POMAGALA PRI UZGOJU BILJAKA - PMF

1

OSNOVE HORTIKULTURE

Izv.prof.dr.sc. Renata Šoštarić

Sveučilište u Zagrebu,

Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek,

BOTANIČKI ZAVOD

Marulićev trg 20/2, 10 000 Zagreb

tel. +385 1 48 95566, E-mail: rsostar@biol.pmf.hr

Zagreb, 2020.

2

hortikultura = (hortus, i, m. = vrt) + (cultura, ae, f. = kultura)

- prostor oblikovan čovjekovom aktivnošću i kreativnošću

- elementi prirode (vegetacija),

- građevinski elementi (klupe, fontane i sl.) i

- drugi sadržaji (poput vodenih površina, skulptura i sl.)

UVOD

3

- vrtlarstvo? poljodjelstvo? šumarstvo? arhitektura? ekologija?

- mješavina svega od gore navedenog pomalo → na sebi

svojstven način bavi se obradom tla, uzgojem i njegom biljaka

različitih namjena, te osnivanjem i oblikovanjem vrtova i

perivoja, koristeći pri tome i tradicionalne i moderne

znanstvene spoznaje i metode

Osnove hortikulture:

- osnovna znanja za uzgoj biljaka u nekomercijalne svrhe

(hobi, obiteljski vrtovi, balkoni, stanovi i sl.)

- naglasak na ekološkom pristupu i biološkoj raznolikosti

UVOD

4

Najviše tretirani pesticidima:

1. jagode,

2. špinat,

3. nektarine,

4. jabuke,

5. grožđe,

6. breskve,

7. trešnje,

8. kruške,

9. rajčice,

10. celer listaš

…

…

39. patlidžan,

40. mango,

41. šparoge,

42. papaja,

43. smrznuti grašak,

44. luk,

45. kupus,

46. ananas,

47. kukuruz,

48. avokado.

EWG's (Environmental Working Group) 2018 Shopper's Guide

to Pesticides in Produce™(https://www.ewg.org/foodnews/full-list.php)

5

GRADSKA ULICA BEZ DRVEĆA

GRADSKA ULICA S DRVOREDIMA

38°C 46°C

50°C

66°C

18°C

20°C30°C

25°C

Ljetni „zvizdan”

tipičnog

talijanskog grada

poput Rima

6

Okinawa, Japan, jedno od mjesta s najvećom

koncentracijom stogodišnjaka

na svijetu (oko 50 na 100 000

stanovnika);

Nicoya, Kostarika

Icaria, Grčka

Loma Linda, Kalifornija

Sardinija, Italija

Vrtlarenje – hobi za doživjeti stotu!

Potencijalne dobrobiti vrtlarenja kao hobija:

- svakodnevna umjerena fizička aktivnost → smanjena razina stresa;

- boravak na svježem zraku → manji rizik od respiratornih i kancerogenih bolesti;

- oko 35% manji rizik od demencije i Alzheimera;

- zdrava prehrana s većim udjelom svježeg voća i povrća;

- društvena interakcija kroz razmjenu iskustva, sjemenskog materijala, proizvoda

i sl.

7

„The Martian”, 2015,Matt Damon as Mark Watney, a botanist who is part of the Ares III team, mistakenly presumed dead after a

violent storm on Mars. Watney is forced to use his ingenuity and wits to survive until he can be rescued, and

brought home to Earth.

Botaničari preživljavaju i na Marsu

8

„To plant a graden – is to believe in tomorrow.” (Audrey Hepburn)

„Roman Holiday”

Hoby za

strpljive,

ustrajne i

optimistične

(ili one koji

takvima žele

postati )

OSNOVE HORTIKULTURE

Uvod, Pomagala

Generativno razmnožavanje

Vegetativno razmnožavanje

Pejzažna arhitektura – osnove planiranja

Travnjaci

Lukovičasto bilje

Grmlje, Drveće

Ruže, Penjačice

Biljke za cvjetne gredice

Biljke za balkone i terase

Sobne biljke, Orhideje, Sukulenti

Vodeno bilje

Povrće i voće u vrtu

10

U knjižnici!

