Događaj mjeseca

IMPRESSUMPartner - mjesečnik o evroatlantskimintegracijama, odbrani i ojsciJanuar BROJ:IZDAVAČ:ZA IZDAVAČA:

:

REDAKCIJA:

TEHNIČKI UREDNIK:FOTO:KONTAKT: TEL/FAX:E-MAIL:WEB:ADRESA:ŠTAMPA: TIRAŽ:

V

UREĐIVAČKI ODBOR

2

Draško Jovanović,Olivera Đukanović Vidak Latković

pk Čedo Marinović Tihomir Mijović MihailoDanilović

20o me

gov me

Pobjeda

010. godine 22Ministarstvo odbrane Crne Gore

mr Boro Vučinić

, i, ,

, Irena Radoman, Zorica Minevski i Petar KoprivicaMiodrag Kankaraš

Ivan Petrovic i arhiva Ministarstva odbranePortparol // +382 241 375

pr@mod.c .www. . /odbrana

Jovana Tomaševića 29, Podgorica // 5.000

Ilija Despotović

SADRŽAJINTERVJU SA

KOMENTAR:

POVOD:

PREDSTAVLJAMO

PREDSJEDAVAJUĆIM VOJNOG KOMITETANATOADMIRALOMĐAMPAOLODIPAOLOM

:

:

...................

Latković

...........................................

Ilija Despotović

....1

pk Zoran Lazarević

........................................1

....................................1

2

........................

......................................

...................................

KapetanBrankoĐurđić

4

9

20

6

CRNOGORSKA VOJSKA IDE U PRAVOM SMJERUMrVidak

7

4

6

8

23

25

2

.......................................

............................................................

..............................

.......................................................................

NIJE SRBIJAPROTIVNATO-A

VOJNA BAZA ,,MARMAL”U AVGANISTANU

SVE U SKLADU SA USTAVOM

PODOFICIRSKI LANAC PODRŠKE

VOJNA TEHNIKA:NOVI TERENAC VOJSKE CRNE GORE

POVOD:

SPORTUVCGEKIPAVOJSKEUSTRELJAŠTVU

TEMAPRVA-KADJENARODUNEVOLJI

:

Mihailo Danilović

Mihailo Danilović

vIk Vladan Kojić

ppkRadoljubVitorović

NAJBOLJE SPECIJALNE VOJNE JEDINICE U SVIJETU:SUROVIDOBOLA

IZ DIREKCIJ ZA ZAŠTITU TAJNIH PODATAKABEZBJEDNOSNEPROCEDUREZARAZMJENUPODATAKA

13

2

st

E :

MAĐARI ČEKAJU CRNOGORCE

DNEVNIKVOJNOGPOSMATRAČA

TEMA:ZA BU

PRENOSIMO:

VIMZEMLJAMA

DUĆE GENERACIJE BEZ RATA

LIDERPOZDRAVLJAPOMOĆSAD-ANO

........................... 11

OliveraĐukanovi

..........................................................

ć

12

PARTNER 3

Glavna planska konferencija za po

morsku vježbu ,,Cooperative Mako

2010" održana je sredinom januara u

Baru. Dogovoren

,,Cooperative Mako" je NATO/PzM

vježba namijenjena partnerskim zem

ljama koje, u sara

,

ra na krizne situacije na moru.

V

: O

, Operacija neborbene evaku

acije (NEO), CIMIC operacija, T

e i manervisanje

(TAKEX), Uvježbavanje boardnig ti

mova (BOARDEX) i

(GUNEX). Vježba

,,CooperativeMako"

junu ove godine i to u dvije faze, u luci

i namoru, u trajanjuodpo sedamdana.

Za oktobar je i realizacija

NATO/PzMpomorske vježbe ,,Coope

rativeMarlin". ,,CooperativeMarlin" je

komandno-štabna vježba (CPEX) sa

namjenomobuke ljudstva za planiranje

i realizaciju operacija namoru, u skladu

sa NRF konceptom (NATO Response

Force). Ci

Vježba se sprovodi je

danput godišnje, sa ci

-

je nastavak priprema

za vježbu koja će biti održana tokom

ljeta u teritorijalnim vodama Crne Go-

re imeđunarodnimvodama.

-

dnji sa NATO čla-

nicama treba da unaprijede interope-

rabilnost i poboljšaju svoje operativne

sposobnosti za učešće u operacijama

odgovo

ježba će se sastojati od nekoliko

segmenata kroz realizaciju uvježbava-

nja za sljedeće operacije peracija za-

prečavanja pomorskog saobraćaja

(MIO) -

ak-

tičko uvježbavanj

-

Uvježbavanje arti-

ljerijskog gađanja

će biti realizovana

u

predviđena

-

lj vježbe je unapređenje inter-

operabilnosti mornaričkih snaga u

operacijama odgovora na krizne situ-

acije, borbenih evakuacija, presretanja

na moru, borbi protiv terorizma, hu-

manitarnoj pomoći, djelovanju kod ka-

tastrofa itd. -

ljem poboljšanja

mornaričke interoperabilnosti između

Priprema za tri vježbedržava članica NATO-a, Partnerstva za

mir, Mediteranskog Dijaloga i Istan-

-

icinske vježbe

,,MEDCEUR 2010” koja će se u sep-

tembru održati u Crnoj Gori, realizo-

vana je početkom januara u Centr za

obuku Vojske Crne Gore. Nakon Ini-

cijalneplanskekonferencije koja je odr-

žana u novembru prošle godine u Beči-

ćima, ovo je prva iz niza aktivnosti koje

se odnose na pripremu najznačajnije

vojno-medicinske vježbe koju zajed-

nički organizuju Ministarstvo odbrane

i Komanda američkih snaga u Evropi

(EUCOM), dok će se glavna planska

konferencija održati početk

UR (Medical Training Exer-

cise in Central and East Europe) je

multinacionalna vojno-medicinska

vježba koja ima za cilj da, u duhu sa-

radnje Partnerstva za mir, unaprijedi

kapacitete, obuku i sposobnost zajed-

ničkog djelovanja u vanrednim situa-

cijama, provjeri spremnost medicin-

skih timova i doprinese razvijanju ra-

zumijevanja i partnerstva zemalja učes-

nica.VježbuorganizujeKomandaame-

ričkih snaga za Evropu USEUCOM,uz

podršku zemlje domaćina. Učesnici

cegovinaMa-

kedonija,Moldavija, CrnaGora, Srbija,

Ukrajina i SAD. Vježba će biti re-

alizovana tokom dvije sedmice i po-

dijeljena je na dva dijela - akademski i

praktični, a scenario vježbe za narednu

godinu je vanredna situacija zemljo-

tresa, poplave i hemijs

bulske inicijative za saradnju.

Prva Radionica za pripremu i orga

nizaciju vojno-med

u

ommarta u

Garmišpartenkirhenu.

MEDCE

septembarske vježbe su Jermenija,

Azerbejdžan, Bosna iHer

kekatastrofe.

I. Radoman

Kao najviši vojni predstavnika NATO-a,

kako ocjenjujete uspjeh dosadašnjih re-

formi u Vojsci Crne Gore? -

u prihvatanja NATO standarda i do-

stizanju interoprabilnosti sa NATO sna-

gama?

Pomenuli

-

naše odluke

dadoprinesemoISAFmisiji?

Koliko je ura

đeno

ste više puta da je naše učešće u

Avganistanu važno. Možete li nam poja

sniti u čemu se ogleda značaj

Prije svega, želio bih da kažem da sam to-

komposjete imao veoma dobru diskusiju sa

vašimministromodbrane i -

i impresija koju nosim sa sobom

jeste da se crnogorka

smjeru, iako je to neizbježno dug proces. To

je proces -

kojega je neophodna podrška u ra-

zumnim finansijskim sredstvima, jer, kao

što znamo, že se

ništa uraditi. Imate viziju i ambiciju koje su

veoma realne. injenica da ete poslati svo-

je trupe, na nivou voda, u Avganistan, što je

u suštini i najzahtjevnija misija

-

imoramonastaviti zajedno da radimou

tomcilju.

Mislim da je . S

jedne strane, volja Crne Gore da bude pri-

sutna, zajedno sa NATO-m u Avganistanu

i politi , a sa dru-

ge strane,

ubrazati

načelnikomGe

neralštaba

vojska kreće u pravom

koji se ne dešava preko noći i to

kom

bez takve pomoći ne mo

Č ć

Alijanse,

zapravo je svjedočenje procesu transforma

cije

riječ o dvostrukom značaju

,

daje već čki značaj toj misiji

tehnički gledano, značajno je i za

vas jer će to biti podstrek koji će

4 PARTNER

Intervju

Predsjedavajući Vojnom komitetu NATO admiral Đampaolo Di Paola

Imate viziju i ambiciju koje su veoma realnepe u Avganistan -

vojske, kaže u intervjuu za „Partner“ prvi oficir NATO-a i dodaje da ješto smo uspjeli da za šest mjeseci pripremimo naše snage za odlazak u Avganistan.

, crnogorka vojska kreće se u pravom smjeru, ačinjenica da ćete poslati svoje tru zapravo je svjedočenje procesu transformacije zaista velikodostignuće

Crnogorska vojskaide u pravom smjeru

đ čka administracija je

vrlo odlučna da pošalje još trupa u Avga

nistan,

da povećaju svoje učešće u

Avganistanu. Sve te manifesta

cije odlučnosti Evrope i NATO-a su isklju

čivo u da se poboljša stanje u Avgani

stanu.Mislimda će 2010. godina biti godina

promjene i siguran sam da ćemo da

će okolnosti početi da rade u našu korist.

Vidjećemo takođe jači napor u izgradnji

avganistanskih bezbjednosnih

ene promjene. Ameri

-

ali i vlasti drugih evropskih savez-

nika spremne su

, rekao bih, -

-

cilju -

vidjeti

, ,

snaga - voj-

transformaciju vaših oružanih snaga, u

skladu sa standardima NATO snaga. -

mjeseci da

pripremite vaše ljudstvo za odlazak u Av-

ganistan, u ovom slu .

Dakle, u jednoj operaciji Alijanse

Podstrek i izazov idu ruku pod ruku i ako

nemate izazova teško se ista može pro-

mijeniti. Ali, izazovi su zaista vrlo važni da

nas primoraju na promjene, tako da bi uvi-

jek trebali da tražimo izazove kako bi se

lakšemijenjali.

Jasno je da je bezbjednosna situacija u

Avganistanu vrlo kompleksna i vrlo teška.

Ako pogledamo ono što se desilo prije

nekoliko dana u Kabulu, veoma

-

, u isto

vrijeme, vidim i j

kraj prošle godine i -

ove godine obilježila je procjena ko-

mandanta ISAF-a koja je i donijela -

Zna

mo da nije lako, ali je zaista jedno veliko

dostignuće da ste uspjeli za šest

čaju sa Mađarima

učešće je

veliki pokretač.

je jasno da

su naši protivnici odlučni da urade sve što je

u njihovoj moći kako bi spriječili među

narodnu zajednicu i avgranistansku vladu

da sagrade bezbjedni Avganistan. Ali

aču volju međunarodne

zajednice. Tako, po

četak

odre

Takođe i veliki izazov

čestih

, rekaobih...

Jedno od pitanja koja su Vam po-

stavljana tokom vašeg boravka bilo je

kakvo je vaše mišljenje o bezbjednosnoj

situaciji u Avganistanu. Dakle, kako pro-

cjenjujete sadašnju situaciju u Avga-

nistanu?

PARTNER 5

Intervju

sve balkanske zemlje budu integrisane u

evroatlantske institucije.

cija da se situacija pogoršava, ali se to ne

odnosi na regiju gdje v

-

bezbjednosti.

ste

analiza bezbjednosne situacije u 21. vijeku,

koja definitivno nije ista kao što je i ranije

bila, u vrijeme, recimo,

okruženje koje

,

proliferacija oružja... Tak

. U okviru

tog

ne

samo na kolektivnom sistemu odbrane s

obzirom da se mnogi izazovi,

, ne mogu riješiti u nekoj

striktnoj odbrambenoj interpretaciji. Dak-

le, moramo krenuti naprijed, gdje su krize i

-

izazove -

že samada rješava sve probleme.Voj-

skanam je svakakopotrebna, ali sunampo-

trebni i drugi kapaciteti, kao što je u Avga-

nistanu jasno demonstrirano, tako da je to

ono što se zove složeni pristup na jednom

mjestu.

Trenutno, prije svega, borba protiv terori-

zma. Na primjer, nova dimenzija je pomor-

ska sigurnost. Mi smo sada prisutni u so-

malijskim obalnim vodama, ali -

strategije pomorske sigurnosti

koja predstavlja osnovnu dimenziju za

ukupnu bezbjednost. Druga oblast gdje

imamo nedovršenog posla je, naravno, -

aš vod treba da bude

upućen. Znam da su mađarske snage uči

nile odličan posao i mislim da će vaše trupe

vršiti operaciju u jednom okruženju koje će

značajno pomoći avganistanskom narodu

kada je riječ o

Početni korak u tom velikom poslu je

Hladnog rata. To će

biti će karakterisati globalne

terorističke prijetnje, nesređene države

ođe, u Evropi neće

biti sve isto poslije rata u Gruziji

konteksta, NATO će morati da razvije

širu strategiju koja će biti zasnovana

koje sam već

ranije pomenuo

gdje su izazovi i pokušati tamo da sprije

čimo . Alijansa će morati da sara

đuje sa drugim organizacijama, jer vojska

nemo

će biti da

ljeg širenja

Bal

kan i posao na Balkanu će biti završen kada

Tokom intenzivne posjete, održali ste i

predavanje o novom Strateškom kon-

ceptuNATO-a.To jevrlopopularna tema.

