2006. godine kada je više od polo-
vine građana Crne Gore glasalo za odva-
janje odSrbije.
Od tada je gospodin Đukanović, koji je
prvi put izabran za premijera Crne Gore
1991. godine i koji u posljednjih 19 godi-
na, sa izuzetkom dvije godine, u konti-
nuitetu biopredsjednik i premijer te zem-
lje, izgradiomnoge institucije odnule.
„Često mi se čini da je bolje izgraditi
nešto odnule, nego refomisati staru insti-
tuciju“, navodi on. „U izgradnji institucija
u značajnoj mjeri se oslanjamo na naše
međunarodneprijatelje, uključujući i Sje-
dinjeneDržave“.
On kaže da Crna Gora ostvaruje partner-
stvo sa državom Mejn radi obuke svojih
oružanih snaga od 2.500 vojnika, koliki je
nekada bio broj pripadnika štaba heli-
kopterske jedinice bivše jugoslovenske
vojske.
za sljedeću godinu zakazao referendum o
odvajanju, zainteresovani da nauče više o
iskustvimaCrneGore.
„Bilo je lijepo čuti to što je rekao“, izjavio
je Đukanović. „U šali kažemo da bi crno-
gorski model mogao postati naš sljedeći
izvozni proizvod“.
Lider pozdravlja pomoć SAD-a novim zemljamaWashington Times:
Gospodin Đukanović se prošle nedjelje u
Vašingtonu sastao sa potpredsjednikom
Džozefom R. Bajdenom i državnim se-
kretarom Hilari Rodam Klinton, politi-
čarima sa kojima se već susreo dok su bili
senatori.
„To je bila prilika da razgovaramo o na-
pretku na Balkanu,“ rekao je. „Ovo je bila
prilika za neka istorijska prisjećanja. Što
je najvažnije, bili smo u prilici da podije-
„1995. godine sam razgovarao sa Bajde-
nom o naporima na očuvanju Crne Gore
kaomultietničke države (i dobio njegovu
podršku),“ navodi on.
Gospodin Đukanović napominje da
mnoge države koje razmišljaju od odva-
janju sada posmatraju Crnu Goru kao
model. Kaže da mu je jedan od njegovih
američkih pravnih savjetnika tokom po-
sjete rekao da su u južnomSudanu, koji je
Autor: Eli Lejk, 27. 1. 2010.
”Spetsnaz” - Rusija:
”CommandosNaval” - Francuska:
Dok su većina komandosa, širom svijeta, obu
čeni da stalno uče ratničke vještine, ruske spe
cijalne jedinice “Spetsnaz”, su obučene da trpe
bol i daunjemu-uživaju.
Obuku čine sticanje
i međusobno ranjavanje, lomljenje
rebara, prstiju, jer se, kako tvrde Rusi, u tom
sistemumladi regruti najbolje “kale”.
obično bi
vaju raspoređeni u izviđače, ali ih u posljednje
vrijeme često gledamo kao tjelohranitelje vo
dećih ruskih politič
naučeni da ignorišu bol, budući da je to,
kako kažu, nemoguće. Pripadnici ”Spetsnaz-
a”učeda -uži
-
-
Pripadnici te jedinice surovu obuku mogu
prekinuti bilo kada, po sopstvenoj želji. “Spet-
snaz” želi samonajbolje, odnosno ljude koji su
otporni na bol i koji su spremni da ubiju u bilo
kom trenutku. vojnih vje-
ština, ali
Po završetku surove obuke, ti ljudi, -
-
ara i tajkuna. Oni tvrde da
nijesu
vajuunjemu.
Povod
PARTNER 13
cijalnog rata koji SAD vode širom svijeta.
O su -
-
. Njihov
surovi trening traje više od godinu dana. N
-
-
-
-
bučeni u svim poljima u kojima se obuča
vaju drugi američki specijalci, ali njihov tre
ning ima najveći nivo kompetencije
e
može se svako prijaviti da bude- mornarička
foka. Potrebno je da ste muškog pola, da imate
između 17 i 28 godina, da ste izvanrednog vida i
da prođete veoma strogi test fizičke
izdržljivosti. Primjera radi, 460 metara treba u
punoj ratnoj opremi da preplivate za deset i po
minuta ili da 2,4 kilometra pretrčite u punoj
ratnoj opremi za svega deset minuta i 20 se
kundi. Ko ispuni te kriterijume, može da počne
obuku. Onda slijedi fizička obuka koja
obuhvata ronjenje, plivanje i zemaljsku obuka, i
sve to traje 24 nedjelje. Zatim slijedi još 26
nedjelja tzv. “SEALkvalifikacionih treninga”. Po
završetku obuke, potencijalna foka ide na spe
cijalizaciju u poljima gdje ima potrebe. Foke se
najčešće specijalizuju za posao snajperiste, spe
cijaliste za strane jezike, penjača, ronioca ili di
verzanta…
”SAS” - VelikaBritanija:
jela, obuhvata i alpinistiku, skijanje, savlađi
vanje prepreka na teško pro
-
hodnom terenu,
izradu igloa i bivaka u snijegu, orijentaciju,
maskiranje i drugevještine.
”Shayetet 13”- Izrael:
Britanski SAS-ovci, koji slove za najbolju speci-
jalnu jedinicu svijeta, su istrenirani da izvode
jed , -
-
snim akcijama.
Pripadnike te dvije specijalne jedinice veže i
drugarstvo. P su
nako dobro vojničke prepade isto kao i slo
ženi posao-obavještajne djelatnosti. Fizičke
predispozicije SAS-ovaca moraju biti iste kao
kod američkih foka. Sličnost ovih jedinica je
izražena do te mjere, da su u Iraku i Avgani
stanu, učestvovali zajedno u opa
ripadnici te jedinice obučeni za
borbu hladnim oružjem stilom koji su nekad
preferiraliApači.
Surovi do bola
Njihov službeni moto je isti kao i izraelske
vojske: "Never Again". Naravno, misli se na
holokaust. To je elitnapomorska jedinica izra-
elske vojske. Njihova glavna prednost
-
, -
, bez
potrebe za uplitanjem nekih drugih rodova
vojske.
-
-
-
je tihi
dolazak na ciljano područje morskim putem,
brzo prebacivanje na kopneni režim djelova
nja te samostalno povlačenje isto tako mor
skim putem, nakon obavljenog napada
Ovo je jedna od specijalnih jedinica s
najdužom istorijomu Izraelu, koja datira čak i
prije osnivanja same države Izrael 1948. go
dine. To je jedina jedinica izraelske vojske
koja, još, koristi kalašnjikov AK47 kao stan
dardnooružje.
Najsposobniji mladići postaju članovi ove ču
vene jedinice, koja je godinamaponos Izraela.
“Mornaričke Foke” SAD:-
Najbolje specijalne vojne jedinice u svijetu
Iz servisa portala Analitika prenosimo top listu najboljih specijalnih jedinica, po izboru sajta Listverse.com
Oni sebe nazivaju i francuskim "zelenim be-
retkama". N -
-
-
Sastoje se od šest jedinica, a svaka od njih j
-
-
-
em-
ljena specijalnim naoružanjem.
-
amijenjene su za obavještajna, iz
viđačka, komandosko-diverzantska i antite
roristička dejstva na kopnu, moru i u vazdu
hu.
e
obučena za specijalne zadatke: borbeno ronje
nje, diverzije namoru, izvlačenje, “pasje” jedi
nice, dalekometna vatrena podrška, uključu
jući i obukuza snajperiste i korištenje raketnih
lansera.
Za izvođenje noćnih akcija jedinica je opr
Program
obuke, pored standardnog padobranskog di
Možda ćete pomisliti da ih ima puno. Ipak,
ima ih samo2.000.Oni sunajelitniji borci spe-
Crna Gora Njemačka Uzbekistan Avga
nistan.
Put kojim će početkom februara dva
crnogorska oficira stići na od
Avganistana. Kapetan
Ivica Simonović i poručnik fregate Radosav
Nikolić
Spremno čekaju polazak koji će u nji
hovoj vojničkoj karijeri i u istoriji Crne
Gore ostati zapi
počeli sa učešćem
šestomjesečnog boravka je
- - -
Podgorica - Keln - Termez -Mazar e
Sharif.
redište, u bazu
„Marmal“, na sjeveru
spremili su svoje kofere i rezervisali
karte. -
san kao datum kada su prvi
crnogorski vojnici u mi-
siji ISAF.
