PONUDA I ALOKACIJA NA KONKURENCIJSKIM TRŽIŠTIMA

PONUDA I ALOKACIJA NA PONUDA I ALOKACIJA NA KONKURENCIJSKIM TRŽIŠTIMAKONKURENCIJSKIM TRŽIŠTIMA

Dr Svetislav PolovinaDr Svetislav Polovina

PONAŠANJE PONUDE PONAŠANJE PONUDE KONKURENCIJSKOG PODUZEĆAKONKURENCIJSKOG PODUZEĆA

• Subjekti ponude na konkurencijskom tržištu ponašaju se tako da maksimaliziraju profit odnosno razliku između ukupnog prihoda i ukupnog troška.

• Da bi to ostvario subjekt ponude na konkurencijskom tržištu a) minimalizira troškove i b) optimalizira obim proizvodnje.-

OBILJEŽJA KONKURENCIJSKOG OBILJEŽJA KONKURENCIJSKOG TRŽIŠTATRŽIŠTA

• Postojanje velikog broja subjekata na strani ponude i strani potražnje,

• Svi proizvođači nude standardizirani homogeni proizvod

• Postojanje savršene informiranosti kupaca i prodavača o tržišnim cijenama

• Apsolutna sloboda ulaska i izlaska pojedinih subjekata na takvo tržište.

MODEL PONAŠANJA PODUZEĆA NA MODEL PONAŠANJA PODUZEĆA NA TRŽIŠTU POTPUNE KONKURENCIJETRŽIŠTU POTPUNE KONKURENCIJE

• Poduzeća ne mogu utjecati na tržišne cijene već ih samo prihvaćaju kao dane. Oni su price – takeri.

• Mogu pri danoj tržišnoj cijeni prodati kolikogod mnogo ili malo proizvoda žele.

• Mogu izabrati razinu outputa i prodaje pri danim cijenama koje im daju maksimalni profit.

KRIVULJA POTRAŽNJE PODUZEĆA NA KRIVULJA POTRAŽNJE PODUZEĆA NA TRŽIŠTU POTPUNE KONKURENCIJETRŽIŠTU POTPUNE KONKURENCIJE

• Kako su poduzeća na tržištu potpune konkurencije mala potražnja takvog poduzeća je neznatni dio ukupne sektorske potražnje.

• Krivulja potražnje takvog poduzeća je idealno elastična i vodoravna je u odnosu na apsicu, dok je krivulja potražnje sektora negativnog nagiba.

GRAF KRIVULJE POTRAŽNJE SEKTORA I PODUZEĆA GRAF KRIVULJE POTRAŽNJE SEKTORA I PODUZEĆA NA TRŽIŠTU POTPUNE KONKURENCIJENA TRŽIŠTU POTPUNE KONKURENCIJE

PRAVILO MAKSIMALIZACIJE PRAVILO MAKSIMALIZACIJE PROFITA (1)PROFITA (1)

• Poduzeće koje maksimalizira profit odredit će onaj obim proizvodnje kod kojeg su granični troškovi (MC) jednaki graničnom prihodu (MR), tj. MR = MC

• Dodatni prihod stečen prodajom dodatne jedinice proizvoda je granični prihod. Izračunava se kao odnos promjene ukupnog prihoda i ukupnog proizvoda.

• MR = promjena TR / promjena Q

PRAVILO MAKSIMALIZACIJE PRAVILO MAKSIMALIZACIJE PROFITA (2)PROFITA (2)

• U uvjetima potpune konkurencije granični prihod (MR) je jednak je cijeni za svaki obim proizvodnje.

• MR = P• Želi li poduzeće na konkurencijskom tržištu

maksimalizirati profit , mora prilagoditi obujam svoje proizvodnje tako da mu granični troškovi (MC) budu jednaki cijeni (P)

• MC = P

TOČKA POKRIĆATOČKA POKRIĆA

• Točka u kojoj je cijena jednaka graničnom trošku i minimalnom prosječnom trošku naziva se točkom pokrića (break-even point)

• U točki pokrića ukupni prihodi su jednaki ukupnim troškovima pa je i ukupni profit jednak 0.