D

-

a stari,

izazovima iprijetnjama?

Pored Avganistana i misije ISAF, koje su

todrugezahtjevneNATOmisije?

a li biste mogli biti precizniji šta bi

mogli očekivati u novom konceptu, u od

nosu n a posebno kada je riječ o

Kakva je situacija u sjevernom dijelu Av-

ganistana, posebno u regionu -

-

zaista -

gdje šalje

mo naše trupe. Znamo da je to dio Avga

nistana u kojemmožemoočekivatimanje

rizika i izazova. Šta bi mogli očeki

vati tamo?

Sjeverni dio Avganistana je uvijek bio

manje problematičan u odnosu na istočni i

južni dio, iako smo nedavno vidjeli da i na

sjeveru

omriju, već na

Takođe

postoje aktivnosti Talibana, narav-

no, ne uPoli K nekimdrugim

mjestima. , na sjeveru ima indika-

Predsjednik Crne Gore primio predsjedavajućegVojnimkomitetomNATO-a

-

PredsjednikCrneGoreFilipVujanović

redvorje NATO-a. Tim

je data pozitivna ocjena reformama

Vojske i našeg ukupnog sistema bez

bjednosti, a Crnoj Gori šansa da kroz

dalja dostignuća standarda NATO-a

obezbijedi članstvo u ovu veliku bez

bjednosnu integraciju, poručio je Vu

janović e ukazao da je

značaj tog članstva zaCrnuGoru veliki

ne samo iz bezbjesnosnih već i zbog

političkih i ekonomskih razloga.

Admiral je rekao da je Crna

Gora dobar primjer regiona i da je zna

čajna njena posvećenost evropskim i

evroatlanskim vrijednostima. On je

naglasio da će Crna Gora i ubuduće u

partnerstvu sa NATO-om imati snaž

nu podršku za ostvarenje svojih stra

teških integracionih ciljeva.

prilikomprijema admirala di Paola is-

kazao je veliko zadovoljstvo zbog odlu-

ke da Crna Gora bude primljena u

MAP, koje je p

-

-

-

. Predsjednik j

di Paola

-

-

-

Pred kraj, možete li nam reći kako ste

zadovoljni saradnjom sa misijom Crne

GorepriNATOuBriselu?

Tamo imate vojno-od-

brambenemisije

Vojske

i da

-

odličnu misiju. Šef

general Jokić jemoj dobar

prijatelj. Znam ga još iz doba kada je bio

načelnik Generalštaba Srbije i Crne

Gore i mislim da je vrlo talentovan, veoma

stručan oficir daje odličan doprinos

integraciji oružanih snaga CrneGore uAli

jansu.

ske i policije. Dakle, postoji

kakoAvganistanaca tako -

stvari i

postoji -

toj namjeri.

vrlo jaka volja i

odlučnost imeđu

narodne zajednice da promijene tok

nova odlučnost da se ta misija pri

vede kraju, tako da sam ubijeđen da ćemo

zajednouspjeti u

6 PARTNER

Intervju

Prije svega želio bih da vam se zahvalim

zato što ste izabrani, s obzirom da vam je

ete

da budete ponosni na to što jeste, na to što

ste spremni da uradite jer to

ga za dalji razvoj Vojske

CrneGore. I posljednja poru

! Želim im uspjeh kao i VCG i

želim da nastave da idu istim putem kojim

su krenuli da ne gle-

daju višeuprošlost,

ponuđeno da na dobrovoljnoj bazi bud

upućeni uAvganistan.Druga poruka bi bila

će biti divan

primjer za ostale pripadnike i biće glavna

pokretačka sna

ka jeste nek im

je sa srećom

, sa istom odlučnošću i

negoubudućnost.

mrVidakLatković

I na kraju, što

prvi put -

u, ali i drugimpri-

padnicimaVCG?

bi bila vaša ključna poruka

našim vojnicima koji će biti ra

spoređeniuAvganistan

Evro-atlantske integracije su budućnost regiona

-

Budućnost Zapadnog Balkana je u

evroatlantskim integracijama, a Crna

Gora je dobar primjer u tom procesu,

ocijenio je predsjedavajući Vojnog

komiteta NATO “No

vi strateški koncept NATO-a”, održa

nom na Fakultetu političkih nauka u

Podgorici. “Mi vjerujemo da je buduć

nost regiona Zapadnog Balkana u ev

ropskim i evroatlantskim integra

cijama, a Crna

Predsjedavajući Vojnim

NATO-a je kazao da od same Crne

Gore zavisi kada će biti primljena u

punopravno članstvo u Alijansi. “Pita

nje punopravnog članstva u Alijansi

zavisi od svake države pojedinač

Di

Paola je kazao da je NATO savez koji

vjeruje u određene vrijednosti slobode

i demokratije a svakoj zemlji

pojedinačno da li će se pridružiti

značajno po

boljšala, ali i dalje ima problema, pr

venstveno u Bosni i Hercegovini i na

Kosovu. On očekuje da će i Srbija vid

jeti svoju budućnost u NATO i istakao

Prema

njegovim riječima, terorizam ne poz

naje granice, zbog čega se bezbjednost

više ne može posmatrati terito

rijalno, zbog čega je potrebna široka

sardanja na planu povećenj bezbjed

nosti.

-a na predavanju -

-

-

-

-

Gora je važan dio te

slagalice”, istakao je on.

komitetom

-

no, a

ne od NATO-a”, rekao je Di Paola.

i da je n

. Di

Paola smatra da se bezbjednosna situ-

acija u regionu Balkana -

-

-

je da Alijansa pokušava da ima kons-

truktivan odnos sa Rusijom.

-

samo -

a -

CrnaGora trebadanastavi putemevro-

atlanskih int -

-

. “Važno je

da Crna Gora nastavi putem evroat-

lantskih integracija i to ne samo zbog

sopst -

avog

regiona Zapadnog Balkana u evroat-

lanskim integracijama. “Mislim da je u

najboljem interesu Crne Gore da bude

dio porodice NATO zemalja. Iako je to

odluka koju treba Podgorica sama da

donese, mi smo tu da vam pomo-

gnemo, ali je to na kraju, ipak, odluka

same Crne Gore”, istakao je Di Paola.

“ -

-

-

-

egracija ne samo zbog sop

stvenog interesa, već i da bi drugi slije

dili isti put, kazao je admiral Đampaolo

di Paola nakon razgovora saministrom

odbrane Borom Vučinićem

venog interesa, koji jasno i defi

nitivno postoji, već i zato da bi drugi

slijedili isti put”, kazao je Di Paola na

konferenciji za novinare. Navodeći da

je Crna Gora, u geografskom smislu,

okružena državama članicama NATO,

on je ponovio da je budućnost čit

Činjenica da je Crna Gora dobila Ak

cioni plan za članstvo (MAP) je pri

znanje napretka koji je ostvarila, kao i

opredjeljenja da pristupi našoj poro

dici”, kazao je on. Di Paola je podsjetio

da je MAP karta za buduće članstvo u

NATO, ali i indikacija da će Sjeverno

atlanski savez prihvatiti punopravni

Di Paola: Put Crne Gore u NATO da slijede i drugi

prijem Crne Gore. “Nećemo vas osta

viti same na tom putu do punopravnog

članstva u NATO, već ćemo ga preći

zajedno”, istakao je on. Vučinić je kazao

da posjeta Di Paola, kao i poruke iz

Vašingtona, predstavljaju novo ohra

brenje za Crnu Goru na putu ka puno

pravnomčlanstvuuNATO. “Raduje što

se čuje da se Crna Gora željno isčekuje

u porodici zemalja članica NATO”, re

kao je on. oručio da će Crna Gora

biti predano posvećena ispunjavanju

obaveza izMAP-a, kako bi što prije do

šla do punopravnog članstva u NATO.

Premanjegovimriječima,CrnaGora će

nastaviti sa reformama sistema odbra

ne u skladu sa standardima NATO i

biće posvećena kolektivnom sistemu

bezbjednosti, prije svega učešćem u

mirovnim misijama, kao i regionalnoj

saradnji. “Očekujemo da ćeNATOpre

poznati sve ove naše napore”, zaključio

jeVučinić.

Admiral Di Paola, tokom dvodnevne

posjete, razgovarao je sa načelnikom

Generalštaba Vojske Crne Gore vice

admiralom Draganom Samardžićem,

obišao Jedinicu za mirovne misije i

posjetio Vazduhoplovnu bazu Vojske

CrneGore.

-

-

-

-

P je

-

-

-

-

Nije Srbija

PARTNER 7

Pozivanje na Srbiju, kao na primjer koji

treba slijediti, i u odbrambeno-bez-

bjednosnoj politici,u najmanju ruku,

nije uputno, ni djelotvorno, za zago-

vornike "vojne -

NATO-u ili, štaviše,

otvorenog antinatovskog statusa Crne

Gore. Prije svega, u svakom od tih

"koncepata" ima neke ideološko-

p -

-

-

ja "mjesta" CrneGore u regionu

i Evropi, a posebno njenog "prirod

zemljama.

Ima i primjesa emotivnih

prostoru bivše

Savezne Republike Jugoslavije. Na-

ravno, ima i otpora -

jenom postojanju

kao samostalnedržave.

U svemu, svakako, nije sve loša na-

mjera,mnogo je nerazumijevanja.Da u

meta-

fori -

Crnogor-

cima da nipošto ne idu u Avganistan.

Navodno, tamo nema terorizma, a ni

Amerikanci tamo nijesu zbog onoga

što javno kažu. Crna

iznosi vrlo nejasne poglede na "jugo-

slovenstvo", "crnogorstvo", "savr -

neutralnosti", nekogpo

lovičnog članstva u

olitičkemješavine, sastavljene od ele

menata prevaziđenih pogleda na svijet,

neutemeljnog povođenja za međuna

rodnom pozicijom nekih zemalja u Ev

ropi, tradicionalističko-primitivnih

shvatan

nog

prijateljstva" sa određenim

opterećenja

akcijama NATO-a na

suverenističkoj po

ziciji Crne Gore, n

svemu tome ima ideološko-političke

zbrke, na svoj način, gotovo

čno, ilustruje i "poruka" Alekse Đi

lasa (sina Milovana Đilasa)

Gora je, kaže

Đilas,mala zemlja i ne treba da se petlja

u svjetske poslove. To govori Đilas koji

eme

nene četnike", na Crnu Goru, na svoj

identitet i druga pitanja. Đil

smislu, nejasnoćom i

kontradiktornostima, odlikuju sve one

koji su protiv članstva Crne Gore u

NATO-

djelimične pridruženosti i kooperativ

nost sa tomAlijansom.

asova miš-

ljenja apsolutno nijesu relevantna za

Crnu Goru, a ovdje su navedena samo

zato što, u nekom

u, ili su jedino za neke modele

-

bija, po svemu sudeći,

kvi su joj ,

dugoročn

i ne može da

pravi radikalnije iskorake u svojoj

ukupnoj spoljnoj politici, ka

o gledano, potrebni. Štaviše,

ona, reklo bi se, kao da "svjesno", "na-

mjerno", kasni u otvorenom prihva-

tanju strateških pravaca pune inte-

gracije u evropske i svjetske okvire. Po-

stoje, naravno, otpori takvim opredje-

Komentar

I vratimo se na Srbiju koja se ovdje,

i političkih potreba, a što se

Kosova", Sr

u

Crnoj Gori, nudi kao primjer politike,

kakvu bi, navodno, i Crna Gora trebalo

da vodi, konkretno, u odnosu na

NATO.Pri tome se apsolutnone shvata,

ili se ne žele uzeti u obzir okolnosti u

kojima Srbija trenutno ima odbram-

beno-bezbjednosnu politiku kakvu

ima. Upravo zbog svojih unutrašnjih

sporova

sve, manje-više, koncetriše u ono što se

zove "neriješeno pitanje -

ljenjima i u Srbiji, ali su veoma kre-

dibilne i one

o prije izvedu na glavne

pravce razvoja, u skladu sa standradima

Evrope, SAD,modernog svijeta.

Upravo jeministar odbrane Srbije Dra-

gan Šutanovac, u intervjuu novogodiš-

njembrojubeogr -

om: Srbija biti u

okviru NATO-a, "pa -

političke snage koje bi da

tu zemlju št

adskog časopisa "Eko

n east" najavio da će

ako ne bude člani

ca, makar kao Austrija". Šutanovac je

protiv NATO-a

8 PARTNER

rekao da će se debata "o konačnom

uvođenju

bezbjednosnu politiku.

Kako je časopis prenio, Šutanovac je

izrazio

na svijetu, a to je u ovom

trenutku NATO standard". Inače, Šu

tanovac je u oktobru prošle godine na

javio i toda će Srbija poslati

rbija

hoće u NATO. Samo, možda,

bučno,

bez političke i medijske

boravio američki pot

predsjednik Džozef Bajdner, on i Šu

tanovac su zajednički ocijenili da su

odnosi između Srbije i SA

gič

no pitanje Srbije, su

deći po dominantnim med

- koliko je vjero

dostojno insistiranje na činjenici da

NATO nije omiljen baš zato što je bom

bardovao Srbiju u proljeće 1999. go

dine?