Adresa gradMa-
zar e Sharif, u istoriji ove drevne države po-
znat kao glavna raskrsnica na sjeveru, od
koje putevi vode prema Kabulu, Kunduzu i
14 PARTNER
Predstavljamo
Vojna baza ,,Marmal” u AvganistanuRed u kampu, ali dosta i razonode
grob i Plavu džamiju, poprima sniježno
bijelu boju, postaje sveti golubmira. I zaista,
oko Plave džamije, okuplja se na hiljade
bijelih golubova.
U neposrednoj blizini grada lociran je -
sustvo organizovanih struktura koje su
preduzele sve da zaštite stanovnike baze
. U
kampu vlada besprekoran red. Ljudstvo je
naj
veći kamp snaga ISAF u sjevernom dijelu
Avganistana. Sam prilaz kampu ukazuje na
pri
od
iznenadnog napada terorističkih snaga
smješteno u blindiranim kontejnerima, po-
stavljenim ipovezanim
U kampu su na raspolaganju vojnicima te-
retane, restorani, pošta, internet sala, crkva,
imnogi drugi sadržaji za razonodu i opušta-
njeu trenucimaodmora.
lanina. Sa obronaka
planine pruža se -
, na kamp i
na grad Mazar e Sharif koji ima
.000 i 400.000 stanovnika. -
-
zelen, što traje
, i ovo se od beznadne
pustinjepretvori uplodnapolja.
Baza „Marmal“ je boravište za vojnike
ISAF-a zadužene da u ovom dijelu Avga-
nistana pomognu u uspostavljanju pravne
države i funkcionisanju života dostojno -
štabne -
takoda zajedno čine
manje zgrade sa svim pratećim sadržajima.
Sa istočne i sjeverne stranekampaproteže se
vijenac Hindukush p
veličanstven pogled na pu
stinjsko žutilo dolina u podnožju
između
300 Prosto je ne
vjerovatno kako s početkom zime ovaj pu
stinjski krajolik postane sve
do proljeća područje
g ci
vilizovanog čovjeka. Crnogorski oficiri će
obavljati poslove u Regionalnoj ko
mandi „Sjever“.Vodećanacija uovomdijelu
susjednim državama Uzbekistanu i Turk-
menistanu.
Grad Mazar e Sharif je nadaleko poznat po
impresivnoj plavoj džamiji ili Rawze e Sha-
rif, kako joj je pravo ime. Ovo zdanje je -
o 1512. godine, a do današnjih dana
renovirana je preko 200 puta. Sve zgrade
ovog ogro
e
impresivanmozaik.
Postoji vjerovanje -
-
-
sa
građen
mnog kompleksa popločane su
tirkiznim i tamno plavim pločicama, koje u
kombinaciji sa žutom i zelenom čin
kako je u krugu ove dža
mije sahranjen Hazrat Ali, rođak i zet Pro
roka Muhameda. Hazrat Ali je po sunitima
četvrti kalif cijelog islamskog svijeta. Naj
veće čudo su čudovišta,
divovi i čarobna izlječenja. Najveće čudo su
golubovi
golubovi isključivo bijeli. Legenda
kaže da čim golub prelet
Mazar e Sharifa nije
. Postoji podatak da su u ovomgra-
du svi
i Hazreti Alijev
Plava džamija u Mazar e Sharifu
Pripadnici Vojske Crne Gore u kampu „Marmal“
Avganistana je Njemačka, ali se pored nje
mačkih vojnika na svakom kora
Šveđani,Hrvati,Mađari, i
Može se reći -Evropaumalom, ako ne i svi
jet u malom. To je naravno zajednička ka
rakte
međunarodne za
jednice
adaučinjenona sjeverunajvjerov
ključ za mirniji i sigurniji Av
ture. Ove aktivnosti mogu
poboljšati sigurnost i umanjiti mogućnost
da terorističk
čvršćeuporištena sjeveru.
učju odgovornos
-
ku mogu
srestiNorvežani,
mnogi drugi. I pripadnici OS Bosne i Her-
cegovine od skoro su stanovnici ove baze.
-
-
ristika svih kampova ISAF-a u Avga-
nistanu.
Prisutnost i angažovanje -
i brojnih nevladinih organizacija i
sve do s at-
nije su gani-
stan.
Avganistanci kroz razvoj dobijaju jasnu sli-
ku napretka, kao što je izgradnja škola, pu-
teva i infrastruk
e - kriminalne organizacije
dobiju
U proteklih nekoliko godina Regionalna
komanda ,,Sjever” vodi brigu o brojnim
projektima na podr ti. Na
PARTNER 51
Predstavljamo
problema. To je najvjerovatniji razlog zašto
lokalni mo -
-
su iz domena informacionih i
psiholoških operacija (PSYOP), što je u
nadležnosti odjeljenja za operacije iz sa-
stavaRegionalnekomandeSjever.
Psihološke i informacijske operacije su -
angažovanja
snaga ISAF. Ove vrste operacija, od zavr-
šetka Drugog svjetskog rata do danas, su se
razvijale koncepcijski, organizaciono i -
-
l -
Otud se one u savremenim uslo-
ćnici uspijevaju zadržati kon
trolunad timpodručjima.
Poslovi na kojima će biti angažovani crno
gorski oficiri
va
žan činilac ukupne strategije
teh
nički. Njihov značaj u savremenimoperaci
jama je nezamjen jiv. Često ih nazivaju “ne
ratne operacije” ili “operacije drugačije od
ratnih”.
vještajno prikupljanje “svježih”podataka
koje predhodi ili prati realizaciju psiho
loške
Crnogorski oficiri su u pripremi za učešće u
misiji završili potrebnu obuku i time stekli
neophodna z
gionalne komande
unaprijediće i znanja i steći dragocjeno is
-
i informacioneoperacije.
nanja i vještine. Izvršavanjem
zadataka u okviru Re
-
primjer, pored infrastrukturnih ulaganja
organizovane su i rade kancelarije -
Avganistanci sami brinu o svojim projek-
tima, -
-
Avganistana.
Nedostatak vidljivog napretka vjerov
,
-
-
, što vodi do
guver
nera distrikata i policijske stanice u svim
distriktima.Međunarodna zajednica želi da
sa ciljem da budu uključeni u sve na
cionalne potrebe i da znaju koja su očeki
vanjaod
atno
može uticati na stabilnost i bezbjednost
područja a posebno na selima koja imaju
težak pristup razvojnim programima. Po
neka imaju nedovoljno izgrađenu infra
strukturu i teško supristupačna
kustvo.
ovladavanja klasičnim vojnim vje
štinama i dobrog odnosa s domaćim sta
novništvom, važn
Šestomjesečni boravak je prilika za sticanje
novih prijatelja
države. Kapetan Simonović i po
ručnik fregate Nikolić će imati privilegiju
da prvi osjete zadovoljstvo i
anLazarević
Za uspješnostmisije uAvganistanu,
pored -
-
o je znati i dobro funkci-
onisati u multinacionalnom okruženju.
, za promociju i svog naroda
i svoje -
ponos kada se
crnogorska zastava zavijori na ISAF jarbo-
lu, nošena prijatnim avganistanskim vje-
trom.
pkZor
vima izdvajaju kao neminovan, dominan-
tan -
-
ovih operacija u postizanju ciljeva pra-
tio je izrazito brz i veoma širok razvoj i
primjena sredstava javnog komuniciranja.
Psihološke operacije se izvode na duži i
-
-
-
i pravovremenost, istinitost sa empirij-
skim podacima, javnost izvora i kredibi-
-
i sve značajniji oblik vojnog angažo
vanja. Primjena djelovanja snaga za izvođe
nje
kraći vremenski period. Operacije se izvo
de uz poštovanje principa, od kojih su po
sebno značajni: jasna definicija misije koja
se sprovodi, koordinacija aktivnosti, ažur
nost
litet. Takođe je od posebnog značaja oba
Baza “Marmal” u Mazar e Sharifu
Ulazna kapija baze „Marmal“
Pripadnici Vojske Crne Gore u kampu „Marmal“Pripadnici Vojske Crne Gore u kampu „Marmal“
Poslanici Skupštine
tegijama nacionalne bezbjednosti i
odbrane.