Royal Horticultural Society https://www.rhs.org.uk/plants

11

12

Osnove hortikulture

1) tijekom semestra, predrok:

- 10 bodova vježbe

(5 vježbi, sve obavezne, predati ih u

zadanom roku + praktikum,

obavezan, max. 2 izostanka)

- 15 bodova pismeni ispit

2) redovni ispitni rokovi:

- 5 bodova vježbe

(vježbe nisu uvjet za potpis, ali svaka

neodrađena vježba je 1 bod manje u

ukupnom zbroju i vrednovanju +

praktikum, obavezan, max. 2

izostanka)

- 20 bodova pismeni ispit

BROJ

BODOVA:

OCJENA:

25

24

23

5

22

21

20

4

19

18

17

16

3

15

14

13

2

12 i manje 1

13

Prema Međunarodnom kodeksu botaničke nomenklature za

kultivirane biljke

(International Code of Nomenclature for Cultivated Plants, ICNCP)

KULTIVAR je primarna kategorija kultiviranih biljaka čija

nomenklatura je definirana prema Kodeksu, a predstavlja

skupinu kultiviranih jedinki koje su selekcionirane zbog točno

određenih, uniformnih i stabilnih osobina po kojima se jasno

razlikuju od drugih kultivara, i koje, uz odgovarajući način

razmnožavanja, zadržavaju te osobine i u slijedećim

generacijama.

KULTIVAR

14

A) klon - genetski uniformna skupina jedinki,

- potječu od jedne izvorne jedinke,

- razmnožavaju se nekom od metoda vegetativnog

razmnožavanja;

B) linija - skupina jedinki uniformnih i postojanih osobina,

- dobivena selekcijom,

- razmnožava se generativno, putem sjemenki ili

spora

- najčešće se radi o jednogodišnjim kulturama,

npr. pšenica, rajčica, petunija i dr.);

Tipovi kultivara:

15

C) varijabilni kultivar

- skupina jedinki koja, uz određene postojane osobine po kojima

se razlikuje od drugih kultivara, ima jednu ili više varijabilnih

karakteristika koje nisu toliko značajne da bi odvajale zasebne

skupine

Tipovi kultivara:

- npr. kultivar Phlox drummondii

'Sternenzauber'

prepoznaje se po

karakterističnom zvjezdastom

obliku vjenčića, dok boja latica

može varirati);

16

D) hibrid ili križanac – genetski uniformna skupina jedinki koja

predstavlja prvu generaciju hibrida (F1), nastala križanjem dviju

roditeljskih biljaka ili razvojnih linija.

Tipovi kultivara:

- npr. hibrid Anemone x hybrida

nastao je križanjem vrsta

A. hupehensis x A. vitifolia

17

- puno ime kultivara (prema Kodeksu):

Cryptomeria japonica D. Don 'Elegans'

(ime roda – ime vrste – ime autora – ime kultivara)

- u komercijalnoj praksi (u najboljem slučaju ☺):

Cryptomeria japonica 'Elegans',

Imena kultivara

18

- kultivar imenovan prije 1959. godine:

Chamaecyparis lawsoniana 'Aureomarginata',

- kultivar imenovan poslije 1959. godine:

Chamaecyparis lawsoniana 'Golden Wonder‘

Imena kultivara

19

KRIŽANCI ILI HIBRIDI:

Anemone x hybrida Paxton (japanska šumarica)

križanjem vrsta:

A. hupehensis Lemoine x A. vitifolia Buch.-Ham. ex DC

Citrus paradisi x C. reticulata ili Citrus paradisi x reticulata,

Citrus (paradisi x reticulata) 'Orlando'

(grejp x mandarina = tangelo)

u komercijalnoj praksi Citrus 'Orlando‘

Imena kultivara

GRUPA:

Hydrangea macrophylla Hortensia Grupa

20

POMAGALA

PRI UZGOJU BILJAKA

supstrat

voda

svjetlost

21

- alati za obrađivanje tla

(lopate, motike, vile, grablje, ručni i motorni kultivatori i dr.),

- alati za orezivanje

(vrtlarske škare, pile za orezivanje, škare za živicu i dr.),

- alati za travnjake

(ručne i motorne kosilice za travu, grablje za prozračivanje i dr.),

- ostalo

(kante za zalijevanje, prskalice, kolica, vrtlarske rukavice, sadilice,

vadilice, vrtlarska sita i dr.);

a) ALATI:

22

23

24

25

26

27

28

29

30

- posude – dva osnovna, standardna oblika: O i

- klasifikacija okruglih posuda prema unutrašnjem promjeru na

gornjem rubu

(npr. lonac br. 10 ima gornji promjer 10 cm, promjer dna iznosi ¾

gornjeg promjera, a visina je jednaka gornjem promjeru);