Niko ne može poricati tu vezu, ali neki

pažljiviji analitičari u

neobičnom društvu-sa Pakista

nom, Sjevernom Korejom, Bjeloru

sijom, Irakom, Iranom. Ti analitičari,

pak, s

Srbije u evropske integracije

koje podrazumijevaju evropske sisteme

vrijednosti" morati otvoriti tokom

2010. godine. Te integracije, kako je

ministar objasnio, podrazumijevaju i

evroatlantsku

želju da sistem odbrane Srbije

bude "ustrojen po najboljim stan-

dardima

-

-

ambasadora

uNATO.

Poruka je, dakle, više nego jasna. S

malo spo-

rije nego druge zemlje, manje

pompe. I nije

prvi put da se takva namjera saopštava.

Kad je, u maju prošle godine, u Be-

ogradu službeno -

-

D najbolji

upravo u domenu odbrane. I, naravno,

sad se, u tom kontekstu, postavlja lo -

- zašto je javnost -

ijskim inter-

pretacijama, toliko okrenuta protiv

NATO-a, protiv SAD. Još konkretnije

pitanje moglo bi biti -

-

-

Srbiji nastoje da

promišljenije proniknu u suštinu "anti-

natoizma" (ili "antiamerikanizma") u

Srbiji. Oni, s neskrivenom dozom ne-

ugodnosti, navode da se Srbija, po

negativnom stavu prema SAD i NATO,

našla u -

-

umnjaju u to da je bombardovanje

Komentar

od strane NATO-a razlog "mržnje"

premaSAD.Prema timocjenama, nije u

pitanju odnos prema SAD kao kon-

kretnoj državi, nego premaAmerici kao

simbolu. Ali taj odnos ne važi samo za

Srbiju, nego i za druge

položene zemlje.

Stoga je zanimljiv pogled na aktuelni

srbijanski "antiamerikanizam". Njegov

je korijen, kako se objašnjava,

frustracije zbog

neispunjene želje Srbije da osvoji ulogu

"balkanske

im u

-

mnametne svoj plan

"odbrane" i

silom slomljena-bombar-

dovanjem, od marta do juna 1999. go-

dine. A u t -

-

i,

nema sumnje, i sa elementima

Bilo kako, u Srbiji je sve više

razumnih glasova-da ze

da slijedi politiku

izolacije i

azumni glasovi dolaze i od onih koji

su, ne tako davno, nosili barjak "srpskog

nacionalizma". -

okreta

obnove i -

je, ne tako davno, ocijenio da -

vanje vojne

neutralnosti. ,,To je besmislica“

"Svi državni i nacionalni interesi Srbije

nalažu njeno hitno pristupanje NATO-

u, njoj bila sigurna

ulaznica i za

integracija, a zalaganje za antiatlantske

integracije ne idu zajedno,

Ilija

"antiamerički"

ras

u nekoj

vrsti razočarenja, čak,

Amerike". Analitičari se, s

t vezi, bave vladajućom politikom

Srbije u vrijeme raspada bivše SFRJ.

Miloševićeva Srbija je, kako se objašnja

va, nastojala da silo

"uređenja" Jugoslavije. Ta

namjera je

om bombardovanju pred

njačile su SAD. Eto, odakle "antiameri

kanizam" i "antinatoizam"uSrbiji.

U svakomslučaju, zanimljiv pogled.Al

logičke

održivosti.

mlja ne treba,

da joj to čini štetu,

konfrontacije sa svijetom.Čak

ti r

Predsjednik nekad poli

tički respektabilnog Srpskog p

šef diplomatije SrbijeVukDra

šković Sr

biji ništa ne znači objavlji

, kaže

Drašković.

jer bi članstvo u

članstvo uEvropskoj uniji",

riječi su Draškovića.Politika evropskih

objašnjava

Drašković koji takvu politiku naziva

"politikomdrvenoggvožđa".

Despotović

PARTNER 9

Oko sedamdeset pripadnika Vojske Crne

Gore, postupajući u skladu sa nacionalnom

Strategijom odbrane, neposredno je bilo

angažovano na sanir

General-major Dragan Milosavljević saop

štio je da su vojnici konkretna zaduženja

imali u opštinama Ulcinj, Cetinje, te u

Gradskoj opštiniGolubovci.

Vojska, kako je general objasnio, Strategi

jom odbrane dužna je da pruža podršku

civilnim institucijama u zemlji prilikom

prirodnih i vještački izazvanihkatastrofa i u

drugim kriznim situacijama, uključujući

krize izazvane terorističkimaktivnostima.

Te aktivnosti, izmeđuostalog, znače pomoć

civilnim institucijama u sanaciji posljedica

izazvanih prirodnim ili vještačkim kata

strofama, pomoć policiji u borbi protiv te

rorizma pomoć u akcijama traganja i s

anju posljedica od po-

plava, koje nedavno nijesu mimoišle ni

našu zemlju.

-

Strategijom odbrane, kako je objasnio, pro-

pisane sumisije i zadaciVojskeCrneGore.

-

-

-

i pa-

savanja.

„Poznato je da je našu zemlju zahvatila ele-

mentarna negoda. Vojska je, na osnovu jed-

ne od svojih misija, dobila zadatak, a to je

podrška civilnim institu

-

-

-

“Na osnovu zahtjeva nadležnih organa, dio

tih snaga i sredstava bio je neposredn -

a

i

sredstava Mornarice Vojske Crne Gore bio

angažovanuUlcinju.

Pripadnici Mornarice su n

8. do14. januara.

“Oni su bili angažova -

roženomstanovništvuu selimaLis-

nabori, na obali rijeke Bojane. U navede-

nom vremenu, na izvršavanju zadataka,

svakodnevno su bila angažovana t -

cijama u sanaciji

posljedica izazavanih prirodnim ili vještač

kim katastrofama”, rekao jeMilosavljević za

“Partner”.

Na osnovu praćenja situacije, prema njego

vim riječima, u Vojsci su za angažovanje

pravovremeno stavili u stanje gotovosti po

jedine snage i sredstva.

o an

gažovan u pružanju pomoći stanovništvu

napoplavljenimpodručjima.Odobrenje da

Vojska djeluje dao jeminist r odbraneBoro

Vučinić”, kazao je on.

Milosavljević je dodao da je dio snaga

a tom području

bili prisutni od

ni na pružanju po

moći ug

ri gu

mena čamca, sa posadama. Njihov zadatak

je težišno bio pružanje pomoći stanovniš

tvu u spa avanju pokretne imovine i stoke,

prevoženje vode, hrane i ostalih sredstva

potrebnih za život”, kazao jeMilosavljević.

ga, jedan

od zadataka, bio i prevoženje medicinskog

osoblja za pružanje pomoći ugroženomsta

novništvu, kao i spremn

-

s

General je naglasio da je, pored to

-

ost za evakuaciju

Tema

Vojska Crne Gore dala doprinos saniranju posljedica od poplava

Prva - kad je narod u nevolji

su pripadnici Vojske reagovali u danima po-

plava, dokument je koji pruža odgovore na

najvažnija pitanja u oblasti funkcionisanja i

razvoja sistemaodbrane.

Taj akt proizilazi iz Ustava Crne Gore, Stra-

tegije nacionalne bezbjed -

dj

nosti, Prezentaci

onog dokumenta Crne Gore za Partnerstvo

za mir i njenog strateškog opre eljenja za

evropske i evroatlantske integracije.

MihailoDanilović

Milosavljević je naglasio da je Vojska u go

tovosti imala dodatne snage za evakuaciju,

sanistetsko zbr

“Takođe, u dodatne snage

koje bi pomogle u obezbjeđivanju smještaja

ugroženog stanovništ a, ali angažovanje u

konkretnom slučaju, na sreću, nije bilo po

trebno”, rekao jeMilosavljević.

-

injavanje, snab ijevanje vo-

domihranom…

gotovosti su bile i

v

-

Strategija odbrane Crne Gore, prema kojoj

d

10 PARTNER

stanovništa, što, kako se kasnije ispostavilo,

nije bilopotrebno.

U opštini Cetinje, kako je rekao, pripadnici

Vojske bili su angažovani od 9. do 13 ja-

nuara.

-

-

-

-

avanju životinja,

koje su ostale zarobljene na ostrvcima okru-

ženimvodom.

-

“To su bila konkretna angažovanja V

-

-

-

rekao je on.

Vojnici su, slijedeći svoju misiju, bili ras

poređeni na područjima sela Dodoši, Po

nari iŽabljakCrnojevića.

Prevashodan zadatak vojnika na tim pod

ručjima, naglasio je Milosavljević, bio je u

otklanjanju problema u snadbijevanju elek

tričnom enegrijom u selu Dodoši i Žabljaku

Crnojevića, kao i na spas

Jedna vojna ekipa u reonu sela Žabljak

Crnojevića radila je na podizanju stubova za

dalekovode.

“Za četri dana spašeno je oko 60 životinja”,

istakao jeMilosavljević.

On je dodao da je, takođe, dio snaga bio an

gažovan na prevoženju potrebnih sredstava

i građanauGradskoj opštiniGolubovci.

ojske.

Prosječno je, dnevno, bilo angažovano oko

sedamdeset ljudi, sa sedam čamaca i posa

dama. Lično mislim da smo konkretnim

angažovanjem ispunili oabveze koji se od

nose na zadatke i misiju Vojske Crne Gore.

Naravno, bićemo spremni, u slučaju da bude

trebalo, da i ubuduće odgovorno odgovo

rimona slične izazove”,

Tema

Lekcija za upravljanjekrizom

Milosavljević je rekao

“Mislim da bi na taj način sagledali sve

preuzete aktivnosti i sigurno izvukli

potrebne pouke za budući rad

. Na taj način bi se kvalitetno

mogao dograditi postojeći sistem kri

znogmenadžmenta”, rekao je on.

Milosavljević smatra, kako je kazao, da

posebno treba potencirati na značaj

preduzimanja preventivnih mjera na

spr ečavanju mogućih posljedica ova

kvih ili sličnih elementarnihnepogo

kako smatra da

po završetku kompletnih aktivnosti na

sanaciji posljedica od poplava treba, na

nivou države, izvršiti detaljnu analizu

svihobavljenihposlova.

i dje-

lovanje

-

j -

da.

Sve rijeke u Crnoj Gori, tokom po-

plava, približile su se ili su dostigle re-

kordannivovodostaja.

Premijer Milo Đukanović boravio je od

19. do 22. januara u zvaničnoj posjeti

Sjedinjenim Američkim Državama i tom

prilikom sastao se sa najvišim državnim

zvaničnicima, među kojima, sa pot-

predsjednikom Džozefom Bajdenom i

državnomsekretarkomHilariKlinton.

Pored evroatlantskih tema, na dnevnom

redu brojnih sastanaka bili su i bilateralni

odnosi dvije zemlje, a pored Bajdena i

Klinton, među sagovornicima naše de-

legacije bili su i senatori Lugar i Vojnovič,

kongresmen Taner i niz uticajnih ljudi iz

Kapitol hila.

Đukanović je tom prilikom na Univer-

zitetu ''Džon Hopkins'' održao predava-

nje na temu ''Putevi Crne Gore prema

evroatlantskim strukturama''. Tom prili-

kom, a odgovarajući na pitanje o rezul-

tatima implementacije Vladine Komuni-

kacione strategije oNATO integracijama,

kojom se željelo predočiti javnosti važ-

nost evroatlanstkih integracija, predsjed-

nikĐukanović je kazao:

„U pitanju je jedan vrlo zahtjevan posao.

Svjesni smo da se suočavamo sa krupnim

predrasudama građana naše države i na-

šeg regiona. Pažnju skrećem na dvije

takve predrasude. Jedna je starijeg datu-

ma i vezana je za nasljeđe iz hladno-

ratovske podjele svijeta, gdje je NATO

predstavljan kao nama suprostavljena

strana. Druga predrasuda je vezana za

1999. godinu. Crna Gora je bila dio Sa-

vezne Republike Jugoslavije koja je tada

bombardovana od strane NATO saveza.

Ne ulazeći sada u razloge koji su do toga

doveli, potpuno je jasno da to predstavlja

traumu za građane ne samo Srbije, ne

samo Kosova, koji sumnogo više stradali

u toj operaciji, nego i za građane Crne

Gore jer u njoj je bilo ne samo mate-

rijalnih nego i ljudskih žrtava. Uprkos

tome mi čvrsto vjerujemo da Crna Gora

Povod

PARTNER 11

nju da podnese naše, nacionalne vjerske i

kulturološke razlike, jer se nažalost sukobi

najčešće ponavljaju upravo na toj osnovi. I

zato smatram da je neupitno da sve države

regiona treba da nađu svoje u okviru

treba da bude dio NATO-a i to pokuša-

vamo da kroz Komunikacionu strategiju

predočimo našim ljudima. Objašnjava-

mo to, rekao bih, dosta ubjedljivo i sa

različitim argumentima. Pomenuću

samo neke. Prvo, bolje bi za nas bilo da

smo i tada bili u NATO-u, nego što smo

bili uzvan njega i što su drugi odlučivali o

tome da li će naša država biti bombar-

dovana. Drugo, nema nikakve sumnje,

iskustva drugih država jasno govore da su

jasni ekonomski benefiti svake države

koja je ušla u NATO. Crna Gora se nalazi

pred obnovom razvojnog i investicionog

ciklusa.Veoma se oslanjamo na strane

investitore i pri tome glavni investitori su

upravo iz država Evropske unije i NATO-

a. Zato će važan i pouzdan signal ukupne

sigurnosti njihove i njihovog kapitala u

Crnoj Gori biti pripadnost naše države

NATO-u. Rekao bih i, možda najvažniji

argument kojeg se latim u razgovoru sa

ljudima u Crnoj Gori kada govorimo na

ovu temu je sljedeći: imamo nažalost

previše ubjedljivih dokaza iz dalje i iz

novije istorije koliko je krhka naša sta-

bilnost i koliko su nepouzdani meha-

nizmi naše stabilnosti. Oslanjati se na re-

kao bih već poraženu pretpostavku

„valjda smo nešto naučili iz ove po-

sljednje greške, čini mi se da bi bilo fa-

talno ponavljanje grešaka. Generacija

mojih đedova je ratovala. Kada je rat

završen, vjerovatno su mislili da se na-

učila ta lekcija. Generacija mog oca je

ratovala. Vjerovatno su i oni mislili da se

naučila ta lekcija. Moja generacija je ra-

tovala. Dakle, ključno pitanje ljudima sa

kojim razgovaram je: da li želimo da

ostavimo takvu sudbinu i našoj djeci. Ja

mislimda tovišenije pitanjepolitike, to je

već pitanje elementarne ljudske i rodi-

teljske odgovornosti. Ako smoodgovorni

ljudi onda treba da izađemo iz stanja ne-

pouzdane stabilnosti u našem regionu,

one stabilnosti koja očigledno nije u sta-

NATO-a i da će to biti jedini pouzdan ga-

rant naše regionalne stabilnosti bez čega

nema našeg ekonomskog i demokratskog

razvoja.“

OliveraĐukanović

Za buduće generacije bez rata

limo zadovoljstvonapretkomkoji jeCrna

Goraostvarila uproteklih 15godina“.