Crne Gore nedavno
su usvojili izmjene Zakona o Vojsci Crne
Gore i Zakona o odbrani, čime su ta dva
sistemska akta usklađena saUstavom, ali i
sa stra
16 PARTNER
Povod
Sve u skladu
Sistem odbrane, -
do proglašenja nezavisnosti Crne
Gore, u skladu sa Ustavnom poveljom
Državne zajednice Srbija i CrnaGora, bio
je u cjelini u nadležnosti instutucija neka-
dašnjedržavne zajednice.
On je kazao da je obnovomdržavne neza-
visnosti, Crna Gora je preuzela sve po-
slove koji su bili povjereni instutucijama
D ,
na sjednici održanoj sredinom juna 2007.
prema njegovim rije
čima,
ržavne zajednice, u vezi sa čim je Vlada
godine, donijela Strategiju nacionalne
bezbjednosti i Strategiju odbrane Crne
Gore.
Ustavotvorna skupština Crne Gore, do-
dao je, na sjednici od 27. jula 2007. godine
usvaja Zakon o odbrani i Zakon o Vojsci
CrneGore.
“U skladu sa Ustavom, u Skupštini 27.
novembra 2008. godine usvaja se Stra-
tegija nacionalne bezbjednosti, a na sjed-
nici od 17. decembra 2008. godine i Stra-
tegija odbrane Crne Gore”, podsjetio
donesena prije Ustava, Strategije
nacionalne bezbjednosti, Strategije od-
brane Crne Gore, Strategije nacionalane
bezbjednosti, Prezentacionog dokumen-
ta Crne Gore za Partnerstvo za mir i nje-
nog strateškog opredjeljenja za evropske i
evroatlantske integracije.
Svim tim dokumentima -
-
i ciljevi,
koncept odbrane, misije i zadatke Voj-
ske…
“ ta dva zakona usvojena
prije nego sva ova ostala, strateška do-
kumenta
, za izmjenu Zakona o odbrani i
je
Stamatović.
On je rekao da je činjenica da su ta dva
zakona
, naime, defini
sani su razvoj i funkcionisanje sistema
nacionalne bezbjednosti, izraženo je
opredjeljenje države da bude dio regi
onalnih i međunarodnih (UN, NATO,
EU i OEBS) sistema bezbjednosti, a i
utvrđeni su strateški odbramben
Činjenica da su
ključni su razlozi zapredlaganje,
odnosno
Povodom novih zakonskih rje enja o odbrani i Vojsciš
Osnovnadržavna funkcija
Zakonom o odbrani -
-
dbrambenih pri-
prema i ostala pitanja od interesa za
odbranu Crne Gore. Odbrana Crne
Gore, prema tom tekstu, osnovna je
državna funkcija koju organizuju i
sprovode nosioci odbrambenih pri-
prema, u cilju reagovanja na izazove,
rizike i prijetnje bezbjednosti Crne
Gore.
“Odbrambeni interesi ostvaruju se
izvršavanjem poslova od interesa za
odbranu, -
, iz-
gradnjom povjerenja, bezbjednosti i
stabilnosti u regionu,
aktivnosti u procesu integracije u
NATO i EU.
”, piše u Za-
konuoodbrani.
uređuje se orga
nizacija i funkcionisanje jedinstve
nog sistema odbrane države, prava i
dužnosti nosilaca o
saradnjom sa međunarod
nim organizacijama i institucijama,
drugim subjektima i saveznicima
sprovođenjem
Odbrambeni interesi se
ostvaruju u skladu sa nacionalnim i
međunarodnim pravomŠef Odjeljenja za normativnu djelatnost i
evropske integracije u Ministarstvu od-
brane
ta dva zakona,
kao i dostignuti stepen ostvarivanja
ciljeva u okviru p
njima
treba izmijeniti, odnosnodopuniti.
“Zakon o odbrani, s obzirom na obim
promjena, je izmijenjen i dopunjen, dok
se u odnosunaZakonoVojsciCrneGore,
iz istog razloga pristupilo predlaganju,
odnosno donošenju cjelovitog propisa”,
kazao je on.
Mirko Stamatović objasnio je da su
iskustva stečena u primjeni
rograma Partnerstvo za
mir, ukazala da određena rješenja u
sa Ustavom
Zakona o Vojsci Crne Gore
“U -
Zakona o
odbrani, kao sistemskog zakona u oblasti
odbrane i Zakona o Vojsci, kao
osim
”, istakao je
Stamatović.
skladu sa Ustavnim zakonom za spro
vođenjeUstavaCrneGore, neophodno je
bilo usklađivanje sa Ustavom
posebnog
zakona u ovoj oblasti. Takođe,
PARTNER 71
Povod
viru Programa Partnerstvo za mir, uka
zala su na potrebu da se određena rje
šenja u ovim za
Komentarišući
Stamatović je
obavještajni i
kontraobavještajni poslovi u oblasti od
brane organizuju u okviru Agencije za
nacionalnu bezbjednost i vrše na način
propisan zakonom o ovoj agenciji i akti
ma za njegovo sprovođenje, dok se u Mi
nistarstvu odbrane
Stamatović je naglasio da su ustavna
određenja
om tijelu Skupštine Crne
Gore izvještaj o ukupnom stanju uVojsci,
do kraja prvog kvartala naredne godine, a
na zahtjev tog tijela i posebne izvještaje.
Takođe, propisano je da ministar od
brane, na zahtjev Savjeta za odbranu i
bezbjednost podnosi, pored go
u u Vojsci i
posebne izvještaje”, zaključio je Stama
tović.
MihailoDanilović
-
-
konima izmijene, od-
nosnodopune”, dodao jeon.
pitanja kojima se dio jav-
nosti bavi, rekao da su, u
skladu sa Ustavom Crne Gore, Vojska i
bezbjednosne službe pod demokratskom
i civilnom kontrolom, a nadzor nad Voj-
skom i bezbjednosim službama obavlja
SkupštinaCrneGore.
“U vezi sa tim, valja ukazati da se, u
skladu sa Zakonom o izmjenama i do-
punama Zakona o odbrani,
-
-
-
organizuju bezbjed-
nosni poslovi”, kazao je on.
, koja se odnose na Vojsku,
predmet bliže razrade Zakona o Vojci
Crne Gore, kojim se, kako je rekao, pro-
pisuje da demokratsku i civilnu kontrolu
Vojske vrše Skupština Crne Gore, Vlada i
Savjet zaodbranu i bezbjednost.
Nadzor nad Vojskom, pak, obavlja Skup-
ština preko nadležnog radnog tijela, od-
nosnoOdbora zabezbjednost i odbranu.
“Pored toga, ovim zakonom se propisuje
da ministar odbrane dostavlja nad-
ležnom radn
-
dišnjeg
izvještaja o ukupnom stanj
-
usklađivanja sa Ustavom, neophodno je
bilo usklađivanje ovih zakona sa
Strategijom nacionalne bezbjednosti i
StrategijomodbraneCrneGore, a i iskus
tva stečena u primjeni Zakona o odbrani i
Zakona o Vojsci Crne Gore, kao i do
stignuti stepen ostvarivanja ciljeva u ok
-
-
-
Vojskapod nadzorom
Savjet za odbranu i bezbjednost do-
nosi odluke o komandovanju Voj-
skom i imenuje i razrješava vojno
diplomatske predstavnike.
organizacija te
institucije,
Vojska je, kako se navodi u novom
zakonskom rješenju,
-
-
-
-
„Vojska je pod parlamentarnim nad-
zorom i demokratskom i civilnom
kontrolom, u skladu sa Ustavom i
zakonom.Organizuje se u komande i
jedinice“, pišeu tekstu.
Prema istom zakonu, Vojska se sa-
stoji od vidova, rodova i službi.
Vidovi Vojske su: kopnena vojska,
vazduhoplovstvo i mornarica. -
stalni sastav i re-
zervni sastav. Profesionalna vojna
lica su vojnici po ugovoru, podoficiri
i podoficiri po ugovoru i oficiri i
oficiri pougovoru.