• Grafički se točka pokrića određuje presjecištem krivulje MC i cijene. U toj točci se nalazi i minimum ATC

GRAF TOČKE POKRIĆAGRAF TOČKE POKRIĆA

ODNOS TRŽIŠNIH CIJENA I MCODNOS TRŽIŠNIH CIJENA I MC

• Ako je tržišna cijena veća od MC poduzeću se isplati povećavati proizvodnju jer je granični profit (MR – MC) pozitivan a ukupni profit raste.

• Ako je tržišna cijena jednaka MC , granični profit je jednak 0, a ukupni profit je maksimalan.

• Ako je tržišna cijena manja od MC , granični profit je negativan a ukupni profit opada

TABLICA ODNOSA TRŽIŠNIH CIJENA I TABLICA ODNOSA TRŽIŠNIH CIJENA I TROŠKOVATROŠKOVA

Q P TR MR MC Mpf TC TVC AVC Tpf

0 $3 0 $       5000 $ 0 $   -5000

5000 $3 15000 3 $ 2 $ 1 $ 15000 10000 2 $ 0

10000 $3 30000 3 $ 1 $ 2 $ 20000 15000 1.5 $ 10000

15000 $3 45000 3 $ 2 $ 1 $ 30000 25000 1.67

$ 15000

20000 $3 60000 3 $ 3 $ 0 45000 40000 2 $ 15000

25000 $3 75000 3 $ 4 $ - 1 $ 65000 60000 2.4

$ 10000

30000 $3 90000 3 $ 5 $ - 2 $ 90000 85000 2.83 $ 0

KOMENTAR TABLICE (1)KOMENTAR TABLICE (1)

• Kolona 2: Cijena od 3 $ je tržišno određena i ista je na svim razinama proizvodnje

• Kolona 3: TR se dobiva množenjem podataka u kolonama 1 i 2

• Kolona 4: Na tržištu potpune konkurencije P = MR

• Kolona 5: MC je odnos promjene TC (kol.7) i promjene količine (kol.1)

KOMENTAR TABLICE (2)KOMENTAR TABLICE (2)

• Kolona 6:Granični profit je jednak razlici između MR (kol.4) i MC (kol.5)

• Kolona 7: TC = 5000 TFC + TVC (kol.8)

• Kolona 8: TVC = TC (kol.7) – 5000 TFC

• Kolona 9: AVC = TVC (kol.8)/Q (kol.1)

• Kolona 10: Tpf = TR (kol.3) - TC (kol. 7)

TOČKA ZATVARANJA PODUZEĆATOČKA ZATVARANJA PODUZEĆA

• Ako je tržišna cijena jednaka ili manja od prosječnih varijabilnih troškova poduzeću je najpovoljnije prekinuti s poslom (pravilo prestanka rada)

CIJENE U TOČKAMA POKRIĆA CIJENE U TOČKAMA POKRIĆA TROŠKOVA I ZATVARANJA PODUZEĆATROŠKOVA I ZATVARANJA PODUZEĆA

TOČKA ZATVARANJA PODUZEĆATOČKA ZATVARANJA PODUZEĆA

• Ako je tržišna cijena jednaka ili manja od prosječnih varijabilnih troškova poduzeću je najpovoljnije prekinuti s poslom (pravilo prestanka rada)

• UVJET : P = MC = AVC min

• Točka u kojoj je P=MC=AVC min naziva se točkom zatvaranja poduzeća

• U opisanoj situaciji gubitak poduzeća je jednak ili veći od fiksnih troškova, dok je TR nedovoljan da pokrije TVC.

POSLOVANJE S GUBITKOM(1)POSLOVANJE S GUBITKOM(1)

• Poduzeće posluje s gubitkom u svim slučajevima gdje je cijena manja od prosječnih ukupnih a veća od prosječnih varijabilnih troškova (AVC<P<ATC).