Tokom kasnih 90-tih godina, gospodin

Đukanović je smatran saveznikomZapa-

da protiv Slobodana Miloševića, pokoj-

nog srpskog lidera koji je pokušao da

etnički očisti Kosovo od Albanaca, kao i

BosnuodMuslimana iHrvata.

1 PARTNER2

Prenosimo

Lider jedne od najmanjih zemalja na svi-

jetu ima savjet za novopečene države: Sje-

dinjeneAmeričkeDržave suvašprijatelj.

U intervjuu za Vašington tajms, crno-

gorski premijer Milo Đukanović navodi

da su Sjedinjene Američke Države, više

nego bilo koja druga zemlja, igrale ključ-

nu ulogu u razvoju vojske, pravnog siste-

ma ipolicije unjegovojmladoj državi.

“Sjedinjene Države su pomogle našoj po-

liciji, pravosudnom sistemu, kao i našoj

vojsci da se pripremi za ulazak u NATO,“

kaže četrdesetsedmogodišnjiĐukanović.

Crna Gora je jedna od najmanjih država

na svijetu, sa 622.000 stanovnika i bruto

domaćim proizvodom od 4,82 milijarde

u2008. godini.

Ova zemlja je većim dijelom 20. vijeka

bila dio Jugoslavije i od međunarodne

javnosti je smatrana prvincijom Srbije,

sve do 2006. godine kada je više od polo-

vine građana Crne Gore glasalo za odva-

janje odSrbije.

Od tada je gospodin Đukanović, koji je

prvi put izabran za premijera Crne Gore

1991. godine i koji u posljednjih 19 godi-

na, sa izuzetkom dvije godine, u konti-

nuitetu biopredsjednik i premijer te zem-

lje, izgradiomnoge institucije odnule.

„Često mi se čini da je bolje izgraditi

nešto odnule, nego refomisati staru insti-

tuciju“, navodi on. „U izgradnji institucija

u značajnoj mjeri se oslanjamo na naše

međunarodneprijatelje, uključujući i Sje-

dinjeneDržave“.

On kaže da Crna Gora ostvaruje partner-

stvo sa državom Mejn radi obuke svojih

oružanih snaga od 2.500 vojnika, koliki je

nekada bio broj pripadnika štaba heli-

kopterske jedinice bivše jugoslovenske

vojske.

za sljedeću godinu zakazao referendum o

odvajanju, zainteresovani da nauče više o

iskustvimaCrneGore.

„Bilo je lijepo čuti to što je rekao“, izjavio

je Đukanović. „U šali kažemo da bi crno-

gorski model mogao postati naš sljedeći

izvozni proizvod“.

Lider pozdravlja pomoć SAD-a novim zemljamaWashington Times:

Gospodin Đukanović se prošle nedjelje u

Vašingtonu sastao sa potpredsjednikom

Džozefom R. Bajdenom i državnim se-

kretarom Hilari Rodam Klinton, politi-

čarima sa kojima se već susreo dok su bili

senatori.

„To je bila prilika da razgovaramo o na-

pretku na Balkanu,“ rekao je. „Ovo je bila

prilika za neka istorijska prisjećanja. Što

je najvažnije, bili smo u prilici da podije-

„1995. godine sam razgovarao sa Bajde-

nom o naporima na očuvanju Crne Gore

kaomultietničke države (i dobio njegovu

podršku),“ navodi on.

Gospodin Đukanović napominje da

mnoge države koje razmišljaju od odva-

janju sada posmatraju Crnu Goru kao

model. Kaže da mu je jedan od njegovih

američkih pravnih savjetnika tokom po-

sjete rekao da su u južnomSudanu, koji je

Autor: Eli Lejk, 27. 1. 2010.

”Spetsnaz” - Rusija:

”CommandosNaval” - Francuska:

Dok su većina komandosa, širom svijeta, obu

čeni da stalno uče ratničke vještine, ruske spe

cijalne jedinice “Spetsnaz”, su obučene da trpe

bol i daunjemu-uživaju.

Obuku čine sticanje

i međusobno ranjavanje, lomljenje

rebara, prstiju, jer se, kako tvrde Rusi, u tom

sistemumladi regruti najbolje “kale”.

obično bi

vaju raspoređeni u izviđače, ali ih u posljednje

vrijeme često gledamo kao tjelohranitelje vo

dećih ruskih politič

naučeni da ignorišu bol, budući da je to,

kako kažu, nemoguće. Pripadnici ”Spetsnaz-

a”učeda -uži

-

-

Pripadnici te jedinice surovu obuku mogu

prekinuti bilo kada, po sopstvenoj želji. “Spet-

snaz” želi samonajbolje, odnosno ljude koji su

otporni na bol i koji su spremni da ubiju u bilo

kom trenutku. vojnih vje-

ština, ali

Po završetku surove obuke, ti ljudi, -

-

ara i tajkuna. Oni tvrde da

nijesu

vajuunjemu.

Povod

PARTNER 13

cijalnog rata koji SAD vode širom svijeta.

O su -

-

. Njihov

surovi trening traje više od godinu dana. N

-

-

-

-

bučeni u svim poljima u kojima se obuča

vaju drugi američki specijalci, ali njihov tre

ning ima najveći nivo kompetencije

e

može se svako prijaviti da bude- mornarička

foka. Potrebno je da ste muškog pola, da imate

između 17 i 28 godina, da ste izvanrednog vida i

da prođete veoma strogi test fizičke

izdržljivosti. Primjera radi, 460 metara treba u

punoj ratnoj opremi da preplivate za deset i po

minuta ili da 2,4 kilometra pretrčite u punoj

ratnoj opremi za svega deset minuta i 20 se

kundi. Ko ispuni te kriterijume, može da počne

obuku. Onda slijedi fizička obuka koja

obuhvata ronjenje, plivanje i zemaljsku obuka, i

sve to traje 24 nedjelje. Zatim slijedi još 26

nedjelja tzv. “SEALkvalifikacionih treninga”. Po

završetku obuke, potencijalna foka ide na spe

cijalizaciju u poljima gdje ima potrebe. Foke se

najčešće specijalizuju za posao snajperiste, spe

cijaliste za strane jezike, penjača, ronioca ili di

verzanta…

”SAS” - VelikaBritanija:

jela, obuhvata i alpinistiku, skijanje, savlađi

vanje prepreka na teško pro

-

hodnom terenu,

izradu igloa i bivaka u snijegu, orijentaciju,

maskiranje i drugevještine.

”Shayetet 13”- Izrael:

Britanski SAS-ovci, koji slove za najbolju speci-

jalnu jedinicu svijeta, su istrenirani da izvode

jed , -

-

snim akcijama.

Pripadnike te dvije specijalne jedinice veže i

drugarstvo. P su

nako dobro vojničke prepade isto kao i slo

ženi posao-obavještajne djelatnosti. Fizičke

predispozicije SAS-ovaca moraju biti iste kao

kod američkih foka. Sličnost ovih jedinica je

izražena do te mjere, da su u Iraku i Avgani

stanu, učestvovali zajedno u opa

ripadnici te jedinice obučeni za

borbu hladnim oružjem stilom koji su nekad

preferiraliApači.

Surovi do bola

Njihov službeni moto je isti kao i izraelske

vojske: "Never Again". Naravno, misli se na

holokaust. To je elitnapomorska jedinica izra-

elske vojske. Njihova glavna prednost

-

, -

, bez

potrebe za uplitanjem nekih drugih rodova

vojske.

-

-

-

je tihi

dolazak na ciljano područje morskim putem,

brzo prebacivanje na kopneni režim djelova

nja te samostalno povlačenje isto tako mor

skim putem, nakon obavljenog napada

Ovo je jedna od specijalnih jedinica s

najdužom istorijomu Izraelu, koja datira čak i

prije osnivanja same države Izrael 1948. go

dine. To je jedina jedinica izraelske vojske

koja, još, koristi kalašnjikov AK47 kao stan

dardnooružje.

Najsposobniji mladići postaju članovi ove ču

vene jedinice, koja je godinamaponos Izraela.

“Mornaričke Foke” SAD:-

Najbolje specijalne vojne jedinice u svijetu

Iz servisa portala Analitika prenosimo top listu najboljih specijalnih jedinica, po izboru sajta Listverse.com

Oni sebe nazivaju i francuskim "zelenim be-

retkama". N -

-

-

Sastoje se od šest jedinica, a svaka od njih j

-

-

-

em-

ljena specijalnim naoružanjem.

-

amijenjene su za obavještajna, iz

viđačka, komandosko-diverzantska i antite

roristička dejstva na kopnu, moru i u vazdu

hu.

e

obučena za specijalne zadatke: borbeno ronje

nje, diverzije namoru, izvlačenje, “pasje” jedi

nice, dalekometna vatrena podrška, uključu

jući i obukuza snajperiste i korištenje raketnih

lansera.

Za izvođenje noćnih akcija jedinica je opr

Program

obuke, pored standardnog padobranskog di

Možda ćete pomisliti da ih ima puno. Ipak,

ima ih samo2.000.Oni sunajelitniji borci spe-

Crna Gora Njemačka Uzbekistan Avga

nistan.

Put kojim će početkom februara dva

crnogorska oficira stići na od

Avganistana. Kapetan

Ivica Simonović i poručnik fregate Radosav

Nikolić

Spremno čekaju polazak koji će u nji

hovoj vojničkoj karijeri i u istoriji Crne

Gore ostati zapi

počeli sa učešćem

šestomjesečnog boravka je

- - -

Podgorica - Keln - Termez -Mazar e

Sharif.

redište, u bazu

„Marmal“, na sjeveru

spremili su svoje kofere i rezervisali

karte. -

san kao datum kada su prvi

crnogorski vojnici u mi-

siji ISAF.

Adresa gradMa-

zar e Sharif, u istoriji ove drevne države po-

znat kao glavna raskrsnica na sjeveru, od

koje putevi vode prema Kabulu, Kunduzu i

14 PARTNER

Predstavljamo

Vojna baza ,,Marmal” u AvganistanuRed u kampu, ali dosta i razonode

grob i Plavu džamiju, poprima sniježno

bijelu boju, postaje sveti golubmira. I zaista,

oko Plave džamije, okuplja se na hiljade

bijelih golubova.

U neposrednoj blizini grada lociran je -

sustvo organizovanih struktura koje su

preduzele sve da zaštite stanovnike baze

. U

kampu vlada besprekoran red. Ljudstvo je

naj

veći kamp snaga ISAF u sjevernom dijelu

Avganistana. Sam prilaz kampu ukazuje na

pri

od

iznenadnog napada terorističkih snaga

smješteno u blindiranim kontejnerima, po-

stavljenim ipovezanim

U kampu su na raspolaganju vojnicima te-

retane, restorani, pošta, internet sala, crkva,

imnogi drugi sadržaji za razonodu i opušta-

njeu trenucimaodmora.

lanina. Sa obronaka

planine pruža se -

, na kamp i

na grad Mazar e Sharif koji ima

.000 i 400.000 stanovnika. -

-

zelen, što traje

, i ovo se od beznadne

pustinjepretvori uplodnapolja.

Baza „Marmal“ je boravište za vojnike

ISAF-a zadužene da u ovom dijelu Avga-

nistana pomognu u uspostavljanju pravne

države i funkcionisanju života dostojno -

štabne -

takoda zajedno čine

manje zgrade sa svim pratećim sadržajima.

Sa istočne i sjeverne stranekampaproteže se

vijenac Hindukush p

veličanstven pogled na pu

stinjsko žutilo dolina u podnožju

između

300 Prosto je ne

vjerovatno kako s početkom zime ovaj pu

stinjski krajolik postane sve

do proljeća područje

g ci

vilizovanog čovjeka. Crnogorski oficiri će

obavljati poslove u Regionalnoj ko

mandi „Sjever“.Vodećanacija uovomdijelu

susjednim državama Uzbekistanu i Turk-

menistanu.

Grad Mazar e Sharif je nadaleko poznat po

impresivnoj plavoj džamiji ili Rawze e Sha-

rif, kako joj je pravo ime. Ovo zdanje je -

o 1512. godine, a do današnjih dana

renovirana je preko 200 puta. Sve zgrade

ovog ogro

e

impresivanmozaik.