Zakonom
o Vojsci uređuje su
služba u Vojsci, prava i
obaveze i status lica u Vojsci u toku
službe i drugapitanjaodznačaja.
profesionalna
odbrambena snaga koja brani neza
visnost, suverenost i državnu teri
toriju Crne Gore, u skladu sa prin
cipima međunarodnog prava o upo
trebi sile i izvršava dodijeljene misije
i zadatke.
Voj
sku sačinjavaju
Vučinić:
Neophodnost usklađivanja saUstavom
Uoči usvajanja tih zakona, crnogorski
ministar odbrane Boro Vučinić kazao
je da je razlog za donošenje tih zakona
o izmjenama i dopunama “neophod
nost usklađivanja zakona sa Ustavom,
kao i strategijama nacionalne bezbjed
nosti i odbrane”.
“Predlog zakona je izmjenjenuodnosu
na ostvarivanje odbrambenih interesa
kroz saradnju sa međunarodnim or
ganizacijama i institucijama, drugim
su bjektima i saveznicima, kao i kroz
sprovođenje aktivnosti u okviru pro
cesa integracije u NATO i Evropsku
uniju”, kazao jeVučinić.
On je dodao da je Predlogom zakona
propisano da Savjet za odbranu i bez
bjednost odobrava plan upotrebe voj
ske Crne Gore, kao i da su napravljene
izmjene u oblastima nadležnosti
odbrane, koje se odnose na Skupštinu,
predsjednika,Vladu, kao i Savjet.
Predlogom zakona o izmjenama i do
punama Zakona o vojsci obezbjeđuju
se normativne pretpostavke koje omo
gućavaju dalju izgradnjumoderne voj
ske Crne Gore, koja će, kako je kazao
Vučinić, svoj dio odgovornosti u bez
bjednosti CrneGore, ali i u sistemuko
lektivnebezbjednosti.
“Prilikom izrade korišćena su iskustva
partnerskih i zemalja u okruženju”, na
veo jeministar odbrane.
On je dodao da Savjet za odbranu i
bezjednost donosi odluke na osnovu
kojih crnogorski predsjednik koman
duje i imenuje vojno diplomatske
predstavnike.
“On naređuje uvođenje mjera priprav
nosti i mobilizaciju vojske”, rekao je
Vučinić.
Prema njegovim riječima, službu u
v
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
ojsci mogu da vrše samo crnogorski
državljani, a u ratu i lica koja nemaju
crnogorskodržavljanstvo.
“Pod uslovom da imaju odobreno pre-
bivalište u Crnoj Gori i samo ako se
prijavekaodobrovoljci”.
Vojska Crne Gore, u sklopu opšte re
forme sistemaodbrane
pristup u osposobljavanju i pro
fesionalnom razvoju podoficir
cirskog
lancapodrške.
Stanje podofici
u Vojsci
lanca podrške, zahtijevalo je korjenite
promjene.
i
mijenjat
ta je trebalo prilagoditi savremenim
zahtjevima i postavljenim misijama
Vojske. Podoficirski kadar je trebalo
motivisati i dodatno obrazovati kako bi
postizali visoke radne rezultate i davali
puni doprinos postizanju organizaci
skih ciljeva. U cilju preuzimanja
, uz
zemalja i komandi NATO, orga
nizovana je serija
izvršena je edukacija komandnog
kadra i ostalih pripadnika Vojske Crne
Gore, radi upoznavanja sa pojmom
Kroz predstavljanje po
-
, počela je dami-
jenja i -
skog
kadra, kroz afirmaciju projekta podofi-
cirski lanac podrške. Prva analiza rada
u tom domenu, započetog još 2001. go-
dine izvršena je u decembru prošle go-
dine. Načelnik Generalštaba VCG vi-
ceadmiral Dragan Samardžić je, tom
prilikom, istakao značaj podofi
rskog i vojničkog kadra
, zatečeno na početku izgradnje
Rutinski rad na formacij-
skim dužnostima morao se prevazići
i struktura postojećih znanja.
Is
j-
ste-
čenih iskustava pomoć renomiranih
predavača iz oružanih snaga partner-
skih -
seminara. Na taj na-
čin
podoficirskog lanca podrške i očekiva-
nim benefitima uvođenja istog u orga-
nizacijsko-formacijsku strukturu Voj-
ske CrneGore. -
18 PARTNER
Predstavljamo
Podoficirski lanac podrškeU svim jedinicama Vojske biće osnovan podoficirski odbor
zitivnih iskustva isticano je da pod
oficir, sa delegiranim autoritetom od
strane sistema komandovanja, može
preduzeti odgovornosti
podoficira i vojnika pougovoru.
, podoficir može pružiti po
dršku sistemu komandovanja kroz brzo
prenošenje informacija, davanje pred
loga i preporuka komandantima pri
ocjenjivanju, unaprj
Ucilju izvršenjapripremaza formiranje
podoficirskog lanca podrške tokom
2008. godine pri
bavljanja kandidata koji imaju spo
sobnosti, vještine i osobine potrebne za
-
za pojedinačnu
osposobljenost, fizičku spremnost i dis-
ciplinu
Takođe -
-
eđivanju i izricanju
disciplinskih i stimulativnih mjera za
podoficire i vojnike.
započeta je aktivnost -
-
uspješno vršenje dužnosti. Izvršen je
sveobuhvatan proces predlaganja i se
lekcije podoficirskog kadra. Selekcija je
obuhvatala dvije etape. Prvi nivo ana
lize kadra u jedinicama Vojske, imao je
cilj ja kvalitetnih
kandidata po svakom planiranom for
macijskom mjestu u lancu podrške. U
drugoj fazi,
ih rezultata u karijeri
profesionalnog vojnog lica.
, nametnulo se
osposobljavanje podoficira koji su kroz
proces selekcije bili planirani za po
stavljenja.
-
-
predlaganja većeg bro
-
selekciona komisija je za
predložena lica organizovala i izvršila
procjenu psiholoških karakteristika,
provjeru fizičkih sposobnosti, te vrijed-
novanje postignut
Kao logičan
korak u procesu formiranja podofi-
cirskog lanca podrške
-
U toku 2008. i 2009. godine, na osnovu
rezultata selekcije, izvršeno je osposob
ljavanje 48 podoficira kroz napredne
podoficirske kurseve, dok su dvojica
podoficira uspješno završila jednogo
dišnje školovanje u visokim podoficir
skimškolama.Pomenute aktivnosti re
alizovane su u Centru za obuku u Da
nilovgradu i u podoficirskim školama
partnerskih zemalja.
crnogorski
podoficiri,
školske centre, pokazivali veliko ula
zno znanje i postizali odli
se
podoficira i vojnika
po ugovoru, kao i kvalitetna selekcija
kadrauVojsciCrneGore.
Nakon realizovanih aktivnosti selekcije
i osposobljavanja za rad na novim for
macijskim dužnostima,
2009. godine organizacijsko-for
macijskim promjenama u strukturu
Vojske implementiran podof
Sada
podoficiru u Vojsci, kroz funkci
onisanje lanca podrške, data
a. Uz veliko angažovanje podofi
cirskog lanca podrške osavremenjen je
su
i
uspješno realizuiju sve sadržaje na
stavnihplanova i programakurseva.
-
-
-
-
-
Posebno treba istaći da su
koji su upućivani u inostra-
ne -
čne rezultate
u toku školovanja.Ovim ipotvrđivao
kvalitet obučavanja
-
zvanično je to-
kom -
icirski la-
nac podrške. Struktura podoficirskog
lanaca podrške je usklađena sa savre-
menim standardima i obezbjeđuje po-
uzdan i neprekidan lanac podrške siste-
mu komandovanja. se može reći
da je -
nova ulo-
ga - učesnika na polju profesionalnog
razvoja, planiranja i realizacije obuke.
Podoficiri su postali učesnici i predla-
gači u izradi sistemskih dokumenata
koja su važna za svakodnevni rad pod-
oficir -
način realizacije kurseva u Centru za
obuku.Kroz primjenu inovacija u radu,
kvalitet obuke podignut je na viši nivo.