- klasifikacija četvrtastih posuda – na istom principu, samo se računa

dužina jedne stranice gornjeg ruba;

- plitice – imaju samo 1/3 dubine standardne posude, najčešće za

klijanje sjemena

b) POSUDE I PLITICE

31

32

33

34

35

FabricPot – posuda za cvijeće od

platna koje 'diše' i biljci omogućuje

optimalan rast i razvoj

36Viseće cvjetne posude

37

Svjetleće cvjetne posude - tvrtka Rotoluxe, od recikliranog

materijala, rade na principu LED tehnologije i osvijetlit će svaki vrt,

balkon ili dom, štede energiju

38

Hoshinchu Air Bonsai Garden introduces Air Bonsai,

which uses magnets to make bonsai trees float in the air

(magnetic levitation).

39

40

41

TLO – vrlo složena, dinamička struktura koju čine mineralne tvari

(sićušni dijelovi trošnih stijena), organski materijal (humus), biljni i

životinjski svijet.

- klasifikacija tla prema udjelu:

- gline (čestice gline su u promjeru manje od 0,002 mm),

- praha, mulja (čestice u promjeru oko 0,05 mm) i

- pijeska (čestice u promjeru do 2 mm):

c) TLA I MJEŠAVINE ZA UZGOJ

42

- udio mineralnih čestica, zračnih prostora i organske tvari u tlu određuje

teksturu tla

- Glinena tla imaju najmanje čestice tla te najmanju veličinu prostora vode

i zraka između čestica. Sadrže više od 25% glinenih čestica, pa su teška,

mokra, ljepljiva, slabo propusna (voda polako prodire u takvo tlo i vrlo se

sporo isušuje), no često i vrlo plodna. Ljeti se lako zbijaju i mogu se jako

sasušiti.

- Pjeskovita tla imaju najveće čestice tla i mali udio glinenih čestica, pa

su suha, lagana, dobro propusna, laka za obradu, ali i razmjerno

neplodna. Voda kroz njih brzo prolazi i brzo se isušuju, ali se i ranije

zagriju u proljeće.

- Ilovasta tla su mješavina pijeska, praha i gline (tipična ilovača sadrži

40% pijeska, 40% praha i 20% gline), imaju dobru propusnost i optimalno

zadržavaju vodu, te su vrlo plodna i optimalno su tlo za većinu biljaka.

TEKSTURA TLA

43

Idealna tekstura tla za

većinu biljaka je ilovača

s humusom (organska

hvar u tlu).

Općenito, što je tlo

tamnije, sadrži više

humusa, pa je hranjivije i

toplije te se lakše

obrađuje.

Ilovasta tla zadržavaju

vodu, ali ne postaju

zasićena i začepljena, a

sadrže i dobru ravnotežu

hranjivih tvari.

44

- raspored i veličina mineralnih čestica, zračnih prostora i organske tvari u

tlu određuje strukturu tla

- struktura tla utječe na mogućnost njegova isušivanja i dostupnost

hranjivih tvari → bez dobrog isušivanja tlo će biti previše mokro i

siromašno kisikom, a biljke sklone truljenju

- optimalna struktura gornjeg sloja (dubina barem 25-30 cm): zrnasto

grupiranje čestica i puno manjih šupljina

- optimalna struktura donjeg sloja: grupiranje u blokovima, s kockama tla i

okomitim šupljinama

- struktura tla poboljšava se dodavanjem organske tvari – humusa:

- u glinastim tlima omogućava da se male čestice gline i mulja

drže zajedno tvoreći veće nakupine

- u pjeskovitim tlima djeluje poput spužve koja upija vlagu i

hranjive tvari

STRUKTURA TLA

45

STRUKTURA TLA

a) dobro tlo

- nije ga nužno poboljšavati

- ipak, dodavanje organskih tvari (uvelo lišće, sijeno, uveli ostaci trave,

kompost, stajski gnoj) je dugoročno poželjno jer postepeno i kontinuirano

obogaćuje tlo hranjivim tvarima

- prije sadnje ukopati 3-5 cm organske tvari, a zatim svake godine tlo uz

trajnice oblagati 3 cm debelim kompostom ili organskom steljom (npr.

otpala ili izrezana kora)

b) loše tlo

- dodavanje organskih tvari (uvelo lišće, sijeno, uveli ostaci trave,

kompost, stajski gnoj) poboljšava strukturu kako zbijenih, glinastih tako i

suhih, pjeskovitih tala

- sloj komposta mora biti debeo barem 5 do 10 cm i ugrađen, ukopan u tlo

- zbijeni sloj u vrtovima može se poboljšati dubokim oranjem tla i obilnim

dodavanjem organske tvari, a može se dodati i pijesak

- redovito svake godine nastaviti dodavati i ugrađivati 3-5 cm komposta

POBOLJŠAVANJE TLA

46

- optimalni pH za većinu biljaka je oko 6,5 no ovisno o različitim

vrstama, on se kreće između 5,5 i 7,5.