Postoji vjerovanje -

-

-

sa

građen

mnog kompleksa popločane su

tirkiznim i tamno plavim pločicama, koje u

kombinaciji sa žutom i zelenom čin

kako je u krugu ove dža

mije sahranjen Hazrat Ali, rođak i zet Pro

roka Muhameda. Hazrat Ali je po sunitima

četvrti kalif cijelog islamskog svijeta. Naj

veće čudo su čudovišta,

divovi i čarobna izlječenja. Najveće čudo su

golubovi

golubovi isključivo bijeli. Legenda

kaže da čim golub prelet

Mazar e Sharifa nije

. Postoji podatak da su u ovomgra-

du svi

i Hazreti Alijev

Plava džamija u Mazar e Sharifu

Pripadnici Vojske Crne Gore u kampu „Marmal“

Avganistana je Njemačka, ali se pored nje

mačkih vojnika na svakom kora

Šveđani,Hrvati,Mađari, i

Može se reći -Evropaumalom, ako ne i svi

jet u malom. To je naravno zajednička ka

rakte

međunarodne za

jednice

adaučinjenona sjeverunajvjerov

ključ za mirniji i sigurniji Av

ture. Ove aktivnosti mogu

poboljšati sigurnost i umanjiti mogućnost

da terorističk

čvršćeuporištena sjeveru.

učju odgovornos

-

ku mogu

srestiNorvežani,

mnogi drugi. I pripadnici OS Bosne i Her-

cegovine od skoro su stanovnici ove baze.

-

-

ristika svih kampova ISAF-a u Avga-

nistanu.

Prisutnost i angažovanje -

i brojnih nevladinih organizacija i

sve do s at-

nije su gani-

stan.

Avganistanci kroz razvoj dobijaju jasnu sli-

ku napretka, kao što je izgradnja škola, pu-

teva i infrastruk

e - kriminalne organizacije

dobiju

U proteklih nekoliko godina Regionalna

komanda ,,Sjever” vodi brigu o brojnim

projektima na podr ti. Na

PARTNER 51

Predstavljamo

problema. To je najvjerovatniji razlog zašto

lokalni mo -

-

su iz domena informacionih i

psiholoških operacija (PSYOP), što je u

nadležnosti odjeljenja za operacije iz sa-

stavaRegionalnekomandeSjever.

Psihološke i informacijske operacije su -

angažovanja

snaga ISAF. Ove vrste operacija, od zavr-

šetka Drugog svjetskog rata do danas, su se

razvijale koncepcijski, organizaciono i -

-

l -

Otud se one u savremenim uslo-

ćnici uspijevaju zadržati kon

trolunad timpodručjima.

Poslovi na kojima će biti angažovani crno

gorski oficiri

va

žan činilac ukupne strategije

teh

nički. Njihov značaj u savremenimoperaci

jama je nezamjen jiv. Često ih nazivaju “ne

ratne operacije” ili “operacije drugačije od

ratnih”.

vještajno prikupljanje “svježih”podataka

koje predhodi ili prati realizaciju psiho

loške

Crnogorski oficiri su u pripremi za učešće u

misiji završili potrebnu obuku i time stekli

neophodna z

gionalne komande

unaprijediće i znanja i steći dragocjeno is

-

i informacioneoperacije.

nanja i vještine. Izvršavanjem

zadataka u okviru Re

-

primjer, pored infrastrukturnih ulaganja

organizovane su i rade kancelarije -

Avganistanci sami brinu o svojim projek-

tima, -

-

Avganistana.

Nedostatak vidljivog napretka vjerov

,

-

-

, što vodi do

guver

nera distrikata i policijske stanice u svim

distriktima.Međunarodna zajednica želi da

sa ciljem da budu uključeni u sve na

cionalne potrebe i da znaju koja su očeki

vanjaod

atno

može uticati na stabilnost i bezbjednost

područja a posebno na selima koja imaju

težak pristup razvojnim programima. Po

neka imaju nedovoljno izgrađenu infra

strukturu i teško supristupačna

kustvo.

ovladavanja klasičnim vojnim vje

štinama i dobrog odnosa s domaćim sta

novništvom, važn

Šestomjesečni boravak je prilika za sticanje

novih prijatelja

države. Kapetan Simonović i po

ručnik fregate Nikolić će imati privilegiju

da prvi osjete zadovoljstvo i

anLazarević

Za uspješnostmisije uAvganistanu,

pored -

-

o je znati i dobro funkci-

onisati u multinacionalnom okruženju.

, za promociju i svog naroda

i svoje -

ponos kada se

crnogorska zastava zavijori na ISAF jarbo-

lu, nošena prijatnim avganistanskim vje-

trom.

pkZor

vima izdvajaju kao neminovan, dominan-

tan -

-

ovih operacija u postizanju ciljeva pra-

tio je izrazito brz i veoma širok razvoj i

primjena sredstava javnog komuniciranja.

Psihološke operacije se izvode na duži i

-

-

-

i pravovremenost, istinitost sa empirij-

skim podacima, javnost izvora i kredibi-

-

i sve značajniji oblik vojnog angažo

vanja. Primjena djelovanja snaga za izvođe

nje

kraći vremenski period. Operacije se izvo

de uz poštovanje principa, od kojih su po

sebno značajni: jasna definicija misije koja

se sprovodi, koordinacija aktivnosti, ažur

nost

litet. Takođe je od posebnog značaja oba

Baza “Marmal” u Mazar e Sharifu

Ulazna kapija baze „Marmal“

Pripadnici Vojske Crne Gore u kampu „Marmal“Pripadnici Vojske Crne Gore u kampu „Marmal“

Poslanici Skupštine

tegijama nacionalne bezbjednosti i

odbrane.

Crne Gore nedavno

su usvojili izmjene Zakona o Vojsci Crne

Gore i Zakona o odbrani, čime su ta dva

sistemska akta usklađena saUstavom, ali i

sa stra

16 PARTNER

Povod

Sve u skladu

Sistem odbrane, -

do proglašenja nezavisnosti Crne

Gore, u skladu sa Ustavnom poveljom

Državne zajednice Srbija i CrnaGora, bio

je u cjelini u nadležnosti instutucija neka-

dašnjedržavne zajednice.

On je kazao da je obnovomdržavne neza-

visnosti, Crna Gora je preuzela sve po-

slove koji su bili povjereni instutucijama

D ,

na sjednici održanoj sredinom juna 2007.

prema njegovim rije

čima,

ržavne zajednice, u vezi sa čim je Vlada

godine, donijela Strategiju nacionalne

bezbjednosti i Strategiju odbrane Crne

Gore.

Ustavotvorna skupština Crne Gore, do-

dao je, na sjednici od 27. jula 2007. godine

usvaja Zakon o odbrani i Zakon o Vojsci

CrneGore.

“U skladu sa Ustavom, u Skupštini 27.

novembra 2008. godine usvaja se Stra-

tegija nacionalne bezbjednosti, a na sjed-

nici od 17. decembra 2008. godine i Stra-

tegija odbrane Crne Gore”, podsjetio

donesena prije Ustava, Strategije

nacionalne bezbjednosti, Strategije od-

brane Crne Gore, Strategije nacionalane

bezbjednosti, Prezentacionog dokumen-

ta Crne Gore za Partnerstvo za mir i nje-

nog strateškog opredjeljenja za evropske i

evroatlantske integracije.

Svim tim dokumentima -

-

i ciljevi,

koncept odbrane, misije i zadatke Voj-

ske…

“ ta dva zakona usvojena

prije nego sva ova ostala, strateška do-

kumenta

, za izmjenu Zakona o odbrani i

je

Stamatović.

On je rekao da je činjenica da su ta dva

zakona

, naime, defini

sani su razvoj i funkcionisanje sistema

nacionalne bezbjednosti, izraženo je

opredjeljenje države da bude dio regi

onalnih i međunarodnih (UN, NATO,

EU i OEBS) sistema bezbjednosti, a i

utvrđeni su strateški odbramben

Činjenica da su

ključni su razlozi zapredlaganje,

odnosno

Povodom novih zakonskih rje enja o odbrani i Vojsciš

Osnovnadržavna funkcija

Zakonom o odbrani -

-

dbrambenih pri-

prema i ostala pitanja od interesa za

odbranu Crne Gore. Odbrana Crne

Gore, prema tom tekstu, osnovna je

državna funkcija koju organizuju i

sprovode nosioci odbrambenih pri-

prema, u cilju reagovanja na izazove,

rizike i prijetnje bezbjednosti Crne

Gore.

“Odbrambeni interesi ostvaruju se

izvršavanjem poslova od interesa za

odbranu, -

, iz-

gradnjom povjerenja, bezbjednosti i

stabilnosti u regionu,

aktivnosti u procesu integracije u

NATO i EU.

”, piše u Za-

konuoodbrani.

uređuje se orga

nizacija i funkcionisanje jedinstve

nog sistema odbrane države, prava i

dužnosti nosilaca o

saradnjom sa međunarod

nim organizacijama i institucijama,

drugim subjektima i saveznicima

sprovođenjem

Odbrambeni interesi se

ostvaruju u skladu sa nacionalnim i

međunarodnim pravomŠef Odjeljenja za normativnu djelatnost i

evropske integracije u Ministarstvu od-

brane

ta dva zakona,

kao i dostignuti stepen ostvarivanja

ciljeva u okviru p

njima

treba izmijeniti, odnosnodopuniti.

“Zakon o odbrani, s obzirom na obim

promjena, je izmijenjen i dopunjen, dok

se u odnosunaZakonoVojsciCrneGore,

iz istog razloga pristupilo predlaganju,

odnosno donošenju cjelovitog propisa”,

kazao je on.

Mirko Stamatović objasnio je da su

iskustva stečena u primjeni

rograma Partnerstvo za

mir, ukazala da određena rješenja u

sa Ustavom

Zakona o Vojsci Crne Gore

“U -

Zakona o

odbrani, kao sistemskog zakona u oblasti

odbrane i Zakona o Vojsci, kao

osim

”, istakao je

Stamatović.

skladu sa Ustavnim zakonom za spro

vođenjeUstavaCrneGore, neophodno je

bilo usklađivanje sa Ustavom

posebnog

zakona u ovoj oblasti. Takođe,

PARTNER 71

Povod

viru Programa Partnerstvo za mir, uka

zala su na potrebu da se određena rje

šenja u ovim za

Komentarišući

Stamatović je

obavještajni i

kontraobavještajni poslovi u oblasti od

brane organizuju u okviru Agencije za

nacionalnu bezbjednost i vrše na način

propisan zakonom o ovoj agenciji i akti

ma za njegovo sprovođenje, dok se u Mi

nistarstvu odbrane

Stamatović je naglasio da su ustavna

određenja

om tijelu Skupštine Crne

Gore izvještaj o ukupnom stanju uVojsci,

do kraja prvog kvartala naredne godine, a

na zahtjev tog tijela i posebne izvještaje.

Takođe, propisano je da ministar od

brane, na zahtjev Savjeta za odbranu i

bezbjednost podnosi, pored go

u u Vojsci i

posebne izvještaje”, zaključio je Stama

tović.

MihailoDanilović

-

-

konima izmijene, od-

nosnodopune”, dodao jeon.

pitanja kojima se dio jav-

nosti bavi, rekao da su, u

skladu sa Ustavom Crne Gore, Vojska i

bezbjednosne službe pod demokratskom

i civilnom kontrolom, a nadzor nad Voj-

skom i bezbjednosim službama obavlja

SkupštinaCrneGore.

“U vezi sa tim, valja ukazati da se, u

skladu sa Zakonom o izmjenama i do-

punama Zakona o odbrani,

-

-

-

organizuju bezbjed-

nosni poslovi”, kazao je on.

, koja se odnose na Vojsku,

predmet bliže razrade Zakona o Vojci

Crne Gore, kojim se, kako je rekao, pro-

pisuje da demokratsku i civilnu kontrolu

Vojske vrše Skupština Crne Gore, Vlada i

Savjet zaodbranu i bezbjednost.

Nadzor nad Vojskom, pak, obavlja Skup-

ština preko nadležnog radnog tijela, od-

nosnoOdbora zabezbjednost i odbranu.

“Pored toga, ovim zakonom se propisuje

da ministar odbrane dostavlja nad-

ležnom radn

-

dišnjeg

izvještaja o ukupnom stanj

-

usklađivanja sa Ustavom, neophodno je

bilo usklađivanje ovih zakona sa

Strategijom nacionalne bezbjednosti i

StrategijomodbraneCrneGore, a i iskus

tva stečena u primjeni Zakona o odbrani i

Zakona o Vojsci Crne Gore, kao i do

stignuti stepen ostvarivanja ciljeva u ok

-

-

-

Vojskapod nadzorom

Savjet za odbranu i bezbjednost do-

nosi odluke o komandovanju Voj-

skom i imenuje i razrješava vojno

diplomatske predstavnike.

organizacija te

institucije,

Vojska je, kako se navodi u novom

zakonskom rješenju,

-

-

-

-

„Vojska je pod parlamentarnim nad-

zorom i demokratskom i civilnom

kontrolom, u skladu sa Ustavom i

zakonom.Organizuje se u komande i

jedinice“, pišeu tekstu.

Prema istom zakonu, Vojska se sa-

stoji od vidova, rodova i službi.

Vidovi Vojske su: kopnena vojska,

vazduhoplovstvo i mornarica. -

stalni sastav i re-

zervni sastav. Profesionalna vojna

lica su vojnici po ugovoru, podoficiri

i podoficiri po ugovoru i oficiri i

oficiri pougovoru.