Podoficiri dobili priliku da stečena
iskustva primijene u praktičnom radu
-
Nameđunarodnom planu podoficirski
PARTNER 91
Predstavljamo
kor Vojske prepoznat kao
profesionalan i posvećen razvoju i sti-
canju novih znanja.
jedan od osnivača i puno-
pravni član Međunarodnog
zemalja central-
ne i jugoistočne -
eđivanja regionalne
saradnje na polju standardizacije voj-
nostručnog obrazovanja i obuke pod-
oficirskog kadra, kao i r -
zaključeno je
-
-
Takođe započeće -
-
Aktivnost će se preduzimati u
cilju kvalitetnijeg praćenja
-
-
dbore bi sačinjavali
podoficiri postavljeni na najodgovo -
-
-
-
-
Stalnoobrazovanje, struč-
ni
u
odlučivanju i -
-
-
-
-
VladanKojić
Crne Gore je
Vojska Crne Gore
postala je
foruma
podoficirskih korpusa
Evrope, koji je formi
ran u cilju unaprj
azmjene ins
truktorskihprograma.
Na decembarskoj analizi
da je uspješno realizovana prva faza
formiranja i inicijalnog razvoja pod
oficirskog lanca podrške. Definisani su
zadaci u 2010. godini, sa težištem na
nastavku osposobljavanja podoficir
skog kadra. , se sa pri
premama za izradu Statuta rada Pod
oficirskog odbora (u svim jedinicama
Vojske).
rezultata
rada i predlaganja za školovanja i po
stavljenja podoficira. Odbori bi bili
tijela koja bi pomagala komandantima
u kvalitetnijem donošenju odluka iz
domena profesionalnog razvoja pod
oficirskog kadra. O
r
nije dužnosti u lancupodrške.
Formiranje i izgradnja podoficirskog
lanca podrške je samo jedna od aktiv
nosti kojim Vojska Crne Gore i Mini
starstvo odbrane ulažu napore da una
prijede stanje ljudskog resursa u siste
muodbrane.
i fleksibilni ljudi, visoka motivacija,
delegiranje autoriteta, patricipacija
timski rad su pretpostav
ke za dalji razvoj i izvršenje misija i za
dataka Vojske. To podrazumijeva kon
stantno ulaganje u razvoj ljudskog fak
tora kao najvažnijeg potencijala i os
nove sistemaodbrane.
stariji vodnik I klase
glavni podoficirVCG
Tema broja
20 PARTNER
Novi terenacVojske Crne Gore
II dio
Mehanikavozila
POGONSKIAGREGAT
Osnovuvozila predstavlja okvir uobliku šina.Ovakva izvedba
okvira (šasije) vozila je lakša od tradicionalnog dizajna, a
ujedno je sposobna da ap
bina vozila
koja je naj -
Antikorozivna zaštita ka-
bine izvedena je procesom galvanizacije, ta
aest godina garancije na istu. Pored kabine na okvir
sumontirani i ostali elementi vozila (motor, mj
Prednje oslanjanje vozila je izvedeno u vidu dvostruk -
d-
-
bili-
zatora.
Pogonski agregat
. ³ . -
-
u komore za sagorijevanje (poznatije kao „Komon-
rejl“).Ova izvedbamotora pruža izvanredne performanse, što
potkrijepljeno brojkama iznosi 127kW(173 KS) snage pri
3.400 obrtaja u minuti i momentom od 410 Nm/1.800-2.600
obrtaja u minuti. Prema specifikacijam
-
j
sorbuje velike količine energije u
slučaju udarca. Na okvir vozila postavljena je ka
jača u ovoj klasi vozila, te samim tim ista je otpor
nija na udarce i sigurnija u sudaru.
ko da proizvođač
daje dvan
enjač, prednje
oslanjanje i zadnji pogonskimost saoslanjanjem).
ih vilju
ški sa zavojnim oprugama i stabilizacijskom šipkom što pre
stavlja odlično rješenje pri visokim opterećenjima bez obzira
nauslove vožnje.
Zadnje oslanjanje sastoji se od krute
osovine sa dužinskimupravljačem (pan
hard šipka), zavojnih opruga i sta
je četvorocilindarski linijski dizel agregat
radne zapremine 3 000 cm (tačnije 2 982 cm
đen je u tojotinoj „D-4D“ tehnologiji što pod
razumjeva podpritiskomubrizgavanje fino raspršenog goriva
direktno
a proizvođača ovaj
turbo punjeni dizel motor sa 16 ventila na pređenih 100 km
potroši 9 litara goriva u kombinaciji sa šestostepenim manu
elnimm enjačem.Motor 3.0D-4D ispunjava Euro 4 norme za
³) sa turbopu
njačem. Ura
Vojna tehnika
U broju „PARTNERA“ od 20. novembra, predstavljeno je novo terensko vojno vozilo marke „Acleitner“, model „MenCruiser 4x4 LC300“ Vojske Crne Gore. ak se odnosio na istorijat razvoja, enterijer i eksterijer vozila. U ovom brojupredstavljamo mehaniku i druge osobine vozila.
Član
Vojna tehnika
1PARTNER 2
va rednog sistema kočenja problemmogu
da pre stavljaju kočiona kl
prilikom zamjene kočionih di skova (u
zavisnosti od načina vožnje, traju između
30.000 i 100.000) moraju
„Lend Kruzer“ za vožnju po asfaltu koristi
viši odnos obrtaja brzina, čime doprinosi
vrhunskim performansa ma i glatkoj
promjeni stepena prenosa. Lakoća i
kompaktn i d i zajn dopr inj e l i su
ekonomičnoj potrošnji goriva i tihom dje
lovanju. tavnik ove klase
vozila isti omogućava korišćenje nižeg od
nosa obrtaja brzina u veoma zahtjevnim
terenskimuslovima.
Tojotin četvorocilindrični dizelski agregat
ima velike klipove, nije mnogo tempera
mentan, ali zato kontinuirano vuče bez
problema.
kovnikLjubomirBojović, dipl. inž
potpukovnik JagošRadović, dipl. inž
n
d iješta, koja se
-
zamijeniti.
-
-
Kao pravi preds
-
-
potpu
čenja (EBD) i sistem asistencije (BA) koji
prepoznaje vozačevu namjeru naglog ko
čenjaubrzini vožnje i snazi pritiskapeda
le kočnice. Sistem asistencije tako po
mažeuprimjeni jačegkočenja
Kompletna spoljašnjost i dio
novoizgrađenog
koju je stručna komisija MO i VCG
odabrala za autorizovanu bo
Ova nijansa boje
prvi put je korišćena prilikom bojadi
sanja
kriterijumima te
rena gdje će se vozila koristiti i vegetacije
koja preovlađuje Crnom Gorom (zimze
lena). Pored nijanse boje prilikom oda
bira vodilo se računa i o kvalitetu boje i za
osnovu iste odabrana je akrilna baza.
Boja je dvokomponentna
očvršćivač. Kako bi se izbjegao efekat re
fleksije nanesene boje, pored navedene
dvije komponente dodata je i kompo
nenta za matiranje. Na ovaj način po
stignuto je da je procenat sjaja nanešene
boje sveden na 35%, gledano na površinu
pod uglom od 60 i djelovi spo
ljašnjosti vozila koji su u fabričkoj izvedbi
vozila bili hromirani (maska poklopca
motora, oznake vozila i sl.) bojadisani su
mat crnombojom,kao inaplatci točkova
Uvođenjem ovih vozila u upotrebu Voj
ske Crne Gore značajno se osvježio po
stojeći vozni park.
reno
miranog japanskog proizvođača „Tojote“.
ličnih performansi i ono
ima svoje slabe tačke. Naime i pored iz
-
-
-
Boja vozila
metalnog enterijera vo-
zila bojadisan je nijansi sivo-maslinaste
boje
ju vojne teh-
nike Vojske Crne Gore.
-
ovih vozila. Prilikom odabira ni-
janse komisija se vodila -
-
-
akrilni lak i
-
-
-
’. Ostal -
.
-
-
Terenac „Lendkruzer“
je savremeno terensko vozilo, nastalo na
osnovu dugogodišnje prakse u proiz-
vodnji i razvoju ove vrste vozila, -
I pored velike pouzdanosti koju pruža
ovo vozilo i od
-
BOJAVOZILA.