- vrijednost pH tla obično ovisi o razini kalcija, koji je bazični

element, a lako se ispire vodom;

- tla koja se nalaze na podlozi od krede ili vapnenca, bogata su

kalcijem, dok se ostala tla, naročito pjeskovita, ispiru i postepeno

zakiseljavaju.

pH TLA

47

ph TLA

Prekiselo?

- dodavanjem vapna pH tla se može povećati s 5,0 na 6,5

- na svakih 100 m2 prekiselog pijeska dodati 20 kg vapna

ilovače 35 kg

gline 70 kg

Prealkalno?

- dodavanjem sumpora pH tla se može smanjiti s 8,5 na 6,5

- na svakih 100 m2 prelužnatog pijeska dodati 20 kg sumpora

ilovače 25 kg

gline 30 kg

- Tresetna tla su tamna, vlažna, kisela i bogata organskom tvari, no uz dodatak gnojiva

i vapna, te poboljšanje propusnosti, mogu biti izvrsna podloga za rast biljaka.

- Karbonatna ili vapnenasta tla su plitka, bazična, dobro propusna i osrednje plodna.

48

TRESET

- koristi se kao dodatak smjesama zemlje, za zaštitu klijališta i sl.

(kad zemlja treba zadržavati vodu u normalnoj mjeri, dodaje se 1/3 treseta na

ukupnu količinu zemlje u loncu)

- ne može se umjetno pripremiti, već se uzima s tresetišta, a nastaje od maha

tresetara (Sphagnum spec. div.)

- na tržište dolazi u rastresitom stanju, u balama ili u pločama

- zbog ugroženosti i zaštite staništa koriste se nadomjesci poput kokosovih

vlakana

NAJČEŠĆI DODACI OSNOVNOM SUPSTRATU...

49

PIJESAK

- dodaje se zemlji ako je se želi održati jako propusnom,

tj. da voda brzo prolazi i odmah izlazi iz lonca

- upotrebljava se dobro isprani i ne presitni riječni pijesak, a količina koja se

dodaje varira od 1/4 do 1/3 od ukupne količine zemlje u loncu.

50

ZEOLIT

- prirodni silikatni mineral iz vulkanskih stijena

- apsorbira vodu i postupno je otpušta zajedno sa hranljivim tvarima

(Mg, K, Ca)

- dodaje se humusu, tresetu, kompostu između 25-30% u odnosu na

količinu

51

HIDROTONSKE GRANULE

- šupljikave kuglice gline, pH neutralne, bez hranjivih tvari

- koriste se ili kao malč (3-6 cm debljine) ili se dodaju supstratu za bolje

prozračivanje i reguliranje vlage u tlu (zadržavaju višak vlage i kasnije

oslobađaju po potrebi; miješati zemlju s granulama u omjeru 9:1)

52

PEPEO

- izvor je kalcija, kalija, fosfora, magnezija i mikroelemenata

potrebnih za rast biljke (nije gnojivo, već poboljšava tlo)

- smanjuje kiselost tla

- repelent za kukce i puževe

- poboljšava svojstva komposta

53

VRTNI KOMPOST

- vrlo dobra i hranjiva vrtlarska zemlja za

gotovo sve biljke

- dobiva se kompostiranjem bio-otpada

- dodana tlu poboljšava procjeđenost teškog tla, zadržava vlagu,

smanjuje pretjeranu bazičnost tla...

- bio-otpad, dobar za dobivanje komposta čine:

- usitnjena i uvela pokošena trava,

- uveli ostaci korova (ali bez sjemenki),

- lišće,

- ostaci svježeg voća i povrća iz kuhinje,

- ljuske od jaja,

- ostaci od šišanja živice,

- granje drveća i grmlja

(usitnjeno na 5 cm),

- vrećice od čaja,

- talog od kave,

- kosa, perje...