Zakonom

o Vojsci uređuje su

služba u Vojsci, prava i

obaveze i status lica u Vojsci u toku

službe i drugapitanjaodznačaja.

profesionalna

odbrambena snaga koja brani neza

visnost, suverenost i državnu teri

toriju Crne Gore, u skladu sa prin

cipima međunarodnog prava o upo

trebi sile i izvršava dodijeljene misije

i zadatke.

Voj

sku sačinjavaju

Vučinić:

Neophodnost usklađivanja saUstavom

Uoči usvajanja tih zakona, crnogorski

ministar odbrane Boro Vučinić kazao

je da je razlog za donošenje tih zakona

o izmjenama i dopunama “neophod

nost usklađivanja zakona sa Ustavom,

kao i strategijama nacionalne bezbjed

nosti i odbrane”.

“Predlog zakona je izmjenjenuodnosu

na ostvarivanje odbrambenih interesa

kroz saradnju sa međunarodnim or

ganizacijama i institucijama, drugim

su bjektima i saveznicima, kao i kroz

sprovođenje aktivnosti u okviru pro

cesa integracije u NATO i Evropsku

uniju”, kazao jeVučinić.

On je dodao da je Predlogom zakona

propisano da Savjet za odbranu i bez

bjednost odobrava plan upotrebe voj

ske Crne Gore, kao i da su napravljene

izmjene u oblastima nadležnosti

odbrane, koje se odnose na Skupštinu,

predsjednika,Vladu, kao i Savjet.

Predlogom zakona o izmjenama i do

punama Zakona o vojsci obezbjeđuju

se normativne pretpostavke koje omo

gućavaju dalju izgradnjumoderne voj

ske Crne Gore, koja će, kako je kazao

Vučinić, svoj dio odgovornosti u bez

bjednosti CrneGore, ali i u sistemuko

lektivnebezbjednosti.

“Prilikom izrade korišćena su iskustva

partnerskih i zemalja u okruženju”, na

veo jeministar odbrane.

On je dodao da Savjet za odbranu i

bezjednost donosi odluke na osnovu

kojih crnogorski predsjednik koman

duje i imenuje vojno diplomatske

predstavnike.

“On naređuje uvođenje mjera priprav

nosti i mobilizaciju vojske”, rekao je

Vučinić.

Prema njegovim riječima, službu u

v

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

ojsci mogu da vrše samo crnogorski

državljani, a u ratu i lica koja nemaju

crnogorskodržavljanstvo.

“Pod uslovom da imaju odobreno pre-

bivalište u Crnoj Gori i samo ako se

prijavekaodobrovoljci”.

Vojska Crne Gore, u sklopu opšte re

forme sistemaodbrane

pristup u osposobljavanju i pro

fesionalnom razvoju podoficir

cirskog

lancapodrške.

Stanje podofici

u Vojsci

lanca podrške, zahtijevalo je korjenite

promjene.

i

mijenjat

ta je trebalo prilagoditi savremenim

zahtjevima i postavljenim misijama

Vojske. Podoficirski kadar je trebalo

motivisati i dodatno obrazovati kako bi

postizali visoke radne rezultate i davali

puni doprinos postizanju organizaci

skih ciljeva. U cilju preuzimanja

, uz

zemalja i komandi NATO, orga

nizovana je serija

izvršena je edukacija komandnog

kadra i ostalih pripadnika Vojske Crne

Gore, radi upoznavanja sa pojmom

Kroz predstavljanje po

-

, počela je dami-

jenja i -

skog

kadra, kroz afirmaciju projekta podofi-

cirski lanac podrške. Prva analiza rada

u tom domenu, započetog još 2001. go-

dine izvršena je u decembru prošle go-

dine. Načelnik Generalštaba VCG vi-

ceadmiral Dragan Samardžić je, tom

prilikom, istakao značaj podofi

rskog i vojničkog kadra

, zatečeno na početku izgradnje

Rutinski rad na formacij-

skim dužnostima morao se prevazići

i struktura postojećih znanja.

Is

j-

ste-

čenih iskustava pomoć renomiranih

predavača iz oružanih snaga partner-

skih -

seminara. Na taj na-

čin

podoficirskog lanca podrške i očekiva-

nim benefitima uvođenja istog u orga-

nizacijsko-formacijsku strukturu Voj-

ske CrneGore. -

18 PARTNER

Predstavljamo

Podoficirski lanac podrškeU svim jedinicama Vojske biće osnovan podoficirski odbor

zitivnih iskustva isticano je da pod

oficir, sa delegiranim autoritetom od

strane sistema komandovanja, može

preduzeti odgovornosti

podoficira i vojnika pougovoru.

, podoficir može pružiti po

dršku sistemu komandovanja kroz brzo

prenošenje informacija, davanje pred

loga i preporuka komandantima pri

ocjenjivanju, unaprj

Ucilju izvršenjapripremaza formiranje

podoficirskog lanca podrške tokom

2008. godine pri

bavljanja kandidata koji imaju spo

sobnosti, vještine i osobine potrebne za

-

za pojedinačnu

osposobljenost, fizičku spremnost i dis-

ciplinu

Takođe -

-

eđivanju i izricanju

disciplinskih i stimulativnih mjera za

podoficire i vojnike.

započeta je aktivnost -

-

uspješno vršenje dužnosti. Izvršen je

sveobuhvatan proces predlaganja i se

lekcije podoficirskog kadra. Selekcija je

obuhvatala dvije etape. Prvi nivo ana

lize kadra u jedinicama Vojske, imao je

cilj ja kvalitetnih

kandidata po svakom planiranom for

macijskom mjestu u lancu podrške. U

drugoj fazi,

ih rezultata u karijeri

profesionalnog vojnog lica.

, nametnulo se

osposobljavanje podoficira koji su kroz

proces selekcije bili planirani za po

stavljenja.

-

-

predlaganja većeg bro

-

selekciona komisija je za

predložena lica organizovala i izvršila

procjenu psiholoških karakteristika,

provjeru fizičkih sposobnosti, te vrijed-

novanje postignut

Kao logičan

korak u procesu formiranja podofi-

cirskog lanca podrške

-

U toku 2008. i 2009. godine, na osnovu

rezultata selekcije, izvršeno je osposob

ljavanje 48 podoficira kroz napredne

podoficirske kurseve, dok su dvojica

podoficira uspješno završila jednogo

dišnje školovanje u visokim podoficir

skimškolama.Pomenute aktivnosti re

alizovane su u Centru za obuku u Da

nilovgradu i u podoficirskim školama

partnerskih zemalja.

crnogorski

podoficiri,

školske centre, pokazivali veliko ula

zno znanje i postizali odli

se

podoficira i vojnika

po ugovoru, kao i kvalitetna selekcija

kadrauVojsciCrneGore.

Nakon realizovanih aktivnosti selekcije

i osposobljavanja za rad na novim for

macijskim dužnostima,

2009. godine organizacijsko-for

macijskim promjenama u strukturu

Vojske implementiran podof

Sada

podoficiru u Vojsci, kroz funkci

onisanje lanca podrške, data

a. Uz veliko angažovanje podofi

cirskog lanca podrške osavremenjen je

su

i

uspješno realizuiju sve sadržaje na

stavnihplanova i programakurseva.

-

-

-

-

-

Posebno treba istaći da su

koji su upućivani u inostra-

ne -

čne rezultate

u toku školovanja.Ovim ipotvrđivao

kvalitet obučavanja

-

zvanično je to-

kom -

icirski la-

nac podrške. Struktura podoficirskog

lanaca podrške je usklađena sa savre-

menim standardima i obezbjeđuje po-

uzdan i neprekidan lanac podrške siste-

mu komandovanja. se može reći

da je -

nova ulo-

ga - učesnika na polju profesionalnog

razvoja, planiranja i realizacije obuke.

Podoficiri su postali učesnici i predla-

gači u izradi sistemskih dokumenata

koja su važna za svakodnevni rad pod-

oficir -

način realizacije kurseva u Centru za

obuku.Kroz primjenu inovacija u radu,

kvalitet obuke podignut je na viši nivo.

Podoficiri dobili priliku da stečena

iskustva primijene u praktičnom radu

-

Nameđunarodnom planu podoficirski

PARTNER 91

Predstavljamo

kor Vojske prepoznat kao

profesionalan i posvećen razvoju i sti-

canju novih znanja.

jedan od osnivača i puno-

pravni član Međunarodnog

zemalja central-

ne i jugoistočne -

eđivanja regionalne

saradnje na polju standardizacije voj-

nostručnog obrazovanja i obuke pod-

oficirskog kadra, kao i r -

zaključeno je

-

-

Takođe započeće -

-

Aktivnost će se preduzimati u

cilju kvalitetnijeg praćenja

-

-

dbore bi sačinjavali

podoficiri postavljeni na najodgovo -

-

-

-

-

Stalnoobrazovanje, struč-

ni

u

odlučivanju i -

-

-

-

-

VladanKojić

Crne Gore je

Vojska Crne Gore

postala je

foruma

podoficirskih korpusa

Evrope, koji je formi

ran u cilju unaprj

azmjene ins

truktorskihprograma.

Na decembarskoj analizi

da je uspješno realizovana prva faza

formiranja i inicijalnog razvoja pod

oficirskog lanca podrške. Definisani su

zadaci u 2010. godini, sa težištem na

nastavku osposobljavanja podoficir

skog kadra. , se sa pri

premama za izradu Statuta rada Pod

oficirskog odbora (u svim jedinicama

Vojske).

rezultata

rada i predlaganja za školovanja i po

stavljenja podoficira. Odbori bi bili

tijela koja bi pomagala komandantima

u kvalitetnijem donošenju odluka iz

domena profesionalnog razvoja pod

oficirskog kadra. O

r

nije dužnosti u lancupodrške.

Formiranje i izgradnja podoficirskog

lanca podrške je samo jedna od aktiv

nosti kojim Vojska Crne Gore i Mini

starstvo odbrane ulažu napore da una

prijede stanje ljudskog resursa u siste

muodbrane.

i fleksibilni ljudi, visoka motivacija,

delegiranje autoriteta, patricipacija

timski rad su pretpostav

ke za dalji razvoj i izvršenje misija i za

dataka Vojske. To podrazumijeva kon

stantno ulaganje u razvoj ljudskog fak

tora kao najvažnijeg potencijala i os

nove sistemaodbrane.

stariji vodnik I klase

glavni podoficirVCG

Tema broja

20 PARTNER

Novi terenacVojske Crne Gore

II dio

Mehanikavozila

POGONSKIAGREGAT

Osnovuvozila predstavlja okvir uobliku šina.Ovakva izvedba

okvira (šasije) vozila je lakša od tradicionalnog dizajna, a

ujedno je sposobna da ap

bina vozila

koja je naj -

Antikorozivna zaštita ka-

bine izvedena je procesom galvanizacije, ta

aest godina garancije na istu. Pored kabine na okvir

sumontirani i ostali elementi vozila (motor, mj

Prednje oslanjanje vozila je izvedeno u vidu dvostruk -

d-

-

bili-

zatora.

Pogonski agregat

. ³ . -

-

u komore za sagorijevanje (poznatije kao „Komon-

rejl“).Ova izvedbamotora pruža izvanredne performanse, što

potkrijepljeno brojkama iznosi 127kW(173 KS) snage pri

3.400 obrtaja u minuti i momentom od 410 Nm/1.800-2.600

obrtaja u minuti. Prema specifikacijam

-

j

sorbuje velike količine energije u

slučaju udarca. Na okvir vozila postavljena je ka

jača u ovoj klasi vozila, te samim tim ista je otpor

nija na udarce i sigurnija u sudaru.

ko da proizvođač

daje dvan

enjač, prednje

oslanjanje i zadnji pogonskimost saoslanjanjem).

ih vilju

ški sa zavojnim oprugama i stabilizacijskom šipkom što pre

stavlja odlično rješenje pri visokim opterećenjima bez obzira

nauslove vožnje.

Zadnje oslanjanje sastoji se od krute

osovine sa dužinskimupravljačem (pan

hard šipka), zavojnih opruga i sta

je četvorocilindarski linijski dizel agregat

radne zapremine 3 000 cm (tačnije 2 982 cm

đen je u tojotinoj „D-4D“ tehnologiji što pod

razumjeva podpritiskomubrizgavanje fino raspršenog goriva

direktno

a proizvođača ovaj

turbo punjeni dizel motor sa 16 ventila na pređenih 100 km

potroši 9 litara goriva u kombinaciji sa šestostepenim manu

elnimm enjačem.Motor 3.0D-4D ispunjava Euro 4 norme za

³) sa turbopu

njačem. Ura

Vojna tehnika

U broju „PARTNERA“ od 20. novembra, predstavljeno je novo terensko vojno vozilo marke „Acleitner“, model „MenCruiser 4x4 LC300“ Vojske Crne Gore. ak se odnosio na istorijat razvoja, enterijer i eksterijer vozila. U ovom brojupredstavljamo mehaniku i druge osobine vozila.

Član

Vojna tehnika

1PARTNER 2

va rednog sistema kočenja problemmogu

da pre stavljaju kočiona kl

prilikom zamjene kočionih di skova (u

zavisnosti od načina vožnje, traju između

30.000 i 100.000) moraju

„Lend Kruzer“ za vožnju po asfaltu koristi

viši odnos obrtaja brzina, čime doprinosi

vrhunskim performansa ma i glatkoj

promjeni stepena prenosa. Lakoća i

kompaktn i d i zajn dopr inj e l i su

ekonomičnoj potrošnji goriva i tihom dje

lovanju. tavnik ove klase

vozila isti omogućava korišćenje nižeg od

nosa obrtaja brzina u veoma zahtjevnim

terenskimuslovima.