REZIME
izduvne gasove. Motor je dodatno op
remljen fi terom za čestice i vanjskim
usisom vazduha i alternatorom 24 V, a za
pogon istog se koristi postojeći glavni
remenmotora.
od motora do točkova os
tvaruje se preko šestostepenog manu
elnog m enjača i centralnog „torzen“ di
ferencijala. Centralni diferencijala snagu
permanentno distribuira na prednje i
zadnje točkove (odnos prenosa snage 40
odsto naprijed, 60 odsto pozadi), a za
ključavanjem centralnog diferencijala
ovaj odnos se m
opremljeno sistemom
zaključavanja zadnjeg diferencijala. Sis
tem zaključavanja zadnjeg diferencijala
predviđen je u slučaju kada se točkovi u
jarku vrte u mjestu, ili na klizavom od
nosno krševitom terenu. Sistem je djelo
tvoran kada se jedan od zadnjih točkova
okrećeumjestu
Kočioni sistem
rukim hidrauličnim sistemom kočenja,
sa četiri ventilirana diska i varijabilnim
rasponompedale za bolji osjećaj kočenja.
Prilikom kočenja asistenciju vozaču pru
žaju sistem protiv blokade točkova (ABS)
sa elektronskom distribucijom sile ko
-
l
Prenos snage -
-
j -
-
ijenja i snaga se ravno-
mjerno distiribuira naprijed i nazad. Po-
red ovoga vozilo je
-
-
-
Vozilo je opremljeno dvo-
st
-
-
.
PRENOS SNAGE
KOČIONI SISTEM
LIČNA KARTA
DIMENZIJE I MASADužina (mm) 5.020Širina (mm) 1.900Visina (mm) 2.100Međuosovinsko rastojanje (mm) 2.790Masa praznog vozila (kg) 2.500Maksimalno dozvoljeno opterećenjeprednje osovine (kg) 1.500Maksimalno dozvoljeno opterećenjezadnje osovine (kg) 2.000Opterećenje krova (kg) 80TERENSKE PERFORMANSEKlirens (mm) 215Ulazni ugao (’) 32Izlazni ugao (’) 27Ugao točkova do središta vozila (’) 20Krizni ugao prevrtanja (’) 42Dubina vode (mm) 700TOČKOVINaplatci čelični 7,50Jx17 H2Pneumatici „BFGodrich“ LT 265/70 R17/CUPRAVLJAČProgresivni hidraulički servo upravljač podesivpo visini i dubiniMOTORGorivo Dizel (48 cetana)Broj cilindara 4 (u redu)Izvedba motora linijskiMehanizam ventila 16 V DOHC remenskiPERFORMANSEUbrzanje od 0 do 100 km/h (s) 11,5Maksimalna brzina (km/h) 175POTROŠNJAProsječno (L/100km) 9,1Kapacitet rezervoara (L) 87
U skladu sa posvećenošću Crne Gore
dosljednom ispunjavanju standarda
Evropske unije i Direkcija za zaštitu taj-
nih podataka nalazi se pred velikim iza-
zovima.
Oblast tajnih podataka uEvropskoj uni-
ji regulisana je Bezbjednosnom regu-
lativom Savjeta Evropske unije. Ovom
regulativom propisane su odredbe o
osnovnim principima kao i minimum
š
članica
ili je dobijena od država
članica, trećih zemalja ili međunarod
nih organizacija. Takođe
tetne posljedice po interese Evropske
unije, ili za jednu ili više država
EU, bez obzira na to da li ta informacija
dolazi iz EU
-
, regulisani su i
Direkcija za zaštitu tajnih podataka
22 PARTNER
lisana jedino oblast INFOSEC-a, ali
ti bezbjednosti, kao i
ova saradnja odvijati, Crna Gora je
pokrenula inicijativu za potpisivanje
Ugovora sa EU o bezbjednosnim pro-
cedurama za razmjenu tajnih podataka.
Krajem jula 2009. godine ministar ino-
stranih poslova predao je pismo sa
predlogom za potpisivanje ovog ugo-
vora visokom predstavniku Evropske
unije za spoljnu politiku i Generalnom
sekretaru savjeta Evropske u
, a nje
navedenih aktivnosti .
Potpisivanjem Sporazuma o bezbjed-
nosnim procedurama za razmjenu taj-
nih podataka
, neophodan za vršenje razmjene u
skladu sa evropskim bezbjednosnim
strandardima.
-
tvarivanju strateških ciljeva u
domenu evroatlantskih integracija, od-
nosno u NATO i
EU.
B.D., I.P., P.K
su u
toku aktivnosti na donošenju propisa
kojima će se regulisati i informaciona
bezbjednost tajnih podataka, čime će se
zaokružiti pravni okvir u oblasti tajnih
podataka.
Svjesni potrebe jačanja saradnje u vezi
sa pitanjima od obostranog interesa u
oblas potrebe
postojanja pravnog okvira u kojima će
se
nije. Nakon
ove inicijative biće pokrenuti tehnički
pregovori o sporazumu otpočinja
već seočekuje
biće stvoren čvrst pravni
okvir
Na ovaj način Crna Gora
će još jednom dokazati svoju posveće
nost u os
punopravnog članstva
ciljevi bezbjednosti, bezbjednosne mje-
re, organizacija bezbjednosti, bezbjed-
no bez-
bjednost informacija (INFOSEC). Jedan
dio propisa odnosi se i na borbu protiv
sabotaže i -
-
Zakonom o tajnosti podataka, kao i
podzakonskim aktima, donijetim na
osnovunjega uCrnojGori je po prvi put
materija tajnih p
-
, kao i pomenutom
bezbjednosnom regulativom Evropske
unije. U ovoj fazi nije potpuno regu-
st osoblja, fizička bezbjednost i
drugih oblika namjernog na
nošenja štete i davanja kalsifikovanih
informacija trećim zemljama ili među
narodnimorganizacijama.
odataka regulisana na
jedinstven način. Rad na njima pod
razumjevao je i njihovo usklađivanje sa
NATO direktivama
Bezbjednosne procedureza razmjenu podataka
bezbjednosnih standarda, u cilju osi-
guranja bezbjednosti i uspostavljanja
opštih standarda na polju tajnih po-
dataka. Navedene odredbe se odnose
na tajne podatke Evropske unije koji
predstavljaju bilo koju informaciju i
materijal -, čije bi neovlašćeno objav
ljivanje moglo prouzrokovati različite
Mađari čekaju Crnogorce
PARTNER 23
Iz serijala TV Atlas o Avganistanu
kao š čiji pred
stavnici su smješ
to su UNAMA i USAID, -
teni sanamaukampu.
Kako ocjenjujete političku i bezbjed-
nosnu situaciju u sjevernom dijelu Av-
ganistana, posebno u dijelu oko grada
Pol i Khomrija gdje je stacioniran ovaj
NATOkamp?
dan uobičajni radni dan u ovom NATO
kampu?
Vokla:N enja u pet
i šest sati, imamo rutinske dnevne po-
slove. ak, a nakon
doru ka imamo k
eno prethodnog dana
i šta bi trebalo da bude u fokusu u danu
koji je pred nama e se s
operativnim radom. Svaka aktivnost
mora se isplanirti i iskoordinisati de-
taljno. Posebna pažnja poklanja se timo-
akon buđ koje je izmeđ
Prvo se servira doruč
č olegijum na kojem se
razmatra šta je urađ
. Nakon toga kreć
Intervju sa zamjenikom komandanta NATO baze Pol i Khomrina sjeveru Avganistana, potpukovnikom Janošom Voklom
strane konstantno radimo i ulažemo jako
puno napora u izgradnju odnosa i po-
vjerenja s lokalnimstanovništvom.
Generalno ocjenjujuci, ka i bez-
bjednosna situacija ovdje na sjeveru je na
nekomsrednjemnivou.
politič
Potpukovnič kako izgleda jee Vokla, -
P e Vokla, š -
arskih snaga u NATO bazi
Pol iKomhrina sjeveruAvganistana?
Janoš Vokla:
Na kakvu reakciju lokalnog stanov-
ništvanailazite?