54

- u malim količinama može se dodati:

- drveni pepeo (max. 3%),

- usitnjena kora raznih citrusa,

- biorazgradivi karton za jaja,

- piljevina,

- hrastovo i kestenovo lišće,

- gnojivo iz staje i peradarnika (biljojeda),

- crno-bijele novine i karton (prethodno dobro

namočeni!)...

- nikako se kompostu ne smije dodavati:

- staklo, metal, plastika, stiropor,

- svježi korov s korijenjem,

- bolesni dijelovi biljke (oni se moraju spaliti!),

- masni i papir u boji, mačji “zahod”,

- ostaci duhana i cigareta,

- higijenske (vlažne) maramice,

- jednokratne pelene...

55

- naslage kompostišta ne smiju biti više od 1,5 m

- u sušno doba godine dobro je zaliti vodom

- preporuča se svaka tri mjeseca kompost prebaciti, čime se ubrzava

proces kompostiranja i poboljšava kvaliteta komposta

- sazrijavanje komposta traje, ovisno o tome što se kompostira, 2

mjeseca do 2 godine;(nije dobro ostaviti kompost da stoji predugo, jer se organske tvari previše

razgrade i zemlja gubi vrijednost)

56

LISTOVKA ili HUMUS OD LIŠĆA

- dobiva se kompostiranjem različitih vrsta lišća na sličan način

kao i kompost

- osim zalijevanja za suha vremena, kompostiranje lišća zahtijeva

manje pažnje od klasičnog komposta

- izvrastan je:

- za poboljšavanje tla

- kao materijal za malčiranje

- koristi se i kao dodatak kompostu za biljke lončanice

- hrastovo i orahovo lišće može se dodavati samo u malim

količinama zbog visokog sadržaja tanina

57

58

- proizvode se industrijski ili predstavljaju provjerene "kućne"

recepte

- mješavine se najčešće temelje na kompostu ili na tresetu

(sterilizirana zemlja visoke kvalitete)

- kvalitetni supstrat industrijski se proizvodi tako da se trava drži na gomili

(kompostira) najmanje šest mjeseci, a zatim se sterilizira toplinom ili kemijski, kako bi

se eliminirali nametnici, bolesti i sjemenje korova

- u kućnim uvjetima moguće je sterilizirati manju količinu zemlje: zemlju najprije treba

prosijati (kroz sita s otvorima mreže 5 mm), na široku posudu za pečenje staviti 8 cm

debeo sloj prosijane zemlje i 30 minuta peći u pećnici na temperaturi od 200ºC

STANDARDIZIRANE MJEŠAVINE SUPSTRATA

59

- najpoznatije standardne mješavine komposta za uzgoj lončanica

npr. John Innes mješavine

(razvijene u Velikoj Britaniji, John Innes Horticultural Institute),

sadrže: 7 dijelova steriliziranog kvalitetnog ilovastog tla,

3 dijela treseta ili nadomjeska za treset (npr. kokosova vlakna) i

1 dio pijeska,

toj se smjesi dodaju određene količine vapnenca u prahu i gnojiva,

ovisno o grupi biljaka kojoj je namijenjena

- za biljke koje traže niski pH podloge postoje tzv. "kiseli" komposti, vrlo

slični gore spomenutim John Innes mješavinama, ali bez vapnenca u

prahu i s više treseta

- postoji i čitav niz specijalnih mješavina komposta za grupe biljaka sa

posebnim potrebama, kao npr. kaktusi, orhideje i dr.

60

- uobičajeni kompost za sjetvu (također temeljen na formuli John Innes)

sadrži:

2 dijela steriliziranog kvalitetnog ilovastog tla,

1 dio treseta ili nadomjeska za treset, te

1 dio pijeska

(uz dodatak superfosfata i mljevenog vapnenca) i važno je da

supstrat ima finu teksturu pa ga treba prosijati

- uobičajeni kompost za reznice mora biti propustan, jer reznice za

zakorjenjivanje često traže visoku vlažnost prostora, a najčešće se

koristi mješavina:

1 dio pijeska i

1 dio treseta ili nadomjeska za treset

uz dodatak vapnenca i gnojiva niske hranjivosti.