Tojotin četvorocilindrični dizelski agregat

ima velike klipove, nije mnogo tempera

mentan, ali zato kontinuirano vuče bez

problema.

kovnikLjubomirBojović, dipl. inž

potpukovnik JagošRadović, dipl. inž

n

d iješta, koja se

-

zamijeniti.

-

-

Kao pravi preds

-

-

potpu

čenja (EBD) i sistem asistencije (BA) koji

prepoznaje vozačevu namjeru naglog ko

čenjaubrzini vožnje i snazi pritiskapeda

le kočnice. Sistem asistencije tako po

mažeuprimjeni jačegkočenja

Kompletna spoljašnjost i dio

novoizgrađenog

koju je stručna komisija MO i VCG

odabrala za autorizovanu bo

Ova nijansa boje

prvi put je korišćena prilikom bojadi

sanja

kriterijumima te

rena gdje će se vozila koristiti i vegetacije

koja preovlađuje Crnom Gorom (zimze

lena). Pored nijanse boje prilikom oda

bira vodilo se računa i o kvalitetu boje i za

osnovu iste odabrana je akrilna baza.

Boja je dvokomponentna

očvršćivač. Kako bi se izbjegao efekat re

fleksije nanesene boje, pored navedene

dvije komponente dodata je i kompo

nenta za matiranje. Na ovaj način po

stignuto je da je procenat sjaja nanešene

boje sveden na 35%, gledano na površinu

pod uglom od 60 i djelovi spo

ljašnjosti vozila koji su u fabričkoj izvedbi

vozila bili hromirani (maska poklopca

motora, oznake vozila i sl.) bojadisani su

mat crnombojom,kao inaplatci točkova

Uvođenjem ovih vozila u upotrebu Voj

ske Crne Gore značajno se osvježio po

stojeći vozni park.

reno

miranog japanskog proizvođača „Tojote“.

ličnih performansi i ono

ima svoje slabe tačke. Naime i pored iz

-

-

-

Boja vozila

metalnog enterijera vo-

zila bojadisan je nijansi sivo-maslinaste

boje

ju vojne teh-

nike Vojske Crne Gore.

-

ovih vozila. Prilikom odabira ni-

janse komisija se vodila -

-

-

akrilni lak i

-

-

-

’. Ostal -

.

-

-

Terenac „Lendkruzer“

je savremeno terensko vozilo, nastalo na

osnovu dugogodišnje prakse u proiz-

vodnji i razvoju ove vrste vozila, -

I pored velike pouzdanosti koju pruža

ovo vozilo i od

-

BOJAVOZILA.

REZIME

izduvne gasove. Motor je dodatno op

remljen fi terom za čestice i vanjskim

usisom vazduha i alternatorom 24 V, a za

pogon istog se koristi postojeći glavni

remenmotora.

od motora do točkova os

tvaruje se preko šestostepenog manu

elnog m enjača i centralnog „torzen“ di

ferencijala. Centralni diferencijala snagu

permanentno distribuira na prednje i

zadnje točkove (odnos prenosa snage 40

odsto naprijed, 60 odsto pozadi), a za

ključavanjem centralnog diferencijala

ovaj odnos se m

opremljeno sistemom

zaključavanja zadnjeg diferencijala. Sis

tem zaključavanja zadnjeg diferencijala

predviđen je u slučaju kada se točkovi u

jarku vrte u mjestu, ili na klizavom od

nosno krševitom terenu. Sistem je djelo

tvoran kada se jedan od zadnjih točkova

okrećeumjestu

Kočioni sistem

rukim hidrauličnim sistemom kočenja,

sa četiri ventilirana diska i varijabilnim

rasponompedale za bolji osjećaj kočenja.

Prilikom kočenja asistenciju vozaču pru

žaju sistem protiv blokade točkova (ABS)

sa elektronskom distribucijom sile ko

-

l

Prenos snage -

-

j -

-

ijenja i snaga se ravno-

mjerno distiribuira naprijed i nazad. Po-

red ovoga vozilo je

-

-

-

Vozilo je opremljeno dvo-

st

-

-

.

PRENOS SNAGE

KOČIONI SISTEM

LIČNA KARTA

DIMENZIJE I MASADužina (mm) 5.020Širina (mm) 1.900Visina (mm) 2.100Međuosovinsko rastojanje (mm) 2.790Masa praznog vozila (kg) 2.500Maksimalno dozvoljeno opterećenjeprednje osovine (kg) 1.500Maksimalno dozvoljeno opterećenjezadnje osovine (kg) 2.000Opterećenje krova (kg) 80TERENSKE PERFORMANSEKlirens (mm) 215Ulazni ugao (’) 32Izlazni ugao (’) 27Ugao točkova do središta vozila (’) 20Krizni ugao prevrtanja (’) 42Dubina vode (mm) 700TOČKOVINaplatci čelični 7,50Jx17 H2Pneumatici „BFGodrich“ LT 265/70 R17/CUPRAVLJAČProgresivni hidraulički servo upravljač podesivpo visini i dubiniMOTORGorivo Dizel (48 cetana)Broj cilindara 4 (u redu)Izvedba motora linijskiMehanizam ventila 16 V DOHC remenskiPERFORMANSEUbrzanje od 0 do 100 km/h (s) 11,5Maksimalna brzina (km/h) 175POTROŠNJAProsječno (L/100km) 9,1Kapacitet rezervoara (L) 87

U skladu sa posvećenošću Crne Gore

dosljednom ispunjavanju standarda

Evropske unije i Direkcija za zaštitu taj-

nih podataka nalazi se pred velikim iza-

zovima.

Oblast tajnih podataka uEvropskoj uni-

ji regulisana je Bezbjednosnom regu-

lativom Savjeta Evropske unije. Ovom

regulativom propisane su odredbe o

osnovnim principima kao i minimum

š

članica

ili je dobijena od država

članica, trećih zemalja ili međunarod

nih organizacija. Takođe

tetne posljedice po interese Evropske

unije, ili za jednu ili više država

EU, bez obzira na to da li ta informacija

dolazi iz EU

-

, regulisani su i

Direkcija za zaštitu tajnih podataka

22 PARTNER

lisana jedino oblast INFOSEC-a, ali

ti bezbjednosti, kao i

ova saradnja odvijati, Crna Gora je

pokrenula inicijativu za potpisivanje

Ugovora sa EU o bezbjednosnim pro-

cedurama za razmjenu tajnih podataka.

Krajem jula 2009. godine ministar ino-

stranih poslova predao je pismo sa

predlogom za potpisivanje ovog ugo-

vora visokom predstavniku Evropske

unije za spoljnu politiku i Generalnom

sekretaru savjeta Evropske u

, a nje

navedenih aktivnosti .

Potpisivanjem Sporazuma o bezbjed-

nosnim procedurama za razmjenu taj-

nih podataka

, neophodan za vršenje razmjene u

skladu sa evropskim bezbjednosnim

strandardima.

-

tvarivanju strateških ciljeva u

domenu evroatlantskih integracija, od-

nosno u NATO i

EU.

B.D., I.P., P.K

su u

toku aktivnosti na donošenju propisa

kojima će se regulisati i informaciona

bezbjednost tajnih podataka, čime će se

zaokružiti pravni okvir u oblasti tajnih

podataka.

Svjesni potrebe jačanja saradnje u vezi

sa pitanjima od obostranog interesa u

oblas potrebe

postojanja pravnog okvira u kojima će

se

nije. Nakon

ove inicijative biće pokrenuti tehnički

pregovori o sporazumu otpočinja

već seočekuje

biće stvoren čvrst pravni

okvir

Na ovaj način Crna Gora

će još jednom dokazati svoju posveće

nost u os

punopravnog članstva

ciljevi bezbjednosti, bezbjednosne mje-

re, organizacija bezbjednosti, bezbjed-

no bez-

bjednost informacija (INFOSEC). Jedan

dio propisa odnosi se i na borbu protiv

sabotaže i -

-

Zakonom o tajnosti podataka, kao i

podzakonskim aktima, donijetim na

osnovunjega uCrnojGori je po prvi put

materija tajnih p

-

, kao i pomenutom

bezbjednosnom regulativom Evropske

unije. U ovoj fazi nije potpuno regu-

st osoblja, fizička bezbjednost i

drugih oblika namjernog na

nošenja štete i davanja kalsifikovanih

informacija trećim zemljama ili među

narodnimorganizacijama.

odataka regulisana na

jedinstven način. Rad na njima pod

razumjevao je i njihovo usklađivanje sa

NATO direktivama

Bezbjednosne procedureza razmjenu podataka

bezbjednosnih standarda, u cilju osi-

guranja bezbjednosti i uspostavljanja

opštih standarda na polju tajnih po-

dataka. Navedene odredbe se odnose

na tajne podatke Evropske unije koji

predstavljaju bilo koju informaciju i

materijal -, čije bi neovlašćeno objav

ljivanje moglo prouzrokovati različite

Mađari čekaju Crnogorce

PARTNER 23

Iz serijala TV Atlas o Avganistanu

kao š čiji pred

stavnici su smješ

to su UNAMA i USAID, -

teni sanamaukampu.

Kako ocjenjujete političku i bezbjed-

nosnu situaciju u sjevernom dijelu Av-

ganistana, posebno u dijelu oko grada

Pol i Khomrija gdje je stacioniran ovaj

NATOkamp?

dan uobičajni radni dan u ovom NATO

kampu?

Vokla:N enja u pet

i šest sati, imamo rutinske dnevne po-

slove. ak, a nakon

doru ka imamo k

eno prethodnog dana

i šta bi trebalo da bude u fokusu u danu

koji je pred nama e se s

operativnim radom. Svaka aktivnost

mora se isplanirti i iskoordinisati de-

taljno. Posebna pažnja poklanja se timo-

akon buđ koje je izmeđ

Prvo se servira doruč

č olegijum na kojem se

razmatra šta je urađ

. Nakon toga kreć

Intervju sa zamjenikom komandanta NATO baze Pol i Khomrina sjeveru Avganistana, potpukovnikom Janošom Voklom

strane konstantno radimo i ulažemo jako

puno napora u izgradnju odnosa i po-

vjerenja s lokalnimstanovništvom.

Generalno ocjenjujuci, ka i bez-

bjednosna situacija ovdje na sjeveru je na

nekomsrednjemnivou.

politič

Potpukovnič kako izgleda jee Vokla, -

P e Vokla, š -

arskih snaga u NATO bazi

Pol iKomhrina sjeveruAvganistana?

Janoš Vokla:

Na kakvu reakciju lokalnog stanov-

ništvanailazite?

Vokla:

otpukovnič ta je glavni za

datak mađ

arske vojska koja dje-

luje u sklopu NATO trupa na sjeveru Av-

ganistana ima PRT, što zapravo pred-

stavlja Provincijski Tim za Rekonstruk-

ciju, iji su glavni zadaci uspostavljanje

bezbjednosti, odnosno, obezbje ivanje

lokalnom stanovništvu boljih uslova za

život. arski PRT im

ujeodgovar upodršku.

arska vojska ovdje u Pol i

Khomriju ima bataljonsku jedinicu, sa

vojnim i civilnim dijelom. e voj-

nogdijela, n ajniji djelovi su

tim za zaštitu i tim ku podršku.

Drugi dio e se civilnog dijela PRT-a

koji je usko povezan sa -

ar i koji na dnevnoj

bazi ku i bezbjednosnu

situaciju, odnosno održava dnevne sa-

stanke sa predstavnicima lokalnog sta-

novništva.

tvom pozi-

tivno, ili

do sada je da je vrijeme u Avganistanu

relativan pojam. To se u praksi manife-

stuje inda no

zakaza nu

prije 13 sati i 15 minuta jer predstavnici

lokalnog

u 60 i 75 minuta. e, ova naša

sekcija održava -

j

Mađ

č

đ

U tom smislu mađ

obezbjeđ ajuć

Mađ

Što se tič

jegovi najznač

za logistič

tič

političkim sav

jetnikom koji je Mađ

razmatra politič

Moram Vam reći da je naše

iskustvo s lokalnim stanovniš

a jedna od lekcija koju smo nauč

nanač se sastanci koji se obič

uju za 12 sati oni nikada ne poč

stanovništva kasne u prosjeku

izmeđ Takođ

bliske veze sa odgovara

ućim međunarodnim organizacijama,

Pripadnici Vojske Crne Gore obezbjeđivaće kamp u Pol i Komriju

Vokla: Postoje izvjesne zone ovdje na

sjeveru koje nijesu bezbjedne. U prvom

redumislim na Baglanidžadid, Dhaman-

gori i Tvantagori. Naravno, vidim i

nosti da se problemi u tim zonama

riješe i -

je ivanju te situacije.

Š e samog Pol i Khomrija, bez-

bjednosna situacija nije loša. Dobro smo

informisani svakodnevno pratimo šta

rade pojedinci koji su bliski talibanima

ke aspiracije. S druge,

puno

moguć

mi svakodnevno radimo na una

pr đ

to se tič

i

koji imaju teroristič

gućnost za zajednič

želio bih da kažem da

ć nika biti

na poslovima obezbjeđenja. To znać

obezbjeđ

Takođ

isali

sva pitanja u vezi s angažmanom. Oč

ć od naš

Ovo učešć

ali se usuđu

jem reć

iče

drđ

č

č

ć

č

č

đ

ć

i znač

đ đ

ć

kim radom. U tom

smislu, prije svega,

e glavni zadaci crnogorskih voj

i ko-

lege izCrneGore dnevno ce ivati

kamp. e, u tom smislu mislim i na

kontrolu glavnog ulaza u kamp. Imao

sam prilike da razgovaram s oficirima cr-

nogorske vojske koji su dolazili nekoliko

puta u izvidnicu i s kojima smo defin

e-

kujemo tu veliku pomo ih prija-

telja iz Crne Gore koji su prošli sve faze

priprema i koliko znam apsolutno su

spremni da preuzmu poslove koje smo

definisali.

e je jedno veliko profe-

sionalno iskustvo za mene, -

i i za svakog našeg vojnika ovdje.