Vokla:
otpukovnič ta je glavni za
datak mađ
arske vojska koja dje-
luje u sklopu NATO trupa na sjeveru Av-
ganistana ima PRT, što zapravo pred-
stavlja Provincijski Tim za Rekonstruk-
ciju, iji su glavni zadaci uspostavljanje
bezbjednosti, odnosno, obezbje ivanje
lokalnom stanovništvu boljih uslova za
život. arski PRT im
ujeodgovar upodršku.
arska vojska ovdje u Pol i
Khomriju ima bataljonsku jedinicu, sa
vojnim i civilnim dijelom. e voj-
nogdijela, n ajniji djelovi su
tim za zaštitu i tim ku podršku.
Drugi dio e se civilnog dijela PRT-a
koji je usko povezan sa -
ar i koji na dnevnoj
bazi ku i bezbjednosnu
situaciju, odnosno održava dnevne sa-
stanke sa predstavnicima lokalnog sta-
novništva.
tvom pozi-
tivno, ili
do sada je da je vrijeme u Avganistanu
relativan pojam. To se u praksi manife-
stuje inda no
zakaza nu
prije 13 sati i 15 minuta jer predstavnici
lokalnog
u 60 i 75 minuta. e, ova naša
sekcija održava -
j
Mađ
č
đ
U tom smislu mađ
obezbjeđ ajuć
Mađ
Što se tič
jegovi najznač
za logistič
tič
političkim sav
jetnikom koji je Mađ
razmatra politič
Moram Vam reći da je naše
iskustvo s lokalnim stanovniš
a jedna od lekcija koju smo nauč
nanač se sastanci koji se obič
uju za 12 sati oni nikada ne poč
stanovništva kasne u prosjeku
izmeđ Takođ
bliske veze sa odgovara
ućim međunarodnim organizacijama,
Pripadnici Vojske Crne Gore obezbjeđivaće kamp u Pol i Komriju
Vokla: Postoje izvjesne zone ovdje na
sjeveru koje nijesu bezbjedne. U prvom
redumislim na Baglanidžadid, Dhaman-
gori i Tvantagori. Naravno, vidim i
nosti da se problemi u tim zonama
riješe i -
je ivanju te situacije.
Š e samog Pol i Khomrija, bez-
bjednosna situacija nije loša. Dobro smo
informisani svakodnevno pratimo šta
rade pojedinci koji su bliski talibanima
ke aspiracije. S druge,
puno
moguć
mi svakodnevno radimo na una
pr đ
to se tič
i
koji imaju teroristič
gućnost za zajednič
želio bih da kažem da
ć nika biti
na poslovima obezbjeđenja. To znać
obezbjeđ
Takođ
isali
sva pitanja u vezi s angažmanom. Oč
ć od naš
Ovo učešć
ali se usuđu
jem reć
iče
drđ
č
č
ć
č
č
đ
ć
i znač
đ đ
ć
kim radom. U tom
smislu, prije svega,
e glavni zadaci crnogorskih voj
i ko-
lege izCrneGore dnevno ce ivati
kamp. e, u tom smislu mislim i na
kontrolu glavnog ulaza u kamp. Imao
sam prilike da razgovaram s oficirima cr-
nogorske vojske koji su dolazili nekoliko
puta u izvidnicu i s kojima smo defin
e-
kujemo tu veliku pomo ih prija-
telja iz Crne Gore koji su prošli sve faze
priprema i koliko znam apsolutno su
spremni da preuzmu poslove koje smo
definisali.
e je jedno veliko profe-
sionalno iskustvo za mene, -
i i za svakog našeg vojnika ovdje.
Nakon ovakve misije shvatate da ste pro-
fesionalno u istoj ravni sa svim ostalim
vojnicima drugih država koje participi-
raju u mirovnoj misiji ISAF. Što se t
ave, tu, prije svega, mislim da je velika
stvar biti rame uz rame ostalim vojnim
silama koje su došle u Avganistan da po-
mognu lokalnom stanovništvu da se otrg-
nu iz ralja terorista i da im obezbijede
uslove za život dostojne ovjeka u 21.
vijeku. To je i naša obaveza kao lanice
NATO alijanse, gdje svi djelujemo po
principu “svi za jednog jedan za sve”.
Siguran sam da e takve utiske ponijeti i
crnogorski vojnici. Velika je ast biti ovdje
gdje se ispisuju stranice najnovije istorije,
kada je rije o borbi protiv terorizma kao
globalnoj prijetnji. Tako e, smatramda se
ovakvim aktivnostima jako puno dobija
na profesionalnom iskustvu i crnogorska
vojska, ali i državaCrnaGora, kojoj e ovo
biti jedan od njenih prvih ajnijih
koraka ka pidruživanju NATO-u. Istovre-
meno, ne smiju se prenebregnuti i bilate-
ralni odnosi izme uMa arske i CrneGo-
re koji su do sada bili jako dobri, a koji e
Iz ugla oficiramađarske vojske, šta zna
č učešć
-
i za jednu drzavu e u mirovnim
misijama poput ove u Avganistanu
(ISAF)?
Vokla:
se nakon ove zajedni ke misije još više
unaprijediti.
Baza je odli no utvr ena sa svih
strana. Unutar nje su -
aj raketnog na-
pada kojeg je u suštini gotovo nemogu e
isplanirati od strane talibana, jer su stra
teške ta ke na okolnim brdima i plani
č
č đ
ravnomjerno ras
poređeni bunkeri za sluč
ć
-
č -
I na samom kraju nekoliko pitanja u
vezi bezbjednosti samog kampa u Pol i
Khomriju. Potpukovni eVokla, koja je
najslabija ta kaovogkampa?
Vokla:
č
č
24 PARTNER
vima i van kampa i koji su
zaduženi za enje složenijih zada-
taka.
Da, dobro ste to
ivo iz bezbjednosnih razloga.
Brade, predstavljaju izraz našeg pošto-
koji moraju ić
sprovođ
primijetili. To se
radi isključ
Primijetio sam da pojedinci u kampu
nose brade i na uniformama umjesto
imena i prezimena i
emusezapravoradi?
Vokla:
spisani su im samo
nadimci. Oč
Iz serijala TV Atlas o Avganistanu
vanja lokalnom stanovništvu. Na sjeveru
uglavnom žive Hazari, Tadžici i Hazari
muslimanske vjeroispovijesti. Š e
nadimika, trudimo se da prilikom nji-
hovog smišljanja oni imaju prizvuk lo-
kalnih imena, a služe nam da sakrijemo
identitet od eventualne odmazde talibana
prema porodicama naših vojnika koje se
nalaze u našoj domovini. Kao što vidite,
vojnici koji imaju kontakt sa spoljašn
una o najsitnijim deta-
ljima.
Da, znamo za to i t -
to se tič
jom
sredinom vode rač
o je odličnamo
P etkom ove god -
iti ov
-
e biti njihovi glavni zadaci u
Pol iKhomriju?
Vokla:
oč ine oko 35 crnogor
skih vojnika će vam se pridruž dje u
Pol i Khomriju. Da li možete da obja
snite šta ć
nama jakodobro uvaneod strane lokalne
policije i vojske koje dnevno obilaze naše
patrole. Drugi razlog leži u injenici da
talibani ne raspolažu savremenim oruž
jem srdnjeg i dugog dometa. Sve to, kad se
uzme u obzir, mogu re i da je kamp apso
lutno bezbjedan i sadrži sve neophodne
uslove i sadržaje za normalan život, od
teretane, preko biblioteke do stolova za
bilijar i stoni fudbal.
Nije zabiljžen ni jedan napad. Bilo
je sukoba s talibanima oko baze i tokom
2008. dva naša vojnika su poginula, ali o
tome ne mogu ništa više re i jer nemam
dozvoluMinistarstvaodbraneMa arske.
Autor emisije je mr Miroslav Radoje
č
č
-
ć -
ć
đ
vić,
izvršni direktorTVAtlas
Da li je do sada zabilježen napad na
kampPol iKhomri?
Vokla:
Predstavnici Vojske Crne Gore -
enju u
streljaštvu na tradicionalnom turniru
“PODGORICA 2009”, u disciplini -
Pokrovitelj takm bio je glavni
grad Podgorica, a organizatori -
savez Crne Gore, Ministarstvo
odbrane i Str “Centar” iz
Podgorice.
u sklopu
manifestacije, posv -
lavnoggrada.