61

62

“Uresno grmlje malom iznimkom prilagodi se zemlji, koju

nadje, ili bolje rekuć, koja mu se dade. Cvieće je nešto

odviše svoje glave. Neko hoće prhu zemlju, drugo osrednju,

treće čvrstu. Nu, malo je takovih tvrdoglavaca, koji bi stavili

na kocku svoj obstanak radi zemlje. Veći dio cvieća prilagodi

se onoj srednjoj vrsti zemlje, koju mu gospodar sam pruži.”

Biankini P. L., 1888,

O uzgoju u njegovanju cvieća,

uresnog grmlja i drveća

63

- gnojiva - tvari koje se dodaju biljkama kako bi se

osigurao i pospješio njihov zdrav rast i razvoj

- mogu biti prirodna i umjetna

- mogu se dodavati u tlo ili putem lista

d) GNOJIVA

64

Za nesmetani rast i razvoj biljaka najvažniji su elementi:

- dušik (N) – nužan za rast listova i izbojaka, potiče bujan rast,

- fosfor (P) – potiče rast i razvoj vegetativnih (stabljika, korijen) i

generativnih organa (cvjetova) i

- kalij (K) – povoljno djeluje na razvoj vegetativnih organa,

dozrijevanje plodova i pojačava otpornost biljke na

hladnoću

- potreban je biljkama za kontrolu transporta

vode i fotosintezu

65

- od makronutrijenata (tj. elementi koje biljke trebaju u razmjerno

velikim količinama) važni su također:

- magnezij (Mg),

- kalcij (Ca) i

- sumpor (S),

- neophodnim mikronutrijentima (elementi u tragovima) smatraju se:

- željezo (Fe),

- mangan (Mn),

- bakar (Cu),

- cink (Zn),

- bor (Br),

- molibden (Mb) i

- klor (Cl)

66

- MINERALNA ILI UMJETNA GNOJIVA - sadrže osnovne

elemente za razvoj biljaka – dušik, fosfor i kalij u različitim

omjerima (npr. NPK 10:20:30), te određene količine

mikronutrijenata

- mogu biti u formi granula, praha ili tekuća

- prednost: lako su topiva u vodi → biljke ih mogu brzo

početi iskorištavati: granule i prah kroz nekoliko dana, a

tekuće gnojivo odmah

67

- u fazi mirovanja (zimi) biljke ga ne mogu iskorištavati → s

ovakvim oblikom prihranjivanja počinje se u proljeće, s

početkom vegetacijske sezone

- sporootpuštajuća mineralna gnojiva u obliku kuglica i

štapića

- obično su presvučeni smolom koja se polako razlaže i na

taj način postepeno oslobađaju hranjive tvari

68

69

70

- ORGANSKA ILI PRIRODNA GNOJIVA - ne sadrže velike

količine hranjivih tvari kao mineralna, ali su iznimno važna za

poboljšanje plodnosti tla

- npr. kompost, stajski gnoj, ptičji izmet, mljevene rožine (papci i

rogovi), koštano brašno

- da bi postala dostupna biljkama, moraju ih najprije preraditi

mikroorganizmi tla → koriste se za dugoročno prihranjivanje

biljaka

- mogu se dodavati u većim količinama, tijekom gotovo cijele

sezone (dok mineralna gnojiva valja dozirati s oprezom)

71

SADRŽAJ HRANJIVIH TVARI U GNOJIVIMA (u %)

Dušik (N) Fosfor (P) Kalij (K)

KRUPNA ORGANSKA GNOJIVA

stajski gnoj 0,6 0,1 0,5

vrtni kompost 0,5 0,3 0,8

kompost od gljiva 0,7 0,3 0,3

drveni pepeo 0,1 0,3 1

KONC. ORGANSKA GNOJIVA

koštano brašno 3,5 20 -

kopita i rogovi 13 - -

granulirani pileći gnoj 4 2 1

brašno od morskih algi 2,8 0,2 2,5

kokosova kora 3 1 3,2

ANORGANSKA GNOJIVA

NPK 7 7 7

amonijev sulfat 21 - -

kalijev sulfat - - 49

obični superfosfat 14 13 13

sporodjelujuće gnojivo - 18 -

72

Žute,

izdužene

biljke,

ponekad s

ružičastim ili

žutim mrljama

simptomi su

nedostatka

dušika (sl. 1)

Nedostatak kalija očituje se pojavom plavih, žutih ili purpurnih mrlja sa smeđim

nekrozama ili gubitkom boje unutar ili na rubovima listova (sl. 2), praćeno slabim

rastom i izostankom cvatnje i stvaranja plodova.