• U takvoj situaciji ukupni prihod pokriva varijabilne troškove kao i veći ili manji dio fiksnih troškova.

• Također u takvoj situaciji gubitak je manji od fiksnih troškova.

POSLOVANJE S GUBITKOM (2)POSLOVANJE S GUBITKOM (2)

• Za nastavljanje poslovanja po cijenu gubitaka odlučuju se poduzeća koja imaju visoke fiksne troškove.

• Njima je često jeftinije proizvoditi uz gubitke nego prekinuti poslovanje i plaćati visoke fiksne troškove.

GRANIČNI TROŠKOVI KAO DETERMINANTA GRANIČNI TROŠKOVI KAO DETERMINANTA POSLOVNE POLITIKEPOSLOVNE POLITIKE

• Za poslovanje poduzeća od ključnog značaja je poznavanje graničnih troškova jer prema njima ono prilagođava obim proizvodnje i veličinu svoje ponude.

• Granični troškovi određuju krivulju ponude poduzeća ali samo u svom rastućem dijelu počev od točke zatvaranja poduzeća (shut-down point)

TRŽIŠNA PONUDA SEKTORATRŽIŠNA PONUDA SEKTORA

• PAŽNJA !!! Razlikovati ponudu poduzeća od ponude privredne grane u konkurencijskim uvjetima.

• Ponudu privrednih grana čini zbroj individualnih ponuda poduzeća te grane.

• Kako granični troškovi poduzeća određuju njihovu ponudu , to se njihovim zbrajanjem dobiva i krivulja ponude sektora.

GRAF PONUDE SEKTORAGRAF PONUDE SEKTORA

PONUDA SEKTORA I VRIJEMEPONUDA SEKTORA I VRIJEME

Ponuda privredne grane (sektora) različito se ponaša obzirom na dužinu vremena.

Ponuda privredne grane u kratkom roku je neelastična dok je u dugom elastična.

Samim tim se mijenja i točka ravnoteže pa razlikujemo ravnotežu u kratkom odnosno dugom roku.

GRAF KRATKOROČNE I DUGOROČNE GRAF KRATKOROČNE I DUGOROČNE RAVNOTEŽERAVNOTEŽE

UVJET PROIZVODNJE U DUGOM UVJET PROIZVODNJE U DUGOM ROKU (1)ROKU (1)

• Da bi poduzeće u uvjetima potpune konkurencije proizvodilo u dugom roku dugoročna cijena (P) mora biti dovoljno visoka da pokrije dugoročne prosječne troškove (LAC) kao i dugoročne granične troškove (LMC).

• UVJET: P = LMC = LAC min

UVJET PROIZVODNJE U DUGOM UVJET PROIZVODNJE U DUGOM ROKU (2)ROKU (2)

• Dugoročna cijena mora pokriti neposredne troškove kao što su rad, materijal, oprema te oportunitetne troškove.

• Da bi ostalo u poslu poduzeće mora imati profite jednake 0.

ODNOS DUGOROČNIH CIJENA I ODNOS DUGOROČNIH CIJENA I PROSJEČNIH TROŠKOVAPROSJEČNIH TROŠKOVA

• Ako su dugoročne cijene manje od LAC, to će izazvati povlačenje nekih poduzeća iz privredne grane i smanjenje ponude. Krivulja ponude će se pomaknuti ulijevo pa će cijene porasti.

• Ako su dugoročne cijene veće od LAC tada će doći do ulaska novih poduzeća u tu privrednu granu i povećanja ponude. Krivulja ponude će se pomaknuti udesno pa će se cijene smanjiti

OBLIK KRIVULJE DUGOROČNE OBLIK KRIVULJE DUGOROČNE PONUDE SEKTORAPONUDE SEKTORA

• Ako se neka privredna grana može širiti povećavanjem poduzeća a da to ne izazove porast cijena proizvodnih faktora njegova dugoročna krivulja ponude bit će horizontalna.

• Ako su inputi specifični i cijena im nije konstantna dugoročna krivulja ponude bit će uzlazna uslijed djelovanja zakona opadajućih prinosa i porasta LMC.