Nakon ovakve misije shvatate da ste pro-

fesionalno u istoj ravni sa svim ostalim

vojnicima drugih država koje participi-

raju u mirovnoj misiji ISAF. Što se t

ave, tu, prije svega, mislim da je velika

stvar biti rame uz rame ostalim vojnim

silama koje su došle u Avganistan da po-

mognu lokalnom stanovništvu da se otrg-

nu iz ralja terorista i da im obezbijede

uslove za život dostojne ovjeka u 21.

vijeku. To je i naša obaveza kao lanice

NATO alijanse, gdje svi djelujemo po

principu “svi za jednog jedan za sve”.

Siguran sam da e takve utiske ponijeti i

crnogorski vojnici. Velika je ast biti ovdje

gdje se ispisuju stranice najnovije istorije,

kada je rije o borbi protiv terorizma kao

globalnoj prijetnji. Tako e, smatramda se

ovakvim aktivnostima jako puno dobija

na profesionalnom iskustvu i crnogorska

vojska, ali i državaCrnaGora, kojoj e ovo

biti jedan od njenih prvih ajnijih

koraka ka pidruživanju NATO-u. Istovre-

meno, ne smiju se prenebregnuti i bilate-

ralni odnosi izme uMa arske i CrneGo-

re koji su do sada bili jako dobri, a koji e

Iz ugla oficiramađarske vojske, šta zna

č učešć

-

i za jednu drzavu e u mirovnim

misijama poput ove u Avganistanu

(ISAF)?

Vokla:

se nakon ove zajedni ke misije još više

unaprijediti.

Baza je odli no utvr ena sa svih

strana. Unutar nje su -

aj raketnog na-

pada kojeg je u suštini gotovo nemogu e

isplanirati od strane talibana, jer su stra

teške ta ke na okolnim brdima i plani

č

č đ

ravnomjerno ras

poređeni bunkeri za sluč

ć

-

č -

I na samom kraju nekoliko pitanja u

vezi bezbjednosti samog kampa u Pol i

Khomriju. Potpukovni eVokla, koja je

najslabija ta kaovogkampa?

Vokla:

č

č

24 PARTNER

vima i van kampa i koji su

zaduženi za enje složenijih zada-

taka.

Da, dobro ste to

ivo iz bezbjednosnih razloga.

Brade, predstavljaju izraz našeg pošto-

koji moraju ić

sprovođ

primijetili. To se

radi isključ

Primijetio sam da pojedinci u kampu

nose brade i na uniformama umjesto

imena i prezimena i

emusezapravoradi?

Vokla:

spisani su im samo

nadimci. Oč

Iz serijala TV Atlas o Avganistanu

vanja lokalnom stanovništvu. Na sjeveru

uglavnom žive Hazari, Tadžici i Hazari

muslimanske vjeroispovijesti. Š e

nadimika, trudimo se da prilikom nji-

hovog smišljanja oni imaju prizvuk lo-

kalnih imena, a služe nam da sakrijemo

identitet od eventualne odmazde talibana

prema porodicama naših vojnika koje se

nalaze u našoj domovini. Kao što vidite,

vojnici koji imaju kontakt sa spoljašn

una o najsitnijim deta-

ljima.

Da, znamo za to i t -

to se tič

jom

sredinom vode rač

o je odličnamo

P etkom ove god -

iti ov

-

e biti njihovi glavni zadaci u

Pol iKhomriju?

Vokla:

oč ine oko 35 crnogor

skih vojnika će vam se pridruž dje u

Pol i Khomriju. Da li možete da obja

snite šta ć

nama jakodobro uvaneod strane lokalne

policije i vojske koje dnevno obilaze naše

patrole. Drugi razlog leži u injenici da

talibani ne raspolažu savremenim oruž

jem srdnjeg i dugog dometa. Sve to, kad se

uzme u obzir, mogu re i da je kamp apso

lutno bezbjedan i sadrži sve neophodne

uslove i sadržaje za normalan život, od

teretane, preko biblioteke do stolova za

bilijar i stoni fudbal.

Nije zabiljžen ni jedan napad. Bilo

je sukoba s talibanima oko baze i tokom

2008. dva naša vojnika su poginula, ali o

tome ne mogu ništa više re i jer nemam

dozvoluMinistarstvaodbraneMa arske.

Autor emisije je mr Miroslav Radoje

č

č

-

ć -

ć

đ

vić,

izvršni direktorTVAtlas

Da li je do sada zabilježen napad na

kampPol iKhomri?

Vokla:

Predstavnici Vojske Crne Gore -

enju u

streljaštvu na tradicionalnom turniru

“PODGORICA 2009”, u disciplini -

Pokrovitelj takm bio je glavni

grad Podgorica, a organizatori -

savez Crne Gore, Ministarstvo

odbrane i Str “Centar” iz

Podgorice.

u sklopu

manifestacije, posv -

lavnoggrada.

Poslije kratke pripreme, na strelištu

“Danilovgrad”, formirane su tri ekipe

koje su predstavljale VCG. Ekipe su

formirane na osnovu postignutih re-

zultata na prvom ljetnjem sportskom

prvenstvuVojske.

, na

grads “ ” -

-

“Vojska I”

pokazala je najbolje rezultate i zauzela

prvo mjesto, sa ukupno 735 krugova.

oj jedinici Podgorica sa

-

Uz samo nekoliko krugova zaostatka,

za ekipom SAJ, pla-

sirale su se ekipe “Vojska II i III”.

Ekipu “Vojska I” -

-

ne

davno su učestvovali na takmič

ga

đanjepištoljemvelikogkalibra.

ičenja

Stre

ljački

eljački klub

Takmičenje je organizovano

ećene Danu oslobo

đenjaG

Nakon dvodnevnog takmičenja

kom strelištu Ljubović , na ko

jem je učestvovalo devet ekipa sa oko

trideset takmičara, u ekipnoj i pojedi

načnoj konkurenciji, ekipa

Drugomjesto pripalo je Upravi policije

područn 731

krugom dok je trećemjesto zauzela Po

sebna jedinicapolicije sa 713krugova.

četvrtoplasiranom

sačinjavali su pot

pukovnik Radoljub Vitorović iz Mini

starstva odbrane, zastavnik prve klase

Mihad Muratović i civilno lice Siniša

Popović izCentra zaobuku.

Sport u Vojsci Crne Gore

PARTNER 52

U pojedinačnoj konkurenciji, uz dra

matično finale

fovao je Željko Miličković član ekipe

Posebne jedinice policije, inače stan

dardni crnogorski reprezentativac

Po završetku takmičenja, uz prigodnu

svečanost, u

ekipnom i pojedinač

i treće

ekipi uručene a pojedinačni

plasman

inovčanenagrade.

Nagrade je uručio ice-admiralDragan

Samardžić treljačkog sa

veza Crne Gore

ošto je naša zem

-

, punopreokreta, trijum-

,

-

u

streljaštvu.

proglašeni su pobjednici

nom plasmanu. U

ekipnom plasmanu prvoplasiranoj

ekipi dodijeljen je pehar i diploma, dok

su drugoplasiranoj plasiranoj

diplome. Z

pored pehara i diploma do-

dijeljene su

v

, Predsjednik S -

, koji je u svom pri-

godnom govoru tom prilikom istakao

da su osvajanjem prvog mjesta u ekip-

noj konkurenciji strijelci dostojno re-

prezentovali Vojsku. P -

lja č Međunarodnog savjeta za voj

ne sportove (CISM), planira i učeš

ć na nekom od međ takmi

č

Međutim

predstojeća

takmičenja što bolje pripr

, koje su

vodeće

jediti i veću količinu municije za

treninge, veći broj meta

takmičenj

esna obećanja da

mogli doć

tak

mičenj

ppkRadoljubVitorović

lanica -

no je -

e unarodnih -

enja, s obzirom na to da naši strijelci

imaju najviše šansi od svih sportova da

postignuzapažene rezultate.

, treba imati u vidu da pored

najboljih namjera, da se za

eme, odnosno,

da se ravnopravno suprotstave znatno

iskusnijim evropskim ekipama

u ovoj disciplini, potrebno je

obezbi

, a glavno je, na-

baviti savremeno sportsko naoružanje

(Walter 22/32, Hemerli ili Morini 32M),

kao i ostalu opremu neophodnu za pro-

ces treninga, ali i samo e. Po-

stoje izvj smo putem

donacija i do prijeko potrebne

opreme za pripremu ekipe za dalja -

a - saznali smoodnaših strijelaca.

Ekipa Vojske u streljaštvu

Ono što jemene prvo zanimalo kad sam se za-

interesovao za odlazak umisiju, a što sad zani-

mamoje kolege koji ,

je vrebaju. R

sad to da

R

iberiji je mala vj

ij

jed-

nosneprocj -

j

-

j -

dva napada. Pravila nema, ali

uglavnom oni koji su napadnuti su sami krivi

zbog svoje nesmotrenosti i previše opuštanja.

Najviše pripadnika UN strada na putevima,

zbog nesmotrene vožnje. Patroliranje po zabi-

tima je poseban izazov. Zahtj -

j -

,

tek treba da dođu je koje

su sve opasnosti koje ovd adi njih,

pogotovo onih koji će da ostave porodicu kod

kuće, ću da razjasnim, jer je najveća

opasnost neznanje. Loša priprema redovno

znači i loš rezultat.

at je okončan 2003. i sve frakcije su potpuno

razoružane. U L erovatnoća

povreda od vatrenog oružja. Ipak, trenutno

relativno mirna situacija ne sm e da zavara.

UN se povlači, bliže se novi izbori i bezb

ene jasnoukazujunapovećanje ri

zika. Stanje u sus ednim državama je slično.

Napadi (uglavnom zbog pljačke) na pripad

nike UN se najčešće izvode mačetama. M e

sečno bude do

eva odličnu fi

zičku kondiciju, jaku psihu, dobru pripremu i

v eštinu za volanom. Tu šale nema. U najbo

ljem slučaju ako se nešto desi vašomkrivicom

Fizička ugroženost

Dnevnik vojnog posmatrača

26 PARTNER

Moj savet je, uv

e ni zva

ničnoneće zam onepružite prvupomoć

zbog straha od bolesti. Osim ako ste pripadnik

medicinskogosoblja.

eb koji jedemo jednostavno ima ovakav

ukus. Ko želi drugačiji ukus, neka proba nešto

drugo. I rudari recimo

eb je takođe natopljen zebnjom i nadom

najbližih i znojem njih samih. A ne mrdaju iz

Crne Gore. Nakon nekoliko m

ra sam da savlada. Moja porodica zna

čega se sve odričemo. Ovd e sam sretao ljude

kojima su se kod kuće rađala d

Đurđić

ijekdržite dvaparahirurških ru-

kavica u rancu i svakako izbjegavajte bilo kakav

kontakt. Jednostavno, niko vam ovdj -

jeriti ak

I na kraju, kako sve ovo objasniti najbližima?

Hlj

rizikuju svaki dan. Nji-

hov hlj

jeseci provede-

nih ovdje, ne mogu da kažem da žalim što sam

došao, ali odvojenost od porodice je nešto što

svako mo

j

jeca dok su oni

bili dubokoudžungli, pa se uvijek tješimda ima

onih koji su u težoj situaciji. I uvijek od goreg

ima gore, a pravo da vam kažem, ovdje niko ne

shvatadolazakumisiju kaodolazaknaGolgotu.

Sve ima i svoju ljepšu stranu.

Branko

UNMIL,Liberija

plaća se šteta na vozilu. Udesi vazd

e je

samorazlikauveličini.

e upućivanja u misiju. To ne garantuje da se

nećete razbol eti, ali ako se to desi šanse su

veće zaoporavak.Godišnje bude tri smrtna

slučaja. S

eče i

bolnice UN se usp ešno nose sa tim. Kožne i

stomačne infekcije su poseban problem. Ov

d e su ključni faktori nivo lične higijene i sre

ća. Prljavština je svuda. Ja sa sobom stalno

nosim alkoholni gel za dezinfekciju ruku. Ako

u koži počnu da vam se razvijaju larve leptira

ili muva to znači da treba

ći

pomoć ranjenom lokalcu došao u kontakt sa

njegovomkrvi.Ovihdana idena test naAIDS.

uhoplova

su rijetki. Susreti sa zmijama, paucima i škor-

pijama su nešto što starješina savlada tokom

svog školovanja na logorovanjima. Ovdj

Protiv tropskih bolesti se primaju vakcine pri-

j

j

do

obzirom na broj pripadnika misije,

to je neznatan procenat.Malarija je najpozna-

tija, najrasprostranjenija, ali ne i najopasnija

od svih. Uglavnom sve mogu da se lij

j

-

j -

da se zapitate da li je

krajnje vrijeme da operete uniformu. Ja svoju

peremsvaka2-3dana.

Jedan moj drugar, UN policajac je ukazuju

Tropskebolesti i infekcije

Polne bolesti

Glava u torbi, ali nije golgota