Nedostatak fosfora prepoznaje

se po slabo razvijenim, žutim

listovima (sl. 3) i usporenom rastu

Od elemenata

u tragovima,

dosta se često

javlja manjak

mangana i

željeza, a

očituje se u

žućenju

(klorozi) listova,

te pojavi smeđe

boje na

rubovima

listova i njenom

širenju na tkivo

između lisnih

žila (sl. 4).

Nedostatak magnezija također se

prepoznaju po žućenju listova između lisnih

žila, često praćeno pojavom crveno-smeđih

mrlji (sl. 5) i ranim opadanjem listova.

73

- tzv. lisno gnojenje - prskanje lišća lako topivim

tvarima pomoću raspršivača

Alternativna rješenja:

- usitnjena kora banane pomiješana s tlom je izvrsno gnojivo jer

sadrži velike količine kalija i šećera

- ostaci kave u malim količinama također su izvrsno gnojivo

zbog velikih količina kalija

- zelena gnojidba: djetelina (Trifolium), grahorica (Vicia sativa),

bob (Vicia faba), grahorka (Onobrychis viciifolia) i dr. mahunarke

posijane na praznu gredicu, tlo će učiniti rahlijim i obogatiti ga

dušikom (zahvaljujući korijenskim gomoljićima, odn. simbiozi s

bakterijom Rhizobium)

74

MALČIRANJE

- organski materijali: vlažni

treset, usitnjena kora, trulo

lišće, zreli stajski gnoj,

kompost od gljiva, šumski

kompost i dr.

- najbolje odgovara biljkama

koje rastu u polusjeni i sjeni

- biljke otvorenih, sunčanih

staništa oprezno malčirati i

malč stavljati u tankom sloju,

uz obavezno slobodno

podnožje biljke

75

- uobičajeno vrijeme za malčiranje: proljeće

- prije malčiranja pripremiti tlo: ukloniti ostatke uvelog lišća i sl.,

oplijeviti korov, zaliti, dodati proljetno gnojivo, lagano prekopati...

- malč dodavati u sloju širine (3-) 5-8 cm, ali ne tik do stabljike, jer

može izazvati truljenje

- u listopadu se ostaci starog gnojiva vilama utisnu u površinski sloj

tla, a u proljeće se dodaje novo

- prednosti malčiranja: za suhih ljetnih dana tlo ispod malča

zadržava vlažnost, za vrućih dana površinu tla održava hladnom, ne

rastu jednogodišnji korovi, a oni koji se pojave, lako se mogu

iščupati, organski malč obogaćuje tlo

- za malčiranje se mogu koristiti i anorganski materijali: biorazgradivi

vrtlarski papir, tanke plastične vodootporne folije i mreže, pijesak,

šljunak i sl.

76

77

- služi za rani uzgoj i smještaj bilja dok ne nastupi povoljno

razdoblje za njegovo iznošenje na otvoreno ili sadnju na

predviđeno mjesto

- mjesto na kojem se gradi klijalište mora biti:

- suho (razina podzemnih voda ispod 1 m dubine),

- zaštićeno od sjevernih vjetrova, pri čemu može biti

smješteno uz južni zid (ili ispred guste crnogorične živice,

humka zemlje i sl. gdje zimi ima dovoljno sunca) i

- okrenuto prema jugu

e) KLIJALIŠTE

78

stakleni poklopac

kutno učvršćenje

kosa strana okvirarub koji zadržava

poklopac

- klijalište se sastoji od : okvira, pripadajućeg prozora, sjenila i pokrivača.

79

● Klijališni okvir

- može biti načinjen od opeka, dasaka, betona i dr.

- standardne dimenzije iznose 100 x 150 cm (s pripadajućim

prozorom istih dimenzija), a dubina ovisi o namjeni

- pojedinačna klijališta ovih dimenzija rade se za kućne ili školske

vrtove,

- za veće vrtlarije proizvode klijališta većih dimenzija ili se veći

broj standardnih klijališta slaže u nizu.

- sjeverna strana klijališnog okvira mora uvijek biti viša od južne

strane, kako bi se sunčeva svjetlost mogla maksimalno iskoristiti,

a razlika u pravilu iznosi 10 cm (npr. 40-50, 50-60 cm).

80

● Klijališni prozori

- služe za zaštitu bilja od hladnoće, prejake vlage (u

slučaju jakih kiša), gubitka zračne vlage (ako se u klijalištu nalaze

reznice ili tek posađeno bilje) i sl.