• Ako poduzeće ima opadajuće LMC ono će moći povećati svoju proizvodnju na uštrb drugih poduzeća stječući monopolni položaj.

GRAF DUGOROČNE PONUDE GRAF DUGOROČNE PONUDE SEKTORASEKTORA

ALOKATIVNA ILI PARETO ALOKATIVNA ILI PARETO EFIKASNOSTEFIKASNOST

• Tržišna privreda je djelotvorna ako postiže alokativnu ili Pareto efikasnost.

• Ona se postiže kada nije moguće poboljšati nečiji položaj a da to ne ide na štetu drugog.

• Privreda se tada nalazi na granici svojih proizvodnih mogućnosti.

UVJETI POSTIZANJA UVJETI POSTIZANJA ALOKATIVNE EFIKASNOSTI (1)ALOKATIVNE EFIKASNOSTI (1)

• Ekonomija postiže alokativnu efikasnost ako su ispunjena tri uvjeta:

• 1. da potrošači maksimaliziraju svoje zadovoljstvo što se postiže kada im je cijena jednaka graničnoj korisnosti, tj. P=MU.

UVJETI POSTIZANJA UVJETI POSTIZANJA ALOKATIVNE EFIKASNOSTI (2ALOKATIVNE EFIKASNOSTI (2))

• 2. da proizvođači maksimaliziraju svoje profite što se postiže kada je cijena jednaka graničnim troškovima, tj. P=MC

• 3. da je društvena granična korisnost zadnje potrošene jedinice jednaka društve nom graničnom trošku proizvodnje te jedinice, tj. kada je MU = MC.

EKONOMSKI VIŠAK (PROBITAK EKONOMSKI VIŠAK (PROBITAK OD RAZMJENE)OD RAZMJENE)

• Ostvarenjem alokativne efikasnosti postiže se ekonomski višak (probitak od razmjene).

• Ekonomski višak se sastoji od potrošačevog viška (višak korisnosti iznad cijene koju je potrošač platio) i proizvođačevog viška (višak prihoda proizvođača iznad troškova)

GRAF EKONOMSKOG VIŠKAGRAF EKONOMSKOG VIŠKA

UVJETI OPTIMALIZACIJE UVJETI OPTIMALIZACIJE TRŽIŠNIH REZULTATATRŽIŠNIH REZULTATA

• Da bi tržište dalo optimalne rezultate moraju biti ispunjeni slijedeći uvjeti:

• 1. ne smije postojati nepotpuna konkurencija odnosno monopol,

• 2. ne smiju postojati negativne eksternalije kojima pojedina poduzeća prebacuju troškove na društvo postižući probitak bez plaćanja naknade.

• 3. mora postojati potpuna informiranost svih tržišnih sudionika.

DVOJBA: EFIKASNOST ILI DVOJBA: EFIKASNOST ILI PRAVEDNOSTPRAVEDNOST

• Tržište potpune konkurencije može postići efikasnost ali ne i pravednu raspodjelu koja bi bila u skladu s etičkim postulatima društva.

• Uslijed toga se javlja dvojba: EFIKASNOST ILI PRAVEDNOST ?

• Dvojba je ne samo ekonomska već i politička i etička pa je sama ekonomija ne može razriješiti.

POTREBA DRŽAVNE POTREBA DRŽAVNE INTERVENCIJEINTERVENCIJE

• Budući tržište vođeno nevidljivom rukom ne daje optimalne rezultate potrebna je vidljiva ruka države da svojom intervencijom ispravi nedostatke tržišta.

OBLICI DRŽAVNE OBLICI DRŽAVNE INTERVENCIJEINTERVENCIJE

• Državna intervencija može biti neposredna i posredna.

• Neposredna intervencija države se sastoji se u određivanju cijena.

• Posredna intervencija omogućava efikasno djelovanje tržišta bez sputavanja dinamike cijena a sastoji se od poreza i transfernih plaćanja.

• Brojna iskustva pokazuju veću efikasnost posredne državne intervencije od one neposredne.