Poslije kratke pripreme, na strelištu
“Danilovgrad”, formirane su tri ekipe
koje su predstavljale VCG. Ekipe su
formirane na osnovu postignutih re-
zultata na prvom ljetnjem sportskom
prvenstvuVojske.
, na
grads “ ” -
-
“Vojska I”
pokazala je najbolje rezultate i zauzela
prvo mjesto, sa ukupno 735 krugova.
oj jedinici Podgorica sa
-
Uz samo nekoliko krugova zaostatka,
za ekipom SAJ, pla-
sirale su se ekipe “Vojska II i III”.
Ekipu “Vojska I” -
-
ne
davno su učestvovali na takmič
ga
đanjepištoljemvelikogkalibra.
ičenja
Stre
ljački
eljački klub
Takmičenje je organizovano
ećene Danu oslobo
đenjaG
Nakon dvodnevnog takmičenja
kom strelištu Ljubović , na ko
jem je učestvovalo devet ekipa sa oko
trideset takmičara, u ekipnoj i pojedi
načnoj konkurenciji, ekipa
Drugomjesto pripalo je Upravi policije
područn 731
krugom dok je trećemjesto zauzela Po
sebna jedinicapolicije sa 713krugova.
četvrtoplasiranom
sačinjavali su pot
pukovnik Radoljub Vitorović iz Mini
starstva odbrane, zastavnik prve klase
Mihad Muratović i civilno lice Siniša
Popović izCentra zaobuku.
Sport u Vojsci Crne Gore
PARTNER 52
U pojedinačnoj konkurenciji, uz dra
matično finale
fovao je Željko Miličković član ekipe
Posebne jedinice policije, inače stan
dardni crnogorski reprezentativac
Po završetku takmičenja, uz prigodnu
svečanost, u
ekipnom i pojedinač
i treće
ekipi uručene a pojedinačni
plasman
inovčanenagrade.
Nagrade je uručio ice-admiralDragan
Samardžić treljačkog sa
veza Crne Gore
ošto je naša zem
-
, punopreokreta, trijum-
,
-
u
streljaštvu.
proglašeni su pobjednici
nom plasmanu. U
ekipnom plasmanu prvoplasiranoj
ekipi dodijeljen je pehar i diploma, dok
su drugoplasiranoj plasiranoj
diplome. Z
pored pehara i diploma do-
dijeljene su
v
, Predsjednik S -
, koji je u svom pri-
godnom govoru tom prilikom istakao
da su osvajanjem prvog mjesta u ekip-
noj konkurenciji strijelci dostojno re-
prezentovali Vojsku. P -
lja č Međunarodnog savjeta za voj
ne sportove (CISM), planira i učeš
ć na nekom od međ takmi
č
Međutim
predstojeća
takmičenja što bolje pripr
, koje su
vodeće
jediti i veću količinu municije za
treninge, veći broj meta
takmičenj
esna obećanja da
mogli doć
tak
mičenj
ppkRadoljubVitorović
lanica -
no je -
e unarodnih -
enja, s obzirom na to da naši strijelci
imaju najviše šansi od svih sportova da
postignuzapažene rezultate.
, treba imati u vidu da pored
najboljih namjera, da se za
eme, odnosno,
da se ravnopravno suprotstave znatno
iskusnijim evropskim ekipama
u ovoj disciplini, potrebno je
obezbi
, a glavno je, na-
baviti savremeno sportsko naoružanje
(Walter 22/32, Hemerli ili Morini 32M),
kao i ostalu opremu neophodnu za pro-
ces treninga, ali i samo e. Po-
stoje izvj smo putem
donacija i do prijeko potrebne
opreme za pripremu ekipe za dalja -
a - saznali smoodnaših strijelaca.
Ekipa Vojske u streljaštvu
Ono što jemene prvo zanimalo kad sam se za-
interesovao za odlazak umisiju, a što sad zani-
mamoje kolege koji ,
je vrebaju. R
sad to da
R
iberiji je mala vj
ij
jed-
nosneprocj -
j
-
j -
dva napada. Pravila nema, ali
uglavnom oni koji su napadnuti su sami krivi
zbog svoje nesmotrenosti i previše opuštanja.
Najviše pripadnika UN strada na putevima,
zbog nesmotrene vožnje. Patroliranje po zabi-
tima je poseban izazov. Zahtj -
j -
,
tek treba da dođu je koje
su sve opasnosti koje ovd adi njih,
pogotovo onih koji će da ostave porodicu kod
kuće, ću da razjasnim, jer je najveća
opasnost neznanje. Loša priprema redovno
znači i loš rezultat.
at je okončan 2003. i sve frakcije su potpuno
razoružane. U L erovatnoća
povreda od vatrenog oružja. Ipak, trenutno
relativno mirna situacija ne sm e da zavara.
UN se povlači, bliže se novi izbori i bezb
ene jasnoukazujunapovećanje ri
zika. Stanje u sus ednim državama je slično.
Napadi (uglavnom zbog pljačke) na pripad
nike UN se najčešće izvode mačetama. M e
sečno bude do
eva odličnu fi
zičku kondiciju, jaku psihu, dobru pripremu i
v eštinu za volanom. Tu šale nema. U najbo
ljem slučaju ako se nešto desi vašomkrivicom
Fizička ugroženost
Dnevnik vojnog posmatrača
26 PARTNER
Moj savet je, uv
e ni zva
ničnoneće zam onepružite prvupomoć
zbog straha od bolesti. Osim ako ste pripadnik
medicinskogosoblja.
eb koji jedemo jednostavno ima ovakav
ukus. Ko želi drugačiji ukus, neka proba nešto
drugo. I rudari recimo
eb je takođe natopljen zebnjom i nadom
najbližih i znojem njih samih. A ne mrdaju iz
Crne Gore. Nakon nekoliko m
ra sam da savlada. Moja porodica zna
čega se sve odričemo. Ovd e sam sretao ljude
kojima su se kod kuće rađala d
Đurđić
ijekdržite dvaparahirurških ru-
kavica u rancu i svakako izbjegavajte bilo kakav
kontakt. Jednostavno, niko vam ovdj -
jeriti ak
I na kraju, kako sve ovo objasniti najbližima?
Hlj
rizikuju svaki dan. Nji-
hov hlj
jeseci provede-
nih ovdje, ne mogu da kažem da žalim što sam
došao, ali odvojenost od porodice je nešto što
svako mo
j
jeca dok su oni
bili dubokoudžungli, pa se uvijek tješimda ima
onih koji su u težoj situaciji. I uvijek od goreg
ima gore, a pravo da vam kažem, ovdje niko ne
shvatadolazakumisiju kaodolazaknaGolgotu.
Sve ima i svoju ljepšu stranu.
Branko
UNMIL,Liberija
plaća se šteta na vozilu. Udesi vazd
e je
samorazlikauveličini.
e upućivanja u misiju. To ne garantuje da se
nećete razbol eti, ali ako se to desi šanse su
veće zaoporavak.Godišnje bude tri smrtna
slučaja. S
eče i
bolnice UN se usp ešno nose sa tim. Kožne i
stomačne infekcije su poseban problem. Ov
d e su ključni faktori nivo lične higijene i sre
ća. Prljavština je svuda. Ja sa sobom stalno
nosim alkoholni gel za dezinfekciju ruku. Ako
u koži počnu da vam se razvijaju larve leptira
ili muva to znači da treba
ći
pomoć ranjenom lokalcu došao u kontakt sa
njegovomkrvi.Ovihdana idena test naAIDS.
uhoplova
su rijetki. Susreti sa zmijama, paucima i škor-
pijama su nešto što starješina savlada tokom
svog školovanja na logorovanjima. Ovdj
Protiv tropskih bolesti se primaju vakcine pri-
j
j
do
obzirom na broj pripadnika misije,
to je neznatan procenat.Malarija je najpozna-
tija, najrasprostranjenija, ali ne i najopasnija
od svih. Uglavnom sve mogu da se lij
j
-
j -
da se zapitate da li je
krajnje vrijeme da operete uniformu. Ja svoju
peremsvaka2-3dana.
Jedan moj drugar, UN policajac je ukazuju
Tropskebolesti i infekcije
Polne bolesti
Glava u torbi, ali nije golgota
Recommended