● Sjenilo

- služi za zaštitu bilja od prejakog sunca

- može biti izrađeno od različitih materijala: trske, drvenih letvica,

plastičnih mreža, jute i sl.

● Pokrivač

- služi za zaštitu bilja od hladnoće

- nekada se koristila hasura pletena od slame ili kukuruzovine, a

danas se rabi uglavnom spužva stavljena u plastičnu foliju,

posebna plastika i sl.

81

- ovisno o namjeni, klijališta mogu biti duboka i plitka, te topla,

mlaka i hladna :

- topli (18°C i više),

- mlaki (12-18°C) i

- hladni (6-12°C)

- topla i mlaka klijališta danas se uglavnom zagrijavaju

centralnim grijanjem ili električnom strujom

(grijači su smješteni na dnu klijališta)

- topla i mlaka klijališta služe za:

- izravno sijanje, pikiranje, stavljanje reznica

- sadnju sasvim mladih biljaka

- polaganje sandučića s pikiranim biljčicama i dr.

82

83

- hladna klijališta:

- zagrijavaju se samo toplinom od sunca

- služe za manje osjetljive kulture

(sijanje, pikiranje, zaštitu od mraza)

- ako se u takvo klijalište stavljaju biljke u loncima, potrebno ih

je ukopati u zemlju ili mješavinu zemlje s nekim drugim

materijalom (pijeskom, šljunkom, stiroporom i sl.) s kojim je

napunjeno dno klijališta

84

85

f) STAKLENICI I/ILI ZIMSKI VRTOVI

- služe za:

- rani uzgoj biljaka, slično kao i klijališta, jer im

osiguravaju potrebnu svjetlost, toplinu, vlagu i

prozračivanje

- trajni uzgoj, odn. smještaj onih vrsta kojima ne

odgovaraju vanjski uvjeti podneblja dotičnog kraja

(npr. tropske biljke u kontinentalnoj klimi)

86

- za gradnju staklenika potrebno je osigurati:

- ravan teren,

- položaj zaštićen od hladnih vjetrova i

- mogućnost maksimalnog iskorištavanja

sunčeve svjetlosti

- staklenik najčešće čini:

- postolje,

- metalni nosači,

- stakleni zidovi (debljine 3 mm) i

- stakleni krov (debljine 4 mm)

87

88

- obzirom na oblik, staklenici/zimski vrtovi

mogu biti:

- jednostrani - s jednim kosim

krovom,

- dvostrani - s dva kosa krova,

najčešće korišteni oblik u

vrtlarijama, kao staklenici u nizu i

- kupolasti - uglavnom izložbeni

staklenici, za trajni smještaj

izložbenog bilja

- s obzirom na temperaturu, staklenici

mogu biti:

- topli (18°C i više),

- mlaki (12-18°C) i

- hladni (6-12°C).

89

- svaki staklenik mora imati uređaje za:

- zagrijavanje (najčešće centralno grijanje) ili, za hladne

staklenike, optimalan položaj na južnoj strani koji

maksimalno iskorištava sunčevu svjetlost,

- prozračivanje (veliki prozori u podnožju i na krovu koji

omogućavaju prirodno prozračivanje, poželjno je da se

može rastvoriti oko 30% ukupne površine stakla ili, manje

poželjno, dodatna tehnička rješenja poput ventilatora ili

klimatizacijskih uređaja),

- dopunsko osvjetljenje i zasjenjivanje (pokretna sjenila u

vidu unutarnjih žaluzina i vanjskih tendi ili starinski način

zasjenjivanja – prskanje stakla vapnom koje kiša ispere),

- rošenje i zalijevanje

4 !!!!

90

91

g) RASADNICI

- predstavlja zemljište,

otvoreni prostor i mjesto

završnog uzgoja u koji se

presađuju klijanci i reznice u

lončićima kada postignu

određenu veličinu i zrelost

- biljke ostaju u rasadniku dok ne postignu određenu veličinu i starost

i budu spremne za određeno, trajno mjestu, odn. idu na tržište

- neke drvenaste biljke potrebno je i dvaput presađivati, jednom na

gredice poput trajnica (po 5 u nizu), a zatim u redove

- rasadnici mogu biti vrlo različiti: šumski, voćarski, vinogradarski,

za trajnice, ukrasno drveće i grmlje, mješoviti itd.